Mira udina-Obradovi,

prof. emer.
Razvojna psihologija za
Nastavniki modul
Akad.god.2010/2011.

RAZVOJ

Pojmovi

RAST
RAZVOJ
BIOLOKI TEMELJ (genotip, fenotip)
MATURACIJA (SAZRIJEVANJE)
SOCIJALIZACIJA
UENJE

Pojmovi (2)
Genotip svi geni koje pojedinac dobiva u
nasljee i prenosi na potomstvo
Fenotip - sva obiljeja pojedinca po kojima se
razlikuje od ostalih pojedinaca (na molekularnoj
razini ili u vidljivim svojstvima).
Je li fenotip preslika genotipa?
Geni prenose informacije o tome kako e izgledati
tkiva (transkripcija DNA na RNA, pa na
bjelanevine tkiva).

Definicija razvoja
Razvoj su promjene koje nastaju u grai,
funkciji i aktivnosti organizma tijekom
vremena.
Promjene su posljedica utjecaja genskog
zapisa (genotipa) koji dijete nasljeuje i
meusobnih utjecaja unutar genotipa i
razliito irokih okolinskih utjecaja.

Glavni utjecaji na razvoj

Od 1950.-ih prevladava gledite socijalizacije. Ljudske
psiholoke osobine nastaju pod roditeljskim utjecajem
(autizam, izofrenija, homoseksualnost, agresija).
Suvremeno stanovite (nova genetika) propituje ulogu
nasljea i vani su doprinosi molekularne biologije i
genetike ponaanja.
Vaan utjecaj je proizvelo dovravanje slike ljudskog
genoma, da se popie 3 milijarde kemijskih jedinica koje
sainjavaju ljudsku DNK i 20.000-30.000 gena.
Genom sadri sve kromosome odreenog organizma, sve
genetske instrukcije za nastanak i funkciju organizma.

Utjecaji na razvoj: nasljee

Utjecaji na razvoj: nasljee

Bolje poznavanje genoma otkriva mnoge bioloke uzroke
ponaanja/bolesti.
Takoer, istraivanja razdvojenih blizanaca ukazuju na
veliku ulogu nasljea u vanjskim osobinama,
temperamentu, navikama, inteligenciji, smislu za humor,
ak i stavovima i sklonosti psihikim oboljenjima
(Bouchardovo Minnesota istraivanje 120 parova,
Wright, 1998).
Daljnja istraivanja blizanaca (DZ, MZ, heritabilnost)
pokazala su manju ulogu okoline nego gena.

Utjecaji na razvoj: nasljee (2)

Seligman rezimira istraivanja nasljednih utjecaja na
razvoj:
pokazuje se ogroman utjecaj gena, veliki utjecaj nedavnih
ivotnih dogaaja i mali ili nikakav utjecaj dogaaja u
djetinjstvu.
Efran, J.S. & Greene, M. (2000) The limits of change. U: Nichols et al.: Handbook of family
development and intervention, John Wiley)

Objanjenja razvoja nasljeem

imaju dvije posljedice za pedagoki
postupak:
Okolina treba dati prilike za razvoj
(zadovoljavajue roditeljstvo) (Scarr, 1992)
Okolina treba potpomagati uroene
znaajke (temperament) (Jahati konja u
smjeru kojim konj eli).

Drugi utjecaji na razvoj

Iako su nasljedni imbenici jako vani,
veliki dio utjecaja na razvoj nije objanjen.
Taj neobjanjeni utjecaj je ili utjecaj same
okoline, ili zajedniki utjecaj okoline i
gena.

Utjecaj zajednikog
djelovanja nasljea i okoline

Objanjenja razvoja zajednikim

djelovanjem gena i okoline
Varijacije u osobnosti
zbog genske strukture

GENI

1
vrnjaci

Okolina

Osobnost

nagrade
roditeljs
tvo
Redosij.
roenja

Razvoj

Varijacije u osobnosti
zbog okoline

Zajedniko djelovanje nasljea i

okoline (2)
U tijeku razvoja dolazi do (kemisjskih)
meusobnih utjecaja okoline i gena, gena
i gena.
Suvremeno je gledite da se i geni mogu
mijenjati (Teorija probabilistike geneze).

