SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1
1. TROKOVI............................................................................................................................2
1.2. Klasifikacija trokova......................................................................................................3
1.3. Podjela trokova...............................................................................................................4
1.3.1. Fiskni trokovi..........................................................................................................4
1.3.2. Varijabilni trokovi....................................................................................................6
1.3.3. Varijabilni trokovi u praksi......................................................................................9
1.3.4. Pretvaranje varijabilnih u fiksne trokove................................................................9
2. TROKOVI PREMA NAINU OBRAUNA PO NOSITELJIMA...................................11
3. TROKOVI PO POSLOVNIM FUNKCIJAMA TE OSTALE PODJELE TROKOVA. . .12
3.1. Ostale podjele trokova..................................................................................................12
4. ELASTINOST TROKOVA..............................................................................................13
5. IZDACI.................................................................................................................................14
6. ZAKLJUAK.......................................................................................................................15
7. LITERATURA......................................................................................................................16

UVOD
Oblast trokovi prvi put se pojavljuju poetkom ovog vijeka, a detaljnija istraivanja na
ovu temu zapoinju posle prvog svjetskog rata u asopisima Zapadne Evrope. Ta istraivanja
bila su posebno znaajna izmeu dva svjetska rata. Velik broj naunih radova o trokovima
javlja se poslije tridesetih godina ovog vijeka. Sva ta saznanja predstavljaju teoriju o
trokovima. Ova istraivanja su vana za poduzetnika u voenju uspjene poslovne politike.
U raznim literaturama postoje razni pristupi trokovima.
Centralni problem u suvremenoj poslovnoj politici poduzea su trokovi. Kao to se moe
vidjeti iz samog sadraja trokovi su vrlo iroka oblast. Sva poduzea veliku panju posveuju
trokovima, odnosno nastoje da posluju uz to nie trokove jer je osnovni cilj svake poslovne
aktivnosti u ekonomskom poduzetnitvu ostvarenje vika prihoda u odnosu na trokove.
Veliina trokova govori o poslovnom uspjehu tih poduzea pa je ona osnovni
pokazatelj efikasnosti poslovanja. Cilj svakog poduzea nije samo proizvodnja velikih
koliina proizvoda, ili pruanje to vie usluga, nego ostvarivanje to je mogue niih
trokova. U suvremenom drutvu, pritiskom konkurencije rukovodstva u poduzeima su
prinuena da se usavravaju u cilju uvanja profita smanjivanjem trokova.

1. TROKOVI

Trokovi predstavljaju vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije.

Kako se vrijednost izraava cijenom, trokovi su u novcu izraena koliina utroene radne
snage, sredstava za rad i predmeta rada.
Trokovi u najirem smislu su iznos plaen ili izdat za poseban proizvod ili uslugu
(iznos novca stvarno isplaen ili zaraunat za kupovinu roba i usluga ili iznos interno utroen
za proizvodnju roba i usluga). Trokovi u ekonomskoj literaturi se koriste u razliitom
znaenju. Obino znae izdatke poduzea, prodajnu cijenu proizvoda ili usluga umanjenu za
dobit poduzea. U zavisnosti sa kojega stanovita promatraju kategoriju trokova, graanski
ekonomisti daju razliite definicije i obrazloenja kategorije trokova. Najee se trokovi
definiraju kao kompenzacija koju moraju da prime vlasnici faktora proizvodnje (za kapital,
zemlju i rad ukljuujui rukovoenje) da bi se mogli angairati u poslovnoj aktivnosti.1
Pod teorijom trokova podrazumijeva se onaj dio mikroekonomske teorije koji objanjava
nastanak, karakteristike i ponaanje trokova. S obzirom da je korisnost trokova u
omoguavanju izbora izmeu alternativnih naina koritenja rijetkih izvora, oni imaju puno
znaenje tek kada se stave u odnos sa drugim kategorijama prihodom, cijenom, obimom
proizvodnje i sl. U trinoj privredi trokovi se baziraju na trino utvrenoj vrijednosti. 2
Ukoliko se neki od posebnih rijetkih izvora koristi u proizvodnom procesu na nain koji ne
omoguava ostvarivanje optimalne alternative, postoji opasnost da prihod od djelatnosti ne
pokrije trokove.
U njemakoj literaturi iz podruja ekonomike poduzea trokovi se tretiraju kao potronja
dobara uvjetovana uincima. Iznos trokova dobivamo kada koliine faktora koji se ulau u
proizvodni proces pomnoimo njihovim cijenama. Najvei broj njemakih autora podvlai da
su trokovi vezani za troenje faktora proizvodnog procesa. Ovakvo shvaanje trokova
suava njihov pojam na trokove proizvodnje. U privrednoj praksi se svi izdaci poduzea,
nezavisno od osnove po kojoj se vre, smatraju trokovima (za poduzee). Otuda se trokovi
vezani za sredstva za proizvodnju i rad nazivaju ekonomskim, a ovi drugi neekonomskim
trokovima.

