Jako Dobar Rad

MEIMURSKO VELEUILITE U AKOVCU
SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

MENADMENT TURIZMA I SPORTA
VALENTINA KOS
IMPLEMENTACIJA POSLOVNE ETIKE NA PRIMJERU

HOTELSKOG PODUZEA
IMPLEMENTATION OF BUSINESS ETHICS IN AN EXAMPLE
OF HOTEL COMPANY
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
mr.sc. Vig Silvija, predava
AKOVEC, 2015.
Valentina Kos
Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea
SAETAK
Tema rada je Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea.
Primjer hotelskog poduzea je hotel Imperial d.d. Rab.
U radu e se govoriti o etici, poslovnoj etici, menaderskoj etici te njenoj
implementaciji u hotelsko poduzee. Obradit e se teorijsko i pojmovno razmatranje
etike, kao znanstvene i filozofske discipline, te etike teorije. Tome ide u prilog da se
sve vie panje dodaje vanosti etike u poslovanju poduzea koja se javlja zbog sve
veeg zahtjeva javnosti za veom drutvenom odgovornou te ukljuivanje moralnih
kriterija prilikom odluivanja. Etika u poslovanju razvija se kroz 3 faze razvoja, te se
smatra posebnim podrujem etike temeljenim na moralnim vrijednostima u poslovanju.
Takoer e se obraditi menadment kao osnovna determinanta implementacije poslovne
etike u poslovanju, pojam i vanost menadmenta, te menaderska etika koja je dio
poslovne etike. S obzirom da se menaderi u svom poslovanju esto susreu s etikim
dilemama razmotrit e se determinante menaderske etike. Temeljni stupnjevi u razvoju
etikog ponaanja i prosudbe menaderske etike su tipovi menaderske etike. Opisat e
se i samo uvoenje i implementacija poslovne etike u poslovanju poduzea, koje donosi
mnogo prednosti poduzeu. Kako bi se izgradilo etino poduzee razmotrit e se devet
kriterija implementacije poslovne etike kao najvanije stavke uvoenja etike u
poslovanje. Teorijski dio kriterija implementacije poslovne etike potkrijepit e se
primjerom hrvatskog hotelskog poduzea Imperial d.d. Rab gdje e biti prikazana
provedba Antikorupcijskog programa hotelskog poduzea u dravnom vlasnitvu, koje
mjere se moraju zadovoljiti kako bi poduzee poslovalo etino, zatim aktivnosti koje su
proveli antikorupcijskim programom 2010. godine te aktivnosti koje su provedene do
2015., a vidljive su iz antikorupcijskog programa hotelskog poduzea objavljenog na
slubenim web stranicama. Etiki kodeks poduzea koji slui kao nit vodilja u
ponaanju ljudi unutar poduzea u radu e se prikazati kroz kriterije implementacije
poslovne etike, sadraj etikog kodeksa, usporedba kako izgleda kodeks hotelskog
poduzea te koje bi se odredbe trebale doraditi.
KLJUNE RIJEI: antikorupcijski program, etika, etiki kodeks, hotelsko
poduzee, implementacija poslovne etike, menaderska etika, poslovna etika.
Meimursko veleuilite u akovcu
Valentina Kos
SADRAJ
1.
UVOD ....................................................................................................................... 1
2.
TEORIJSKO I POJMOVNO RAZMATRANJE ETIKE U POSLOVANJU ........... 3
2.1.
Pojam i definicija etike .......................................................................................... 3
2.2.
Vanost etike u poslovanju .................................................................................... 5
2.3.
Definicija i pojam poslovne etike .......................................................................... 6
3.
MENADMENT KAO OSNOVNA DETERMINANTA IMPLEMENTACIJE
POSLOVNE ETIKE U POSLOVANJU ........................................................................ 10

3.1.
Pojam i vanost menadmenta u implementaciji poslovne etike ........................ 10
3.2.
Pojam i definicija menaderske etike .................................................................. 11
3.3.
Determinante menaderske etike ......................................................................... 13
3.4.
Tipovi menaderske etike .................................................................................... 15
4.
UVOENJE I IMPLEMENTACIJA POSLOVNE ETIKE U POSLOVANJU
PODUZEA ................................................................................................................... 17
4.1.
Uvoenje poslovne etike u poslovanje poduzea ................................................ 17
4.2.
Kriteriji implementacije poslovne etike .............................................................. 21
5.
IMPLEMENTACIJA POSLOVNE ETIKE NA PRIMJERU HOTELSKOG
PODUZEA HOTEL IMPERIAL RAB ..................................................................... 31

5.1.
Provedba antikorupcijskog programa .................................................................. 32
5.2.
Etiki kodeks poduzea ....................................................................................... 38
6.
ZAKLJUAK ......................................................................................................... 40
7.
LITERATURA ........................................................................................................ 42
Valentina Kos
1. UVOD
Etika u poslovanju sve vie postaje popularna te poveava zainteresiranost

menadmenta za etiku u poduzeu. Menaderi nastoje uvesti etiku u svoje poslovanje,
radi ostvarivanja konkurentske prednosti na tritu, te ostvarenja ciljeva koji nisu samo
profitabilnost. Poduzea koja uspiju uravnoteiti etinost i profitabilnost, imat e
dugoronu perspektivu rasta i razvoja. Dio poslovne etike je i menaderska etika, a
menaderi su kljuni za voenje poslovanja poduzea. Njihovo donoenje odluka,
prosudba ispravnosti ili neispravnosti postupaka i odluka ima utjecaj na druge sudionike
u poduzeu i drutvenoj okolini, te je stoga vano da je menader moralan i etian jer je
ujedno i realizator poslovne etike poduzea, te primjer drugim sudionicima u poduzeu.
Poduzee e biti toliko etino koliko je etian i sam voa. Uvoenje etike u poslovanje
poduzea danas je izazov za menadment. Potrebno je ispuniti niz uvjeta, a sam proces
uvoenja etike treba biti sustavan i dobro osmiljen. Dakle, etian menader u poduzee
e zaposliti i etine ljude, postavljaju se vrijednosti i standardi, a ne klasina pravila. Svi
zaposlenici trebaju biti informirani o dogaajima koji se dogaaju u poduzeu,
menadment nagrauje etiko ponaanje, vri se edukacija zaposlenika i upoznavanje
zaposlenika s etikom poduzea, te se prati etiko ponaanje u svakodnevnim
aktivnostima. Da bi se osnovalo etiko poduzee, razvili su se i kriteriji implementacije
uvoenja etike u poduzea. Danas imamo devet kriterija koji se primjenjuju prilikom
implementacije poslovne etike, a to su: isticanje vrijednosti i misije poslovanja, kodeksi
etike i pravilnici etikog ponaanja, postavljanje etikog povjerenika i etikih odbora,
programi etike edukacije i treninzi, provjera etinosti kandidata prilikom
zapoljavanja, uvoenje linija za rjeenje etikih dilema i prijavu neetikih radnji,
motivacija i politika nagraivanja etikog ponaanja i reagiranja na neetiko ponaanje,
komuniciranje etikih vrijednosti unutar poduzea, te praenje i kontrola provedbe
etikih standarda (Vig, 2014).
Teorijski dio kriterija implementacije poslovne etike prikazuje se na primjeru
hotelskog poduzea hotel Imperial d.d. Rab, kroz provedbu Antikorupcijskog
programa te etikog kodeksa hotelskog poduzea. Etiki kodeks slui kao vodilja u
Valentina Kos
ponaanju unutar hotelskog poduzea, a etikim kodeksom hotel Imperial d.d. Rab
prihvaa obvezu djelovanja u skladu s naelima odgovornosti, istinitosti, uinkovitosti,
transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri te potivanja dobrih poslovnih
obiaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i drutvenom okruenju i vlastitim
zaposlenicima. (http://www.imperialrab.com/stranice/osnovne-informacije).
Cilj rada je prikazati vanost implementacije etike u poduzeima, ne samo u
hotelskim poduzeima ve u svim poslovnim poduzeima. Kako je poznato da sam
etiki kodeks nije dovoljan za uspostavu etikog poslovanja poduzea, potrebno je
implementirati i ostale kriterije poslovne etike koji utjeu na cjelokupnu organizacijsku
kulturu poduzea i na njegovo upravljanje. Takoer, za cilj je prikaz implementacije
poslovne etike na primjeru hrvatskog hotelskog poduzea.
Podaci koji su se koristili prilikom pisanja rada su knjige i lanci te rad iz zbornika,
slubena web stranica hotelskog poduzea i razgovor sa mr. sc. Silvijom Vig,
direktoricom Codupo d.o.o., poduzea za savjetovanje u podruju poslovne etike i
usklaenosti (Complinace), slike su raene prema knjizi (vlastita obrada programom
CorelDRAW X6), antikorupcijski program poduzea te kodeks hotelskog poduzea
preuzeti su sa slubene web stranice hotelskog poduzea Imperial d.d. Rab.
Diplomski rad je podijeljen na pet poglavlja, koja kroz teorijsko i pojmovno
razmatranje te implementaciju poslovne etike u poduzee prikazuje i primjer hrvatskog
hotelskog poduzea. U prvom dijelu rada definira se etika, pojam etike, vanost etike u
poslovanju te se definira poslovna etika. Drugi dio rada obuhvaa menadment, pojam i
vanost menadmenta koji je glavni imbenik za implementaciju etike u poduzee,
definira se menaderska etika, determinante menaderske etike te tipovi menaderske
etike. U treem dijelu obrauje se uvoenje etike u poslovanje te se opisuju kriteriji koji
su potrebni kako bi se implementirala etika u neko poduzee. Kako bi se to bolje
razumjela vanost etike u poduzeu, u etvrtom dijelu rada za primjer implementacije
etike u poduzee uzet e se hrvatsko hotelsko poduzee Imperial d.d. Rab, te e biti
prikazan antikorupcijski program hotelskog poduzea i kodeks poslovanja hotelskog
poduzea.
Valentina Kos
2. TEORIJSKO I POJMOVNO RAZMATRANJE ETIKE U

POSLOVANJU
Tisuama godina ljudi su razvijali standarde, pravila i etike kodekse za drutvo, ali i
pojedinano ponaanje (Vuji i sur. 2012). Temeljem toga razvila se etika kao
znanstvena disciplina i filozofska disciplina, takoer se razmatraju i razliiti pristupi
uspostavljanja etikih teorija. S obzirom na sve veu zainteresiranost menadmenta za
uvoenje etike u poduzea, nezaobilazna postaje i sama vanost etike u poslovanju.
Naime, kako je poslovna etika posebno podruje etike, definirat e se i pojmovno
razmotriti poslovna etika, poevi kroz faze razvoja etike kao znanstvene discipline
koja se poinje razvijati krajem 20. stoljea.
2.1.
POJAM I DEFINICIJA ETIKE
Prije definiranja poslovne i menaderske etike potrebno je odrediti pojmove etike i

morala kao temeljnih postulata etikog i moralnog ponaanja. Sama rije etika dolazi od
grke rijei ethos koja se prevodi kao ud, obiaj, znaenje (Cerovi, 2003). Prema
Vujiu i sur. (2012), etika kao znanstvena disciplina, zahvaa sva podruja ljudskog
djelovanja, upuuje na to kako ivjeti, ponaati se, to initi te kakav biti.
Cerovi (2003) navodi da je etika filozofska disciplina koja se bavi moralnim
htijenjima i ciljevima. Njezin zadatak je istraivanje izvora iz temelja morala. esto se
odreuje i kao znanost o moralu, promatrana na temeljnim vrijednostima dobrog i loeg,
odnosno ispravnog i neispravnog, a odnosi se na ljudski odnos prema drutvu. Moral je
jedan od temeljnih naina ljudskog ponaanja, a etika se bavi teorijskim i filozofskim
promiljanjem tog odnosa. Iz toga proizlazi da je moral skup pisanih i nepisanih pravila
ponaanja ljudi koji se temelje na etikim normama. (Cerovi, 2003).
Etika nije vezana za poduzee, ve za ljude, stoga se ne moe govoriti o etinom ili
neetinom poduzeu, ve za ljude i njihovu odgovornost, ponaanje, postupke te odnos
prema drugim ljudima (Cerovi, 2003).
Valentina Kos
Prema tome razvili su se razliiti pristupi uspostavljanja etikih teorija, a to su (Buble,