Zajedniko djelovanje nasljea i

okoline (3)
A. Organizam je rezultat epigenetikog razvoja, u
kojemu geni imaju samo poetnu ulogu, a
podvrgnut je i mnogim drugim supragenetikim
utjecajima.
B. Slijed i rezultat razvoja odreen je sluajnou
meusobnih utjecaja dogaaja koji se pojavljuju
unutar i izvan organizma.

Zajedniko djelovanje nasljea i

okoline (4)
C. Zbog toga se organizmi istih gena mogu razviti u razliite fenotipe
uz razliite okolne uvjete razvoja, unato identinom genomu (Sl.1).

Objanjenja razvoja
Utvrena su pravila:
1. Sve se ljudske osobine mogu nasljeivati.
3. Veliki dio ponaanja i osobina nije posljedica ni vanjskih
(obiteljskih) niti genskih razvojnih preduvjeta, nego
posljedica sluajnih faktora (bolest, selidba, traumatski
doivljaji, kristalizirajue iskustvo).

Objanjenja razvoja: Zakljuci

.

1 Razvoj je rezultat mnogobrojnih meusobnih utjecaja na razini gengen, gen-bjelanevina, hormoni-bjelanevina, vanjska okolina-gen,
bjelanevina-struktura i broj stanica
2. Teorije o nepromjenljivosti i neumitnosti ispunjenja genskog plana su
zastarjele.
3. Razliite razine okoline mogu promijeniti, pa i poboljati ostvarenje
genskog nacrta.
4. Okolina je jako vana u razvoju.
5. Velika vanost rane okoline:kritino razdoblje inter i intra -celularnih
promjena
6. Velika vanost adolescencije: kritino razdoblje ponovnih snanih
inter i intra -celularnih promjena (mogua restitucija).

Utjecaji na razvoj:okolina

:
Povijesni tijek prouavanja
razvoja
Dijete
Dijete + majka
Dijete + (majka + otac)
Suvremeno prouavanje:
Dijete unutar cjelovitog eko-sustava
(Bronfenbrenner, 1986)
Dijete unutar dinamikog eko-sustava
(Sameroff, 2010.).

Bronfenbrennerov ekoloki
pristup (1979)

Revidiran Bronfenbrennerov
pristup (1994-2005)
1. Naglaava vanost neposredne okoline i
osobina djeteta
2. Uvodi nove faktore, novo razumijevanje:
PPCT (Person-Process-Context-Time Model,
2005)
Person= 1.bioloke osobine djeteta(spol, dob,
ljepota), 2. unutarnje osobine (inteligencija,
vjetina, dostupnost odgojnih uvjeta),
3.snaga (motivacija, upornost, temperament)

Revidirani Bronfenbrennerov
pristup (1994-2005) (2)
Proces= interakcija izmeu djeteta i
neposredne okoline
Context=mikrosistem (pr. kua, kola, vrnjaci),
Egzosistem (pr. majino mjesto rada),
makrosistem(kultura, supkultura, sustav
vrijednosti)
Vrijeme=koliko dugo se odvijaju interakcije,
koliko se ponavljaju i koliko su dosljedne, te
koje vrijeme u drutvenom razvoju).

Bronfenbrennerov djetetov ekosustav

Primjer interakcije okoline i

temperamenta
Temperament je nasljeem (genski)
odreena reaktivnost na okolinu.
Dva osnovna tipa:
Mirni temperament
Uzbudljivi temperament

Temperament djeteta
Temperament je nasljeem (genski)
odreena reaktivnost na okolinu.
Dva osnovna tipa:
Mirni temperament
Uzbudljivi temperament

Temperament djeteta
Mirni temepramnet
Brzo uspostavljanje
dnevno/nonog ritma
Malo plakanja
Odgoda zadovoljenja
Lako uspavljivanje
Lako prihvaanje hrane i
promjena u prehrani

