Professional Documents
Culture Documents
Maturski Rad - Bronhijalna Astma
Maturski Rad - Bronhijalna Astma
Maturski Rad - Bronhijalna Astma
TRAVNIK
MEDICINSKA KOLA
MATURSKI RAD
BRONHIJALNA ASTMA
EMFIZEM PLUA
Sadraj
1. UVOD .................................................................................................................................... 3
2. BRONHIJALNA ASTMA..................................................................................................... 4
2.1 Patoloka fiziologija......................................................................................................... 4
3. PATOLOKA ANATOMIJA ............................................................................................... 6
4. KLINIKI OBLICI BRONHIJALNE ASTME .................................................................... 7
4.1 Alergijska bronhijalna astma ........................................................................................... 7
4.2 Infektivna bronhijalna astma.......................................................................................... 10
4.3 Status astmaticus ............................................................................................................ 11
4.3.1 Oblici statusa asthmaticus-a .................................................................................... 12
5. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA BRONHIJALNE ASTME ......................................... 12
5.1 Prognoza bronhijalne astme ........................................................................................... 13
5.2 Prevencija i lijeenje ...................................................................................................... 13
6. LIJEENJE ASTMATINOG NAPADA .......................................................................... 16
6.2 Dugotrajno lijeenje astme ............................................................................................ 17
7. PLUNI EMFIZEM ........................................................................................................... 18
7.1 Vrste ............................................................................................................................... 19
7.2 Alveolarni emfizem s obziorm na funkcionalnalne karakteristike ................................ 20
7.2.1 Senilni emfizem ...................................................................................................... 20
7.2.3 Hronini bulozni emfizem ...................................................................................... 20
7.2.4 Hronini opstruktivni emfizem (esencijalni, supstancijalni, alveolarni, vezikularni,
ireverzibilni, ekspiratorni)................................................................................................ 20
7.2.5 Akutni bulozni emfizem ......................................................................................... 21
8. DIJAGNOZA ....................................................................................................................... 21
8.1 Anamnestika ................................................................................................................. 21
8.2 Klinika .......................................................................................................................... 21
8.3 Radioloka...................................................................................................................... 21
8.4 Funkcionalna .................................................................................................................. 22
8.5 Funkcionalne karakteristike ........................................................................................... 22
9. LIJEENJE PLUNOG EMFIZEMA ................................................................................ 23
10. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 24
11. LITERATURA .................................................................................................................. 25
1. UVOD
U medicini, pulmologija (pneumologija) je nauka koji se bavi bolestima dinog
sustava i respiratornih bolesti. Pulmologija se openito smatra kao grana interne medicine,
iako je to usko povezano s intenzivnom medicinom, kada se bave s pacijentima koji
zahtijevaju mehaniku ventilaciju. Pulmologija se bavi dijagnostikom i lijeenjem plunih
bolesti, kao i sekundarnom prevencijom (tuberkuloza). Lijenici specijalizirani na tom
podruju nazivaju se pulmolozi. U nekim zemljama pojam "respiratorni lijenik" je koriten
umjesto pulmolog. Hirurgija dinih puteva obino se izvodi od strane strunjaka u
kardiotorakalnoj hirurgiji, iako manje postupke mogu obavljati pulmolozi. Kao to je
spomenuto gore, pulmologija usko je povezana s kritinom medicinom kada se bave s
bolesnicima koji zahtijevaju mehaniku ventilaciju. Kao rezultat toga, mnogi pulmolozi su
certificirani za praksu intenzivnog lijeenja medicine uz plunu medicinu. Postoje zajedniki
programi koji omoguuju lijenicima da postanu certificirani u pulmologiji i intenzivnom
lijeenju istovremeno. Interventna pulmologija je relativno novo podruje unutar plune
medicine koja se bavi upotrebom postupaka kao to je bronhoskopija za lijeenje nekoliko
plunih bolesti.
Pulmologija se bavi lijeenjem mnogih bolesti plua i dinih organa. U daljnjem
tekstu mi emo posebno obratiti panju na bronhijalnu astmu i pluni emfizem.
2. BRONHIJALNA ASTMA
Bronhijalna astma je respiratorni sindrom koji nastaje zbog funkcionalnalnog plunog
poremeaja ispoljenog u vidu reverzibilne opstruktivne hiperinflacije plua. Ova bolest se
kliniki karakterie paroksizmalnim epizodama guenja, oteanog disanja i kalja uz
produeni ekspirijum sa sviranjem u grudima. Do ispoljavanja ovog sindroma dolazi uslijed
specifinog ili nespecifinog nadraaja kome slijedi spazam glatke muskulature bronha i
bronhiola, edem sluznice disajnih puteva i hipersekrecija mukoznih lijezda.
