Sveuilite u Mostaru

Fakultet Prirodoslovno matematikih i odgojnih znanosti

Studij Geografije

Martina Markov

Gospodarski razvoj Azijski zemalja

Seminarski rad

Mentor : dr. sc. Marica Mamut

Mostar 2016.godina

Sadraj
Uvod....................................................................................................................... 1
1.

Openito o gospodarstvu Azijski zemalja.........................................................2

2.

Jugoistona Azija.............................................................................................. 4

3.

2.1.

Asea........................................................................................................... 5

2.2.

Singapore................................................................................................... 6

Juna Azija....................................................................................................... 7
3.1.

4.

Jugozapadna Azija............................................................................................ 9
4.1.

5.

Kuvajt......................................................................................................... 9

Centralna Azija............................................................................................... 10
5.1.

6.

Indija.......................................................................................................... 7

Kazahstan................................................................................................ 10

Istona Azija................................................................................................... 12
6.1. Japan.......................................................................................................... 12

Zakljuak.............................................................................................................. 14
Literatura.............................................................................................................. 15

Uvod
Azija je najvei kontinent na svijetu. Zahvata povrinu od 43.936.076 km2 (bez povrine
Kaspijskog jezera koja iznosi oko 371000 km2), to znai da joj pripada oko 1/3
kopnene mase Zemlje, odnosno 1/12 povrine nae planete. Azija ima veu povrinu od
Evrope i Afrike zajedno, ili od obje Amerike.
Najzapadnija toka Azije je rt Baba (27o 3, IGD) u Maloj Aziji, a najistonija rt
Denjev ( 169o 50, ZGD) u Beringovom moru. Najsjevernija toka kontinenta je rt
eljuskin (77o 40, SG) na poluotoku Tajmir, a najjunija rt Buru (1o 16, SG) na
Malajskom poluotoku. Meutim kada se u obzir uzme i otoki dio Azije, onda se
najsjevernija toka nalazi na otoku Sjeverna Zemlja (81 SG), a najjunija na otoku
Roti (11o JG) pored Timora.
Smatra se da je Azija kolijevka ljudskog roda. Danas je to najnaseljeniji kontinent. Azija
je kontinent sa najvie razliitosti u klimatskom i ostalim prirodnim karakteristika npr
biogeografiji. Protee se od polarnog pojasa pa sve do tropskog pojasa.

1. Openito o gospodarstvu Azijski zemalja

Veina Azije gospodarski je nedovoljno razvijena; treina zemalja ima BND manji od
800 USD/stanovniku, te pripadaju siromanim zemljama svijeta. Najtee je stanje u
junoj Aziji, dijelu jugoistone Azije, sredinjoj Aziji te dijelu jugozapadne Azije .
Veina azijskog stanovnitva ima skromne prihode i nizak standard ivljenja, ali
nekoliko azijskih zemalja pripada najrazvijenijim i najbogatijim zemljama svijeta. U
istonoj i jugoistonoj Aziji dominira gospodarska velesila Japan. Visokorazvijeni su
Hong Kong, Singapur, Republika Koreja i Tajvan. Njima se prikljuuju Malezija i
Tajland. Indonezijski gospodarski rast usporavaju unutarnje napetosti. Ovu svjetski
vanu gospodarsku regiju nadopunjuje stabilan rast mnogoljudne Kine, koja uvodi
elemente trine privrede. U jugozapadnoj Aziji gospodarski razvijenije zemlje jesu
Izrael, Cipar, Libanon, Turska i Jordan, te zemlje bogate naftom. Politike napetosti i
sukobi ograniavaju razvoj ove regije.( skupina autora, 2009.)
Oko 3/5 stanovnitva Azije bavi se poljoprivredom, a uglavnom se uzgajaju
prehrambene kulture razne itarice, ponajprije ria i penica. U velikom dijelu Azije
upotrebljavaju se runa poljoprivredna orua i ivotinje za rad. Na svjetskom tritu
vani su proizvodi: prirodni kauuk, pamuk, juta, eerna trska, kava, kakao, agrumi,
duhan i dr. Krupna stoka se u monsunskoj Aziji uglavnom uzgaja za rad, a za prehranu
je raireno peradarstvo i svinjogojstvo. U manje plodnim krajevima sredinje Azije
stoarstvo je iznimno vano za preivljavanje, a ivotinje se uzgajaju i za promet. U
sjevernoj Aziji vaan je uzgoj i lov krznaa. U jugozapadnoj Aziji vaan je uzgoj ovaca,
koza i deva. ( skupina autora, 2009.)
U monsunskoj Aziji vaan je graevinski materijal drvo, a koristi se i za ogrjev. Izvozi
se plemenito drvo. Pojedine zemlje uvode suvremeno zatitarsko umarstvo. Ribarstvo
je znaajno uglavnom za domae potrebe. U ribarstvu su Japan i Kina meu vodeim
zemljama svijeta. Rudarstvo je vana djelatnost veine azijskih zemalja. Azija je
svjetski znaajna u proizvodnji nafte , a ne raunajui Rusiju, u Aziji se nalazi preko 2/3
svjetski dokazanih rezervi nafte i preko 1/3 rezervi zemnog plina. Najvei proizvoai
nafte jesu zemlje Bliskog istoka, Rusija, Kina, Indonezija, Indija, Malezija i dr. Azija
ima velike rezerve i proizvodnju kamenog ugljena. Svjetski je znaajna proizvodnja
2

