24.2.2014.

Uzgoj ampinjona

Uzgoj ampinjona
Postupak i tehnologija za uzgoj ampinjona

ponedjeljak, 10. lipnja 2013.

Objekti za proizvodnju ampinjona

Gljive se mogu gajiti u razliitim objektima, poev od specijalno izgraenih za tu svrhu,
do adaptiranih ili provizornih, naputenih objekata kao to su staje, obori, ivinarnici,
podrumi, hodnici rudnika, staklenici i plastenici.
Specijalno graeni objekti prakticiraju se
iskljuivo pri intenzivnom uzgoju gljiva. U
njima ima malo posla za ljudske ruke. Sve je
manje-vie automatizirano to se posebno
odnosi na odravanje mikroklimatskih uslova.
Jedino u berbi ima posla za ruke. U njima je
uobiajeno dobivanje pet-est ciklusa gljiva
godinje, a rentabilnost se javlja tek kod vrlo
visokih prinosa, to je razumljivo s obzirom na
velika investiciona ulaganja. U takvim
objektima na svakih 100 kilograma podloge
treba da se dobije 25 kilograma plodova
ampinjona, i to vrhunskog kvaliteta.
Podrumi su veoma pogodni objekti za gajenje gljiva. Zavisno od klimatskih uvjeta u njima i mogunosti
odravanja mikroklime, mogu se podijeliti u tri grupe. U prvu grupu spadaju podrumi gdje je mikroklima
izjednaena, bez obzira na godinje doba. Oni su najpogodniji za gajenje ampinjona i gljiva uope. U
drugu grupu spadaju podrumi gdje je utjecaj godinjeg doba izrazit. To su takozvani plii podrumi. U treu
grupu spadaju podrumi ispod stambenih zgrada i privrednih objekata. U podrume se mogu svrstati i
podzemni objekti koji mogu posluiti za gajenje gljiva. To su sklonita, zatim naputeni dijelovi rudnika ili
hodnici rudnika.
Duboki podrumi su vrlo interesantni za uzgoj ampinjona, jer je u njima temperatura ustaljena i vrlo malo
oscilira i zimi i ljeti. Zavisno od dubine, temperatura se kree izmeu 12 i 16 stupnjeva. Kad se podloga
unese u takav podrum, onda se temperatura povea za koji stupanj, to pojeftinjuje trokove oko dodatnog
zagrijavanja do optimalne temperature za razvoj i rast gljiva, odnosno njihovog pravovremenog i dobrog
plodonoenja.
Naravno, kao i svi drugi podrumi, tako i duboki nisu bez mane. U njima je teko odravati higijenu. Zato se
posebna panja mora pokloniti dezinfekciji gljivarnika izmeu dva turnusa. Podovi takvih podruma obino su
neravni, to doprinosi zadravanju uzronika bolesti i tetoina. Zato je poeljno, ak veoma poeljno, da
se podna povrina dubokih podruma izbetonira ili bar dio po kome se stalno hoda. To ne znai da treba
posvetiti manju panju higijeni. Naprotiv, obavezna je dezinfekcija, odnosno preventiva od bolesti i tetoina
na koje su ampinjoni i sve vrste drugih gljiva vrlo osjetljivi.
Kod dubokih podruma nisu iskljuene tekoe s ventilacijom. Na kraju podruma treba da je ugraen, i to
vertikalno, kanal za ventilaciju. Ako je podrum jako dugaak, onda na svakih 50 do 100 metara treba da
postoji vertikalni ventilacioni dimnjak. Paljivim otvaranjem i zatvaranjem ventilacionog kanala i otvora na
njemu moe se osigurati dovoljna koliina svjeeg zraka tako potrebnog u gajenju ampinjona. To je
naroito lako uiniti zimi, jer hladan zrak brzo prodire u unutranjost objekta. Meutim, dovoljna je mala
nepanja da se temperatura naglo spusti ispod eljene, to nije dobro.
U ljetnim mjesecima prirodna ventilacija je oteana, jer vanjski topli zrak vrlo teko dopire u podrum. Kod
takvih podruma, pri gajenju gljiva na policama, obavezno treba ugraditi ventilatore koji mogu i do deset puta
na sat da promijene unutranji zrak. Ako se, recimo, ampinjoni gaje na vie nivoa, onda je neophodno
ugraivanje dodatnih ventilatora koji e s najvie take podruma, preko specijalnih PVC gurati zrak na
podnu povrinu. Tako e se osiguravati priblino ista temperatura po cijeloj visini podruma.

