SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAUNARSTVA I

INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA OSIJEK

DIPLOMSKI STUDIJ RAUNARSTVA

SEMINARSKI RAD
VoIP (engl. Voice over Internet protocol)

Kolegij: Projektiranje raunalnih mrea

Nositelj: doc.dr.sc Damir Blaevi
Student: Nikola Komljenovi, izborni blok DRA

U Osijeku, 2016.

SADRAJ
1

UVOD..........................................................................................................................3

TELEFONIJA I INTERNET PROTOKOL.................................................................4

2.1

Telefonija..............................................................................................................4

2.2

Internet protokol....................................................................................................4

VoIP (engl. Voice over Internet Protocol)....................................................................6

3.1

Princip rada VoIP-a...............................................................................................6

3.2

Protokoli................................................................................................................7

3.3

Nedostatci VoIP-a.................................................................................................7

PRIMJENA VoIP-a.......................................................................................................9
4.1

Raunala i mobilne aplikacije...............................................................................9

4.2

Nepokretna telefonija i VoIP...............................................................................10

ZAKLJUAK............................................................................................................11

LITERATURA....................................................................................................................12
PRILOZI.............................................................................................................................13

1 UVOD
U ovom radu pokuat e se dati kratki osvrt na temu VoIP-a (engl. Voice over Internet
Protocol). U prvom poglavlju dan je kratki pregled povijesti telefonije poevi od prvih
uspostavljenih telefonskih linija do modernih digitalnih centrala. Uz to e se u istom poglavlju
ukratko objasniti Internet protokol. Nadalje u drugom poglavlju opisuje se VoIP i to bazirajui
se na principe rada, protokole koji se koriste i nedostatke koji se mogu pojaviti unutar
aplikacija i sustava koji koriste tu tehnologiju. U zadnjem poglavlju dan je osvrt na prisutnost
VoIP-a u dananjem svijetu kroz svijet aplikacija na mobilnim ureajima i raunalima
(stolnim i prijenosnim) i to kako se VoIP primjenjuje u nepokretnoj telefoniji.

2 TELEFONIJA I INTERNET PROTOKOL

Pojavom interneta i prvenstveno IP protokola otvarale su se mogunosti razvoja novih
tehnologija koje su unaprijedile postojea rjeenja za odreene usluge u to ulazi i telefonija.
Unutar ovog poglavlja dati e se osvrt na razvoj mrenih protokola, prvenstveno IP protokola,
te razvoj telefonije od samih poetaka

2.1 Telefonija
Telefoni i telefonija openito imali su veliki utjecaj na ivot ljudi. Pojavom telefona
omoguila se komunikacija na daljinu koja do tada nije bila mogua i predstavljala je veliku
revoluciju.
Nakon samo 6. godina otkako se pojavio telefon u Americi, godine 1881. u Zagrebu se
uspostavlja prva telefonska veza. Sa porastom broja telefonskih linija pojavljuje se i prve
telefonske centrale u Hrvatskoj. U poecima razvoja telefonije telefonske centrale su
funkcionirale tako da je unutar same centrale postojala osoba ili vie njih (operateri) koji su
runo prespajali pozive na zahtjev korisnika. Nakon njih dolazi pojava automatskih
mehanikih centrala koje ubrzavaju proces prospajanja poziva, ali je sve to i dalje prilino
sporo. Prvu automatsku centralu konstruirao je ameriki izumitelj Almon Strowger. Nakon
ovih centrala dolaze digitalne te se jedna takva pojavljuje i u Hrvatskoj (digitalni sustav T1)
1972. godine i povezivala je Zagreb i Veliku Goricu i imala je kapacitet od 24 telefonska
kanala.
Razlikuju se dvije vrste telefonija, a to su nepokretna i pokretna. Nepokretna telefonija
povezuje korisnika s telefonskom mreom na nain da korisnik unutar svog doma ili tvrtke
posjeduje mreni prikljuak na kojeg je spojen telefonski ureaj. Nakon nepokretne telefonije
pojavljuje se i pokretna s kojom je korisnik u mogunosti mijenjati poloaj sa svojim
mobilnim telefonom te u svakom poloaju koji je pokriven mobilnim signalom imati
mogunost uspostavljanja poziva ili koritenje drugih usluga koje omoguava pruatelj
usluga. Aktualne tehnologije temelje se na VoIP (engl. Voice over Internet Protocol) koji
postaje standard za IP telefoniju te su neki pruatelji usluga u Hrvatskoj ve preli u IP
okruenje u nepokretnoj mrei. U daljnjem tekstu ovoga rada bit e detaljno objanjen VoIP i
sve njegove funkcionalnosti i prednosti.