Kod pojedinih bolesnika ili ak kod istog bolesnika u razliitim vremenskim
periodima bronhospazam, edem sluznice i hipersekrecija mogu biti zastupljeni vie ili manje.
Hiperinflacija alveolarnih prostora nastaje sekundarno i to ba na bazi gore opisanih
poremeaja.
Napadi oteanog disanja bar u poetku oboljenja, po pravilu prestaju na primjenu
simpatikomimetikih sredstava, mada su poznate i spontane remisije koje su ee kod
mlaih nego kod starijih osoba. Ovaj kompleksni sindrom moe biti akutni ili hronini;
akutni ima tendenciju da pree u hronini. Bolest se moe ispoljiti kao osrednje teka ili
teka, reverzibilna ili ireverzibilna, sezonska ili trajna, nekomplikovana ili komplikovana,
poznate ili nepoznate etiologije.
3. PATOLOKA ANATOMIJA
Pri otvaranju grudnog koa kod umrlih u status-u asmaticus-u pluna krila su
maksimalno proirena. U apikalnim i bazalnim dijelovima plua mogu se nai pojedini
dijelovi u kolapsu. Na presjeku plua vide se ukasta izboenja koja odgovaraju sekretu
kojim su ispunjene bronhiole i bronhije. Nekad se mogu nai bronhiektazije. Zidovi malih i
srednjih bronhija su zadebljali u svim slojevima. Sluznica je oteena i naborana, proeta
leukocitima preteno eozinofilnim, nekad i monocitima i plazmocitima.
Epitel sluzokoe je proliferisao, izmijenjen je i sadri mnogobrojne peharaste elije.
Krvni sudovi su proireni. U submukozi se nalaze infiltrati preteno eozonofilnih leukocita i
mononuklearnih elija. Miini sloj je hipertrofian, vezivno tkivo je jako izraeno. Alveole
su obino proirene, njihovi zidovi su istanjeni, pojedine grupe alveola su u atelektazi, postoji
lobularni ili opti emfizem, edem bronhijalnih zidova, hipertrofija glatkih miia bronhiola i
bronhija.
Na autopsiji bronhospazam se nikad ne konstatuje, a bronhiole i bronhije su proirene
i u njima se nalazi ukast, ljepljiv i ilav sekret u kome se nau mnogobrojni eozinofilni
leukociti, Charcot-Leyden-ovi kristali i deskvamirane epitelijalne elije. Postoji zadebljanje i
hijalinizacija bazalne membrane i srednje sloja bronhiola i bronhija, nekad i krupnijih
bronhija. Konstatuje se hiperplazija i hipersekrecija okruglih elija i mukoznih lijezdi,
degenerativne promjene u hrskavici bronhiola i broronhija, eozinofilna infiltracija
bronhijalnih zidova, peribronhijalnog tkiva i subepitelijalnih slojeva.
alergijska (atipina) i
infektivna astma.
Prema miljenju izvjesnih francuskih autora postoje takoe dva oblika astme: prvi
gdje postoji poveani tonus vagusa i gdje je spazam primarni, to je suha astma, drugi oblik bi
odgovarao pojaanoj razdraljivosti simpatikusa i pojaanoj sekreciji, a bolest se ispoljava
kao vlana astma. U naoj literaturi poslijednjih godina se dosta odomaio naziv bronchitis
asthmatiformis i bronchitis chronica asthmatiformis, za intrinsic, odnosno infektivnu
astmu. Pored alergijske i infektivne astme u literaturi se spominju i drugi oblici astme kao to
su refleksna, psihogena i simptomatska astma.
poslije kontakta sa antigenom. Ako se bolesnik poslije toga izloi dejstvu istog antigena
formirana antitijela, reagini, dae antigen-antitijelo reakciju u bronhijama i bronhiolama.
Reakciji antigena sa antitijelima slijedi oslobaanje hemijskih medijatora, histamina,
bradikina, srca i drugih uz ispoljen alergijski sindrom koji se manifestuje kao napad
bronhijalne astme. Poto se reagini vezuju i za druge organe, kou, konjuktive u sluznicu
disajnih puteva uopte, ova se antitijela mogu dokazati konim, konjuktivalnim i
inhalacionim testovima. Reakcija se u svim sluajevima ispoljava kao rana, 10-20 minuta
poslije davanja antigena, a manifestuje se u vidu makulopapulozne eflorescencije na koi ili
kao provocirani astmatini napad u sklopu inhalacionog testa.
