Professional Documents
Culture Documents
Biblioterapija
Biblioterapija
Sadraj
1. Uvod............................................................................................................................................2
2. Znaenje itanja i knjievnosti....................................................................................................3
3. Biblioterapija - definicija i povijest.............................................................................................4
3.1. Tipovi i ciljevi biblioterapije................................................................................................5
3.2. Biblioterapija u kolskoj knjinici........................................................................................6
4. Uvod u terapeutsku priu.............................................................................................................8
4.1. Konstrukcija terapeutskih pria - metafora i znaenje.........................................................9
4.2. Primjeri terapeutskih pria - podjela prema stanjima.........................................................11
5. Literatura....................................................................................................................................13
1. Uvod
Pod biblioterapijom podrazumijevamo svaku planiranu i metodoloki pripremljenu
upotrebu knjievnih djela bilo koje vrste, kao pomonu metodu u psihoterapiji - tretmanu
psihikih poremeaja. Provode je psiholozi i psihijatri, najee u klinikim uvjetima.
Biblioterapija u irem smislu je i ''voeno itanje'', koje se moe ugraditi u itateljske programe
za iroku populaciju. Ovaj nain upotrebe knjievnosti provodi se izvaninstitucionalno i moe
biti pomo u stresnim situacijama i prevladavanju tekih ivotnih razdoblja. Takvo itanje
najee provode educirani knjiniari, odnosno tim strunjaka.
Biblioterapija u mnogim zemljama provodi se u ustanovama koje se bave skrbi, njegom i
obrazovanjem ljudi, ali i kroz itaonice, knjinice, itateljske klubove. Kod nas se tako,
biblioterapija, kao jedna od ''art-terapija'' provodila u Psihijatrijskoj bolnici Vrape, a jo se
uvijek provodi i u Klinikoj bolnici Dubrava, u Centru za psihotraumu.
Tijekom Domovinskog rata, u hrvatskim knjinicama, kroz kreativne radionice voenog
itanja s djecom i odraslima, provodio se projekt ''Korak po korak do oporavka'' (pod okriljem
UNICEF-a). Kasnije su elementi biblioterapije prilagoeni mirnijem vremenu i ugraeni u
mnoge knjinine i itateljske projekte.
Za razliku od mnogih standardnih oblika psihoterapije, biblioterapeut ima pristup koji
najee ukljuuje konkretne primjere s kojima se pacijent moe poistovjetiti.
Biblioterapija se moe koristiti kod razvijanja svijesti pojedinca, poveanja motivacije,
poveanja razumijevanja ljudskog ponaanja, poticanja iskrene procjene vlastite osobnosti,
poveanja interesa za okolinu, ublaavanja emocionalnih i mentalnih optereenja, pokazivanja
pojedincu da postoji vie od jednog rjeenja problema, kod razvijanja kvalitete razgovora o
problemu, kao i kod konstruktivnog pristupa problemu.1
Bai I., Biblioterapija i poetska terapija - prirunik za poetnike, Hitra produkcija knjiga, 2011., str. 33.
Mikuleti N., Biblioterapija u kolskoj knjinici ili razgovor o knjizi, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, str. 134.
Mikuleti N., Biblioterapija u kolskoj knjinici ili razgovor o knjizi, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, str. 135.
Bai I., Biblioterapija i poetska terapija - prirunik za poetnike, Hitra produkcija knjiga, 2011., str. 15.
Bai I., Biblioterapija i poetska terapija - prirunik za poetnike, Hitra produkcija knjiga, 2011., str. 15.
6
Bai I., Biblioterapija i poetska terapija - prirunik za poetnike, Hitra produkcija knjiga, 2011., str. 16.
5
Prema autorici Caroline Shordes biblioterapija ima blagotvoran uinak na itatelja zbog
toga to se u samom procesu terapije potie poistovjeivanje s imaginarnim likom te se povlae
paralele izmeu problema imaginarnog karaktera i pacijenta. Za autoricu Shordes, biblioterapija
je proces dinamine interakcije izmeu osobe i literature s ciljem promicanja osobnog rasta i
razvoja.7 Autorica Rhea Joyce Rubin, koja se takoer bavila prouavanjem biblioterapije,
upozorava na razliku izmeu pojmova biblioterapije itanja i interaktivne biblioterapije. Danas
se umjesto pojma interaktivne biblioterapije ee koristi termin poetska terapija o kojoj je bilo
rije u uvodnom dijelu poglavlja.