1
2

Ekonomska enciklopedija 2, Savremena administracija, Beograd,1984

Kotler P. Upravljanje marketingom , Zagreb 1997

1.2. Klasifikacija trokova

U dananjem poduzeu proizvoaka djelatnost izaziva razne trokove. Samim tim,
trokovi se mogu promatrati sa vie gledita i usporediti. Na taj nain, razlikujemo:

Trokove elemenata proizvodnje (prirodne vrste trokova),

Trokove prema mjestu nastanka,

Trokove prema njihovoj vezanosti za nositelje,

Trokove sa gledita vremena nastanka,

Trokove uvjetovane dinamikom proizvodnje,

Trokove po poslovnim funkcijama,

Ostale podjele trokova.3

Elementi proizvodnje su zastupljeni u proizvodnji svakog proizvoda i pruanju korisnih

usluga. Osnovne vrste ovih trokova su:

Trokovi radne snage u koje su ukalkulirani osobni dohoci i oni obuhvaaju zarade
sa doprinosima.

Trokovi sredstava za rad odnosno trokovi osnovnih sredstava se vode u cijeni

kotanja pod stavkom amortizacije.

Trokovi predmeta rada obuhvaaju vrijednost utroenog materijala, nabavljene

energije, utroenog goriva i maziva, sitnog inventara, ambalae, kao i vrijednost
drugih vrsta materijala.
Trokovi za tue usluge su specifina kategorija trokova koja ima sve vei znaaj

razvojem tehnologije i podjelom rada. Specifini su jer nisu esto materijalne prirode, jer
sadre i trokove druga dva elementa procesa proizvodnje.

Penezi N. : Teorija ekonomije preduzea, Fakultet za usluni biznis, Novi Sad, 2007

1.3. Podjela trokova

Sa stajalita njihovog odnosa prema stupnju iskoritenja kapaciteta: fiksni i

varijabilni trokovi

Sa stajalita mogunosti rasporeivanja na nositelje troka: direktni i indirektni

trokovi

1.3.1. Fiskni trokovi

Fiksni trokovi su oni trokovi koje poduzee snosi dok posluje bez obzira na obim
proizvodnje tj. konstantni su. Kada je proizvodnja 0 oni i tada postoje. Kao primjer se mogu
navesti plae menadera i trokovi njihovog osoblja u kancelarijama.
Fiksni trokovi se dele na:
a.)

apsolutno fiksne trokove i

b.)

relativno fiksne trokove

Apsolutno fiksni trokovi nastaju zbog samog postojanja poduzea, odnosno bez obzira da li
poduzee radi ili ne.
Apsolutno fiksni trokovi obuhvaaju:

amortizacija obraunata po vremenskom sustavu,

plae administrativnog osoblja,

trokove za amortizaciju i popravke zgrade,
trokovi osiguranja osnovnih sredstava,
trokovi odravanja i amortizaciju(ako postoji) zemljita,
stalni doprinosi,lanarine,trokovi administracije.
trokovi materijala i rada u pripremi budue proizvodnje
Apsolutno fiksni trokovi mogu biti:
a.)

ukupni apsolutno fiksni trokovi

b.)

prosjeni apsolutno fiksni trokovi

Ukupni apsolutno fiksni trokovi uvjetovani su kapacitetom proizvodne opreme poduzea

tako da njihova uspostavljena veliina ostaje nepromijenjena kada se obim proizvodnje kree
u okviru danog kapaciteta.