2.2 Internet protokol

IP (engl. Internet protocol) je mreni protokol za prijenos podataka kojeg koriste izvorina
i odredina raunala za uspostavu podatkovne komunikacije preko raunalne mree. Slanje
podataka u IP mrei odvija se pomou paketa ili datagram-a pa se moe rei da je mrea
paketna. Internet protokol dio je mrenog IP modela kao jedan od slojeva te on kao takav ne
osigurava pouzdanost prijenosa podataka nego to odrauju vii slojevi IP mrenog modela.
Najrairenija verzija protokola je IPv4 (Internet protokol verzije 4) dok je njegov nasljednik
IPv6 (Internet protokol verzije 6) nastao zbog sve vee potrebe za IP adresama u svijetu.

Slika 2.1 Zaglavlje IP paketa [1]

3 VoIP (engl. Voice over Internet Protocol)

VoIP je skup tehnologija koji omoguavaju slanje glasovnih poruka i komunikaciju putem
Internet protokola. Ovom tehnologijom se postiglo to da usluge komunikacije vie ne idu
preko PSTN (engl. public switched telephone network)

nego da se sva komunikacija

odvija putem interneta. Uspostavljanje poziva putem VoIP-a je zadralo standardne procedure
te tako imamo signale, uspostavljanje kanala za komunikaciju, digitalizaciju analognog
signala govora te dekodiranje istog na prijemnoj strani.

3.1 Princip rada VoIP-a

Moe se rei kako VoIP ima dvije glavne funkcije, a to su: kontrola poziva i glasovni
poziv kao takav. Velike kompanije su u poecima izgraivale podatkovne mree i uz njih su
izgraivane telefonske mree za unutarnju komunikaciju. Poto je skupo izraivati dvije
mree pokualo se doi do zakljuka kako digitalizirati telefonski poziv, spremiti ga u paket i
poslati putem mree koristei Internet protokol.
Donahue (2011) navodi kako da bi se postigla kvaliteta poziva kao i kod analogne
telefonije bilo je potrebno digitalizirane i zapakirane glasovne pozive dostaviti to bre i to
pouzdanije. Kako bi bili brzo dostavljeni pokuao se korsititi UDP (engl. user datagram
protocol) protokol koji ima svoju manu a to je da ne garantira isporuku paketa. QoS (engl.
quality of service) zahtjeva da se VoIP paketi alju prije svih ostalih paketa unutar mree te da
ni jedan od njih ne smiju biti zagubljeni ili odbaeni prije dolaska na odredite. Uz sve ovo
mora se osigurati i dvosmjerna komunikacija kako bi VoIP funkcionirao ispravno.
Komunikacija izmeu dvije toke na mrei se postavlja pomou kontrole poziva (engl. call
control). Brojevi telefona se koriste kako bi se prepoznala izvorina i odredina IP adresa i
kako bi se mogla uspostaviti ruta koja e usmjeriti poziv na odreena mjesta u mrei. Poziv se
alje uz pomo RTP (engl. Real-Time Protocol) protokola te se on koristi ne samo za prijenos
govora i zvuka nego i za multimediju.
U dananje vrijeme sve to je potrebno za uspostavljanje VoIP poziva je pristup internetu i
koritenje aplikacije koja u sebi sadrava mogunost uspostavljanja poziva putem IP. Ovo se
osobito odnosi na dananje mobilne telefone koji uz pomo aplikacija omoguavaju
uspostavljanje poziva putem interneta o emu e se vie govoriti u daljnjem tekstu. Kod
nepokretne telefonije potrebno je da pruatelj usluge omogui koritenje VoIP-a te se tada
fiksni telefon spaja na kuni router/modem i tako postaje dio IP.
6

Slika 3.1 Spajanje telefona na internetsku mreu [2]

3.2 Protokoli
Postoje posebni protokoli koji slue kako bi VoIP funkcionirao u mreama koje
svakodnevno koristimo. Neki od protokola su: H.323, H.225, SIP, MGCP. U ovom poglavlju
objasnit e se samo neki od popularnijih protokola.