2006):
1. deskriptivna etika odnosi se na prouavanje i opisivanje morala, kulture i
drutva. Zasnovana je na psihologiji, sociologiji i antropologiji. Deskriptivna
etika svojim prouavanjem daje temelj za normativnu etiku. (Buble, 2006).
2. normativna etika nastoji sustavno otkriti, razviti te opravdati temelj
moralnih vrijednosti nekog moralnog sustava. Moralni sustav sastoji se od
osnovnih moralnih principa, vrijednosti i moralnih pravila koja usmjeruju
ponaanje na ono to je ispravno, te ograivanje od onog to je neispravno ili
nemoralno. Ove vrijednosti i pravila ine moralne norme drutva. (Buble,
2006).
3. metaetika ukljuuje deskriptivnu i normativnu etiku te metaetike
aktivnosti, a naziva se analitika etika jer ukljuuje analizu. Metaetika se
bavi znaenjem moralnih termina i logikom moralnog zakljuivanja. (Buble,
2006).
Na temeljima ope etike utemeljuju se specifine grupe etika - organizacijska,

poslovna i menaderska etika, a one odreuju (Sikavica i sur., 2008):
standarde za prosudbu ispravnog i neispravnog ponaanja i odluivanja
naela i vrijednosti ponaanja usmjerenih prema eljenom smjeru
moralnu odgovornost prema pojedincu ili grupi u poduzeu ili izvan njega
okvir za utvrivanje ciljeva poduzea
standarde koje poduzea trebaju ostvariti te nain na koji se zaposlenici

trebaju ponaati kako bi ih postigli
Etika uspostavlja standarde u odnosu na ono to je dobro, a to je loe u

donoenju odluka i voenju, bavi se unutarnjim vrijednostima koje su dio
organizacijske kulture, te formira odluke vezane uz drutvenu odgovornost prema
vanjskoj okolini. Etiki problemi nastaju kada odluke pojedinca ili grupe tete drugima.
Valentina Kos
Stoga, kako bi se etika to bolje razumjela, najbolje ju je komparirati sa zakonima i

slobodnim izborom prikazanim na slici 1. tri polja ljudske akcije. (Buble, 2006).
Slika 1. Tri polja ljudske akcije
Izvor: Buble M. (2006). Osnove menadmenta. Zagreb, Sinergija nakladnitvo d.o.o.
Podruje kodificirano zakonom podruje u kojem su zakonom propisane obveze

ponaanja ljudi i poduzea
Podruje slobodnog izbora
podruje u kojemu se pojedincu i poduzeu daje
potpuna sloboda biranja

Podruje etike nema specifine zakone, ve ima standarde vladanja, temeljene na
zajednikim principima i vrijednostima o moralnom vladanju koje vode poduzea ili
pojedinci. (Buble, 2006).
Stoga se upravo u poslovnim odnosima i poslovnim subjektima susreemo s pojmom
poslovne etike, etikog kodeksa i etikog ponaanja, kako bi se uspostavili standardi u
odnosu na ono to je dobro, a to loe u donoenju odluka i voenju poslovanja (Vuji i
sur., 2012).
2.2.
VANOST ETIKE U POSLOVANJU
U novije vrijeme sve se vie poveava zanimanje menadmenta za etiku, temeljem

toga moe se rei da postaje nezaobilazna tema u menaderskoj praksi i literaturi.
Problem etike i poslovne etike ve je stoljeima tema filozofskih rasprava i istraivanja.
Etika je iz filozofske sfere premjetena u praktinu, poslovnu i menadersku sferu, a
Valentina Kos
jedan od razloga je sve vei zahtjev javnosti za veom drutvenom odgovornou, te

drukijim ponaanjem poslovnih poduzea i menadmenta, koji sve vie moraju
ukljuivati etike, odnosno moralne kriterije kod prosudbe uinaka svojih odluka.
Drutvena odgovornost je obveza menadmenta poduzea da donosi odluke te
poduzima akcije koje istodobno poveavaju dobrobit drutva i poduzea istodobno.
(Sikavica i sur., 2008).
Prema Aleksi (2007) u dananjem svijetu globalnog poslovanja, nunost za
ostvarenjem konkurentske prednosti, postizanja ciljeva koji ne ukljuuju samo
poveanje profitabilnosti postali su vaan cilj svakog poduzea. Potrebno je ostvariti
ciljeve te ispuniti zadatke na to kvalitetniji i najprihvatljiviji nain da bi se zadovoljile
sve interesne skupine unutar poduzea. Kako bi poduzea i pojedinci unutar poduzea
uspjeli u tim ciljevima, postupci i djelovanje moraju im se temeljiti na etikim
principima, stavovima i uvjerenjima, te naelima poslovanja. Poduzea koja e uspjeti
uravnoteiti naela profitabilnosti i etinosti su ona poduzea koja e imati dugoronu
perspektivu rasta i razvoja. (Aleksi, 2007).
Vuji i sur. (2012) navode kako je etika u poslovanju danas nunost za dugorono
uspjeno i pravedno poslovanje, a ne odabir.
2.3.
DEFINICIJA I POJAM POSLOVNE ETIKE
Poslovna etika kao znanstvena disciplina razvila se krajem 20. stoljea, te se njezin
razvoj dijeli na 3 faze (Vuji i sur., 2012):
Prva faza do polovice 20. stoljea, kada su se etikom bavili filozofi i teolozi, kako
bi raspravili o pitanju raspodjele plaa i prava radnika u kapitalistikom pokretu. (Vuji
i sur., 2012).
Druga faza - zapoinje 1960. godine, sve vie se orijentira prema kvaliteti okolia,
ne pridaje se samo vanost na kvalitetu proizvoda, istiu se problemi zagaenja okoline
te neracionalnog iskoritavanja prirodnih resursa. (Vuji i sur., 2012).
Valentina Kos
Trea faza - zapoinje krajem 70-ih godina prolog stoljea kada se u sustav
visokog obrazovanja uvodi kolegij Etika poslovanja. Posebno znaenje poslovnoj etici
pridonosi 1980-ta kada se u Europi; Nizozemskoj, vicarskoj, Belgiji, Njemakoj,
Francuskoj, Engleskoj, Britaniji i Italiji uvodi kolegij Poslovna etika. 1988. godine
sazvana je prva Europska konferencija o poslovnoj etici kada je s radom zapoela
Mrea europske poslovne etike (European Bussines Etics Network EBEN). Od 1990.
godine potie se donoenje kodeksa u poslovanje poduzea. (Vuji i sur., 2012).
Sve vie se poinje raspravljati u Europskoj uniji o pitanju etike u poslovanju.
Potroai i dioniari poeli su kanjavati kompanije koje su razotkrile menaderske
prijevare, propuste o politici ouvanja okolia ili nepotivanja socijalnih standarda.
Prema tome moe se zakljuiti da e poslovna etika u budunosti postati sve vaniji
proizvod odreenih poduzea jer pridonosi njegovom razvoju i novoj konkurentskoj
prednosti. Stoga poslovna etika postaje nacionalna, internacionalna, znanstvena i
praktina disciplina. Poslovna etika na nacionalnoj razini vrednuje i prosuuje
nacionalni poslovni i drutveni sustav, te moralno ponaanje pojedinca i postupaka u
obavljanju poslovne akcije. Poslovna etika na internacionalnom planu prouava
moralno djelovanje nacionalnih i multinacionalnih poslovnih sustava, te primjenu
etikih naela raspodjele dobra i drutvenu odgovornost. (Vuji i sur. 2012).
Poslovna etika posebno je podruje etike koje se temelji na moralnim vrijednostima
u poslovnom ponaanju, te moralno ponaanje menadera i poduzetnika unutar i izvan
poduzea. Nastala je razmatranjem odnosa ekonomije i morala, odnosno ekonomskih
postupaka i moralnih svojstva trinih odnosa, koji su karakteristini za ekonomiju u
kojoj u velikoj mjeri vanost imaju privatno vlasnitvo i trina sloboda. (Vuji i sur.
2012). Takoer, Sikavica i sur. (2008) navode kako se poslovnom etikom smatra
primjena etikih naela u poslovnim odnosima i aktivnostima, sustav je temeljnih
vrijednosti i pravila poduzea, drutvenog i individualnog ponaanja vezanog uz
poslovanje i ostvarenje ciljeva, te prosuivanje poslovnog ponaanja i odluivanja za
sudionike u poslovnoj okolini.
Prema Ceroviu (2003) poslovna etika nije samo skup pravila koja se primjenjuju
samo u poslovanju, ve je primjena opih etikih pravila na poslovno ponaanje.
Poslovna etika odnosi se na poslovne ljude za vrijeme njihovog djelovanja u poduzeu
Valentina Kos
te na njihov ivot i izvan poduzea. Stoga proizlazi da je poslovna etika u poslovanju

odreenog poduzea skup pisanih i nepisanih pravila i poslovnih etikih kodova, koji
odreuju ponaanja menadmenta i njegovih zaposlenika, a to dovodi do gospodarskog
okuenja u kojem poslovni ljudi rade etino i odgovorno izvravaju obaveze, ugodnije
je i ekonomski efikasnije (Cerovi, 2003).
Poduzea se razlikuju prema tome koje vrijednosti prevladavaju u samom poduzeu,
te etikom okruenju koje se stvara unutar poduzea i prema drugima. Znatan utjecaj na
to kako se ponaa cijela organizacija ima ponaanje menadmenta, kada se zaposlenici
pronau u nekoj odreenoj situaciji, ponaat e se razliito, ovisno o tome kakav sustav
vrijednosti prevladava u poduzeu. S obzirom na interdisciplinaran karakter poslovne
etike mogue je prepoznati bitne faktore koji utjeu na oblikovanje poslovne etike,
odnosno na etino ponaanje unutar poduzea, prikazano na slici 2. (Aleksi, 2007).
Slika 2. Faktori koji utjeu na etino poslovno ponaanje poduzea
Izvor: Aleksi A. (2007). Poslovna etika elementi uspjenog poslovanja. Zbornik

radova ekonomskog fakulteta, Zagreb
Etika pojedinca pojedinac kao fizika osoba subjekt je etike iz razloga jer
njegov identitet proizlazi iz odnosa sa drugim ljudima. Pojedinac se vodi
snagom razuma, vjere (Vuji i sur. 2012). Svaki pojedinac ima svoje
Valentina Kos
individualne karakteristike koje ga ine razliitim od drugih. Kada pojedinca

promatramo sa stajalita etike vano je razmotriti tri individualne
karakteristike utjecanja na etiki izbor pojedinca, to su (Buble, 2006):
o vrijednosti temeljna uvjerenja to je ispravno, a to je neispravno
o snaga ega pojedinac slijedi svoja uvjerenja, odnosno postupa prema
onome to misli da je ispravno
o lokus kontrole razlikujemo interni i eksterni lokus kontrole. Interni
lokus kontrole - pojedinac vjeruje da kontrolira svoju sudbinu, dok
kod eksternog lokusa kontrole pojedinac vjeruje da ono to mu se
dogodi u ivotu je zbog sree ili anse
Organizacijska kultura svako poduzee razvija svoju jedinstvenu kulturu