Ponaanje fiksnih trokova po jedinici proizvoda u funkciji dinamike obujma proizvodnje ima
karakteristike degresivne hiperbole, to znai da ukoliko su fiksni trokovi visoki, koritenje
kapaciteta trebalo bi biti to nie.
Relativno fiksni trokovi su fiksni u odreenim intervalima obima proizvodnje (zone obima
proizvodnje), nakon ega dobivaju varijabilni karakter.
Obuhvaaju:

Trokove materijala na organizacijskim radnim mjestima;

Trokovi rada posrednih rukovodilaca proizvodnje,

Trokovi rada tehnike kontrole;

Trokovi rada na organizacijskim radnim mjestima pripremne i zavrne

faze...

Nastajanje i kretanje relativno fiksnih trokova je u funkciji organizacijske strukture

koritenja kapaciteta. Ponaanje relativno fiksnih trokova se najbolje uoava iz grafikog
prikaza.

1.3.2. Varijabilni trokovi

Varijabilni trokovi pojavljuju se tek u fazi poetka proizvodnje i iezavaju u fazi
zavretka proizvodnje.
Pri svakoj promjeni opsega proizvodnje (stepena iskoritenja kapaciteta) mijenjaju se ukupni
varijabilni trokovi, dok jedinini varijabilni trokovi ostaju isti.
Tipini varijabilni trokovi su: materijal za izradu proizvoda, osobni dohoci izrade,
amortizacija obraunata po funkcionalnom sustavu, pomoni materijal i energija vezani
neposredno za proizvodnju.4
Varijabilni trokovi dijele se u tri grupe:
1. Proporcionalni trokovi (Vp) rastu ili opadaju razmjerno porastu ili smanjenju
opsega proizvodnje. Konstantni su na svim dijelovima proizvodnje. Najznaajniji su materijal
4

Malini S , Upravljako raunovodstvo i obraun trokova i uinaka, Kragujevac, 2006.

za izradu i osobni dohoci izrade. Ukupni proporcionalni trokovi poduzea se mogu izraunati
sljedeom formulom:
VT = vt / x
gdje je: VT ukupni proporcionalni troak
vt proporcionalni troak po jedinici proizvoda
x - broj jedinica proizvoda
2. Progresivni trokovi (Vpg) To su varijabilni trokovi koji rastu bre nego to
raste opseg proizvodnje. Progresija varijabilnih trokova uvijek se javlja kao znak
nenormalnih pojava u procesu proizvodnje. Tipian primjer progresivnih trokova nastaje
uvoenjem prekovremenog i/ili nonog rada kada osjetno rastu osobni dohoci, trokovi
rasvjete, grijanja i sl.5

Grafiki prikaz ukupnih progresivnih varijabilnih trokova

Grafiki prikaz progresivnih varijabilnih trokova po jedinici proizvoda

Teorija i metodologija trokova , Berberovi, . i Jovii J., Banja Luka

3. Degresivni trokovi (Vd) su varijabilni trokovi koji rastu sporije od opsega

proizvodnje. Pojavljuju se kod poduzea koja su intenzivna sredstvima za rad (elektrine
centrale, plinare, rafinerije i sl.). Trokovi koji pokazuju degresivne karakteristike, obino se
razvrstavaju u pogonsku ili upravno-prodajnu reiju.6