ruda kositra, kroma, eljeza, molibdena, volframa, mangana, nikla, cinka, boksita i dr. U
Sibiru su razna velika rudna leita, ali zbog uvjeta eksploatacije vadi se uglavnom
samo vrijedna ruda. ( skupina autora, 2009.)
Industrijska proizvodnja nejednoliko je razvijena; u mnogo zemalja vana je
prehrambena i tekstilna industrija jo iz kolonijalnog doba. U pojedinim zemljama
razvijena je industrija povezana s preradom ruda. Veina ostale industrijske proizvodnje
nalazi se u Japanu, Kini, Rusiji i Indiji, Republici Koreji, Tajvanu, Tajlandu, Indoneziji,
Singapuru, Maleziji i Filipinima. Neke od tih zemalja su jeftinom radnom snagom,
poreznim i drugim olakicama privukle tvrtke da tamo proizvode robu za svjetsko
trite.
Vanu industrijsku proizvodnju imaju jo Izrael, Cipar,Turska,Libanon i Jordan.
( skupina autora, 2009.)
Trgovina je u Aziji u velikoj mjeri dio tradicije i kulture. Ranije vana dobra zamijenila
su azijska suvremena dobra , to uz velika trita i globalno gospodarstvo ini Aziju
trgovaki ivim podrujem. Pojedine azijske zemlje intenzivno sudjeluju u
meunarodnoj trgovini to su: Japan, Kina , Tajvan, Republika Koreja, Saudijska
Arabija, Singapur, Malezija, Indonezija, Tajland, Indija, Iran, Turska, Izrael, Filipini,
Oman. U meusobnoj trgovini azijskih zemalja istaknutu ulogu imaju Japan i zemlje
lanice ASEAN-a. ( skupina autora, 2009.)

2. Jugoistona Azija
Znatno prije dolaska europskih kolonijalnih sila, Jugoistona Azija bila je izuzetno
vaan dio meunarodne trgovinske razmjene. Regija bogata poljoprivrednim dobrima
nalazi se na izuzetno vanom sjecitu trgovakih ruta gdje su se susretali trgovci iz
Kine, arapskih zemalja i europski trgovci. Najvanije robe u razmjeni bili su zaini:
papar, umbir (iner), klini i mukatni orai. Ubrzo su vrijednost zaina prihvatile
i europske zemlje iji su trgovci pohodili ovu regiju i gdje su pokretali svoje vlastite
plantae. (Babi,2015. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/1_rad%20(2).pdf)
Prvi Europljani u regiji bili su panjolci pa Portugalci, zatim Nizozemci, Britanci i
Francuzi. Kako bi titili svoje interese, kolonijalizirali su zaposjednute teritorije. Tako
su filipinski otoci postali dio panjolske imperije, malezijski poluotok dio portugalske
pa zatim nizozemske i na kraju britanske imperije, dananja Indonezija je bila dio
Nizozemskog kraljevstva, a podruje Kambode, Vijetnama i Laosa dio francuske
Indokine. Burma kao zemlja nastala je pod britanskom inicijativom ujedinjenjem
nekoliko manjih kraljevstva. Jedino Tajland nikad nije bio kolonijaliziran. (Babi,2015.
file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/1_rad%20(2).pdf)
Europski kolonijalizatori u regiju koristili su prednosti koje je tadanja Europa imala u
odnosu na siromane, poljoprivredne zemlje Jugoistone Azije. Iako su proizvodi iz
Jugoistone Azije imali veliku vrijednost na europskim tritima, mali dio profita
ostajao je lokalnom stanovnitvu i njihovom razvoju. Zavretkom Drugoga svjetskog
rata poela su osamostaljenja od kolonijalnih imperija. Nove, mlade, prosocijalistike
vlasti nisu dorasle efikasnim upravljanjima gospodarstva, a i izvozna trita preko noi
su

nestala.