koja omoguuje zaposlenicima poduzea da prihvaaju temeljne vrijednosti,
norme i uvjerenja vezana za poslovanje i radno ponaanje. Organizacijska
kultura temelj je uspjenosti ili neuspjenosti odreenog poduzea, a prenosi
se na slijedee narataje u procesu obrazovanja i socijalizacije. (Buble, 2006)
Organizacijski sustav sustav je unutarnjih veza i odnosa od najirih do

najmanjih dijelova poduzea, odnosno to je sustav odnosa izmeu ljudi radi
izvrenja odreenih zadataka (Cerovi, 2003).
Vanjske interesne skupine okruenje kao subjekt etike ini priroda,

regionalna i lokalna samouprava, te svi pojedinci, pravne osobe i njihovi
procesi rada i ostali subjekti koji su odgovorni drutvu u cjelini (Vuji i sur.
2012).
Prema navedenom, moe se zakljuiti da unutar svakog pojedinca, a i poduzea

postoje standardi za etino ili drutveno odgovorno ponaanje koji utjeu na etiku
pojedinca. Unutar svakog poduzea postoji i organizacijska kultura koja daje sveukupnu
sliku vrijednosti u poduzeu, tu se takoer nalazi i formalan organizacijski sustav koji
utjee na vrijednosti i ponaanje prema utvrenom organizacijskom okviru i sustavu
nagraivanja. Poduzee ne djeluje samo bez doticaja sa okolinom, te na poduzee
djeluju vanjske interesne skupine, poput drave, kupaca i trita openito. One djeluju
na standarde etikog ponaanja ili drutvene odgovornosti poduzea. (Aleksi, 2007).
Valentina Kos
3. MENADMENT KAO OSNOVNA DETERMINANTA

IMPLEMENTACIJE POSLOVNE ETIKE U POSLOVANJU
Menadment kao i vodstvo poduzea ine osnovu za implementaciju poslovne etike,
potiu etiko ponaanje, te se smatraju tvorcima i realizatorima poslovne etike iz
razloga jer su odgovorni za etino poslovanje poduzea kojim upravljaju, pa iz toga
proizlazi da je menaderska etika jednaka poslovnoj etici (Sikavica i sur., 2008).
Menaderska etika temelji se na temeljnim vrijednostima i standardima koja se sastoji
od razliitih determinanta i tipova menaderske etike.
3.1.
POJAM I VANOST MENADMENTA U IMPLEMENTACIJI

POSLOVNE ETIKE
Pojam menadmenta odnosi se na proces, nositelje odreenih funkcija, vjetinu,

znanstvenu disciplinu, profesiju, te ponekad i funkciju u poduzeu (Buble, 2006).
Menadment s aspekta procesa definira se kao proces oblikovanja i odravanja
okoline u kojoj pojedinci, radei u grupama, efikasno ostvaruju odreene ciljeve. Prema
Kreitneru, menadment je proces rada s drugima i pomou drugih radi ostvarivanja
ciljeva poduzea u promjenjivoj okolini, uz efikasnu i efektivnu upotrebu ogranienih
resursa (Kreiter, preuzeto iz Buble, 2006). Menadment iz aspekta prakse definira se
kao vjetina, koja se shvaa kao: talent, dar ili sposobnost ovjeka da odabere i
upotrebljava sredstva i metode za ostvarenje odreenih ciljeva, zatim kao radnja za
postizanje odreenih ciljeva, te kao skup pravila razvijen radi ostvarenja odreenih
ciljeva. Menadment spada u humanistike znanosti jer se bavi ljudima, vrijednostima
ljudi, te njihovim rastom i razvojem, takoer se istodobno bavi akcijama i primjenom,
koja se provjerava na ostvarenim rezultatima te se s tog stajalita menadment moe
tretirati i tehnologijom. (Buble, 2006).
Buble (2006) navodi bitne karakteristike menadmenta, a to su:
Rad s dugima i pomou drugih da bi se ostvarili ciljevi poduzea i
ispunili odreeni zadaci i akcije potreban je kolektiv koji je nezamisliv
10
Valentina Kos
bez menadmenta. Menadment ne obavlja neposredno operativne

zadatke, ve ih obavlja sa drugima i pomou drugih nositelja
pojedinanih zadataka, a menadment je odgovoran za ostvarenje tih
ciljeva. (Buble, 2006).
Ciljevi poduzea ciljevi odreuju svrhu menadmenta i njegov smjer,
bez ciljeva menadment bi bio besciljni proces. Ciljevi poduzea su
mjerilo uspjenosti menadmenta. (Buble, 2006).
Efikasnost nasuprot efektivnosti menadment je odgovoran za
ravnoteu izmeu efektivnosti (veliina outputa koju menadment mora
ostvariti) i efikasnosti (odnos outputa i inputa), prema tome menadment
vie tei efikasnosti nego efektivnosti. (Buble, 2006).
Ogranieni resursi racionalno koritenje resursa koji se koriste, te
racionalno postupanje njima. (Buble, 2006).
Promjenjiva okolina zbog brojnih promjena okolina poduzea postaje
sloena, dinamina, neizvjesna i heterogena, menadment se mora
pripremiti
za nastupajue promjene te se
prilagoditi
nastalim
promjenama. (Buble, 2006).

Iz procesa menadmenta proizlaze primarne zadae menadera. Menader je osoba koja
planira i donosi odluke, organizira rad i poslovanje, vodi i angaira zaposlenike,
kontrolira ljudske, financijske, fizike te informacijske resurse. Menader ostvaruje
svoje ciljeve uz pomo drugih ljudi koji izvode zadatke, a ne obavlja ih menader sam.
(Buble, 2006).
3.2.
POJAM I DEFINICIJA MENADERSKE ETIKE
Menaderska etika dio je poslovne etike jer su menaderi kljuni u voenju

poslovanja, a ine ju standardi ponaanja i moralne prosudbe koje menaderi
primjenjuju u obavljanju posla. Menaderska etika takoer je i sustav temeljnih
vrijednosti, pravila i kriterija koje menaderi primjenjuju prilikom donoenja odluka,
prosudbi ispravnosti postupaka i odluka, te kod procjene irih uinaka tih odluka i
njihov utjecaj na druge u poslovnoj i drutvenoj okolini. (Sikavica i sur., 2008).
11
Valentina Kos
Buble (2006) navodi da se menaderska etika esto interpretira kao deskriptivna

etika, gdje opisuje moralnost koja se primjenjuje u poslovanju, ali i normativna etika,
gdje predstavlja moral kojim se treba voditi u poslovnom procesu.
Menaderi su odgovorni za poslovanje i poslovno ponaanje, te su nositelji i
realizatori poslovne etike (Sikavica i sur., 2008). Prilikom donoenja odluka menaderi
se esto slue normativnom etikom te se slue slijedeim pristupima (Buble, 2006):
1. utilitarni
2. individualistiki
3. moralno pravni
4. pristup pravde
1. Utilitarni pristup usmjeren je na uinke, a ne na mitove. Menader prilikom

donoenja odluka mora razmotriti uinke svake mogue odluke, te odabrati onu odluku
koja koristi najveem broju ljudi (Buble, 2006).
2. Individualistiki pristup u ovom se pristupu smatra da je djelovanje moralno
ukoliko promie dugorono najbolje interese za pojedinca. Individualizam odraava
ponaanje prema drugima onako kako pojedinac oekuje da se odnose prema njemu
samome (Aleksi, 2007).
3. Moralno pravni pristup pristup koji istie da pojedinci imaju pravo na
slobodu koja se ne moe oduzeti, ve se mora potovati (Buble, 2006). Da bi menaderi
donijeli etinu odluku, moraju potovati moralna prava svakog pojedinca, a to su
(Aleksi, 2007):
pravo na slobodu
pravo na ivot
pravo na vlasnitvo
pravo na privatnost
4. Pristup pravde pristup u kojemu su etine odluke zasnovane na tri standarda:
jednakost, pravednost i nepristranost. U ovom pristupu uspostavljaju se pravila i
regulative koje bi trebale osigurati pravednu raspodjelu koristi za sve u poduzeu
(Aleksi, 2007).
12
Valentina Kos
S aspekta menadmenta, etika uspostavlja standarde na temelju onog to je ispravno,

a to neispravno u voenju i donoenju odluka, bavi se unutarnjim vrijednostima koje
su dio organizacijske kulture, te oblikuje odluke vezane za drutvenu odgovornost u
odnosu prema vanjskoj okolini. Temeljem toga izraeni su i prihvaeni kodeksi
menaderske etike, kojih se menaderi trebaju pridravati. (Buble, 2006).
3.3.
DETERMINANTE MENADERSKE ETIKE
Menaderi se neprekidno suoavaju sa mnogim etikim dilemama glede odluka koje

donose, poslovnih odluka s ljudima u okolini, odnosa prema zaposlenicima i sl. Da bi
uspjeno rijeili te dileme potrebni su im temeljni kriteriji za prosudbu ispravnog i
neispravnog ponaanja, a to su vrijednosti. Temeljne vrijednosti i standardi za prosudbu
ispravnosti ponaanja i odluka imaju razliite determinante kada je rije o menaderskoj
etici, iz kojih proizlaze razlike u etici. Determinante menaderske etike prikazane su na
slici 3. (Sikavica i sur., 2008).
Slika 3. Determinante menaderske etike
Izvor: Sikavica i sur., (2008). Suvremeni menadment. Vjetine, sustavi i izazovi.

Zagreb, kolska knjiga
13
Valentina Kos
Drutvena etika - razvija se na temelju zakona, uvjerenja, nepisanih vrijednosti,

normi i obiaja koji odreuju nain ponaanja i meusobno djelovanje, te
odnose lanova i drutva (Sikavica i sur., 2008).
Osobna etika esto se naziva i moralom etikom. Pojedinac ima vlastite
vrijednosti i uvjerenja o tome to je ispravno, a to je neispravno odnosno to je
dobro, a to je loe. Pojedinac ih stjee prilikom socijalizacije u obitelji,
drutvenim institucijama i u drutvu. Etina osoba je temelj etinog
menadmenta i vodstva. (Sikavica i sur., 2008).
Organizacijska etika odreuje poeljan i oekivan nain ponaanja
zaposlenika u poduzeima, kako se trebaju ponaati kada naiu na to da njihove
akcije mogu pomoi ili natetiti ljudima unutar ili izvan poduzea (Sikavica i
sur., 2008).
Poslovna etika primjena etikih naela u poslovnim odnosima i aktivnostima.
Profesionalna etika ine ju standardi koji odreuju kako se zaposlenici nekog
poduzea trebaju ponaati u obavljanju aktivnosti povezanih sa poslom, odnosno
temelji profesionalnog ponaanja. Profesionalna etika zahtjeva potpunu lojalnost
klijentu, stoga proizlazi da je odrednica profesionalne etike da strunjak najbolje
zna to je dobro za njegovog klijenta od klijenta samoga. (Sikavica i sur., 2008).
Iz navedenih determinanta proizlaze razlike etike izmeu zaposlenika, menadera,

poduzea, drutva, te ljudi openito. Menadment ima mnogo klijenata sa razliitim
interesima i esto onih koji su suprotstavljeni, to rezultira tome da menaderi moraju
zadovoljavati interese klijenata koji su esto sukobljeni i proturjeni, iz navedenog
moemo zakljuiti da sloenost menaderske etike opravdava injenicu da su etike
dileme i problemi esto najvei izvori frustracija i stresa u menaderskom poslu.
14
Valentina Kos
3.4.
TIPOVI MENADERSKE ETIKE
Menaderski posao je vrlo kompleksan stoga je esto vezan za mnoge etike dileme,
koje se pojavljuju kada se svi mogui izbori ili ponaanja smatraju nepoeljnima zbog
moguih negativnih posljedica, te je teko razlikovati ispravno od neispravnog. Sikavica
i sur. (2008) navode tri tipa menaderske etike koji su temeljni stupnjevi u razvoju
etinog ponaanja i prosudbe menadera, a prikazani su na slici 4.
Slika 4. Tipovi menaderske etike