Arhiva bloga

2013 (5)
lipanj (5)
Objekti za proizvodnju
ampinjona
Rast gljiva mogu je
samo uz
odgovarajuu
mikrokli...
Velika grupa ivih
bia
Gljive su bogat izvor
bjelanevina
Uvod u tehnoloki
proces uzgoja i
branja ampinjon...

U pliim podrumima, zbog utjecaja vanjske temperature, najee se prakticira sezonska proizvodnja
ampinjona. To se ini samo u najhladnijim mjesecima,nikako u najtoplijim, jer je bez hlaenja praktino
nemogue gajenje gljiva. Zimi je neophodno grijanje. Zato se obino proizvodi jedan ciklus u proljee i jedan
u jesen. Ovakvi podrumi su, inae, veoma pogodni za gajenje gljiva, kako zbog lakog pristupa u njih, tako i

http://uzgoj-gljiva-sampinjoni.blogspot.com/

1/5

24.2.2014.

Uzgoj ampinjona

mogunosti lake umjetne ventilacije i odravanja higijene. Mogu se adaptirati ugradnjom ureaja za grijanje,
to omoguuje gajenje i u hladnim mjesecima, ak i zimi.
Podrumi ispod stambenih zgrada ili privrednih objekata su obino polupodrumi sa prozorima ili ventilacionim
oknima. Pogodni su za gajenje ampinjona. Temperaturna svojstva su im slina kao kod pliih
podruma. Znai, lako se mogu zagrijati ali i ohladiti. Ako su dovoljno veliki, treba ih iskoristiti za gajenje
ampinjona. Najea im je mana to je ulaz u njih preko stepenita. Mikroklima se moe lako podesiti. To
se naroito odnosi na provjetravanje zraka. U takvim objektima treba da postoje dva ventilatora. Jednim se
ubacuje svje zrak, a drugim, manjim, izvlai se ustajao zrak s podne povrine. To je ugljen-dioksid, koji je
tei dio zraka.
Sljedea grupa objekata koji se mogu prilagoditi za gajenje ampinjona su svinjci, staje, ivinarnici,
magacini i upe. Lako se mogu adaptirati. Ako zidovi nisu dovoljno termiki izolirani, treba ih izolirati. Isto
se odnosi na izolaciju stropa. Time se ostvaruju znatne utede u utroku energije potrebne za zagrijavanje
objekta. Bez grijanja, i pored dobre izolacije, u ovakvim objektima mogua su samo dva do tri turnusa gljiva
tokom godine. Jedan pada krajem augusta ili poetkom septembra. U tom periodu gljive zahtijevaju veu
temperaturu, a do kraja septembra najee je toplo.
Slino je s gajenjem ampinjona tokom marta do polovine aprila. Kasnije, to se vie pribliavamo ljetnim
mjesecima, nastupaju tekoe vezane za visoke temperature. Tada treba prestati s gajenjem gljiva. Izmeu
ova dva turnusa, ako je zima blaga, gljive se mogu gajiti, ali ne i u hladnijim mjesecima. Moe jedino uz
osigurano grijanje. Isto tako u ljetnim mjesecima gajenje gljiva ne dolazi u obzir, osim uz pomo klima
ureaja.
U plastenicima i staklenicima, u kojima postoje ureaji za zagrijavanje i hlaenje, mogue je gajiti
ampinjone tokom cijele godine, ili onda kad se ovakvi objekti ne mogu koristiti, za gajenje povra i cvijea.
To je najee kraj ljeta i sve do polovine zime. Takve objekte treba zasjeniti, jer je time lake obezbediti
mikroklimatske uvjete potrebne za gajenje ampinjona. Nije iskljuena i termoizolacija, koja ujedno slui i
za zasjenavanje. Plastenici i staklenici vrlo uspjeno mogu da poslue za gajenje ampinjona od jeseni do
poetka ljeta jer se lako provjetravaju i lako se odrava higijena u njima, stoje veoma vano.
Hladnjae se takoer vrlo uspjeno mogu iskoristiti za gajenje ampinjona, posebno kad stoje prazne. One
su vrlo skupe i teta ih je ne iskoristiti u ovakve svrhe, to se esto prakticira u razvijenim zemljama. U
njima su automatizirani svi elementi za odravanje mikroklime, tako potrebni u gajenju ampinjona.
Greka bi bila ne spomenuti objekte za pripremu hranjivog supstrata, podloge u kojoj e se zasijati micelij i
iz koje e izrasti plodovi ampinjona. Inae, proces proizvodnje podloge je sloen posao, bez obzira da li se
praktikuje na klasian nain ili uz pomo odgovarajue mehanizacije i opreme.
Klasian nain proizvodnje podloge ne iziskuje vea investiciona ulaganja, jer se sve runo radi. Jedino u
objekte treba investirati. Sretna je okolnost da ti objekti ne treba da budu veliki, jer pojedine operacije treba
obaviti za jedan dan. Za to su potrebna dva-tri radnika.
Za proizvodnju podloge od slame, pileeg ubreta i raznih dodataka potrebno je moilite od stotinjak
kvadratnih metara. Neophodna je sabirna cisterna i manja pumpa. U obzir dolazi jedna fermentacijska hala
irine 3,5 do 4 metra, a duga petnaestak metara. Treba da je natkrivena i sa svih strana zatvorena. Tu je i
pasterizacijska komora velika oko dvadesetak kvadratnih metara povrine. Kod izlaza iz pasterizacijske
komore, treba da bude jedna zatvorena prostorija od najmanje dvadesetak kvadratnih metara, gdje e se
vriti inokulacija i uvreavanje pasterizirane podloge. U ovakvom pogonu mogue je svakih desetak dana
pripremiti oko 15 tona pasterizirane podloge. Mogue je napraviti i manje objekte, ali to su manji skuplja je
i proizvodnja.
Odgajivai koji ele da proizvode ampinjone samo za osobne potrebe, a nemaju iskustva u spravljanju
podloge, najsigurnije je da podlogu, i to pasteriziranu i zasijanu micelijem nabavljaju od sigurnih i provjerenih
proizvoaa.
u 21:07