Bai I., Biblioterapija i poetska terapija - prirunik za poetnike, Hitra produkcija knjiga, 2011., str. 16.
Bai I., Biblioterapija i poetska terapija - prirunik za poetnike, Hitra produkcija knjiga, 2011., str. 17.
termin
biblioterapije
se
ponekad
zamjenjuje
srodnim
terminima
poput
Bai I., Biblioterapija i poetska terapija - prirunik za poetnike, Hitra produkcija knjiga, 2011., str. 18.
Mikuleti N., Biblioterapija u kolskoj knjinici ili razgovor o knjizi, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, str. 137.
10
Prema tome, intuitivno se dolazi do zakljuka kako biblioterapija nije dio psihoterapijske
domene iako moe posluiti kao nadopuna standardnim metodama lijeenja ili pruanja pomoi.
Osim prethodno navedenih podjela biblioterapije, istu je mogue promatrati kao
eksplicitnu i implicitnu, pri emu se eksplicitna strogo vee na djelovanje struno osposobljenih
terapeuta dok se implicitna odnosi na savjetodavnu funkciju usmjerenu itateljima. 11 Osim
navedene podjele, u prethodnom tekstu spominjana je i razvojna biblioterapija koja se odnosi na
primjenu meu zdravim pojedincima s ciljem svladavanja osobnih problema, pa je tako ovu vrstu
biblioterapije mogue primjenjivati u kolama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u
skladu s definiranim odgojno-obrazovnim ciljevima. Diskusijsku skupinu moe voditi knjiniar,
uitelj, kolski savjetnik, pedagog ili druga struno osposobljena osoba u odgojno-obrazovnoj
domeni.
Kako bi se uenicima pribliio pojam biblioterapije u kolskom se okruenju esto koristi
termin razgovor o knjizi.12S obzirom na sve vee otuenje i izoliranost pojedinca, druenje uz
odreenu literaturu i rasprava o istoj uz pruanje uvida u vlastite misli i osjeaje, svakako ima
blagotvoran terapeutski uinak. Skupina u kojoj se diskusija o proitanome vodi pojedincu daje
osjeaj pripadnosti te se tako stvara pozitivna radna atmosfera ime jaa kohezija same skupine.
Osim toga, razgovor o knjizi u skupini potie razvoj komunikacijskih vjetina, omoguava
uvaavanje razliitih miljenja te potie samoaktualizaciju i sigurnost pojedinca.
Osamdesetih godina prolog stoljea zapoinje trend pisanja osobnog dnevnika itanja13
pomou kojeg se biljee najvaniji elementi proitanog materijala. Pisanje o proitanom je od
iznimne koristi u vidu produbljivanja uvida u djelo s ciljem duhovnog i intelektualnog razvoja
pojedinca. Kvalitetno pisanje dnevnika pojedincu omoguava slobodniju elaboraciju vlastitih
misli i osjeaja, razrjeenje potekoa ili pruanje dubljeg uvida u aktualni problem.
kolska knjinica predstavlja savjetodavnu slubu koju izmeu ostalog, odreuje i
kolsko zakonodavstvo. Cilj svake savjetodavne slube je interdisciplinarnost, interakcija
strunih suradnika, to takoer ukljuuje i kolske knjiniare te ostala struna tijela kole. Osim
interdisciplinarnosti, savjetodavne slube pruaju pomo ostalim djelatnostima za prevenciju,
tako da se itanje nekog materijala moe promatrati kao prvi korak u rjeavanju problema.
11
Mikuleti N., Biblioterapija u kolskoj knjinici ili razgovor o knjizi, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, str. 137.
Mikuleti N., Biblioterapija u kolskoj knjinici ili razgovor o knjizi, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, str. 138.
13
Mikuleti N., Biblioterapija u kolskoj knjinici ili razgovor o knjizi, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, str. 138.