Uzbudljivi temperament
Tekoe uspostavljanja
ritma
Mnogo plakanja
Neodgodivost potreba
Teko uspavljivanje,
esto buenje
Problemi s prehranom

Interakcije temperamenta i
okoline
Sredena obitelj uz
potporu

Nesreena,
nepripremljena obitelj

Mirni temperament

Mousobna ljubav,
Dobar razvoj
Vjerojatan rezultat: (+)

Dobar razvoj uz uvjet

(poveani trud majke)
Vjerojatan rezultata (+?)

Uzbudljivi temperament

Dobar razvoj uz uvjet

(poveani trud i potpora
okoline)
Vjerojatan rezultat (+, ?)

Pojaani negativni
temperament, raspad
obiteljji, zlostavljanje
Vjerojatni rezultat (-).

Transakcijski pristup A.
Sameroffa (2010.)
Prema Sameroffu:
Dijete uspostavlja dinamiki a ne pasivni
odnos s okolinom.
Dijete i okolina (kontekst) uspostavljaju
transakcijski odnos (meusobni utjecaj
promjenljiv u vremenu)

Transakcijski pristup Sameroffa

(2)
Sameroff definira 6 podsustava konteksta:
1.Obiteljski procesi (potpora autonomiji,
kontrola ponaanja, ukljuenost roditelja,
obiteljska klima),
2.Osobine roditelja (mentalno zdravlje,
osjeaj samouinkovitosti,snalaljivost,
stupanj obrazovanja),
3.Obiteljska struktura (SEP, brani status
roditelja)

Transakcijski pristup Sameroffa

(3)
4. Obiteljski menadment (povezanost s
institucijama, prijatelji, ekonomska
prilagodba)
5. Vrnjaci
6. ira zajednica (susjedstvo, kvart)

Transakcijski pristup Sameroffa

(4)
Razvojni rezultati:
1.Psiholoka prilagodba
2.Osjeaj vlastite kompetencije
3.Problemi ponaanja
4.Vankolska aktivnost
5.kolski uspjeh

Transakcijski pristup Sameroffa

(5)
Glavni razvojni proces je postizanje
samoregulacije.
Razvoj samoregulacije se odvija najprije
pod velikom aktivacijom okoline, a
postupno, kako razvoj napreduje, sve je
manja uloga okoline (sladoledni tuljac u
valjku)

Teorija Sameroffa (2010.)

PROUAVANJE RAZVOJA

Prouavanje razvoja
Aspekti razvoja
Razvojna razdoblja
Istraivake spoznaje

Aspekti razvoja
bioloki (tjelesni i psihomotoriki)
emocionalni
socijalni
moralni
razvoj osobnosti

Razvojna razdoblja
Prenatalno
Novoroene
Rano djetinjstvo
Predkolska dob
Osnovnokolska dob
Mladenatvo (adolescencija) (13g - 22g)
Poluzrelost (22g 30g)
Zrela dob
Starost

Djetinjstvo

Adolescencija

Pubertet- tjelesno sazrijevanje

Djevojice:
Telarche (pupanje grudi) oko 8. godine
Menarche (prva menstruacija), 3-3,5 godine
kasnije.
Djeaci:
Gonadarche (stidne dlaice, promjene
skrotuma) oko 9. godine.
Defintivna promjena glasa (15 godina).

Granice i kriteriji zrelosti u

adolescenciji
Granice i kriteriji zrelosti mijenjaju se tijekom
povijesti i razlikuju u razliitim drutvima
(postojanje rituala odrastanja).
U modernim drutvima:
Vrijeme odrastanja se produilo (potrebe
kolovanja)
Granice su postale nejasne
Poveava se broj moguih putova postizanja
zrelosti

Granice i kriteriji zrelosti u

adolescenciji (2)
Suvremeni kriterij koji vrijedi za razvijena drutva
predloila Patricia Cohen i sur. (2003).
1. Postoje 4 podruja u kojima se postie zrelost:
Ekonomska neovisnost
Samostalno stanovanje
Stalni partner
Roditeljstvo