Kono-senzibilizirajua antitijela reagensi se mogu dokazati i laboratorijski uz pomo
imunoelektroforeze i frakcionisanjem proteina krvi, ali je tehnika izolovanja reagina jo
nedovoljno usavrena, pa iz tih razloga izgleda da je titar ovih antitijela kod astmatiara vrlo
nizak.
Kod ovog oblika bronhijalne astme napadi se javljaju znatno ee nou, bolesnik se
budi sa osjeajem tjeskobe u grudima. Na to se nadovezuje dispnoina faza za vrijeme koje je
bolesnik nepokretan, obino sjedi ili stoji, blijed je u licu i esto zauzima specijalni poloaj
da bi sebi olakao ekspirijum. Ritam respiracija je usporen, ekspirijum je jako produen,
grudni ko je proiren i nalazi se u inspiratornom poloaju, dijafragma je sputena, perkutorni
zvuk je hipersonoran, auskultatorno se uje vezikularno disanje sa jako produzenim
ekspirijumom uz prisustvo mnotva piskavih i strugavih krkora, dok je inspinjum buan i
kratak. Ova disponina faza traje nekoliko minuta ili asova, a onda se nadovezuje kaalj koji
se zavrava oskudnom ekspektoracijom sluzavog, ljepljivog ispljuvka koji sadri
deskvamirane elije bronhija, malo albumena i prije svega eozinofilne leukocite.
Pojava ekspektoracije je znak poputanja dispnee, poslije ega se bolesnik osjea
bolje, lako se preznoji i najee zaspi. Infekcija ukoliko se dokae po pravilu je sekundarno
nastala. Na primjenu antialergijske terapije dobijaju se zadovoljavajui rezultati, a nekad i
spontane remisije. obolenje u ovoj fazi obino nije teko. Izvanredno je rijetko da astma u
potpunosti i definitivno prestane, bilo spontano ili sreno odabranom i primenjenom
terapijom. Mnogo ee bronhijalna astma se javlja naizmjenino sa nekim od svojih
ekvivalenata, i to najee sa vazomotornim rinitisom ili polenskom kijavicom i hronino
evoluira.
Poznato je da bronhijalna astma u doba puberteta moe da prestane u prilinom broju
sluajeva, da bi se kod nekih i kasnije ispoljila, dok jedan manji broj ostaje doivotno bez
napada.
Bolesnici sa nekomplikovanom alergijskom astmom van napada se osjeaju kao
zdrave osobe, nemaju nikakvih tegoba a nalaz na pluima je normalan. Zato se i smatra da
ovaj oblik bronhijalne astme rijetko dovodi do emfizema plua i hroninog plunog srca. To
bi i bilo tano, kada se kod ovih bolesnika, uprkos postojeeg obolenja i drugih nepovoljnih
okolnosti i uslova ne bi razvio hronini bronhitis. Meutim, iz iskustva znamo da kod
izvjesnog broja ovih bolesnika ranije ili kasnije dolazi do ispoljavanja i hroninog bronhitisa,
8
10
11
13
14
15
Sl.6 Inhalator
16
17
7. PLUNI EMFIZEM
Emfizem plua definie se kao trajno uveanje disajnih puteva, distalno od
terminalnih bronhiola, koje nastaje dilatacijom vazdunih prostora ili destrukcijom
pregradnih zidova izmeu alveola (Sl. 7). Emfizem plua karakteriu oteenja plunog tkiva
u osnovnoj jedinici plua za razmenu gasova (acinus). Na osnovu lokalizacije morfolokih
oteenja u acinusu, razlikuju se dva oblika ovog oboljenja: panacinusni i centroacinusni
emfizem. Veoma esto oba tipa morfolokih oteenja se uoavaju u istom plunom krilu, s
tim to moe da preovladava jedan ili drugi tip. Veliki broj ljekara prihvata miljenje da
hronini bronhitis i emfizem plua ine cjelinu (po nizu patofiziolokih poremeaja koje
zajedno prouzrokuju i uzajamnim patogenetskim vezama) i zajedno su poznati pod imenom
hronina opstruktivna pluna bolest. Obino se prvo javlja bronhitis, a kasnije sa
pogoranjem stanja i emfizem.
18
7.1 Vrste
Emphvsem pulmonum acutum (Akutni pluni emfizem) je reverzibilno stanje
prenaduvanosti plua gdje ne dominira destrukcija nego distenzija zidova alveola.