12
predstavlja njean ali uinkovit put prema rjeenju odreenih problema kod djece. Kako bi se
dijete potaklo na pozitivnu promjenu u ponaanju, izbor terapeutskog itanja ili prianja
predstavlja efikasniju metodu u odnosu na stroge lekcije ili prodike od strane roditelja i odgojnoobrazovnih strunjaka.
Terapeutsku priu mogue je usporediti s prirodnim lijekom koji postepeno djeluje ne
izazivajui invazivne efekte na djeje psihofiziko stanje. Ba kao i u situaciji s prirodnim
lijekovima, komercijalna medicina opire se koritenju pria u terapeutske svrhe. Problemi se kod
djece u suvremenoj medicini pokuavaju ukloniti izravno bez fokusiranja na uzrok ve s ciljem
otklanjanja posljedice iako se efikasnijim pokazao upravo biblioterapijski pristup zbog svoje
blagotvornosti i neinvazivnosti.
Bez obzira na rigidnost suvremene medicine, sve vei broj odgojno-obrazovnih
strunjaka prepoznaje vanost biblioterapije i primjenu terapeutskih pria u samoiscjeljenju
djeteta. Jaanje aspekta biblioterapije u domeni rjeavanja problema predstavlja pozitivnu
transformaciju suvremenog pristupa u lijeenju te se oslanja na djeju matu u vidu kvalitetnog
alata za samoaktualizaciju i prepoznavanje potekoa. Izmeu ostalog, prianje pria je vezivno
tkivo drutva koje ljude spaja od davnina te na taj nain stvara kvalitetnije meuljudske odnose,
jaa empatiju i introspekciju pojedinca.
Pria naprotiv treba djelovati iscjeljujue na svoga pacijenta kroz metafore i odreeno putovanje
na ijem se kraju nailazi na konkretna rjeenja te niz drugih preporuka o svojevrsnom ponaanju.
Poeljno je da terapeutska pria navodi svojeg itatelja/sluatelja na samostalno
donoenje zakljuaka o vlastitim postupcima kroz bogatstvo mate i igranje uloga tj.
poistovjeivanje s glavnim junacima. Takva pria bi trebala djelovati zakulisno, u tiini i
nevidljivo. Bez obzira na prirodu putovanja koje dijete prolazi sluajui terapeutsku priu, ista bi
trebala osigurati sretan zavretak, odnosno onaj ispunjen nadom (npr. dobro uvijek pobjeuje
zlo). Iako su djeca starijeg uzrasta realnija u pogledu na svijet te donekle raspoznaju negativne
aspekte svijeta (poput nasilja, netolerancije, bolesti, rata...), prie s nesretnim zavretkom trebalo
bi uvoditi postepeno.
Metafora je kljuni element u konstrukciji terapeutske prie. Njome se autor koristi kako
bi prikazao jedan aspekt preko nekog drugog ime se oslanja na matu itatelja/sluatelja
zaobilazei racionalno rezoniranje te prethodno percipirana ogranienja. Potrebno je napomenuti
kako metafora i usporedba nisu jednaki pojmovi. Dok je usporedbu mogue prepoznati po
kljunim rijeima kao i poput, metafora djeluje dubinski pretvarajui jedan oblik u drugi
posredstvom imaginacije. Prilikom odabira metafore za terapeutsku priu, potrebno je obratiti
panju na neke predloene smjernice iz dobre prakse.
Tako je poeljno odabrati metaforu koja je u izravnoj vezi s odreenim oblikom
ponaanja (npr. junak prie je srameljivi cvijet - ako je cilj djelovati na djetetovo povueno
ponaanja). Takoer, preporua se odabrati sredinju metaforu iz djetetovih omiljenih stvari (npr.
pria o djetetovoj omiljenoj ivotinji ili igraki), ili iz tema vezanih uz djetetov ivot.
Humoristine ili besmislene metafore pokazale su se uinkovitima jer ne koriste rigidna pravila,
a svojom prirodom pridobivaju pozornost djeteta te ga odvlae od stvarnih ivotnih problema.
Autor terapeutske prie trebao bi posebnu pozornost obratiti na to da metafora ne nosi
zastraujui karakter. Pria bi trebala ohrabriti dijete te ga pripremiti za efikasno suoavanje s
buduim problemima, tako da prie koje pobuuju bilo koji oblik straha u biblioterapiji nisu
poeljne.