Moralan menadment svojim odluivanjem i ponaanjem potuje etika naela

i pravila, eli uspjeti unutar okvira etikih standarda, pravednih odnosa, pravde i
osiguravanja prava drugih. Moralan menadment shvaa da je za moralan, etian
menadment zakon samo temelj kojeg treba dograivati nizom aktivnosti i
djelovanja koja donose dobrobit poduzeu i svim interesnim utjecajnim grupama
i cijelom drutvu. Moralan menadment postavlja pitanje; Je li njegova odluka,
ponaanje ili akcija dobra i pravedna za poduzee i sve ukljuene strane.
Amoralan menadment nije moralan ni nemoralan, ve ignorira etike
dimenzije odluivanja i poslovnog ponaanja ili ih nije ni svjestan, moe biti
namjerno ili nenamjerno amoralan (Sikavica i sur., 2008):
o namjerno amoralan menadment ne ukljuuje etike aspekte u svoje
odluivanje, ponaanje i akcije, smatra da su etika naela primjerenija
nekim drugim podrujima ivota, a ne poslovnom (Sikavica i sur., 2008).
15
Valentina Kos
o nenamjerno amoralan menadment ne ukljuuje etike dimenzije zbog

nepaljivosti ili neosjetljivosti
na moralne posljedice svojih odluka,
ponaanja i akcija. Njegovo pitanje glasi: Da li takva akcija, odluka i

ponaanje moe donijeti novac u okviru onog to zakon propisuje.
Nemoralan menadment ne primjenjuje etika naela u odluivanju i
poslovanju, te se suprotstavlja njegovoj primjeni i uope etikom ponaanju.
Njegov kljuni interes je profit i
dobitak pod svaku cijenu bez obzira na
posljedice. Nemoralan menadment smatra da su zakoni zapreke koje treba

svladati ili zaobii, a kljuno pitanje je; Donosi li neka akcija, odluka i
ponaanje profit, a posljedice i tete za drutvo, grupe ili pojedinca su mu
potpuno nebitne te ih uope ne razmatra. (Sikavica i sur., 2008).
Nemoralni i amoralni menaderi koji poseu za neetikim poslovanjem i odluivanjem,
tete ugledu poduzea i samoj menaderskoj struci, pa time utjeu na djelatnike i njihov
karakter te im nije u interesu dobro poslovanje (Vuji i sur., 2012).
16
Valentina Kos
4. UVOENJE I IMPLEMENTACIJA POSLOVNE ETIKE U

POSLOVANJU PODUZEA
Etino poslovanje ovisi o osobnosti menadera, o organizacijskim vrijednostima,

politici i praksi koju uvodi i promie menadment, te je unutar poduzea potrebno
razviti sustav i standarde etikog djelovanja. Upravljanje poslovnom etikom ima
zadatak formalnog i neformalnog upravljanja pitanjima poslovne etike putem programa,
procedura i obrazaca. Prilikom uvoenja etike u poduzee potrebno je ispuniti niz
odreenih uvjeta i kriterija implementacije poslovne etike kako bi se izgradilo etiko
poduzee.
4.1.
UVOENJE POSLOVNE ETIKE U POSLOVANJE PODUZEA
Uvoenje etike u poslovanje poduzea postaje vrlo vana zadaa menadmenta.

Menaderi sve vie shvaaju kako etino poslovanje u njihovim poduzeima donosi
mnogo prednosti (Sikavica i sur., 2008).
Za uvoenje i upravljanje etike u poduzee potreban je osmiljen i sustavan proces
za koji je potrebno ispuniti niz uvjeta. Neki od uvjeta su (Sikavica i sur., 2008):
shvaanje etike i njezina kompleksnost
jasno utvrivanje temeljnih vrijednosti te oblika ponaanja koja se ele i oekuju

od zaposlenika
razvijanje svijesti i senzibilitet za etike probleme
utvrivanje i uspostavljanje etikog menadera, odbora i dr. za upravljanje

poslovnom etikom
stalna analiza i ocjena etikih zahtjeva i etikog ponaanja
ukljuivanje etikih kriterija u donoenje i analizu svih odluka, postupaka i

politika
razvijanje organizacijskih mehanizama za rjeavanje etikih problema i dilema
dosljednost i vidljivost etikog ponaanja koje pokazuje ozbiljan i sustavan

pristup poslovnoj etici
formalno utvrivanje upravljanja etikom i razrada programa menadmenta
17
Valentina Kos
povezivanje upravljanja etikom sa drugim aktivnostima i zadaama menadera
formiranje meufunkcijskih timova za razvoj i primjenu programa upravljanja

poslovnom etikom
uspostavljanje odgovornosti za upravljanje poslovnom etikom
Da bi se upravljalo poslovnom etikom nekog poduzea, menadment zahtjeva

razvoj niza organizacijskih uloga, sustava, struktura i programa koji su usmjereni prema
osiguranju etinog ponaanja menadmenta i svih zaposlenika unutar poduzea.
Moderni menaderi shvaaju da etiko poslovanje donosi prednosti u poduzee, daje
moralan smjer poduzeu, te se etika i etino poslovanje isplate. Neki od tih uinaka
prikazani su na slici 5. (Sikavica i sur., 2008).
Slika 5. Uinci etinog poslovanja i etikih programa

18
Valentina Kos
Takoer i drugi autori navode neke od prednosti, pa prema Vig (2015) glavne koristi za
poduzee su:
osnaen ugled i goodwill
smanjeni rizici
smanjeni trokovi
zatita od neetinih zaposlenika i agenata
bolji rezultati, produktivnost i konkurentan poloaj
bolji pristup kapitalu, zajmovima i stranim investicijama
unaprijeen profit i odrivi dugoroni rast

povean meunarodni ugled
Kako bi se upravljalo etikom potrebno je razviti etike programe i mehanizme.
Etike programe poduzea ine vrijednosti, politike i aktivnosti koje utjeu na etinost
organizacije. Stoga menaderi moraju utvrditi vrijednosti, programe i aktivnosti koje
osiguravaju etiko ponaanje te koje vode njihova poslovanja. (Sikavica i sur., 2008).
Radi unaprjeenja etike klime poduzea, poduzimaju se sljedee mjere (Buble,
2006):
1. voenje pomou primjera
2. etiki kodeks
3. etike strukture
4. etiki treninzi i etike vrue linije
5. zvidai (whistle bolowers)
1. Voenje pomou primjera najbolji je nain utjecanja na etiko ponaanje

zaposlenika poduzea jer menaderi svojim osobnim primjerom utjeu na etiko
ponaanje te time utjeu i potiu svoje zaposlenike da se i oni ponaaju etino.
Bez voenja pomou primjera teko se moe zamisliti kvalitetno i uspjeno
razvijanje etikog ponaanja u poduzeu. (Buble, 2006).
2. Etiki kodeks formalan je iskaz vrijednosti poduzea. Da bi se potaknulo
etiko ponaanje u poduzeu, etiki kodeks treba se odnositi na konkretne
19
Valentina Kos
probleme (npr. podmiivanje, krivotvorenje i sl.), potrebno je osigurati odreeni

etiki vodi te tono definirati naine ponaanja unutar poduzea. Etiki kodeksi
moraju biti pravedni putem sustava nagrada i kazna, te moraju imati vrstu
potporu vrhovnog menadmenta. (Buble, 2006).
3. Etike strukture oznauju nadlene osobe u podruju etike koje su zaduene za
implementaciju etikog ponaanja u poduzeu. Najee su to etiki komitet, te
etiki zastupnik. Etiki komitet je najee grupa direktora koji su zadueni za
nadgledanje etike poduzea, oni poduzimaju mjere da se zaposlenici ponaaju
etino. Etiki zastupnik je specijalist za poslovnu etiku, postavljen je za
samostalnog lana upravnog odbora te je njegova savjest. Moe sudjelovati u
procesu donoenja odluka vrhovnog menadmenta tako da kritiki preispituje
etinost tih odluka. (Buble, 2006).
4. Etiki treninzi i etike vrue linije etiki treninzi, odnosno uenje etike moe
se odraivati samostalno ili u sklopu programa menaderskog obrazovanja.
Etike vrue linije su posebne telefonske linije koje koriste zaposlenici kako bi
prijavili etike probleme koje uoavaju kod drugih ili kod sebe samih. (Buble,
2006).
5. Zvidai (whistle blowing) to su zaposlenici koji razotkrivaju nemoralnu ili
nezakonitu praksu poslodavca i o tome obavjetavaju etike organe poduzea.
Ukoliko oni ne poduzmu nita, zvidai se obraaju vanjskim institucijama
poput financijske policije, novinara, zastupnika i drugih. (Buble, 2006).
Menaderi su vrlo vaan imbenik u promicanju i osiguravanju etikog ponaanja u

poduzeu, jer e zaposlenici biti onoliko etini prema poduzeu, njegovim klijentima i
potroaima koliko su menaderi etini prema njima. Etini menaderi zapoljavaju
etine ljude, postavljaju vrijednosti i standarde, a ne pravila, informirani su o svim
dogaajima unutar poduzea, dosljedan su etiki primjer, nagrauju etiko ponaanje,
ugrauju korporacijske etike u programe obrazovanja i usavravanja zaposlenika,
analiziraju i prate etika ponaanja u svakodnevnim aktivnostima i odlukama. (Sikavica
i sur., 2008).
20
Valentina Kos
Kako bi se uspjeno implementirala poslovna etika u poduzee potrebno je

razvijati svijest kod svih zaposlenika o njenoj vanosti (Vuji i sur., 2012), a da bi se to
primjenilo, u poduzee se implementiraju etiki programi. Temeljem toga moe se
zakljuiti da upravljanje poduzeem i poslovnom etikom mora biti formalno utvreno
programom menadmenta, a ne jednokratna i sporadina aktivnost koja se provodi kada
je potrebna. Razraen program i mehanizmi upravljanja etikom uvjeravaju zaposlene da
se radi o vrlo vanom problemu kojemu se pridaje pozornost, te da je etika vrhovna
vrijednost menadmenta i poduzea, a ne problem na koji se reagira da bi se poboljao
imid poduzea ili da bi se izalo iz neprilika. (Sikavica i sur., 2008).
4.2.
KRITERIJI IMPLEMENTACIJE POSLOVNE ETIKE
Brojni autori stvorili su programe i modele koji se razlikuju po kriterijima, ali je