Nema komentara:

Preporuite to na Googleu

Oznake: gajenje, micelij, objekti, opremljeni, uzgoj, vrste, ampinjona

Rast gljiva mogu je samo uz odgovarajuu mikroklimu

Sve gljive spadaju u takozvane heterotrofne organizme, organizme koji sebi ne mogu
da stvaraju hranu, ve je gotovu troe na izumrlim dijelovima. Takva hrana vjetaki se
spravlja spremanjem podloge od biljnih dijelova (otpadaka). Za optimalan razvoj gljive,
pored hranljive podloge, vana je i mikroklima. To se prevashodno odnosi na
temperaturu.
Optimalna temperatura za razvoj gljive kree se od 22 do 25 stupnjeva. Iznad 27 stupnjeva naglo se
smanjuje razvoj gljive, a iznad 33 stupnja dolazi do razgradnje bjelanevina u miceliju. Najnia temperatura
na kojoj micelij ampinjona raste je oko 14 stupnjeva, ali je razvoj toliko spor da konkurentni organizmi
nadvladaju gajenu gljivu. Tokom vegetativnog rasta (inkubacije, mora se odravati optimalna temperatura od

http://uzgoj-gljiva-sampinjoni.blogspot.com/

2/5

24.2.2014.

Uzgoj ampinjona
22 do 25 stupnjeva.
U ovoj fazi razvoja micelije neophodna je i
odgovarajua vlanost. Isto se odnosi na
zatitu od parazita i konkurentnih organizama.
Tek kad je to osigurano onda slijedi period
mirovanja. To je period stavljanja pokrivke na
podlogu koju micelija jo nije prorasla i nema
plodonosnih tijela. I u ovoj fazi razvoja gljive
nuno je osiguravanje odgovarajue
temperature i vlane pokrivke.