Promjene

su rezultirale

padom izvoza

proizvodnje, velikim

nezaposlenostima i inflacijama, politikim nemirima, vojnim udarima i politikim

diktaturama, korupcijama u gotovo svim zemljama i velikim Vijetnamskim ratom.
Posljedica je bila osiromaenje velikog dijela stanovnitva regije i velikog pada cijene
rada. Zahvaljujui tom padu cijene rada u novije doba sve multinacionalne kompanije
investirale su trilijarde dolara u proizvodnju i generirale sve dananje gospodarske
rastove.
(Babi,2015. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/1_rad%20(2).pdf )

Azijska financijska kriza bila je period financijske krize koja je zahvatila vei dio Azije
u srpnju 1997. godine, a postojala je i bojazan od svjetske gospodarske krize. Kriza je
4

poela u Tajlandu s financijskim kolapsom tajlandskog Bahta nakon to vlada zbog

nedostatka deviza vie nije mogla braniti fiksirani teaj bat-dolar. ak i prije pada
Bahta, vanjska zaduenost Tajlanda bila je toliko velika da je bilo samo pitanje dana
kada e Tajland bankrotirati. Kriza je najvie pogodila Indoneziju, Junu Koreju i
Tajland, dok su i ostale azijske zemlje bile znatno osiromaene. Odnos vanjskog duga
prema BDP-u je sa 100% skoio na ak 170%. MMF je financirao program stabilizacije
tajlandske, indonezijske i junokorejske valute sa 40 milijardi USD pomoi.
(Babi,2015. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/1_rad%20(2).pdf )

I u dananje doba gospodarstvo regije ima najvei znaaj u poljoprivredi, ali

proizvodnja i uslune djelatnosti postaju sve znaajnije. Indonezija je najvee
gospodarstvo regije. Nove industrijske zemlje su Malezija, Tajland i Filipini, dok su
Brunej i Singapur vrlo razvijene ekonomske zemlje. Ostale JI Azijske zemlje jo su
uvijek snano vezane uz poljoprivredu. U regiji se proizvode i znatne koliine tekstilnih
proizvoda, high-tech proizvoda, autoindustrije, a znatna su i mineralna nalazita.
(Babi,2015. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/1_rad%20(2).pdf )

Zemlje ASEAN-a 25% svoje ukupne meunarodne razmjene roba imaju unutar
grupacije. Drugi najvei trgovinski partner je Kina sa 11%, zatim EU 27 sa 10%, Japan
sa 10%, SAD sa 9% i Koreja sa 5%.

2.1.

Asean

ASEAN Association of Southeast Asian Nations (Udruenje zemalja Jugoistone Azije)

osnovano je 8. kolovoza 1967. godine u Bangkoku potpisivanjem Deklaracije ASEAN-a
od strane Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Tajlanda s ciljem razvoja
meusobnih politikih, gospodarskih i kulturnih odnosa te promicanjem regionalnog
mira i stabilnosti. Udruenje se proirilo1984. godine pristupanjem Bruneja, 1995.
godine Vijetnama, 1997. godine Laosa i Mjanmara i 1999. godine Kambode.
(Bilas.2009. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/prijelom_zbornik1_2009_prosinac.pdf )
Kao dodatna potpora ostvarenju navedenih ciljeva 1992. godine formirano je i slobodno
trgovako podruje AFTA ASEAN Free Trade Area s ciljem promoviranja
konkurentskih prednosti regije kao jedinstvene proizvodne jedinice eliminacijom
carinskih i necarinskih barijera meu zemljama lanicama. Ciljani bi datum trebao biti
2015. godine za 6 lanica osnivaa i 2018. godina za nove lanice1 . Unutar regije
postoji veliki udio intraregionalne trgovine od 50% ukupne trgovine, meutim
ekstraregionalni izvoz iznosi 72%, dok intraregionalni uvoz iznosi 74%. To znai da se
veliki dio izvoza cijelog udruenja plasira na trita izvan regije, dok veliki dio uvoza
5

dolazi iz zemalja udruenja. Unutar udruenja postoji dobra mobilnost radne snage, a s
obzirom na velike razlike u razinama razvoja, ta mobilnost najrazvijenijim lanicama
prua odlinu bazu za jeftinu radnu snagu. Prvenstveno su velike imigracije prisutne u
Singapuru, Bruneju i Maleziji, a emigracije dolaze iz Filipina, Mjanmara i Laosa.
(Bilas.2009. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/prijelom_zbornik1_2009_prosinac.pdf )

2.2.