H.323 jedan od prvih VoIP protokola. Njegovi su signali bazirani na Q.931 koji
se mogao vidjeti u ISDN mreama. Prisutan je u veini VoIP aplikacija te se koristi

u VoIP sustavima i u video konferencijama.

SIP (engl. Session Initiation Protocol) noviji i manje kompleksan protokol za
razliku od H.323. Zbog svog otvorenog koda i jednostavne konfiguracije postao je
veoma popularan za razvoj mnogih aplikacija. Za razliku od 90-ih godina prolog
stoljea kada su mree imale niske brzine danas vie brzina nije problem te SIP
kao takav izvrsno funkcionira u dananjem okruenju te je jako popularan.

Protokoli jo slue kako bi se VoIP mogao omoguiti unutar internetskog preglednika te je

Google Talk aplikacija koja upravo koristi te protokole. Uz to, korisni su i za razvijanje
aplikacija za posebne namjene kao to je Jitsi i sl.

3.3 Nedostatci VoIP-a

Prilikom rada sa digitalizacijom i prijenosom glasa dolazi do mnogih problema koji mogu
smanjiti kvalitetu usluge koja je kod ove tehnologije bitna. Jedan od prvih problema je
kanjenje (engl. latency) to predstavlja vrijeme koje je potrebno da paket doe od izvora do
odredita. Specifikacija ITU-T G.114 preporua da najvee kanjenje bude ne vie od 150 ms
u jednom smjeru komunikacije jer i 150 ms je ve frustrirajue za korisnike koji su navikli da
prilikom prijenosa zvuka nema kanjenja. Kanjenje u veini sluajeva ima dva uzroka, a to
su propagacijsko kanjenje ili kanjenje zbog raznih proraunavanja koji su vezani uz to kada
7

paket doe do ureaja kao to su usmjeriva, DSP (engl. digital signal processor), mobilni
ureaj te ga oni moraju obraditi kako bi znali da li ga alju dalje ili taj paket zavrava kod
njih. Na propagacijsko kanjenje je teko utjecati jer tu se radi o tome koliko su poetna i
zavrna toka udaljene i teko je utjecati na tu udaljenost, dok se na kanjenje zbog prorauna
i otvaranja paketa moe utjecati tako da se smanji kompleksnost kompresije, ubrza hardver i
sl.
Sljedei nedostatak i problem kod VoIP-a je gubitak paketa. Ono to moe pomoi kod
gubitaka paketa je kvaliteta usluge. Kvaliteta usluge na internetu ne postoji te je potrebno
dodatno ju ukljuiti prilikom razvoja VoIP-a jer e se tako osigurati manji gubitak paketa i s
tim e se dobiti vee zadovoljstvo korisnika i kvalitetnija usluga. Tako e VoIP temeljen na
internetu biti vrlo jeftin, ali e tu nedostajati kvalitete upravo zbog tih svih gubitaka koje QoS
ispravlja. Gubitak paketa manji od 1 % ve uvelike sniava kvalitetu prenesenog audio
signala VoIP pozivu.
Jo jedan u nizu problema kod VoIP-a je Jitter. Jitter se u ovom sluaju brine da paketi
budu dostavljeni u pravo vrijeme i tonim redoslijedom. Ako zapone slanje audio signala
namijenjenog VoIP pozivu i nakon nekoliko poslanih paketa doe veliki FTP paket koji je
sada na redu za slanje doi e do velike rupe izmeu prethodno poslanog paketa i trenutnog
koji eka da se obavi FTP paket. To e dovesti do problema sa dekodiranjem signala na
odreditu i ponovno izazvati probleme prilikom isporuivanja usluge. Kako bi se rijeila ta
potekoa moderni VoIP ureaji unutar sebe imaju Jitter meuspremnik koji u sebi dri
pristigle pakete odreeno kratko vrijeme kako bi svi mogli pristii i kako bi se mogli
adekvatno obraditi. Naravno, to ekanje paketa i stavljanje u meuspremnik ponovno izaziva
kanjenje koje se osjeti prilikom koritenja usluge.