Grafiku prikaz degresivnih varijabilnih trokova

Zato su vani varijabilni trokovi
Cilj svakog biznisa je da se napravi profit bilo da se radi o pruanju usluga ili proizvodnji
proizvoda. Razumijevanje trokova je zato vano da bi se donosile prave odluke u cilju
stvaranje profita. U situaciji kada izbrojite 51 gosta, postoje dodatni trokovi u
komparativnom smislu za 60 gostiju.
U ovom sluaju korisno je primiti jo gostiju ak i po niim cijenama. U ovakvim sluajevima
dolazi do situacije gdje hoteli nude popuste za dodatne goste. Ovakve situacije su veoma este
u aviokompanijama, restoranima i bilo kojima firmama koje se bave slinim uslunim
djelatnostima gdje postoji veliki broj varijabilnih trokova.
Dok fiksni trokovi kao to su najamnina ili plae generalno ne utjeu na razinu proizvodnje,
varijabilni trokovi su u uzajamnoj vezi sa brojem proizvedenih proizvoda. Varijabilni
trokovi se razlikuju od industrije do industrije ali usporeivanje u okviru jedne industrije je
najee veoma znaajno.
Kada analiziramo izvetaj o prihodu jedne kompanije trebalo bi da zapamtimo, da
poveavanje trokova nije obavezno i lo znak. Kako god se prodaja poveava tako se mora
poveavati i broj proizvedenih proizvoda, to nam ukazuje na injenicu i da se varijabilni
6

Internet stranica: winserver.grad.hr/!res/odbfiles/1474/600.osnove_ekonomike2.ppt

trokovi moraju poveavati. Na bazi toga za poveavnje prihoda moraju i trokovi isto tako da
se poveavaju. Meutim, veoma je vano da zapamtimo da se prihodi poveavaju bre od
trokova.

1.3.3. Varijabilni trokovi u praksi

Jedan od osnovnih koncepata za razumijevanje upravljanja u biznisu je razumijevanje fiksnih
i varijabilnih trokova i kako oni mogu biti praktino primijenjeni. Jedan od primjera koji se
esto koristi je hotel sa 100 soba.
Varijabilni trokovi su ukupni trokovi kako se obujam proizvodnje mijenja.
Odravanje soba je standardni varijabilni troak. Odravanje soba se direktno odnosi na broj
soba koje treba da se popune.
Ako hotel ima 50 gostiju biti e iskoriteno 50 sapuna a ako ih je 60 tada e 60 sapuna biti
iskoriteno.
Za bolje razumijevanje razlike izmeu fiksnih i varijabilnih trokova uzeti emo kao primjer
upravo isti hotel. Trokovi definirani kao fiksni su oni koji se ne mijenjaju kada se mijenja
obujam proizvodnje. Npr. u toku none smjene na recepciji e biti jedna osoba bez obzira da li
e se pojaviti jedan gost ili njih 100.
Jo jedan od primjera varijabilnog troka je nadleni menader u tvornici. Sve do jedne razine
rad menadera je opravdan. Meutim, ako se aktivnosti u tvornici poveaju a samim tim i broj
zaposlenih biti e neophodno zaposliti jo jednog nadlenog menadera to e svakako
poveati trokove u tvornici.7

1.3.4. Pretvaranje varijabilnih u fiksne trokove

Kada je posao u porastu veoma esto je bolje pretvoriti varijabilne trokove u fiksne. Ako se
obujam posla smanjuje onda je bolje da se fiksni trokovi pretvore u varijabilne.
Fiksni i varijabilni trokovi su dvije osnovne komponente ukupnih reija tvrtke.
Fiksni trokovi su oni to ne variraju u proizvodnji ili utjeu na prodaju, kao npr. trokovi
najma, osiguranje, odravanje opreme, reklamiranje itd.