svima cilj jednak; izgraditi etiko poduzee. Da bi se razvio model koji e pomoi kod
uspostavljanja etikog poduzea, potrebno je odrediti temeljne vrijednosti kojima e
teiti poduzee u svom poslovanju, dobiti podrku vodstva i implementirati kriterije
poslovne etike: istaknuti vrijednosti i misiju poduzea, kodeks etike i pravilnike etikog
ponaanja, postavljanje etikog povjerenika i etikih odbora, programi etike edukacije i
treninga, provjera etinosti kandidata prilikom zapoljavanja, linija za rjeavanje etikih
dilema i prijavu neetikih radnji, motivacija, politika etikog ponaanja i reakcije na
neetiko ponaanje, standardi neformalnog ponaanja i komunikacije unutar poduzea,
voa kao primjer etikog ponaanja za druge zaposlenike. (Vig, 2014).
Prema Vig (2014) vano je najprije definirati tri osnovna elementa koja ine temelj
uspjenog poslovanja poduzea, a to su:
1. vrijednosti
2. implementacija
3. upravljanje.
21
Valentina Kos
VRIJEDNOSTI
Buble (2006) navodi da su vrijednosti uvjerenja koja oznaavaju preferencije i
sugeriraju izmeu dobrog i loeg ponaanja, te su sjecita izmeu pojedinca i drutva.
Prema Krizmani (2009) vrijednosti se smatraju skupom opih miljenja, uvjerenja i
stavova o tome to je dobro, ispravno ili poeljno, a oblikuju se tokom procesa
socijalizacije.
Vrijednosti su relevantne pojedincima, poduzeima i drutvima. Za pojedince,
vrijednosti se definiraju kao kratak saetak o tome to je bitno, to se vrednuje i kako se
pojedinac treba ponaati u razliitim situacijama. Individualne vrijednosti razlikuju se
od osobe do osobe, dok su ope vrijednosti zajednike svim ljudima u zajednici. Takve
ope vrijednosti obuhvaaju pravdu, slobodu i ravnopravnost pred zakonom. Vrijednosti
se ne mogu direktno percipirati, ve se o njima zakljuuje na temelju ciljeva koje
pojedinac ili poduzee nastoji ostvariti, te ih smatra vanima za sebe ili za poduzee.
(Krizmani, 2009). Iz toga proizlazi da pojedinci imaju svoje vrijednosti, poduzea
imaju svoje vrijednosti koje prenose na svoje dionike kroz vrijednosti i misiju, etike
kodekse i pravilnike o etikom ponaanju (Vig, 2014).
IMPLEMENTACIJA
Implementacija se sastoji od kriterija koji omoguuju poduzeu uspostaviti
etiku organizacijsku kulturu. Da bi postojali odreeni mehanizmi i etiki principi i
etika pravila (kratka i jezgrovita izjava koja izraava opu istinu ili pravilno ponaanje)
koja e pojednostavniti etiko ponaanje unutar poduzea prema nabolje, potrebno je
razviti sustav i standarde etike aktivnosti u poduzeu. (Vig, 2014).
Kriteriji implementacije etike poduzea (Vig, 2014):
1. Isticanje vrijednosti i misije poslovanja
2. Kodeksi etike i pravilnici etikog ponaanja
3. Postavljanje etikog povjerenika i etikih odbora
4. Programi etike edukacije i treninga
22
Valentina Kos
5. Provjera etinosti kandidata prilikom zapoljavanja

6. Uvoenje linija za rjeavanje etikih dilema i prijavu neetikih radnji
7. Motivacija i politika nagraivanja etikog ponaanja i reagiranja na neetiko
ponaanje
8. Komuniciranje etikih vrijednosti unutar poduzea
9. Praenje i kontrola provedbe etikih standarda
1. Isticanje vrijednosti i misije poslovanja

Vrijednosti i misija poslovanja su ope izjave o voenju koje moraju biti
usklaene sa svim dimenzijama kulture, a svako poduzee ima odreene vrijednosti
koje su u sreditu identiteta samog poduzea. Temeljne vrijednosti poduzea slue kao
vodea naela, a misija poslovanja je razlog postojanja poduzea. (Vig, 2014).
Autori knjige Funky
Business , Nordstrom i Ridderstrle, istiu da su
vrijednosti te koje odreuju odanost u poduzeu (Nordstrom i Ridderstrle, preuzeto sa

Vig, 2014).
2. Kodeksi etike i pravilnici etikog ponaanja

Pravila etikog ponaanja definiraju se kao formalne izjave koje opisuju to
poduzee oekuje od svojih zaposlenika. Etiki kodeks definira vrijednosti i naela, te
daje smjernice kojih se treba pridravati u poslovnim odnosima i donoenju poslovnih
odluka (Vuji i sur.,2012). Kodeks se sastoji od opih pojmova koji slue kao naela i
kao osnova za pravilno ponaanje (Vig, 2014). Tekst etikog kodeksa treba biti
jednostavan, jasan i razumljiv o ciljevima koje kodeks namjerava ostvariti, mora imati
potporu podrku svih segmenta poduzea, mora imati sustav procedura i informacija
kako bi se to lake prepoznala bilo koja njegova povreda, odgovornost prema stvarnim
pitanjima i situacijama, potrebno je osigurati sredstva za daljnje informacije i smjernice,
kodeks treba u svim svojim oblicima biti prijateljski i razumljiv jer, u suprotnom,
njegovo provoenje nee uspjeti (Driscoll i Hoffman, 2000).
23
Valentina Kos
Etiki kodeks treba biti pisan prema odreenoj formi i sadravati sljedee
elemente (Vig, 2014):
naslovna strana
uvodna rije menadera
sadraj
uvod
temeljne vrijednosti poduzea
organizacijske obveze
oekivanja i pravila ponaanja
zaposlenici
politiki angaman
rjeenje povrede kodeksa
Uobiajene odredbe koje se ukljuuju i pojanjavaju etikim kodeksom su (Vig, 2015):
Praksa zapoljavanja
o uznemiravanje na radnom mjestu
o jednake mogunosti
o diskriminacija
o radno obiteljska ravnotea
o koritenje organizacijske imovine
Zaposlenici, klijenti i dobavljai informacija

o voenje evidencije i informacija
o privatnost i povjerljivost
o objavljivanje informacija
Javne informacije i komunikacije

o oglaavanje i marketing
o pristup informacijama
o jasnoa informacija
o transparentnost informacija
Sukob interesa
24
Valentina Kos
o darovi i nagrade
o obiteljski lanovi
Odnos sa dobavljaima
o nabava
o sklapanje ugovora
Briga o okoliu
o predanost okoliu
o zdravlje i sigurnost zaposlenika
Etiko upravljanje odnosima

o pravila koritenja vlasnikih sredstva
o tonost knjiga i evidencija te izvjea o trokovima
o zatita vlasnikih informacija
Politike aktivnosti
Takoer, potrebno je revidiranje i doraivanje kodeksa poduzea kada doe do:

(Codupo d.o.o. http://codupo.hr/nase_usluge.html#faq):
1. Regulatorne promjene kada se uvode stalne promjene pravilnika vezane uz
zatitu okolia,radno pravo, nova pravila, propisi i ugovori
2. Promjene u poslovanju tvrtke ukoliko je u poduzeu dolo do promjene
poslovanja koja moe biti izloena rizicima koji nisu sadrani u kodeksu
ponaanja (npr., preuzimanje ili spajanje poduzea, lansiranje novih proizvoda)
3. Novo vodstvo tvrtke i organizacijska struktura ukoliko doe do promjene
vodstva u poduzeu ili ukoliko se izmjeni sastav zaposlenika
4. Identifikacija potencijalnog rizika ukoliko se izradi nova procjena rizika
poduzea potrebno je da se u kodeksu ponaanja izmjene novonastali rizici te ih
je potrebno detaljno definirati
5. Kodeks je sam sebi svrha treba biti jasan i razumljiv za sve zaposlenike
6. Protok vremena ukoliko je prolo barem dvije godine otkada se posljednji put
aurirala i revidira politika poslovanja
25
Valentina Kos
Postoje etiri vrste formiranja etikog kodeksa u poduzeu, a to su (Trevino i sur.,

preuzeto sa Vig, 2015):
kodeks temeljen na vrijednostima dakle definiraju se organizacijske vrijednosti

i poticanje i motiviranje zaposlenika
kodeks temeljen na pravilima usredotouje se na sprjeavanje, otkrivanje i

kanjavanje krenja zakona
kodeks temeljen na zadovoljstvu vanjskih sudionika -
poduzea se trude
zadrati i poboljati svoju sliku u javnosti i odnos sa vanjskim sudionicima
kodeks temeljen na zatiti vrhovnog menadmenta ovaj tip kodeksa uvodi se

kako bi se zatitio vrhovni menadment ili vlasnik od svake krivnje etikih
propusta
Jedan od boljih primjera etikog kodeksa ima poduzee Starbucks, koji je pisan u formi
temeljnih vrijednosti. Kodeks zapoinje naslovnom stranom, zatim uvodnom rijei
vrhovnog menadmenta, isticanje misije poslovanja te sadraj sa svim ostalim
podrujima koje kodeks treba sadravati, a ranije su navedeni. Takoer, u svom
kodeksu imaju navedena esto postavljena pitanja te sve kontakt informacije na koje se
moe prijaviti ili informirati o neetikim radnjama. Tako detaljan i sveobuhvatan etiki
kodeks
potvruje
vanost
etinosti
poslovanju
poduzea
Starbucks.
(http://globalassets.starbucks.com/assets/eecd184d6d2141d58966319744393d1f.pdf ).
3. Postavljanje etikog povjerenika i etikih odbora

Etiki povjerenik ima vanu ulogu u etikom okruenju unutar poduzea, stoga
je duan voditi brigu da poduzee postupa u skladu sa zakonom te da se promie etiko
ponaanje u poduzeu. Etiki povjerenici su osobe koje potuju pravne i etike
standarde i odgovorni su za upravljanje etike i pravne usklaenosti poduzea u kojem
rade. Etiki odbor sastoji se od predstavnika poduzea, sindikata radnika i sl, i prua
nadzor i kontrolu etikog programa poduzea. (Vig, 2014).
26
Valentina Kos
4. Programi etike edukacije i treninga

Tijekom implementacije etike u poduzee, potrebno je usvojiti neke oblike
etikog uenja i osposobljavanja. Etiki trening dio je procesa socijalizacije, estim
treningom osposobljavanje moe imati vanu ulogu u stvaranju i odravanju etikog
okruenja. Treninzi mogu poveati moralnu osjetljivost i moralnu prosudbu, kako bi
etika inicijativa zapoela na vrhu poduzea te se sputala prema dolje na nie razine,
stoga menadment takoer treba sudjelovati u etikim treninzima. (Vig, 2014).
5. Provjera etinosti kandidata prilikom zapoljavanja

Odabir kandidata je formalan sustav traenja i zaposlenja novih zaposlenika.
Poduzea tee prema tome da zaposle ljude koji se uklapaju u sadanji sustav poduzea,
te nastoje zaposliti i raditi sa onim ljudima koji dijele njihova uvjerenja i vrijednosti, a
osobe koje e zaposliti biraju prema temeljnim vrijednostima poduzea. (Vig, 2014).
6. Uvoenje linija za rjeavanje etikih dilema i prijavu neetikih radnji

Uvoenje linije, odnosno slube telefonske pomoi (telefon, web ili e-mail)
najei su oblici za prijavljivanje etikih dilema, gdje zaposlenici, takoer, osim
prijavljivanja problema, trae savjete. Kako bi linija i sam sistem prijave neetinih
radnji bila djelotvorna, sustavi izvjeivanja moraju imati podrku vrhovnog
menadmenta, te moraju titi zvidae i brzo reagirati na optube neetikog ponaanja.
Mnogi autori navode kako je sluba telefonske pomoi najei mehanizam
prijavljivanja neetikog ponaanja. (Vig, 2014).
Takoer, i u ovom dijelu moemo za primjer uzeti Starbucks koji ima 14 telefonskih
linija za prijavu neetinih radnji za svaku dravu u kojoj imaju svoju franizu.
(http://globalassets.starbucks.com/assets/eecd184d6d2141d58966319744393d1f.pdf).
27
Valentina Kos
7. Motivacija i politika nagraivanja etikog ponaanja i reagiranja na neetiko

ponaanje
Etiki usmjeren sustav nagraivanja formalan je sustav nagraivanja koji
promie mjere i nagrauje etiko ponaanje zaposlenika poduzea. Ukoliko se eli
shvatiti etiko ponaanje pojedinaca u poduzeu, vano je da se istrae ponaanja koja
su nagraena i kanjena. Odreuje se koji postupci se ocjenjuju kod nagraivanja
etikog ponaanja ili kanjavanja neetikog ponaanja, kako bi nagraivanje bilo
pravedno i kako se ne bi javio osjeaj nepravednosti. (Vig, 2014).
8. Komuniciranje etikih vrijednosti unutar poduzea