Granice i kriteriji zrelosti u

adolescenciji (3)
2. Unutar svakog od tih podruja adolescent
postie odreenu zrelost koja znai
naputanje djejeg odnosa zavisnosti i
uspostavljanje nezavisnosti.
Zrelost Cohen definira kao
nezavisnost o roditeljskom nadzoru
izraavanje vlastitih ciljeva
preuzimanje odgovornosti

Istraivake spoznaje o razvoju

Teorije
Istraivaki rezultati
Odgojni postupci

BIOLOKI RAZVOJ

Bioloki razvoj
Tjelesni razvoj
Rast :visina, teina
miini rast
Osifikacija
Sazrijevanje ivanog sustava
Mijelinizacija
Razlike u tempu
Akceleracija razvoja

Bioloki razvoj (2)

Psihomotoriki razvoj
Difuzna motorika
Senzomotorika
Psihomotorika
lokomocija
Hvatanje
Procesi: diferencijacija, hijerarhijska organizacija
Redoslijed: cefalokaudalni, proksimodistalni

Pubertet: faza u biolokom razvoju

Razlika pojmova adolescencija i pubertet:
Pubertet je bioloka, fizioloka promjena u
adolescenciji.
Pubertet (fizioloka promjena): posljedica
aktivacije hipotalamike-hipofiznegonadne osovine. Posljedica te aktivacije
jest rast i spolno sazrijevanje.

Bioloke promjene u pubertetu

Pubertet (puber odrasli): stupanj tjelesnog
razvoja u kojem je osoba prvi puta sazrela da
ima djecu.
Tipian je nagli skok u tjelesnom rastu i
sazrijevanje vanjskih i unutarnjih spolnih organa,
porast miia, kostiju, unutarnjih organa i
sazrijevanje ivanog sustava.
.

Bioloke promjene u pubertetu(2)

Tjelesne promjene (hormonske) poinju oko 8. g.
za djevojice i oko 9. godine za djeake. Obino
traju 3 3,5 godine, ali mogu trajati i 5-6
godina.
Posljedica su poetka aktivnosti osovine
hipotalamus-epifiza-gonade i hipotalamusepifiza-adrenalke

Bioloke promjene u pubertetu

(3)
Kod djevojica promjene poinju kao porast
grudi (telarche), a zavravaju s
menstruacijom (menarche).
Kod djeaka poetak je obiljeen rastom
stidnih dlaica i poveanjem skrotuma
(gonadarche), a zavretak potpuno mukim
glasom (15 g.).
Prosjena dob spolne zrelosti:
Djevojice: 10.5 g; djeaci:12.5 godina.

Utjecaj biolokih promjena u

pubertetu
Suvremeno odreivanje nastupanja
puberteta: hormonalni status
Utjecaj na agresivnost
T-hormon (testosteron): poveava
agresivnost reakcije, smanjuje toleranciju
na frustraciju kod djeaka, a estrogen kod
djevojica. No, rezultati nisu jednoznani
razina i smjer djelovanja.

Utjecaj biolokih promjena u

pubertetu (2)
Emocije
Pojava i stabilizacija hormona povezani s
promjenama u dominantnom emocionalnom
stanju (u djevojica): porast, pa pad
depresivnosti, emocionalne nekontroliranosti i
oblika psihopatologije.

Utjecaj biolokih promjena u

pubertetu (3)
Zakljuak:
1. Promjene emocionalnosti povezane su s
biolokim (hormonalnim) promjenama, a ne s
tjelesnim;
2. Osobito su znaajne emocionalne i
psihopatoloke promjene u djeaka i djevojica
koji rano sazrijevaju. To bi govorilo o interakciji s
okolinom (neprimjeivanje promjena,
neprimjerena reakcija okoline).