Osim metafore, aspekt putovanja predstavlja bitan element u konstrukciji terapeutske
prie iji je cilj izgradnja napetosti. Putovanje odnosno napetost u prii trebalo bi biti
prilagoeno djetetovom uzrastu. Prema autorici S. Perrow, putovanje se moe graditi u nekoliko
10
oblika.16 Tako kod linearnog kretanja, pria zapoinje neuravnoteenim ponaanjem koje se
zatim vraa u ravnoteu. U prii s krunim kretanjem, inicijalno ponaanje je uravnoteeno te se
zatim remeti kako bi se na posljetku ponovno vratilo u poetno stanje. Prilikom pisanja prie,
bitno je krenuti od osnovnih problema (definirati glavni slijed dogaaja), kojima se potom
dodaju detalji kako bi se radnja uinila zanimljivijom i kompleksnijom.
Kako bi se kod djeteta potaknula matovitost, esto se prilikom itanja prie koriste
razliite rekvizite (npr. lutke, igrake, kostimi, komadi nakita...). Rekviziti bi trebali biti dostupni
i u djetetovom domu, kako bi i roditelji ili skrbnici mogli pomoi u terapiji. Takoer, poeljno je
dijete poticati na samostalno traenje/izradu rekvizita kako bi pritom razvijalo kreativnost i
samostalnost.
Perrow S., Iscjeljujue prie II, Ostvarenje d.o.o., 2013., str. 26.
11
PRIA
OBLIK PONAANJA/SITUACIJA
RJEENJE - NATRAG DO
Divovska sjena
Mravi i oluja
IZVAN RAVNOTEE
Dominiraju pohlepa i mo
Tjeskoba djece nakon potresa koji je
Udaraljke
Ne ba savrena kua
zatititi
Kontrola buke; ritmovi s bukom
Oputenije shvaanje da sve ne moe
Obitelj vombata
savreno
Dijete od tri i pol godine koje i dalje eli
Igralite u moru
Obitelj pueva
povee s ocem
Nespretna i kaotina igra
Tjeskoba zbog naputanja obiteljskog
doma
Strah, nedostatak samopouzdanja i
Vui
izdrljivosti
Neprestano prigovaranje, vjeito
nezadovoljan
Nesposobnost sluanja; neprestano
Naui sluati
Srameljivi robot
prianje
Povuen, nedostatak samopouzdanja u
govoru
Mokri u hlae; ne koristi toalet
Neprestano ga zadirkuju; uvijek rtva
Klanjajue stablo
Krilati konj
Dugini konji
Kopa koji uvijek kae ''Ne!''
samopouzdanje
Radost brige i dijeljena
Stjee samopouzdanje i motiviranost
Prihvaanje razlika
Dijete postaje popustljivije i surauje
17
Svaka pria sadri okosnicu ili ideju koja je otvorena za prilagodbu pojedinim
situacijama iz odreenih kategorija ili se moe razvijati u vie smjerova prema potrebi i uz
odreenu kreativnu strategiju.
Na primjer, u prii ''Slonova surla'', nudi se jednostavno transformacijsko putovanje od
toke ''koritenja snage za nanoenje povreda'' do ''koritenja snage za pruanje pomoi''. Cilj je
potaknuti na putovanje koje prirodno vodi do pozitivnog rjeenja u kojem su obnovljene
ravnotea i harmonija, bez nametanja osjeaja krivnje.
Za razliite oblike ponaanja i razliite situacije potrebni su razliiti pristupi. Neki su
prilino izravni, dok su drugi neto sloeniji. Sloeniji pristup prikazan je u prii ''Dugini konji'',
prii protiv diskriminacije za djecu u Junoafrikoj Republici. Pria vodi sluatelja kroz sukobe
17
Perrow S., Iscjeljujue prie II, Ostvarenje d.o.o., 2013., str. 10-11.
12
18
13
6. Literatura
Mikuleti N., Biblioterapija u kolskoj knjinici ili razgovor o knjizi, Vjesnik bibliotekara
Hrvatske 53, 2(2010), 133-140
14