Standardi neformalnog ponaanja i komunikacije unutar poduzea obuhvaaju
neformalni jezik, rituale, pripovijedanje i norme ponaanja unutar poduzea. Neformalni
jezik vrsta je razgovora u svakodnevnoj organizacijskoj komunikaciji. Organizacijske
kulture razvijaju i upotrebljavaju jezik kao vrstu komunikacije o vrijednostima sa
svojim zaposlenicima. U jakim etikim kulturama etika prirodno postaje dio
svakodnevnog razgovora u poduzeu te zaposlenici slobodno i etiki razgovaraju jedni s
drugima, te sa svojim nadreenima. Rituali su vaan dio etike kulture, koji na
simbolian nain pokazuju ljudima to poduzee eli da oni uine i kako da to uine.
Organizacijski mitovi i prie daju smisao i objanjavaju organizacijsku kulturu, a akteri
iz pria su zaposlenici, a moda i junaci poduzea. Pouka tih pria je da se naglase
organizacijske vrijednosti. Norme ponaanja su standardi svakodnevnog ponaanja u
poduzeu koji su prihvaeni od strane zaposlenika kao prikladni, te vre snaan utjecaj
na pojedinana ponaanja, a mogu pridonijeti stvaranju etike ili neetike kulture. (Vig,
2014).
9. Praenje i kontrola provedbe etikih standarda

Praenje i kontrola etikih standarda razvijena je kako bi se otkrila neetika
ponaanja i nepotivanje etikih standarda u poduzeu, te za procjenu uinkovitosti
etikog programa. Poticanjem primjerenog ponaanja, uinkovito provedenog etikog,
te pridravanje programa moe biti poticajno za ublaavanje i rjeavanje neetikih
ponaanja kada se dogode. Kao rezultat toga poduzee e trebati manji proraun za
28
Valentina Kos
pokrivanje sudskih trokova, kazni i sankcija za neetiko ponaanje koje takoer

pridonose ukupnoj konkurentnosti samog poduzea. (Vig, 2015).
UPRAVLJANJE
Prema Nordhouseu (2010) etika se odnosi na ono to rade voe, te tko su.
Temeljem toga, moe se zakljuiti da je vodstvo proces u kojemu voe utjeu na
zaposlenike poduzea kako bi ostvarili zajedniki cilj. Takoer voe zbog svog utjecaja
na zaposlenike imaju vrlo vanu ulogu u izgraivanju i promicanju etike u poduzeu
(Nordhouse, 2010). Prema Vig (2014) vodstvo se odnosi na sustav prema kojemu su
poduzea usmjerena i kontrolirana. Vodstvo bi trebalo biti kljuno za etiko
usmjeravanje poduzea, kako bi se uspostavilo etiko okruenje. Ponaanje vodstva
poduzea moe imati utjecaj na organizacijsku kulturu i ponaanje lanova poduzea. U
skladu s tim, utvreno je da je etiko vodstvo pozitivno povezano sa donoenjem etikih
odluka zaposlenika, zadovoljstvom, motivacijom, posveenosti poduzeu, a negativno
je povezano sa tetnim ponaanjem. (Vig, 2014).
Etiko vodstvo je odgovorno za povjerenje i zadovoljstvo zaposlenika te
poveava njihovu predanost i spremnost da svoje dvojbe prijave menadmentu. Covey
(2009) smatra da je vodstvo znati rei ljudima o njihovim stvarnim vrijednostima i
potencijalima na nain da oni sami u sebi poinju traiti te vrijednosti. Najvei izazovi u
poduzeu su organiziranje i voenje ljudi, na nain da svaki pojedinac prepozna svoje
vrijednosti i potencijale, te doprinosi svojim glasom, s ciljem postizanja ciljeva i
prioriteta u skladu sa pravilima ponaanja. Iz toga se moe zakljuiti da je voa osoba
za koju ljudi osjeaju da je savjestan voa, uzor je za pronalaenje dobrog puta i
motiviranja, tada ljudi imaju prilike otkriti koliko su cijenjeni i koliko vrijede.
Zaposlenike se pita za njihovo miljenje, potuje se iskustvo i doprinos poduzeu i u
potpunosti postaju dio procesa razvoja etikog kodeksa u kojem se kasnije mogu lake
prepoznati (Covey, preuzeto sa Vig, 2014). Etiko vodstvo je demonstracija normativno
primjerenog ponaanja kroz osobne akcije i meuljudske odnose te promocija takvog
ponaanja zaposlenicima, putem dvosmjerne komunikacije. Komunikacija je logino
polazite za bilo koje razmatranje etikog odnosa, jer se odnosi stvaraju kroz verbalne i
29
Valentina Kos
neverbalne poruke. Ukoliko elimo uspostaviti i odrati zdrav odnos, trebamo usvojiti
moralan stav prema naoj komunikaciji s drugima, te usavriti komunikacijske vjetine
koje potiu etike odluke i etiku interakciju. Temeljem toga proizlazi da dobri etiki
voe pokazuju brigu za ljude te ih tretiraju s potovanjem i dostojanstvom, otvoreni su i
sasluaju svaki problem i u privatnom ivotu ive prema slinim moralnim standardima.
(Vig, 2014).
30
Valentina Kos
5. IMPLEMENTACIJA POSLOVNE ETIKE NA PRIMJERU

HOTELSKOG PODUZEA HOTEL IMPERIAL RAB
Hotel Imperial d.d. Rab nudi smjetaj u hotelima visoke kategorije, apartmanima,
vilama i kampovima, a veina smjetajnih kapaciteta je nedavno renovirana. Poduzee
Imperial osnovano je 1965. godine i jedno je od vodeih hotelskih kompanija hrvatskog
turizma. Zahvaljujui visokoj kvaliteti usluga, tradiciji i iskustvu te stalnim ulaganjem
u infrastrukturu i obrazovanje osoblja, svojim gostima nastoje pruiti ugodan boravak u
aktivnom odmoru, razonodi i potronji, pa se u svom poslovanju opredjeljuju za
slijedee vrste poslova: usluge smjetaja pansiona, polupansiona i toenja pia u
hotelima, usluge kampiranja, usluge hrane i pia, a'la cart u restoranima i ostalim
vrstama ugostiteljskih objekta, usluge turistikog posredovanja, usluge rekreacije,
zabave i sporta, usluge opskrbe, usluge pranja rublja, usluge odravanja graevinskih
objekata, ureaja i opreme u hotelima. (http://www.imperialrab.com/stranice/vizija-imisija).
Imperial
d.d.
raspolae
sa
7.531
osnovnih
kreveta,
to
(http://www.imperialrab.com/stranice/vizija-i-misija):
1.305 u hotelima (Grand Hotel
Imperial****,
Carolina****, Eva**,
Padova***)
1.188 u turistikim naseljima (TN San Marino*** i TN Suha Punta***)
38 u vilama
5000 mjesta u kampovima (San Marino*** i Padova 3***)
Imperial d.d. zapoljava 240 stalnih radnika, a u sezoni dodatnih cca 260 sezonskih
radnika (http://www.imperialrab.com/stranice/vizija-i-misija).
Hotelsko
poduzee
posjeduje
slijedee
nagrade
priznanja
(http://www.imperialrab.com/stranice/vizija-i-misija):
HACCAP Codex Alimentarius; Imperial d.d. standard za pripremu i

posluivanje hrane i pia - za kamp San Marino i Hotel Padova
31
Valentina Kos
ISO 9001:2008 sustav upravljanja kvalitetom - za Imperial d.d., hotel Padova,

turistiko naselje San Marino, hotel Carolina, hotel Eva turistiko naselje Suha
Punta, kamp San Marino,kamp Padova III, Grand hotel Imperial
ISO 14001:2004 sustav upravljanja okoliem za Imperial d.d., Grand hotel

Imperial, hotel Padova, hotel Carolina, hotel Eva turistiko naselje Suha Punta,
turistiko naselje San Marino, kamp San Marino, kamp Padova 3
ISO 22000:2005 sustav upravljanja sigurnou hrane za Grand hotel

Imperial, hotel Carolina i turistiko naselje San Marino
Hotelsko poduzee posjeduje i certifikat Sustainable hotel certifikat za zeleno

poslovanje u hotelijerstvu, dodjeljuje ga Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.
Kriteriji za dobivanje certifikata su za ukupno devet podruja poslovanja i to za
upravljanje odrivou, nabavu, prodaju, marketing i PR, okoli, energetsku
uinkovitost, ljudske potencijale i tehniku slubu, to takoer potvruje njihovu
etinost
poslovanja
(http://www.upuhh.hr/hr/vijesti/dodjela-certifikata-sustainable-
hotel/).
Hotel Imperial Rab nalazi se u veinskom dravnom vlasnitvu te je od 2009.
godine u sustavu za suzbijanje korupcije, stoga se moraju pridravati odreenih mjera
koje su donesene Antikorupcijskim programom. Hotelsko poduzee moralo je provesti
mjere iz Antikorupcijskog programa za trgovaka drutva u veinskom dravnom
vlasnitvu 2010.-2012. a Ministarstvo turizma provelo je istraivanje o tome koje su
mjere provedene u sektoru turizma. Takoer, hotelsko je poduzee moralo donijeti
etiki kodeks poslovanja, misiju i viziju koji su objavljeni na njihovim slubenim
stranicama.
5.1.
PROVEDBA ANTIKORUPCIJSKOG PROGRAMA
Hrvatski sabor s ciljem jaanja odgovornosti i transparentnosti, stvaranja preduvjeta

za sprjeavanje korupcije na svim razinama i afirmacije pristupa nulte tolerancije na
korupciju razvio je strategiju suzbijanja korupcije koja je usvojena 2008. godine. Vlada
Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva za praenje provedbe mjera za suzbijanje
korupcije 26. studenog 2009. donijela je Antikorupcijski program (AKP) za trgovaka
32
Valentina Kos
drutva u veinskom dravnom vlasnitvu 2010.-2012. Antikorupcijski program (AKP)

je sastavni dio revidiranog Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije donesen
18. oujka 2010. godine (http://admin.antikorupcija.hr/p-alignjustifykonferencijarezultati-iskustva12).
Glavni ciljevi Antikorupcijskog programa su:

1. jaanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu
2. stvaranje preduvjeta za sprjeavanje korupcije na svim razinama
3. afirmacija pristupa nulte tolerancije na korupciju
Ministarstvo turizma 2011. godine provelo je istraivanje koje su aktivnosti u

potpunosti provedene, u sektoru turizma - primjer hotela Imperial d.d. Rab
Uvidom u informacije dobivene od trgovakih drutava - meu kojim je hotel
Imperial
d.d.
Rab
potpunosti
su
izvrene
slijedee
aktivnosti
(http://admin.antikorupcija.hr/konf-proba04):
definirana su vizija i misija i objavljene su na web stranici
postoje definirani opi i posebni ciljevi za trogodinje razdoblje i objavljeni su

na web stranici
postoje definirane osnovne organizacijske vrijednosti i osnovni principi odnosa s

treim stranama (korisnici usluga, dobavljai, drava i drugi partneri) i
objavljeni su na web stranici
imenovani je povjerenik za etiku
povjerenika za etiku objavljeni su na web stranici drutva
svi zaposlenici trgovakih drutava informirani o povjereniku za etiku
kontakt podaci osobe za nepravilnosti objavljeni su na web stranici drutva
uspostavljen je registar nepravilnosti isti je adekvatno pohranjen
sadrana su pravila vezana za darove i naknade od poslovnih partnera i

poslovnim partnerima
donesen je disciplinski pravilnik
33
Valentina Kos
formiran je i objavljen katalog informacija na slubenim web stranicama
Dodatne aktivnosti vidljive su u Izvjeu o provedbi AKP za razdoblje 2010.-2012.