Managing financial resources, M. Broadbent & J. Cullen, Butterworth-Heinemann, UK, 2004

Varijabilni trokovi su oni koji direktno i proporcionalno odgovaraju za promjene u

aktivnostima i obujam kao to su sirovine, inventar, usluge, nabavka kancelarijskog pribora,
pakovanje, slanje pote itd.
Isto tako fiksni trokovi ne variraju sa promjenama u proizvodnji ili obujmu prodaje, mada
mogu da se promjene nakon odreenog vremena. Kao rezultat fiksni trokovi se ponekad
zovu i periodini trokovi. Neki fiksni trokovi su nastali po naredbi menadmenta u tvrtki
kao to je promocija i reklama, dok drugi to nisu. Vano je zapamtiti da e svi javni fiksni
trokovi pojaviti ak iako proizvodnja ili obujam prodaje padne na nulu.
Zatim proizvodnja i obujam prodaje su osnovni faktori koji odreuju razinu varijabilnih
trokova koji se pojavljuju u tvrtki kao i injenica da ovi trokovi variraju u odnosu na druge
faktore kao to je promjena cijene dobavljaa ili sezonske promotivne aktivnosti. Neki izdaci
mogu imati i fiksne i varijabilne elemente. Npr. tvrtka treba da plati prodavau mjesenu
plau (to je fiksni troak) plus postotak na svaki prodani proizvod na odreenoj razini (to je
varijabilni troak).
Vano je da se razumije ponaanje razliitih tipova trokova kada se proizvodnja ili obujam
prodaje poveava. Ukupni fiksni trokovi ostaju nepromijenjeni kada se obujam poveava dok
fiksni trokovi po jedinici padaju. Varijabilni trokovi se ponaaju drugaije. Ukupni
varijabilni trokovi rastu razmjerno poveanju obujma proizvodnje dok varijabilni troak po
jedinici proizvoda ostaje nepromijenjen.

10

2. TROKOVI PREMA NAINU OBRAUNA PO NOSITELJIMA

S obzirom na mogunost vezivanja trokova elemenata proizvodnje na nosioce, razlikujemo:
direktne trokove i indirektne trokove.
Direktni (pojedinani) trokovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti ne samo po
mjestu nastanka troka ve i po nositeljima trokova. To su:

Materijal izrade (osnovni i pomoni materijal) te energija i gorivo ako se mogu

obuhvatiti po uinku

Osobni dohoci izrade

Amortizacija (obraunata po funkcionalnom sistemu)

Indirektni (opi) trokovi ne mogu se evidentirati neposredno po mjestu i nositeljima

troka, pa ine zajednike trokove za vie mjesta trokova ili vie vrsta uinaka
To su:

Reijski trokovi

Trokovi tehnoloke energije

Reijski trokovi rada

Trokovi oko odravanja osnovnih sredstava

Trokovi sredstava za rad (amortizacija)

Trokovi materijala i rada na pripremno-zavrnim poslovima

Trokovi materijala i rada na komercijalnim, financijskim, kadrovskim i drugim

poslovima.8

Mogunost podjele trokova na direktne i indirektne podrazumijeva poznavanje mjesta

nastanka i nositelje trokova.

Mjesta nastanka trokova su pojedini dijelovi poduzea u kojima trokovi nastaju

Nositelji troka su pojedini uinci tj. proizvodi i usluge bez obzira na mjesta gdje
su trokovi nastali.

Penezi, N.: Teorija ekonomije preduzea, Fakultet za usluni biznis, Novi Sad, 2007

11

3. TROKOVI PO POSLOVNIM FUNKCIJAMA TE OSTALE PODJELE

TROKOVA
To je razvrstavanje trokova po tome koja ih funkcija u p poduzeu prouzrokuje. To
je podjela trokova u skladu sa osnovnom organizacionom shemom poduzea.
Razlikujemo:

Trokove upravljanja,

Trokove nabavke,

Trokove proizvodnje, odnosno obavljanja usluga,

Trokove prodaje,

Trokove financijske funkcije,

Trokove raunovodstva,

Trokove ope i kadrovske funkcije.9

3.1. Ostale podjele trokova

Postoje trokovi koji bi se pojavili u sluaju drugaijih poslovnih odluka od onih koje
su donesene. U tom smislu razlikujemo:
a.