Poslije perioda mirovanja nastupa vrijeme

plodonoenja, opet uz osiguravanje
odgovarajuih mikroklimatskih uvjeta. Pored
odgovarajue temperature podloge i okolnog
prostora, veliku panju posvetiti izmjeni zraka
u gajilitu, njegovoj vlanosti i vlanosti
pokrivke. Temperatura u ovoj fazi razvoja gljive
treba da se kree od 14 do 20 stupnjeva, zavisno od soja gljive koja se gaji i intenzivnosti gajenja. Na nioj
temperaturi plodovi rastu mnogo sporije, nego na vioj. Kvaliteta plodova takoer zavisi od temperature na
kojoj se gljiva gaji, ali i od ostalih uvjeta u kojima gljiva raste. Misli se na redovno provjetravanje objekta,
odravanje odgovarajue vlanosti u njemu kao i vlanosti pokrivke. Pokrivka uvijek treba da bude umjereno
vlana.
Plodonoenje dolazi u valovima, bez obzira o kom se soju gljive radi. U poetku plodonoenje je obilno. To
traje tri do pet dana. Narednih nedjelju dana berba osjetno jenjava, ak i prestaje, da bi ubrzo pristigao dugi
val s velikim brojem plodova. Po pravilu, prva dva vala su najobilnija, svaki naredni je slabiji. Duina i broj
valova zavisi od soja koji se gaji i mikroklimatskih uvjeta u gajilitu pod kojima protie rast i razvoj gljive. U
intenzivnom gajenju obino se javljaju tri vala, to je sasvim dovoljno s obzirom na visok prinos plodova.
u 19:37

Nema komentara:

Preporuite to na Googleu

Oznake: gljive, micelij, mikroklima, rast, uzgoj, vegetativni

nedjelja, 2. lipnja 2013.

Velika grupa ivih bia

Nekada su gljive svrstavane as u ivotinjski, as u biljni svet. Sadanjom
sistematizacijom ivih bia svrstane su u posebnu grupu, grupu gljiva. Utvreno je,
naime, da se ne mogu svrstati ni meu biljke, ali ni ivotinje, ve samo u grupu gljiva.
To je najbrojnija grupa ivih bia to postoji na naoj planeti. Nalaze se svuda, ak i
tamo gdje iva bia ne mogu da opstanu, ak ni u latentnom stanju. Nalaze se i u
atmosferi.
Gljive su vieg stupnja razvoja. To znai da
imaju razliite uoljive organe i dijelove tijela.
Normalno razvijen plod ampinjona ima
sljedei izgled: to su eir i ruak (peteljka)
koja je vezana za hifu. Hifa je zadebljali dio
micelije, tanke niti vegetativnog dijela svake
gljive. To je dio koji raste i kojim se gljiva
razmnoava. Razvija se u hranljivoj podlozi
koju postepeno prorasta, to se uoava po
bijeloj, pauinastoj masi. U prirodi micelija
raste iz spore gljive. Spore su jajastog oblika,
duine od 4 do 8 mikrona i irine 3 do 6
mikrona. Spora, kad padne na povoljan hranjivi supstrat, poinje da bubri, opna joj puca i izbija elija
micelije. Ona intenzivno raste sve dotle dok se ne nagomila u elijama dovoljno rezervne hrane. Tada iz hife
poinje da se razvija plod. Uslov je da su povoljni mikroklimatski uslovi.
Gljivu karakterizira eir ispod koga se nalaze radijalne lamele izmeu kojih, kad plod sazri, ispadaju spore
koje su veoma lagane tako da ih i najmanje strujanje zraka moe prenijeti na velike udaljenosti. Iz jednog
ploda razvije se vie milijardi spora.
Gljive se meu sobom razlikuju po boji i veliini ploda. Veliina, boja i oblik ploda zavise od soja ili hibrida
gljive. Boja se kree od braon, preko krem do bijele boje. Za svezu potronju mnogo su traeniji beli, glatki
sojevi. Za preradu se vie cijene krem ili braonkasti plodovi. Veliina ploda ampinjona kree se od 30 do
120 milimetara.

http://uzgoj-gljiva-sampinjoni.blogspot.com/

3/5

24.2.2014.
u 21:03

Uzgoj ampinjona
Nema komentara:

Preporuite to na Googleu

Oznake: gljive, kategorija, micelij, razmnoavanje, skupina, spore, tehnologija, uzgoja