Singapore

Singapore je mala otona drava u jugoistonoj Aziji izmeu Malezije i Indonezije.

Nalazi se ispred jugoistone obale Malajskog poluotoka, na junom ulazu u prometno
vrlo vaan Malajski prolaz. Obuhvaa otok Singapore i 54 manja otoka.
(http://proleksis.lzmk.hr/45950/)

Singapore ima visoko razvijeno i uspjeno trino gospodarstvo te je jedna od

najuspjeniji nekadanjih europski kolonija . Glavni uzroci gospodarskog uspjeha su:
izrazito povoljan prometni poloaj, visoko kvalificirana i ne zahtjevna radna snaga,
politika stabilnost i pragmatina gospodarska politika. Gospodarstvo se temelji na
uslunim i na izvozno usmjerenoj visoko vrijednoj te radno intenzivnoj industriji. Zbog
liberalnog trita nekorumpiranog i stabilnog okruenja Singapore je privlaan za strana
ulaganja i u njemu djeluje vie od 4000 stranih poduzea. No unato otvorenosti
slobodnom protoku kapitala, gospodarstvo je pod velikim i neposrednim nadzorom
drave jer je u njezinu vlasnitvu 3/4 ukupnog zemljita te raspolae vikovima novca
od poreznih prihoda te zdravstvenih, mirovinskih i socijalnih fondovi. Poljoprivreda
nije znatna, provodi se na oko 700 ha uglavnom povrtlarstvo, voarstvo, peradarstvo,
ribarstvo, uzgoj orhideja i akvarijskih riba za izvoz. (http://proleksis.lzmk.hr/45950/)
Singapore je druga luka na svijetu prema ukupnom prekrcaju tereta u luci i prva
kontejnerska luka svijeta . U uslunim je djelatnostima zaposleno vie od 3/4 radne
snage, a one ostvaruju oko 2/3 vrijednosti BNP-a, najvie financijske usluge, trgovina te
promet i veze. Singapore je jedno od najveih svjetski financijski sredita. Najvanije
financijske ustanove: Azijska dolarska burza, na kojoj se trguje stranim valutama i
kapitalom, te singapurska burza vrijednosnih papira. U Singapuru posluje i oko 150
domaih i stranih banaka. Singapur godinje posjeti o. 6,5 milijuna stranih turista. S.
ima stalnu pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu te ulae mnogo novca u zemlje June i
Jugoistone Azije te Europe. (http://proleksis.lzmk.hr/45950/)

3. Juna Azija
Juna Azija je po stop gospodarskog razvoja jedna od najmanje gospodarski razvijeni
drava svijeta. Razvoj onemoguuje ponajprije politika nestabilnost a zatim esti
etniki i vjerski sukobi i ratovi. Takoer uzrok slaboj razvijenosti june Azije je i
neravnomjerna rasporeenost prirodni bogatstava te slab drutveni razvoj koji je
posljedica kolonijalni odnosa u povijesti.( skupina autora, 2009.)
Jedina iznimka je Indijsko gospodarstvo koje je jedno od najbre rastui gospodarstava
svijeta. Gospodarstvo june Azije jo uvijek uvelike ovisi o poljoprivredi . Glavni
poljoprivredni proizvodi ove regije su: ria, penica , juta, aj, eerna trska i krumpir.
Glavni industrijski proizvodi su: tekstilni proizvodi , kemikalije , hrana, elik, nafta. Od
toga najvie se izvozi tekstil, nakit, softveri te hrana. ( skupina autora, 2009.)

3.1.

Indija

Indija drava u junoj Aziji; lei na indijskom potkontinentu izmeu Kine, Nepala i
Butana na sjeveru, Mianmara