INTELEKTUALNI
(KOGNITIVNI) RAZVOJ

Intelektualni razvoj
Razvoj miljenja

Miljenje
Razlika od percepcije
Specifinosti procesa miljenja:
Reprezentativnost
Baratanje operacijama

Reprezentativnost
Mogunost miljenja bez percepcije
Unutarnje zamjene za okolinu:
Slika
Rije (pojam)
Pojam (zamjena, reprezentacija svih predmeta
iste vrste, istog bitnog obiljeja)
Pojam omoguuje ekonominost miljeja.

Baratanje operacijama
Misaone operacije
Analiza
Sinteza
Apstrakcija
Generalizacija
Reverzibilnost
Uspostavljanje odnosa (usporedba)

Pristupi kognitivnom razvoju

JEAN PIAGET

LAV VIGOTSKI PRISTUP

OBRADE
FEURSTEIN
PODATAKA

Glavni poticaj razvoja: Glavni poticaj razvoja:

Baratanje okolinom
Posredovanje iskustva
Proizvoene rezultata
u okolini

Razvoj
pozornosti

Glavni put poticanja:

Bogata okolina
(senzorni kanali)

Glavni put poticanja:

Govor, objanjenja,
traenje obrazloenja

Razvoj
strategija

Posljedice
poticanja:Nastanak
reprezentacija, razvoj
operacija

Pamenje
Posljedice poticanja:
Uenje strukturiranjem uenje, miljenje
metakognicija

Piagetova teorija
1. SENZOMOTORIKO RAZDOBLJE 0-2
2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE 26,7
3. RAZDOBLJE KONKRETNIH
OPERACIJA 6,7-11,12
4. RAZDOBLJE FORMALNIH OPERACIJA
(11,12 - ?)

Razdoblje formalnih operacija

1. uporaba apstraktnih pojmova
2. baratanje hipotetskim tvrdnjama
3. bavljenje generalizacijama, naelima,
filozofskim pojmovima
Moral: prema univerzalnim naelima

Razvoj miljenja u adolescenciji

Nakon 11. godine javljaju se novi oblici
miljenja potpuno zrelo miljenje.
Vanjski znakovi zrelog miljenja:
1. mogunost apstraktnog miljenja
2. razumijevanje hipotetskog i idealnog
3. uporaba sloenijih strategija obrade
podataka (metakognicija)

Razvoj miljenja u adolescenciji (2)

4. istodobno zahvaanje nekoliko problema

Razvoj miljenja u adolescenciji (3)

Svih 5 novih mogunosti miljenja utjeu na:
1. poveanu mogunost uenja i rjeavanje
problema
2. na vlastitu sliku o sebi
3. na planove za budunost
4. na vee mogunosti razumijevanja
drugih

Razvoj miljenja u adolescenciji (4)

1. Adolescenti postaju zaintesirani za tue
unutarnje procese.
2. Prijateljstva nastaju na temelju
meusobne slinosti u tim procesima.

Promjene u gledanju na
kognitivni razvoj
Tri faze u izuavanju intelektualnog razvoja:
1.Opis ponaanja i promjena u ponaanju
2. Definiranje intelektualnih aktivnosti:
Pokuaji objanjenja ponaanja (Piaget,
Vigotski)
3.Pokuaji razumijevanja neurofiziolokih
promjena u mozgu i njihovih posljedica
(potraga za bitnim temeljnim elementima )

Suvremeno objanjenje kognitivnih

promjena u adolescenciji
Potraga za bitnim temeljnim elementima koji se mijenjaju u adolescenciji
nije urodila plodom.
Golem broj istraivanja od 1960-ih naovamo moe se saeti u sljedeoj
spoznaji:
Kognitivni razvoj u adolescenciji, postizanje zrelog stupnja miljenja jest
uspostavljanje svjesnog, samousmjeravajueg i samoregulirajueg
procesa miljenja. To je posljedica razvoja prefrontalnog korteksa,
organizacije izvrnih funkcija (smjetenih u prefrontalnom
korteksu) i njegovog vreg povezivanja s emocionalnim i
motivacijskim dijelovima.
Taj pristup naglaava vanost razvoja metakognitivnih funkcija i
strategija miljenja.