Emphvsema pulmonum chronicum (Hronini pluni emfizem) je konano,
definitivno, ireverzibilno stanje prenaduvenosti plua gdje dominira dekstrukcija zidova
alveola.
S obzirom na patogenetski aspekt hronini pluni emfizem se dijeli na:
Primarni hronini pluni emfizem, promjene su izraz primarne, kongenitalne
insuficijentnosti plunog parenhima,
Sekundarni hronini pluni emfizem, promjene su sekundarno nastale kao posljedica
hroninog bronhitisa, bronhijalne astme, plunih infekcija pneumokonioza,
tuberkuloze, sarkoidoze itd.
S obzirom na anatomski aspekt:
Difuzni paracikatriksalni, perilezioni, sklero-atrofini pluni emfizem - distenzija
veih dijelova parenhima oko oiljnih procesa; grupe proirenih alveola okruuju
vezivna ostrvca; difuzni oiljci ine ovaj emfizem difuznim, iako je u sutini lokalan;
nije homogen.
Lobularni emfizem, distenzija vazdunih prostora sa destrukcijom alveolarnih
zidova unutar lobulusa:
Centri lobularni (bronhiolarni) - lezije zahvataju elemente u centru lobulusa:
respiratorne bronhiole i njihove alveole, respektujui alveole na periferiji lobulusa;
Penlobularni, panacinozni, vezikularni - distenzija dosta homogeno zahvata sve
elemente lobulusa.
Neklasificirani emfizem - ekstenzivne destrukcije su takve da je nemogue raspoznati
inicijalnu topografiju lezije u lobulusu.
S obzirom na topografski afekt:
lokalni - promjene zahvataju usku teritoriju plua,
unilateralni - promjene su samo na jednoj strani plua, promjene, homogene ili
nehomogene, zahvataiu pluna krila, difuzno, manje ili vie, podjednako.
S obzirom na zahvaene strukture:
nealveolarni,
intersticijalni
vazduh
iz
alveola
prodro
u
intersticijalno tkivo u peribronhijamim prostorima,
alveolarni zbog prenaduvanosti, alveole su vie ili manje uniformno proirene.
19
Neopstruktivni:
senilni,
kompenzatorni,
bulozni.
Opstruktivni:
hronini pluni opstruktivni emfizem,
akutni pluni bulozni emfizem.
8. DIJAGNOZA
8.1 Anamnestika
ivotno doba za senilni, akutni bulozni; subjektivne potekoe: odsutne kod
neopstruktivnog izraenog kod opstruktivnog; druga obolenja: hronini bronhitis,
bronhijalna astma, veliki kaalj, plune fibroze, itd., eksponiranost toksinim gasovima,
parama, za akutni bulozni; podaci o hirurkim intervencijama za kompenzatornim; druga
obolenja: pneumokonioze, tuberkuloza, sarkoidoza, plune infekcije za sekundarni emfizem.
8.2 Klinika
Proiren grudni ko koji je u imspiratornom poloaju i koji se slabije iri irei se en
bloc, rebra podignuta, meurebarni prostori proireni, ramena podignuta, isturena
unapred; kimeni stub povijen - kifoza, sternum isturen, vrat kratak, prominentni mm.
sternocleidomastoideusi, pomoni miii aktivni pri disanju, epigastrini ugao tup, grudni ko
se kree nagore i nadole, interkostalni prostori se uvlae baze (dijafragma) se slabo
kree; srani udar se slabo ili nikako ne pipa; granine srane tmulosti suene a jetrine
sputene; pluni zvuk hipersonoran; disanje slabije ujno, kratkog inspirijuma, produenog
ekspirijuma; apatni govor auskultatorno slabije ujan; srani tonovi tii; unjevi svih vrsta,
najee piskavi, eventualno cijanoza centralnog tipa; eventualno maljiasti prsti; razlika
inspiratornog i ekspiratornog obima grudnog koa 2,5-4 cm.
8.3 Radioloka
Opta
transparencija
plua
vea
lokalizovane
transparencije;
rebra
podignuta; meurebami prostori iri; kimeni stub povijen, sternum ispupen, okularno
svjetlivj subpleuralno (manja ili vea zasjenenja - atelektaze). Dijafragma sputena; slabo
pokretna (2-3 cm); katkad se kre e paradoksalno; hilusne sjenke gue, vee; pulzacija
hilusa; u in-spirijumu hilusi mogu da se kreu nadole; pluni krvni sudovi proireni; conus
pulmonalis; prominencija aortnog dugmeta; srce malo, sueno i pritenjeno izmeu plunih
21
8.4 Funkcionalna
Mogua ouvanost plune funkcije ali je oteenje svih vrsta, svih gradacija sa
izmijenjenou svih moguih parametara najee: uveanje rezidualnog volumena, uveanje
mrtvog prostora, poimjeranje respiratornog nivoa u miru ka inspiraciji, izmenjena
rastegljivost plua - compliance.