i Bangladea na istoku, Bengalskoga zaljeva na

jugoistoku, Arapskoga mora i Pakistana na zapadu. Indiji pripadaju otone skupine

Andamani, Nikobari i Lakadivi obuhvaa 3 287 263 km.(Natek, Natek 2003.)
Godine 1991. Indija je reformirala dravno-plansku ekonomiju prema trinoj
ekonomiji, ime je poela ostvarivati visoke stope rasta BDP-a. Poetkom 2000-ih BDP
je rastao po stopi od 7% godinje, uglavnom na raun dinaminoga irenja sektora
usluga i novih industrijskih grana. U 2011. ostvaren je BDP od 1847 milijarda USD,
1489 po stanovniku, to Indiju ini desetom gospodarskom silom svijeta. Unato
velikomu razvojnomu zaokretu ostale su goleme ekonomske, socijalne i regionalne
razlike. Na indijskom srednjem zapadu, osobito u dravama Gujarat i Maharashtra, te
posebno oko Bombaya, BDP po stanovniku vei je od 2000 USD. Najsiromanija je
sjeveroistona drava Bihar, koja ostvaruje BDP po stanovniku manji od 180 USD.
Potkraj 2001. oko 40% stanovnitva ivjelo je u krajnjem siromatvu, s prihodima
manjima od 1 USD dnevno, pa je vie od 300 milijuna ljudi preivljavalo na rubu gladi.
(Natek, Natek 2003.)

Od poetka velike reforme gospodarskoga sustava, indijska vlada oprezno doputa

prodor stranih investitora kroz privatizaciju vodeih dravnih kompanija, banaka i
osiguravatelja. Uglavnom prodaje manjinske pakete u telekomunikacijama, naftnoj
industriji i turizmu. Gospodarski razvoj optereuje pravni kaos, odravan irokom
korupcijom na kompanijskim i dravnim razinama. Indijska gospodarska ponuda
temelji se na bogatim izvorima sirovina i minerala te na jeftinoj radnoj snazi. Kljuna su
joj ogranienja u nedovoljnim obradivim zemljitima, oskudici vode i drva te u manjku
vlastite nafte i plina. U strukturi BDP-a rastui je udjel usluga (40%), na raun pada
udjela poljodjelstva s ribarstvom i rudarstvom (30%). Oko 56% zemljita je obradivo, a
26% je pod umama; najbogatiji je umski fond na obroncima Himalaje te u delti
Gangesa i Brahmaputre. Natapa se vie od 500 000 km zemljita, najvie oko Gangesa
i Brahmaputre. U poljodjelskoj proizvodnji prevladavaju ria, penica, kukuruz, jeam,
krumpir, agrumi, banane, manioka, sezam, lan, uljana repica, pamuk, juta, kokosov
orah, aj, kava, eerna trska, duhan i papar. U stoarstvu je razvijen uzgoj goveda,
bivola, ovaca, koza, deva, konja i dr. Ribarstvo je ogranieno slabom opremljenou
ribarske flote i niskim standardima u prijevozu i ponudi ribe. U mineralnim resursima
prednjai eljezo, zatim ugljen, mangan, boksit, magnezit, olovo, bakar, volfram, sadra,
azbest, fosfat, zlato, srebro i dijamanti. Veinom svoje ponude Indija je oslonjena na
tradicijsku proizvodnju tekstila i odjee, osobito na temelju pamuka, kao i na
proizvodnju svile, sagova i nakita. Proizvodi i kemikalije, prehrambene artikle, cement i
ostali graevni materijal, prijevozna sredstva, industrijsku opremu, naftu i derivate te
strojeve. Najdinaminiji rast poetkom 2000-ih ostvaruju proizvodnja informatike
opreme i tehnologije te farmaceutska, automobilska i filmska industrija. lanica je
Svjetske trgovinske organizacije od 1. I. 1995. Vrijednost je godinjega izvoza robe oko
50 milijarda USD, a uvoza oko 60 milijarda USD. (Natek, Natek 2003.)
Najvie se izvozi tekstil, nakit, strojevi, kemikalije i kona galanterija, a uvozi nafta i
derivati, strojevi i kemikalije. Najvie izvozi u SAD (28%), Veliku Britaniju (18%),
Njemaku (10%), Hong Kong (8%), Japan (7%) i Ujedinjene Arapske Emirate (6,5%).
(Natek, Natek 2003.)
Uvozi uglavnom iz SAD-a (17%), Belgije (13%), Velike Britanije (12%), Njemake
(11%), Saudijske Arabije (9,5%) i Japana (9%). Potkraj 2001. vanjski je dug bio
120 milijarda USD. Nacionalna valuta, rupija, odrava promjenljiv teaj, ovisan o
amerikom dolaru. (Natek, Natek 2003.)
8

4. Jugozapadna Azija
Gospodarski razvoj veine zemalja JZ Azije temelji se na bogatstvu naftom i zemnim
plinom.
Zahvaljujui prihodima koje su ove zemlje ostvarile na nafti veina ih poinje ulagati ta
sredstva u industrijalizaciju. ( skupina autora, 2009.)

4.1.

Kuvajt

Kuvajt drava na sjeverozapadnoj obali Perzijskoga zaljeva, izmeu Iraka na sjeveru i

zapadu te Saudijske Arabije na jugozapadu i jugu obuhvaa 17 818 km.(Natek, Natek
2003.)