objavljenim na slubenim stranicama Ministarstva pravosua.
Prema podacima na slubenoj web stranici poduzea, hotelsko poduzee ima
definiranu viziju i misiju (http://www.imperialrab.com/stranice/vizija-i-misija).
Misija hotelskog poduzea glasi:
Svakog gosta doekati s osmjehom, pruiti mu kvalitetan i ugodan boravak koji se
pamti i budi u njemu elju da se ponovo vrati. Zadovoljan gost pretpostavka je za
zadovoljstvo vlasnika i sadanjih radnika, ali i buduih generacija koje nadolaze i koje
u Imperiald.d. vide sigurnost egzistencije i nadu u ivot na otoku.
Vizija hotelskog poduzea:

Postati prepoznatljiva i najznaajnija regionalna tvrtka na podruju hotelijerstva,
ugostiteljstva i turizma.
Za ostvarenje misije, pred rukovodee i izvrne kadrove, postavljaju se

slijedei ciljevi (http://www.imperialrab.com/stranice/vizija-i-misija):
Trite - stabilnost i proirenje u zemljama Zapadne i Srednje Europe; Njemake,

Italije, Austrije, Engleske, Nizozemske, Danske, eke, Maarske, Slovake,
vicarske, Francuske, Poljske, vedske i Slovenije, te na domaem tritu.
Inovacije i produktivnost - permanentno unositi inovacije u sadraje usluga, proces

njihova pruanja i prodaje, kako bi se poveanjem razine kvalitete i smanjenjem
trokova, poveala konkurentnost.
Informatizacija - poveanje uinka, poboljanje poslovnih funkcija i kontrole namee

potrebu nastavljanja informatizacije cjelokupnog poslovnog sustava i njegovog
stalnog osuvremenjivanja.
Kadrovi - u svim poslovnim funkcijama, osobito u pruanju usluga, prodaji i

financijama vriti odabir i permanentno usavravanje kadrova. Osobitu pozornost
34
Valentina Kos
treba poklanjati odabiru i specijalistikom obrazovanju poslovodnih kadrova, te

sustavu nagraivanja na svim razinama.
Rentabilnost - cilj je da postizanje dobiti kako da bi se ostvario stalan rast imovine

poduzea i isplata dividendi dioniarima.
Zatita okolia - cilj je istaknuti i pomagati pri ouvanju jedinstvenih geolokih i

prirodnih vrednota otoka, promicati odrivi razvoj, odgovornost pri upravljanju
resursima te ukazati potrebnu brigu biljnom i ivotinjskom ekosustavu otoka Rab.
Mjere koje su na slubenoj web stranici vidljive iz AKP- a za 2013., 2014., i 2015. su:
osnovan je revizorski odbor, izraen je i donesen godinji plan rada slubenika za
informiranje, donesen je plan izobrazbe za sve zaposlenike o etici, donesen je godinji
plan revizije, plan rada revizorskog odbora, uvedena je obavezna specijalizirana poduka
za zaposlenike, te su doneseni planovi edukacije za 2010. do 2015. godine.
Hotelsko poduzee imenovalo je povjerenika za etiku te je imenovana osoba za
nepravilnosti u Imperial d.d. Rab, prijava nepravilnosti vri se na mail adresu:
nepravilnosti@imperial.hr
Na slubenoj stranici objavljeni su dokumenti koji pomau u provedbi etinosti u

poslovanju (http://www.imperialrab.com/stranice/osnovne-informacije):
etiki kodeks poduzea koji e biti detaljnije obraen u poglavlju 5.2.
Disciplinski pravilnik za krenje etikog ponaanja - svrha pravilnika je

prihvaanje, afirmacija i inkorporacija naela u poduzeu prihvaenog Kodeksa
etike u poslovanju i stvaranje primjerenog ozraja i radne klime, etiko, moralno
i profesionalno ponaanje zaposlenika te odreivanje mjera za sluaj krenja
etikog ponaanja u radu
Pravilnik o nepravilnostima svrha pravilnika je zatita imovine poduzea i

drugih resursa uzrokovanih loim upravljanjem, neopravdanim troenjem i
koritenjem, te zbog smanjivanja nepravilnosti, prijevara i onemoguavanja
korupcije i radnji vezanih uz davanje i primanje mita
35
Valentina Kos
Pravilnik o kriterijima i nainu donoenja odluka o donacijama temeljem

ovog pravilnika hotel Imperial d.d. Rab prihvaa vanost odgovornog i etiki
utemeljenog ponaanja, njeguje transparentnost u radu i nultu stopu tolerancije
na korupciju. Pravilnikom se utvruju kriteriji i nain donoenja odluka o
donacijama u hotelskom poduzeu Imperial d.d. Rab
Plan za provoenje Antikorupcijskog programa za 2015. godinu
Popis donacija dodijeljenih u 2015. godini popis donacija objavljen je na

slubenim web stranicama poduzea to takoer potvruje njihovu elju za
transparentnim poslovanjem
Hotel Imperial d.d. Rab takoer kotira i na Zagrebakoj burzi, te mora potpisati
poseban kodeks ponaanja odnosno Kodeks Korporativnog upravljanja poduzee
primjenjuje odredbe Kodeksa korporativnog upravljanja izraenog od strane
Zagrebake burze objavljenog na slubenim stranicama Zagrebake burze. Podaci o
znaajnijim imateljima dionica dostupni su svakodnevno na slubenim web stranicama
SKDD (www.skdd.hr). (http://www.imperialrab.com/stranice/kutak-za-investitore).
Temeljna
naela
kodeksa
korporativnog
upravljanja
su
(http://zse.hr/default.aspx?id=144):
Transparentnost poslovanja
Jasno razraene procedure za rad nadzornog odbora, uprave te

drugih organa i struktura koje donose vane odluke
Izbjegavanje sukoba interesa
Efikasna unutarnja kontrola
Efikasan sustav odgovornosti
Poduzee je obvezno u godinjem upitniku koji je sastavni dio ovog Kodeksa navesti
pridrava li se preporuka Kodeksa ili ne. Godinji upitnik objavljuje se na slubenim
stranicama Zagrebake burze (http://zse.hr/default.aspx?id=144).
36
Valentina Kos
Godinji upitnik sastoji se od 5 dijelova:

-
posveenost
principima
korporativnog
upravljanja
drutvena
odgovornost
-
dioniari i glavna skuptina
upravna i nadzorna tijela
transparentnost i javnost poslovanja
Iz upitnika Kodeksa korporativnog upravljanja objavljenog na slubenim

stranicama moe se vidjeti da je hotelsko poduzee Imperial d.d. Rab prihvatilo
primjenu kodeksa korporativnog upravljanja, usvojeni su i primjenjuju se principi
kodeksa korporativnog upravljanja unutar internih politika drutva, imaju objavljen
financijski izvjetaj na slubenim web stranicama hotelskog poduzea, na jednak nain i
pod jednakim uvjetima postupa se prema svim dioniarima poduzea, dnevni red
objavljen je na slubenim stranicama hotelskog poduzea, uprava drutva javno
objavljuje odluke glavne skuptine, nadzorni odbor donio je unutarnja pravila rada,
naknada lanovima nadzornog odbora odreena je odlukom glavne skuptine ili
statutom, svi detaljni podaci o naknadama objavljeni su u godinjem financijskom
izvjeu, poduzee ima vanjskog revizora. Takoer, poduzee ima i unutarnjeg revizora
i ustrojen sustav kontrole. to se tie dijela transparentnosti i javnosti poslovanja
poduzee
je
pokazalo
usklaenost
Kodeksom
korporativnog
upravljanja.
(http://www.imperialrab.com/stranice/kutak-za-investitore).
Cilj kodeksa je dobrim i odgovornim upravljanjem te nadziranjem poslovnih i

upravljakiH
funkcija
zatiti
investitore
te
zainteresirane
strane
(http://zse.hr/default.aspx?id=144).
37
Valentina Kos
5.2.
ETIKI KODEKS PODUZEA
Etiki kodeks slui kao slubena vodilja u ponaanju ljudi unutar poduzea, te
donoenja odluka.
Imperial d.d. Rab prihvaa obvezu djelovanja u skladu s naelima odgovornosti,
istinitosti, uinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri te
potivanja dobrih poslovnih obiaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i
drutvenom
okruenju
vlastitim
zaposlenicima.
(http://www.imperialrab.com/stranice/osnovne-informacije).
Kodeks etike poslovanja hotela Imperial d.d. Rab sastoji se od 5 stranica,
temeljenih na pravilima. Kodeks je pisan u zakonskoj formi. Sastoji se od uvoda, opih
naela, unutarnjih odnosa u poslovnom subjektu te rjeenja povrede kodeksa.
Kodeks zapoinje uvodom gdje hotel prihvaa vanost odgovornog i etiki
utemeljenog ponaanja svih poslovnih subjekata, potie kvalitetne odnose i lojalnu
konkurenciju s ciljem uspostavljanja kvalitetnijih veza s poslovnim partnerima i
poslovnom sredinom u kojoj djeluje. Takoer, potie etiko ponaanje unutar poduzea
objavom i definiranjem pravila ponaanja, pozitivnim primjerom menadera,
otkrivanjem i rjeavanjem potencijalnih etikih problema u ranoj fazi te sankcioniranja
neetinih ponaanja. (http://www.imperialrab.com/stranice/osnovne-informacije).
U drugom djelu kodeksa opa naela, hotel prihvaa obvezu djelovanja, strogog
pridravanja tih obveza u okviru zakona i dogovorenih ugovorenih uvjeta. Takoer,
ovdje se nalaze i stavke o politikom utjecaju (nije doputen), zloupotrebljavanje
povjerenja, dunosti poduzea prilikom internet kupovine, konkurentska utakmica,
politika
poslovnog
subjekta.
(http://www.imperialrab.com/stranice/osnovne-
informacije).
Trei dio kodeksa su unutarnji odnosi u poslovnom subjektu. Imperial d.d. Rab
obvezuje se potivati vaee propise, kolektivne i individualne ugovore te titi ljudska i
graanska prava, dostojanstvo i ugled svakog zaposlenika. Sastoji se od lanka o
zaposlenicima i radnim uvjetima. (http://www.imperialrab.com/stranice/osnovneinformacije).
38
Valentina Kos
etvrti dio kodeksa je rjeavanje povrede kodeksa, gdje se navodi da se krenje

kodeksa ili mogue krenje treba prijaviti nadreenima, kako bi se poduzele daljnje
mjere. (http://www.imperialrab.com/stranice/osnovne-informacije).
Kako bi etiki kodeks bio to uinkovitiji i prihvaen od strane svih sudionika
poduzea , trebao bi biti pisan u formi motivirajueg pravilnika, odnosno temeljen na
vrijednostima te poticanju pozitivnog radnog mjesta.
39
Valentina Kos
6. ZAKLJUAK
Implementacija etike u poslovanje poduzea donosi poduzeu mnogo prednosti,