Gljive su bogat izvor bjelanevina

U ishrani ljudi gljive zauzimaju sve znaajnije mjesto. Razlog tome je njihova
prehrambena vrijednost. To je zdrava hrana, bogata bjelanevinama, vitaminima i
mineralnim materijama. Od biljaka sadre mnogo vie bjelanevina. Sadraj
bjelanevina u gljivama kree se izmeu 35 i 40 posto u odnosu na suhu materiju.
Bjelanevine su vrlo sline bjelanevinama iz mesa. Zato se smatraju kao dobra
zamjena za meso u ishrani.
Znaajan je i sadraj ugljenih hidrata, biljnih
masti i ulja. Od vitamina najznaajniji su
vitamin D, kojeg nema ni u jednoj biljci. Gljive
sadre izuzetno visok sadraj vode, 86 do 92
posto, to je razlog da se,ne mogu dugo
uvati. Ubrane peurke treba potroiti 4 do 6
dana nakon berbe.

u 20:59

Nema komentara:

Preporuite to na Googleu

Oznake: bjelanevine, gljive, izvor, vitamina

Uvod u tehnoloki proces uzgoja i branja ampinjona

Prema pisanim podacima gljive su se koristile za ishranu jo u prastaro doba. To se
podudara s vremenom kad su ljudi na primitivan nain skupljali umske i druge plodove.
Privlaio ih je prijatan miris i ukus gljive. Naravno, radije su jeli meso, voe i povre.
Trebalo je da proe vie tisua godina, i to prije nae ere, dok se nije spoznala hranljiva
vrijednost umskog mesa, kako sa razlogom nazivamo gljivu.
Gajenju gljive prilo se mnogo kasnije, tek
poetkom 20. stoljea. Tada je otkriven
postupak proizvodnje micelija i podloge za
gljivu. Prvi proizvoai gljive -ampinjona
javljaju se u Francuskoj, oko Pariza. Rije je o
batovanima - proizvoaima ranog povra u
toplim lejama. U gajenju ampinjona, kao
podlogu, koristili su supstrat iz toplih leja.
Micelijem su se snabdijevali iz nekoliko
laboratorija, a jo ee su koristili
organoleptiki zdravo jezgro proraslog
komposta i s njim su namjerno zarazili
podlogu.
irenje proizvodnje ampinjona u Francuskoj postepeno je uzimalo maha, da bi se omasovilo
saznanjem da su za njihovo uzgajanje pogodni podzemni tuneli oko Pariza, nastali vaenjem graevinskog
materijala. U njima se s mnogo manje panje mogla osigurati optimalna mikroklima potrebna za uzgoj
ampinjona.
Ubrzo se gajenje ampinjona iri u ostalim zapadnoeuropskim zemljama. To se prvenstveno odnosi na
Holandiju, Zapadnu Njemaku, Austriju, Englesku, da bi se kasnije proirilo u ehoslovaku i Maarsku. U
zemljama Mediterana poput Italije, Grke i nae zemlje iri se tek polovinom 20. stoljea. Isto se odnosi na
panjolsku i Portugal. Uzgoj ampinjona nije bilo nepoznato ni u zemljama Dalekog istoka, kao to su
Kina i Japan. One su veliki proizvoai ampinjona, ali i drugih vrlo ukusnih gljiva kao stoje itake, jedna
vrsta bukovae.
Prvi proizvoai ampinjona u Jugoslaviji javljaju se tek prije drugog svjetskog rata, oko Beograda, Novog
Sada, Zagreba i nekih drugih veih mjesta. Nakon rata prestalo se sa gajenjem ampinjona. Prvi ozbiljniji
proizvoai javljaju se ezdesetih godina, i to na privatnom sektoru. Desetak godina kasnije za ovaj posao
poinju da se interesiraju neka poljoprivredna gazdinstva. Rije je o AIK-u Senta" u Senti, PIK-u Takovo",

http://uzgoj-gljiva-sampinjoni.blogspot.com/

4/5

24.2.2014.

Uzgoj ampinjona

kombinatu Garenica", Duvanskom kombinatu u Koanima, poarevakom Voeproduktu", AIPK

Bosanska Krajina" i zagrebakom Dukatu". Posao se oigledno razgranao. O tome rjeito govori godinja
proizvodnja ampinjona u Jugoslaviji koja se kree izmeu 3 i 5 tisua tona na godinu.
u 20:57

Nema komentara:

Preporuite to na Googleu

Oznake: gljiva, potronja, tehnologija, uzgoj, ampinjona

Poetna stranica
Pretplati se na: Postovi (Atom)

Predloak Ethereal. Autor slika u predloku: hatman12. Pokree Blogger.

http://uzgoj-gljiva-sampinjoni.blogspot.com/

5/5