Godine 2011. Kuvajt je ostvario BDP u vrijednosti od 176,5 milijarda USD; BDP po
stanovniku iznosio je oko 62 664 USD. Proizvodnja nafte, plina i naftnih derivata daje
oko 60% BDP-a, ini 90% izvoza i osigurava oko 75% dravnoga prorauna; 40%
BDP-a ostvaruje usluni sektor. Odrava punu zaposlenost, a zapoljava oko 350 000
stranih radnika, uglavnom iz Egipta, Palestine, Jordana i Sirije. Jedan je od osnivaa
OPEC-a, a od 1. I. 1995. lan je Svjetske trgovinske organizacije. Najteu je krizu
proivio od irake agresije, kada je treina njegovih naftnih postrojenja bila razorena ili
znatno oteena. Poetkom 2003. procijenjeno je da Kuvajt posjeduje oko 10%
otkrivenih zaliha nafte u svijetu. Vlastite poljoprivredne ponude gotovo i nema; uvozi
sve vrste hrane, osim ribe, a osobito pitku vodu, koja je i do pet puta skuplja od nafte.
Uvozi takoer vozila, industrijsku i graevinsku opremu, odjeu i svakovrsnu robu
iroke potronje. Stalno ostvaruje visok suficit u vanjskoj trgovini; u vrijednosti od
priblino 19 milijarda USD, vrijednost uvoza ne prelazi 8 milijarda USD. (Stipetski,
2002.)
Prema udjelu u izvozu (uglavnom nafte i derivata), vodei su partneri Japan (24%),
zemlje EU-a (18%), SAD (15%) i Juna Koreja (13%). Veinom uvozi iz zemalja EU-a
(38%), SAD-a (18%) i Kine (7%). Polovicom 2003. Kuvajt ima vanjski dug od
7 milijarda USD, a posjeduje devizne rezerve od priblino 100 milijarda USD.
(Stipetski, 2002.)

5. Centralna Azija
U politikom i gospodarskom smislu srednja Azija nije homogena regija.U sredinjoj
Aziji nalaze se uglavnom slabo razvijene zemlje biveg SSSR-a. Veina stanovnitva
ovi zemalja ivi u ruralnim podrujima i bavi se ekstenzivnom poljoprivredom .U svim
srednjoazijskim republikama osim Mongolije, a posebno u Turkmenistanu i
Uzbekistanu, prisutni su ozbiljni nedostaci u podruju ljudskih prava i temeljnih
sloboda. Takoer su u opasnosti od irenja ekstremistikih islamskih pokreta, a njihovi
su meusobni odnosi uglavnom loi zbog graninih sporova i razmirica u vezi s
resursima. U ovoj regiji Kazahstan i Mongolija biljee najvei gospodarski rast.
(Fayos,2016.http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?
ftuId=FTU_6.6.3.html )

5.1. Kazahstan
Kazahstan drava u srednjoj Aziji, izmeu Rusije na sjeveru, Kine na istoku, Kirgistana
i Uzbekistana na jugu te Turkmenistana na jugozapadu, na zapadu izlazi na Kaspijsko
jezero, a na jugozapadu na Aralsko jezero. Obuhvaa 2 724 900 km.
Nakon raspada SSSR-a i osamostaljenja Kazahstan je tijekom 199296. bio u
privrednoj depresiji. Od 1996. Kazahstan reformira gospodarstvo i privatizira dravnu
imovinu; poduzima velike investicije u naftnu industriju, kao i u svoj dio naftovoda od
Tengiza prema Crnome moru. Time pokrenut gospodarski razvoj, uz godinje stope
rasta BDP-a od 6% do 10%, rezultirao je 2001. vrijednou BDP od 87 milijardi USD.
Na osnovi porasta svjetske potranje za naftom, Kazahstan je u prvom polugoditu
2002. ostvario stopu rasta BDP-a od 8,5%. Kazahstan je po naftnim zalihama, meu
vodeim zemljama u svijetu; naftna su leita uglavnom uz Kaspijsko jezero i istono
od Tengiza. Osim naftom i plinom, Kazahstan je bogat nalazitima eljeza, kroma,
nikla,

kobalta,

bakra,

molibdena,

cinka,

boksita,

zlata,

uranija

ugljena.