iako je sam proces implementacije dosta zahtjevan i potrebno je zadovoljiti niz uvjeta.
Vaan imbenik u promicanju etikog ponaanja poduzea ini vodstvo i menadment
poduzea, jer su zaposlenici onoliko etini koliko je etian i sam voa.
Za osnivanje etikog poduzea potrebno je potivanje etikih principa i kriterija;
isticanje vrijednosti i misije poduzea, kodeks etike te pravilnici etikog ponaanja,
postavljanje etikog odbora i etikog povjerenika, etike edukacije i treninzi, provjera
etinosti kandidata prilikom zapoljavanja, uvoenje slube telefonske pomoi,
motivacija i politika etikog ponaanja i reakcije na neetiko ponaanje, standardi
neformalnog ponaanja i komunikacije unutar poduzea, praenje i kontrola provedbe
etikih standarda.
Teorijski dio kriterija implementacije poslovne etike prikazan je na primjeru
Hrvatskog hotelskog poduzea - hotel Imperial d.d. Rab, kroz provedbu
antikorupcijskog programa, te etikog kodeksa hotelskog poduzea.
Cilj
antikorupcijskog
programa
je
jaanje
integriteta,
odgovornosti
transparentnosti, stvaranje preduvjeta za spreavanje korupcije na svim razinama te

afirmacija pristupa nulte tolerancije na korupciju. Za prikaz provedenih aktivnosti iz
AKP-a za hotel Imperial d.d. Rab koritena je anketa, odnosno izvjetaj koji je
provelo Ministarstvo turizma, a objavljeno je na slubenim stranicama Ministarstva
pravosua.
Prema provedenom posljednjem istraivanju Ministarstva turizma u 2012. godini, iz
izvjetaja je vidljivo da je negativno odgovoreno na 12 pitanja koja nisu izvrena.
Prema njihovom planu za provoenje antikorupcijskog programa za 2013., 2014. i
2015. objavljenog na slubenim web stranicama moe se vidjeti da su sve navedene
mjere u programu izvrene te se po potrebi auriraju, to pokazuje njihovu elju za
implementacijom etikog programa u samo poslovanje. Prema ranije spomenutim
kriterijima implementacije mogue je provesti odreena poboljanja.
40
Valentina Kos
Imperial d.d. Rab koristi kodeks temeljen na pravilima, te se sastoji od osnovnih

elemenata: uvoda, opih naela, unutarnjih odnosa u poslovnom subjektu, rjeenje
povrede kodeksa i
ne sadri dovoljno razraene pojmove: praksa zapoljavanja,
odredbe o zaposlenicima, klijentima i dobavljaima informacija, javne informacije i

komunikacije, sukob interesa, odnos sa dobavljaima, briga o okoliu, etiko
upravljanje odnosima te politike aktivnosti. Kodeks bi trebao biti razumljiv i jasan za
sve zaposlenike, npr. ukoliko rijei dostojanstvo, integritet, sukob interesa, moral, etika
i sl. nisu detaljno objanjene, zaposlenici mogu znaenje navedenih pojmova
interpretirati na svoj nain.
Prema navedenome moe se zakljuiti da kodeks hotelskog poduzea ne prati
najuinkovitiju ranije spomenutu formu kodeksa temeljenog na vrijednostima, nema
naslovnu stranicu, ni uvodnu rije menadera. Takoer, u kodeksu nema iskazane misije
poslovanja ni ciljeva poduzea, ve poinje uvodnim dijelom, odnosno pravilima i time
upuuje na manje uinkovitu formu kodeksa temeljenog na pravilima koji se
usredotouje na sprjeavanje, otkrivanje i kanjavanje krenja zakona, a ne toliko na
vrijednosni sustav. Kako bi kodeks bio motivirajui za zaposlene, bilo bi poeljno
promijeniti formu u kodeks temeljen na vrijednostima koji djeluje motivirajue na
zaposlenike, a time bi i provedba bila uspjenija.
Takoer, na slubenim stranicama hotela Imperial d.d. Rab navedena je samo
mail adresa kontakt osobe za nepravilnosti. Potrebno bi bilo uvesti nekoliko kanala za
prijavu neetikih radnji putem telefona, faxa i mail-a. Takoer je potrebno uvesti liniju
za pomo kako bi se zaposlenici svakodnevno mogli informirati o pitanjima etike.
Hotelsko poduzee Imperial d.d. Rab poprilino je usvojilo ostale elemente, to
moemo vidjeti sudei prema ISO standardima prema kojima rade, prema certifikatu
Sustainable koji hotel posjeduje, te prema kodeksu korporativnog upravljanja. Iz svega
navedenog se moe vidjeti da imaju elje za etinijim nainom poslovanja.
41
Valentina Kos
7. LITERATURA
Knjige:
1. Buble M. (2006). Osnove menadmenta. Zagreb, Sinergija nakladnitvo d.o.o.
2. Cerovi Z. (2003). Hotelski menadment. Opatija, Sveuilite u Rijeci, Fakultet
za turistiki i hotelski menadment Opatija
3. Krizmani M. (2009). Tkanje ivota. Putovi i staze do ivotnog zadovoljstva i
sree, Profil
4. Northouse P.G. (2010). Vodstvo. Teorija i praksa. Zagreb, MATE d.o.o.
5. Sikavica, P.; Bahtijarevi iber, F.; Poloki Voki, N. (2008). Suvremeni
menadment. Vjetine, sustavi i izazovi. Zagreb, kolska knjiga
6. Vuji V. i sur. (2012) Poslovna etika i multikultura. Opatija, Sveuilite u
Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija
lanci i radovi:
1. Aleksi A. (2007). Poslovna etika elementi uspjenog poslovanja, U: Zbornik
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, god. 5, Zagreb, str. 419 429. Preuzeto sa:
http://www.researchgate.net/publication/27209957_Poslovna_etikaelement_uspjenog_poslovanja
2. Driscoll, D. M. and W. M. Hoffman (2000). Ethics Matters: How to Implement
Values - Driven Management, p. 77
3. Vig S. (2014). Developing ethical organisation: values, implementation and
governance, U: Economic and Social Development, 6 th International Scientific
Conference on Economic and Social Development and 3rd Eastern European
ESD Conference: Business Continuity (ur. Jadranka Bendekovic, Marina
Klacmer Calopa, Davor Filipovic). Viena, Varazdin Development and
Enterpreneurship Agency, str. 681 689. Preuzeto sa: https://bib.irb.hr/prikazirad?&rad=759841
4. Vig S. (2015). Monitoring and Reporting in Ethics and Compliance
Management: Using ICT, 3rd International OFEL Conference on Governance,
Management and Entrepreneurship, Dubrovnik, Croatia, April 2015.
42
Valentina Kos
Izvori s interneta:
1. Codupo d.o.o.. Poduzee za savjetovanje u podruju poslovne etike i
usklaenosti (Complinace). Svrhe i koristi programa etike i usklaenosti:
http://codupo.hr/nase_usluge.html#faq (15.09.2015.)
2. Hotel Imperial d.d. Rab. Antikorupcijski program i etiki kodeks:
http://www.imperialrab.com/stranice/osnovne-informacije (01.09.2015.)
3. Zagrebaka
Burza.
Kodeks
Korporativnog
upravljanja:
http://zse.hr/default.aspx?id=144 (1.10.2015.)
4. Ministarstvo pravosua. Izvjee o provedbi Antikorupcijskog programa za
trgovaka drutva u veinskom dravnom vlasnitvu za razdoblje 2010. - 2012.
godine. http://admin.antikorupcija.hr/konf-proba04 (01.09.2015.)
5. Ministarstvo pravosua. Antikorupcijski program za trgovaka drutva u
veinskom dravnom vlasnitvu za razdoblje 2010. 2012. 2. Objedinjeni
izvjetaj o provedbi programa za razdoblje studeni 2009. travanj 2011..
http://admin.antikorupcija.hr/p-alignjustifykonferencija-rezultati-iskustva12
(01.09.2015.)
6. Starbucks. Business ethics and compilance. Standards of Business Conduct.
http://globalassets.starbucks.com/assets/eecd184d6d2141d58966319744393d1f.
pdf (05.09.2015.)
7. Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Sustainable hotel certifikat:
http://www.upuhh.hr/hr/vijesti/dodjela-certifikata-sustainable-hotel/
(30.09.2015.)
8. Zagrebaka
burza.
Kodeks
korporativnog
upravljanja.
http://zse.hr/default.aspx?id=144 (01.10.2015.)
1. Razgovor sa mr. sc. Silvija Vig, direktorica Codupo d.o.o.. Poduzee za

savjetovanje u podruju poslovne etike i usklaenosti (Complinace).
(17.09.2015.)
43

Jako Dobar Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Jako Dobar Rad

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jako Dobar Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MEIMURSKO VELEUILITE U AKOVCU

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

IMPLEMENTACIJA POSLOVNE ETIKE NA PRIMJERU

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

TEORIJSKO I POJMOVNO RAZMATRANJE ETIKE U POSLOVANJU ........... 3

Pojam i definicija etike .......................................................................................... 3

Vanost etike u poslovanju .................................................................................... 5

Definicija i pojam poslovne etike .......................................................................... 6

MENADMENT KAO OSNOVNA DETERMINANTA IMPLEMENTACIJE

POSLOVNE ETIKE U POSLOVANJU ........................................................................ 10

Pojam i vanost menadmenta u implementaciji poslovne etike ........................ 10

Pojam i definicija menaderske etike .................................................................. 11

Determinante menaderske etike ......................................................................... 13

Tipovi menaderske etike .................................................................................... 15

UVOENJE I IMPLEMENTACIJA POSLOVNE ETIKE U POSLOVANJU

Uvoenje poslovne etike u poslovanje poduzea ................................................ 17

Kriteriji implementacije poslovne etike .............................................................. 21

IMPLEMENTACIJA POSLOVNE ETIKE NA PRIMJERU HOTELSKOG

PODUZEA HOTEL IMPERIAL RAB ..................................................................... 31

Provedba antikorupcijskog programa .................................................................. 32

Etiki kodeks poduzea ....................................................................................... 38

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

Etika u poslovanju sve vie postaje popularna te poveava zainteresiranost

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

2. TEORIJSKO I POJMOVNO RAZMATRANJE ETIKE U

POJAM I DEFINICIJA ETIKE

Prije definiranja poslovne i menaderske etike potrebno je odrediti pojmove etike i

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

Prema tome razvili su se razliiti pristupi uspostavljanja etikih teorija, a to su (Buble,

Na temeljima ope etike utemeljuju se specifine grupe etika - organizacijska,

standarde za prosudbu ispravnog i neispravnog ponaanja i odluivanja

naela i vrijednosti ponaanja usmjerenih prema eljenom smjeru

okvir za utvrivanje ciljeva poduzea

standarde koje poduzea trebaju ostvariti te nain na koji se zaposlenici

Etika uspostavlja standarde u odnosu na ono to je dobro, a to je loe u

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

Stoga, kako bi se etika to bolje razumjela, najbolje ju je komparirati sa zakonima i

Izvor: Buble M. (2006). Osnove menadmenta. Zagreb, Sinergija nakladnitvo d.o.o.

Podruje kodificirano zakonom podruje u kojem su zakonom propisane obveze

podruje u kojemu se pojedincu i poduzeu daje

potpuna sloboda biranja

VANOST ETIKE U POSLOVANJU

U novije vrijeme sve se vie poveava zanimanje menadmenta za etiku, temeljem

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

jedan od razloga je sve vei zahtjev javnosti za veom drutvenom odgovornou, te

DEFINICIJA I POJAM POSLOVNE ETIKE

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea

Meimursko veleuilite u akovcu

Implementacija poslovne etike na primjeru hotelskog poduzea