4 PRIMJENA VoIP-a
Primjena VoIP-a u dananjem svijetu je veoma iroka. Prisutan je na mnogim ureajima
kao to su pametni telefoni, raunala, kuni telefoni i sl. Mnoge aplikacije podravaju VoIP i
sve vie ljudi se okree tom nainu komunikacije za koju je potrebna samo veza na Internet.

4.1 Raunala i mobilne aplikacije

Mobilni ureaji su rairena platforma gdje postoje mnoge aplikacije koje podravaju VoIP.
Poevi od aplikacija za izravno slanje poruka kao to su Whatsapp i Facebook-ov Messenger
koji imaju unutar sebe ugraenu mogunost uspostavljanja poziva. Sve one su dostupne za
danas popularne platforme Android, iOS, Windows Phone te i za raunala u obliku web ili
desktop aplikacija. Skype je takoer vrlo koriten program za video konferencije i razgovore
koji u svojoj pozadini takoer ima VoIP.

Slika 4.1 Prikaz poziva unutar Messenger aplikacije (iOS i Android) [3]
Sa poveanjem brzine internetskog pristupa te boljim QoS unutar aplikacija koje
koristimo primjeuje se znaajan napredak i poveanje kvalitete razgovora. Sve to dovest e
do sve veeg broja korisnika takvih aplikacija.
Postoje jo nedostatci kod VoIP-a upravo zbog problema sa brzinom internetskog pristupa
koja ukoliko se koristi internetski pristup nekog od pruatelja mobilnih usluga zna biti vrlo
niska sa velikim kanjenjima to onda korisniku predstavlja problem i nemogunost
normalnog obavljanja razgovora sa sugovornikom.
9

4.2 Nepokretna telefonija i VoIP

Pruatelji usluge u nepokretnoj mrei danas su okrenuti prema migraciji svih telefonskih
ureaja u IP mree. U Hrvatskoj je taj trend dosta pozitivan gdje je skoro cijela Hrvatska
prela na IP telefoniju kod najveeg pruatelja usluge nepokretne telefonije. Poto su
propusnosti mree u zadnjih nekoliko godina dovoljno narasle stvorio se prostor i kapacitet za
prebacivanje korisnika na VoIP. Ono to je potrebno da se uspostavi VoIP telefonija je
router/modem koji podrava prikljuivanje telefona i uz to pruatelj usluga mora napraviti
pravilnu konfiguraciju kako bi se korisniku omoguilo koritenje usluge.

Slika 4.2 Prikaz spajanja telefonskog ureaja na modem [4]

10

5 ZAKLJUAK
VoIP je danas veoma rairen nain komunikacije meu ljudima. Prisutan je na veini
ureaja koje posjedujemo i koji imaju neki oblik komunikacijskog ureaja ugraenog u sebi.
Od samih poetaka telefonije teilo se ka tome da se ona digitalizira i poalje putem IP-a to
je najvie znailo velikim korporacijama koje onda nisu morale izgraivati posebnu
telefonsku mreu, nego su sve mogli izvesti pomou podatkovne mree koja im je svakako
potrebna. VoIP telefonija ima svoje nedostatke te oni svi dovode do kanjenja pri prijenosu
podatka to korisnike takvih usluga ini nezadovoljnima. Razne tehnike sadrane u QoS
uklanjaju te nedostatke i ine uslugu kvalitetnijom i pogodnijom za koritenje. Nedvojbeno je
VoIP tehnologija dananjice i budunosti koja e telefoniju, prijenos multimedije i slino
zadrati na visokoj razini kvalitete to i je cilj svake tehnologije koja se razvija.

11

LITERATURA
[1] Wikipedia, Voice over IP, dostupno na: https://en.wikipedia.org/wiki/Voice_over_IP
[2] Donahue, G.A., (2011) Network Warrior (Second edition), USA, OReilly Media, Inc.
[3] Wikipedia, Internetski protokol, dostupno na:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_protokol
[4] Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Telefonija, dostupno na:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60718
[5] Dom2, Povijest telefona, dostupno na: http://www.dom2.hr/life-style/item/1995-povijesttelefona

12

PRILOZI
[1] http://edgis-security.org/wp-content/uploads/2013/03/ip-frame.gif
[2] https://www.inphonex.com/images/how_voip_works.gif
[3] http://media.idownloadblog.com/wp-content/uploads/2015/04/Facebook-Messengervideo-calling-003.jpg
[4] http://www.ad-rem.hr/assets/images/875_h.jpg

13