(http://proleksis.lzmk.hr/54018/)
U strukturi BDP-a poljoprivreda ima udjel od 15%, industrija 30% a usluge 55%. Stopa
je nezaposlenosti 13%. U poljoprivrednoj ponudi prevladavaju iva stoka, itarice,
pamuk i vuna; u industrijskoj ponudi nafta, plin, derivati, elik, traktori, poljoprivredni
strojevi i graevni materijal; u sektoru usluga prijevoz nafte i trgovina. Oko 40%

10

izvoznih prihoda donosi nafta, a ostatak izvoz itarica, ive stoke, mesnih preraevina i
metalurkih proizvoda. (http://proleksis.lzmk.hr/54018/)

Veinu uvoza ine industrijski strojevi i oprema, te motorna vozila. U vanjskoj trgovini,
partneri Kazahstana su zemlje Europske unije (31%), Rusija (28%), Kina (10%), Turska
(10%) i dr. Vanjski je dug 12,7 milijardi USD (potkraj 2002).
(http://proleksis.lzmk.hr/54018/ )

Slika

1.

AstanaIzvor:

http://www.bug.hr/vijesti/ericsson-nikola-tesla-ugovorio-

ezdravstvo-kazah/152879.aspx

11

6. Istona Azija
Zemlje istone Azije razvijaju se na temelju visoki strani ulaganja. Strana ulaganja
velika su zbog jeftine ali i kvalificirane radne snage. Razvoj gospodarstva zemalja
istone Azije temeljio se gotovo iskljuivo na izvozu vlastitih dobara i proizvoda u
visoko industrijalizirane zemlje, dok je domaa potronja ograniavana brojnim
zakonskim odredbama ( skupina autora, 2009.)
Zajednike karakteristike istonoazijskih zemalja:
1. orijentacija na izvoz u bogate industrijalizirane zemlje,
2. stalna dvoznamenkasta stopa porasta u viedesetljetnom razdoblju,
3. nedemokratski i relativno autoritativni politiki sustavi u poetnim godinama
gospodarskog rasta,
4. visoke tarife na uvozne proizvode,
5. niske vrijednosti domaih valuta,
6. pozitivna vanjskotrgovinska bilanca,
7. visoke stope tednje.

6.1. Japan
Japan otona drava u istonoj Aziji, izmeu Tihog oceana na jugoistoku i Japanskoga
mora na sjeverozapadu. Sastoji se od etiriju velikih otoka i mnotva manjih, koji se
pruaju u duljini od 3200 km obuhvaa ukupno 377 960 km. Duljina obale svih otoka

12

iznosi 33 889 km, od toga obala etiriju najveih otoka iznosi 19 240 km. (Natek, Natek
2003.)
Nakon poratne obnove od kraja 1940-ih, Japan je ostvarivao najvie stope rasta BDP-a
u svjetskim razmjerima, tijekom 1960-ih (10%), 1970-ih (6,5%) i 1980-ih (5,5%). Do
poetka 1990-ih postao je druga gospodarska sila u svijetu . Drugi je u svijetu i prema
trinoj kapitalizaciji tvrtki, a trei je prema pokazateljima tehnolokoga razvoja,
osobito u automobilskoj i elektronikoj industriji. Razdoblje snanoga gospodarskog
razvoja tijekom 196090, obiljeavali su: dravni intervencionizam, vrsta suradnja
vlade i vodeih industrijalaca, tradicionalna radna etika, vodstvo u tehnolokome
usponu kljunih industrijskih grana te mali obrambeni trokovi. (Natek, Natek 2003.)
Od poetka 1990-ih u recesiji je zbog krute privredne strukture, sve vee korupcije i
smanjene konkurentnosti u meunarodnoj razmjeni. Uzrok je viegodinjoj recesiji i sve
vea japanska ovisnost o uvozu nafte i drugih sirovina te repromaterijala. Odgaanje
reforme radnoga prava i borbe protiv korupcije produljili su recesiju do poetka 2000ih. Unato recesiji, investicije su i dalje znatno vie nego u SAD-u ili u zemljama EU-a,
pa dostiu oko 30% BDP-a. Istodobno, japanske tvrtke znatno ulau u industrijske
zemlje irom svijeta; tijekom 198098. u inozemstvo su uloile oko 1000 mlrd. USD,
od toga polovinu u SAD. Od prirodnih bogatstava Japan ima nalazita kamenog ugljena,
lignita, eljeza, bakra, nafte, plina, sumpora, olova, cinka, zlata, srebra, kositra,
antimona, kroma, mangana, molibdena, volframa i ive. Ima bogat riblji fond; svjetska
je vodea ribarska sila. Oko 11% zemljita obradivo je. Polovicom 2002. stopa
nezaposlenosti bila je 5,6%. Gotovo 98% tvrtki zapoljava manje od 400 radnika.
(Natek, Natek 2003.)
U poljoprivrednoj ponudi prevladavaju ria, penica, jeam, krumpir, soja, uljana
repica, eerna trska i repa, aj, agrumi i razliito voe; bogata je ponuda svih vrsta
mesa i ribe. Veina poljoprivredne i stoarske ponude pod razmjerno je visokom
carinskom i drugom zatitom i dravno je subvencionirana. Unato snanoj
prehrambenoj proizvodnji, Japan je jedan od najveih uvoznika hrane u Aziji. U
industriji su znaajne eliane, tekstilna proizvodnja, brodogradnja, vojna industrija,
proizvodnja automobila, telekomunikacijske opreme, foto-tehnike, precizne mehanike,
radijskih i televizijskih ureaja, raunala, tranzistora, kemikalija, porculana i dr. Po
broju robota japanska industrija prva je u svijetu od priblino 800 000 robota u svijetu
13