Oportunitetne trokove (lat. Opportunis Povoljan, koristan) ija visina

odreuje donoenje odluke o ulasku u odreeni poslovni poduhvat

b.

Inkrementalne trokove (lat. Incrementum Napredovanje, porast) koji

izraavaju promjene u ukupnim trokovima, nastale kao rezultat odreenih
razvojnih promjena u aktivnosti poduzea

c.

Neotklonjive trokove koji obuhvaaju fiksne i dijelom relativno-fiksne

trokove. Ti trokovi ostaju nepromijenjeni i kad obujam proizvodnje padne na
nulu.

d.

Diferencijalne trokove koji predstavljaju razliku izmeu varijanti moguih

poslovnih odluka.

e.

Relevantne trokove predstavljaju budue trokove do kojih se dolazi

procjenom, s ciljem donoenja prave odluke.

Penezi, N.: Teorija ekonomije preduzea, Fakultet za usluni biznis, Novi Sad, 2007

12

4. ELASTINOST TROKOVA
Elastinost trokova predstavlja osjetljivost trokova na promjene iskoritenosti
kapaciteta. Koeficijent te osjetljivosti, kao kvantitativni izraz odnosa promjena trokova i
promjena obujma proizvodnje, pokazuje intenzitete reagiranja ukupnih trokova u odnosu na
promjene stupnja zaposlenosti. Ovaj koeficijent izraunava se na sljedei nain:

Pri emu je:

r = koeficijent reagibilnosti trokova

T = porast ukupnih trokova (T2 T1)

Q = porast stupnja zaposlenosti (Q2 Q1)
T% = postotni porast ukupnih trokova
Q% = postotni porast stupnja zaposlenosti
Koeficijent elastinosti moe biti 1, vei i/ili manji od 1, ili 0. Kada je koeficijent
elastinosti 1, znai da je porast ukupnih trokova potpuno razmjeran porastu stupnja
zaposlenosti (proporcionalni trokovi). Koeficijent rentabilnosti koji je vei od 1 pokazuje da
se radi o trokovima koji u jaoj mjeri rastu u odnosu na rast obujma proizvodnje. Takvi
trokovi nazivaju se progresivnim trokovima. Kada je koeficijent elastinosti manji od 1, on
ukazuje na trokove koji slabijim intenzitetom rastu od porasta stupnja zaposlenosti. To su
degresivni trokovi. Kada je koeficijent elastinosti 0, znai da nije dolo do rasta trokova, pa
se radi o fiksnim trokovima.
Koeficijent elastinosti se moe izraunati za sve vrste trokova (fiksnih i varijabilnih), ali
se najee izraunava za varijabilne i ukupne.