Za dijagnostiku znaajnost simptoma, znakova i parametara po redoslijedu:
Kliniki: disanje en bloc, itanje, piskavi unjevi.
Radioloki: odsustvo plune are na periferiji, rarefikacija vas-kularnog crtea,
proirenost centralnih plunih krvnih sudova, retro-sternalni i retrokardijalni prostori
proireni, dijafragma sputena, spljotena i slabo pokretna, opta transparencija vea,
lokalne transparencije i subpleuralne okularne svetljine.
Funkcionalnalni: uvean rezidualni volumen i funkcionalnalni rezidualni kapacitet,
volumen forsirane ekspiracije u sekundi (FEV, MEVS) umanjen, farmakodinamski
testovi pozitivni ili negativni, najee slabo pozitivni, neuniformno meanje gasova,
vrijeme ispiranja azota produenog, compliance smanjeno. Anamnestiki imaju
znaaja za etioloko definisanje stanja.
22
23
10. ZAKLJUAK
U datom problemu imali smo zadatak da objasnimo i da pribliimo dvije teme a to su
bronhijalna astma i emfizem plua. Openito, cilj nam je bio da detaljno opiemo
problematiku i svaku od tema da posebno obradimo. to se tie obe teme uradili smo neke
opte stvari o svakoj bolesti. Pod optim stvarima podrazumijevamo detaljan opis bolesti,
njen nastanak, dijagnozu i na kraju prevenciju i lijeenje. Takoer smo uradili neke podjele
(vrste) i svaku od njih detaljno objasnili.
to se tie prve teme, tj. bronhijalne astme zakljuak je sljedei. Bronhijalna astma je
ozbiljan medicinski problem s obzirom da zahvata veliki broj stanovnika i s obzirom da nema
trajnog izljeenja pa su bolesnici primorani itav ivot da se bore protiv ove bolesti. esto
zahvata i mlau populaciju to je oteavajua injenica s obzirom da je to radno aktivno
stanovnitvo. Po mom miljenju u zadnje vrijeme se dosta uradilo u smislu edukacije
oboljelih, a posebne pohvale zasluuje projekat astma kole. Samo zdravstvenom
prosvijeenou stanovnitva se moe utjecati na spreavanje bolesti, a ako do nje doe i na
to bolje lijeenje, s osvrtom na samokontrolu lijeenja. Oboljele treba uvezati u jedinstven
sistem i omoguuti ljudima iz manjih mijesta pravovremenu edukaciju. Mnogo mogu pomoi
i sredstva javnog informisanja jer su ona lako dostupna stanovnitvu.
Emfizem plua je daleko tea i opasnija bolest od astme, i najee se i javlja kod
ljudi koji uz to boluju i od bronhitisa ili astme. Takoe emfizem plua se ne moe izlijeiti.
Ne postoji lijek za emfizem a kako bi se sprijeila bolest mogu se poduzeti neke mjere kao
to su: promjena naina ivota, promjena hrane i odravanje idealne tjelesne teine. Tim
mjerama moe se pomoi u suzbijanju simptoma bolesti i poboljanja kvaliteta ivota.
Najvanija promjena koja mora biti donesena je prestanak puenja. Rizik od emfizema
poveava sa svakom cigaretom koju osoba ispui. U stvari, ak i ljudi koji ne pue takoer
mogu razviti emfizem zbog pasivnog puenja. Ta bolest ne samo da teti pluima, ve moe
takoer otetiti i srce. Dakle, cilj je da vie uradimo na prevenciji bolesti, tj da uvamo naa
plua jer bez njih ovjeije tijelo ne moe da funkcionie.
24
11. LITERATURA
1. A. Fajgelj, M. Gruji, M. Macanovi, A. Mike, N. Numi, I. Pai, Interna medicina
(2. izdanje) - Sarajevo: Svjetlost, 1989.
2. http://en.wikipedia.org/wiki/Pulmonology
3. http://medicinabih.info/2009/12/05/emfizem-pluca-2/
4. http://zdravstveni-vodic.cromaps.com/prirucnik-bolesti/bolesti-e/emfizem/
5. http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/pulmologija/1504-asthma-bronchialebronhijalna-astma
25