Japan ih ima oko 430 000. Energetski je ovisan o uvozu nafte veinu energije dobiva iz
termoelektrana .U Svjetskoj trgovinskoj organizaciji Japan je od 1. I. 1995. Iako je
veliinom izvoza trei u svijetu, japansko gospodarstvo razmjerno je zatvoreno.
Vrijednost izvoza 2011. bila je 793 mlrd. USD. Najvie se izvoze vozila, poluvodii,
uredski strojevi, raunala, telekomunikacijska oprema, kemikalije. Najvie izvozi u
SAD (30%), zemlje EU-a (17%), Tajvan (8%).Najvie uvozi naftu, hranu i
repromaterijal za industriju; najvie uvozi iz SAD-a (22%), zemalja EU-a (20%), Kine
(14%), Republike Koreje (6%) i Tajvana (5%). Zbog vika u bilanci plaanja prema
inozemstvu, Japan ostvaruje stalan rast deviznih priuva; polovicom 2002. one su
iznosile oko 400 mlrd. USD (meu najviima su u svijetu). Japansko bankarstvo ima
svjetsku vanost 4 japanske banke meu 20 su vodeih banaka u svijetu. (Natek, Natek
2003.)

Zakljuak
Gospodarstvo Azije je poslije Drugog svjetskog rata doivjela snaan razvoj. Azija je.
sa ukupnim BDP od 6.389 milijardi USD prestigla Sjevernu Ameriku (6.383 milijardi
USD), i sada zaostaje samo za Evropom (6.953 milijardi USD).
Najrazvijenija drava Azije je Japan, druga gospodarska sila svijeta, koja svojim BDP
od 3.158 milijardi USD ini 50% bruto proizvoda itave Azije. Znaajan BDP imaju jo
i Kina (479 milijardi USD, 3. mjesto u svijetu) i Indija (320 milijardi USD, 9. mjesto u
svijetu).
Industrija je veoma razvijena i doivljava veliki snani razvoj. Zemlje koje nisu imale
visok BDP sad su jedne on najrazvijenijih zemalja svijeta. Takoer su u Aziji poznate
regionalizacije zemalja po privredi: npr. zemlje Azijskih tigrova, zaljevske zemlje,
zemlje izvoznice nafte itd.
Promet je razvijen, ali nije u dovoljnoj mjeri jer je teko povezati sve dijelove Azije
zbog njene veliine. Takoer je I teko povezati sve dijelove zbog klime i surovih
vremenskih uvjeta. To ograniava i trgovinu i turizam.

14

Literatura
1. Yiannis G. Mostrous, Elliott H. Gue, Ivan D. Martchev (2009): Putem svile do
bogatstva : kako moete zaraditi investirajui u novootkriveno azijsko blagostanje, ,
Biblioteka Gospodarska misao, Zagreb.
2 Natek, K., Natek, M. (2000.): Drave svijeta, Mozak knjiga, Zagreb
3. Zoran Stiperski Nafta (2002.) : pokreta uspjeha i kriza ovjeanstva : pogled iz
Azije, Hrvatski zemljopis - Naklada Dr. Feletar,
prof. dr. sc. Ante Babi, 2015. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/1_rad%20(2).pdf
Dr sc Vlatka Bilas,2009:
file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/prijelom_zbornik1_2009_prosinac.pdf
Singapore 2. prosinca 2013. http://proleksis.lzmk.hr/45950/
Fernando Garcs de los Fayo 2016:
http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_6.6.3.html
Kazahstan 27. travnja 2015. http://proleksis.lzmk.hr/54018/

15