13

5. IZDACI
Pojam izdaci vezan je po pravilu za izdavanje, odlive novanih sredstava u poslovne
svrhe, a ne za izdavanje sirovina, materijala, gotovih proizvoda, robe i sl. kao rezultat
materijalnih tokova procesa reprodukcije u OUR. Pojam izdaci u funkcionalnoj je ovisnosti
od pojave izdavanja novca, gotovinskog ili bezgotovinskog, a ne od nastanka trokova, kao i
obaveza, koje tek treba izmiriti isplatom na odgovarajui nain. Izdaci mogu da prethode ili
da slijede pojavi trokova, kao i obaveza. 10 Izdaci obuhvaaju ukupne novane isplate, odlive
novanih tokova, bez obzira da li se ine po osnovu osnovnih i obrtnih sredstava, sredstava
rezervi i zajednike potronje, trokova u vezi s njima, kao i ne poslovnih (izvanrednih)
rashoda. To su npr. izdaci u smislu izmirenja obaveza po osnovu kreditnih odnosa,
udruivanja sredstava, duniko-poverilakih i drugih poslovnih odnosa, a u vezi s obrtnim i
osnovnim sredstvima, kao i sredstvima zajednike potronje i sl.; izdatak u vezi sa nastankom
materijalnih trokova i osobnih dohodaka, obaveza iz dohotka i drugih poslovnih rashoda;
izdatak u vezi sa nastankom neposlovnih (izvanrednih) rashoda (isplata zateznih kamata,
penala, danguba i slinih izvanrednih rashoda).11
Trokovi se temelje na izdacima, ali se oni, ni sadrajno ni vremenski, ne moraju
poklapati. Sadrajno se ne poklapaju kada izdatak nije uinjen radi stvaranja uinka (npr.
plaanje kazne, takse).
Vremenski se izdatak i troak ne poklapaju u sluaju kada:
1. Izdatak prethodi troku (plaena premija osiguranja) i
2. Izdatak slijedi nakon nastanka troka (npr. elektrina energija se troi svakodnevno, a
raun za to troenje se plaa do petnaestog u mjesecu za prethodni period).
Svaki troak prije ili kasnije postaje izdatak poduzea, mada svaki izdatak ne mora postati
troak.12Izdaci su sva plaanja koja nastaju radi odvijanja procesa reprodukcije. Izdatak je
plaanje materijala koji je isporuen, plaanje ugovorenih i zakonskih obaveza, isplate
osobnih dohodaka i druge vrste plaanja. Izdaci i trokovi se razlikuju po kvaliteti i po
vremenu nastajanja. Kupovinom materijala izdaci nastaju prilikom isplate.Isplata i troenje
materijala mogu nastati istovremeno. Bilo da je izdatak nastao prije ili kasnije uvijek e
postati troak. Postoje izdaci koji nikada nee postati troak. To je sluaj sa isplatama poreza i
doprinosa.
10

Samuelson & Nordhaus : Ekonomija, MATE, Zagreb

Ekonomski leksikon, Savremana administracija, Beograd, 1975, str. 592.
12
Internet stranica: www.politehnika-pula.hr/kolegiji/ekonomika/upload/11-Troskovi.ppt
11

14

6. ZAKLJUAK
Osnove po kojima se vri klasificiranje trokova su brojne, te nema apsolutno iscrpne i za
uvijek dane klasifikacije trokova. U dananje vrijeme kada poslovno okruenje rapidno
evoluira, gotovo da je nemogue utvrditi gdje pojam troka zavrava, a gdje pojam izdatka
zapoinje. Jedina stvar koja je kristalno jasna, jeste to, da bez njihove svakodnevne kontrole
nema uspjenog poslovanja poduzea i da su kao takvi nezaobilazna stavka u svakom
poslovnom okruenju. Samo njihovom uspjenom kontrolom se moe doi do jedne
poslovno zdrave hijerarhije, koja u odreenom trenutku sa sigurnou moe da utvrdi jasno
svoj poloaj na tritu.
Za kraj bih se osvrnuo na trokove kao mjeru i faktor u poslovanju poduzea i tri osnovne
svrhe u kojima se koriste kao takvi:
1) kao faktor i mjera pri utvrivanju ukupnog prihoda i dohotka poduzea;
2) kao instrument kontrole efikasnosti poslovanja poduzea; i
3) u poslovnom odluivanju.
Iz toga se moe jasno shvatiti njihova vanost i nezaobilaznost za jedno poduzee, te je
samim tim jasno da bez njihove kontrole nema poslovnog uspjeha!

15

7. LITERATURA
1) Kotler P. Upravljanje marketingom , Zagreb 1997
2) Samuelson & Nordhaus: "Ekonomija", MATE, Zagreb 1992
3) Ekonomski leksikon, Savremana administracija, Beograd, 1975, str. 592.
4) Teorija i metodologija trokova , Berberovi, . i Jovii J., Banja Luka
5) Internet stranica: www.politehnika-pula.hr/kolegiji/ekonomika/upload/11-Troskovi.ppt

16