Suvremeno objanjenje kognitivnih funkcija

u adolescenciji
Promjene u miljenju adolescenta dokazane su novim
tehnologijama istraivanja u razvojnoj neuroznanosti
(tehnike magnetske rezonancije).
Ti rezultati pokazuju:
U adolescenciji je tipian nagli razvoj prefrontalnog
korteksa uz istodobno naglo irenje i jaanje njegove
povezanosti s razliitim dijelovima mozga i mijelinizacijom
i ubrzanjem tih veza. Dakle ono to je tipino za
definitivno sazrijevanje misaonih funkcija jest sazrijevanje
sjedita izvrnih funkcija i savrena njihova integracija
zbog poveane i ubrzane povezanosti. (integracija
misaonih, motivacijskih i emocionalnih dijelova mozga).

Izvrne funkcije
Izbor odgovarajuih podataka iz okoline
Planiranje
Zapoinjanje ispravne akcije
Koenje neispravne akcije (inhibicija)
Jednim imenom: kognitivna kontrola,
fleksibilnost u miljenju, pozornost
Potrebne su u svim situacijama u kojima se
ne moe ponaati prema prije nauenim i
automatskim obrascima ponaanja.

Vanost razvoja prefrontalnog korteksa

Bitne funkcije prefrontalnog korteksa:
1.Metakognitivne operacije (samoprocjena, dugorono
planiranje, postavljanje prioriteta, adekvatno socijalno
ponaanje)
2. Integracija retrospektivne memorije i pripremnog stanja
3. Gornje dvije funkcije preduvjeti za iru, svjesnu kontrolu
spoznaje i ponaanja.
4. Povezanost s emocionalnim dijelovima mozga omoguuje
sintezu spoznaje i motivacije za akciju.
5. Prefrontalni korteks slui ne samo za integraciju misaonih
funkcija, nego je regulator emocija, pozornosti i ponaanja.

Povezivanje emocionalnih i izvrnih funkcija

Uloga prefrontalng korteksa

Kognitivno sazrijevanje u adolescenciji: uspjena integracija
spoznaje, emocija i ponaanja.
1. Uspjenost sazrijevanja ili psihopatologija ovisi o
uspjenosti integracije spoznaje, emocija i ponaanja.
2. Na uspjenost sazrijevanja utjeu snane hormonalne
promjene u pubertetu, koje izazivaju slapu slinu
reorganizaciju tjelesnih i ivanih sustava.
3. Mogua je parcijalna restitucija ozljeda i nedostataka koje
su nastale tijekom ranog djetinjstva (na neurofiziolokoj
razini i razini ponaanja) (a kao posljedica obogaene i
kvalitetne okoline tijekom puberteta).

Adolescencija kao novo kritino

razdoblje
Sve navedene spoznaje ukazuju:
1. na poveanu plastinost organizma
2. na postojanje promjena u mozgu:
dokidanje nepotrebnih veza i uvrivanje
novih.
3. na vanost adolescencije kao novog
kritinog razdoblja (istaknuta vanost
utjecaja okoline).

Miljenje adolescenta je socijalno

uvjetovano
Drutvo ima veliku ulogu u razvoju zrelog miljenja
(vrijednosti, emocije, motivacija).
Posebno u adolescenciji utjecaj imaju vrnjaci.
Postoji napetost (kontradikcija) izmeu formativne uloge
drutva u razvoju miljenja i potrebe da se razvije
samostalni i autonomni proces miljenja.
Ta je napetost glavna pokretaka snaga u miljenju
adolescenta.

Pomo nastavnika u izgradnji

miljenja
I dalje uporaba slikovnog materijala (karte,
grafovi, dijagrami, sheme)
Omoguivanje istraivanja hipotetskih
pitanja (rasprave, zauzimanje stanovita)
Omoguivanje isprobavanja znanstvenog
rjeavanja problema
Pouavanje u stvaranju hipoteza i
pronalaenju problema

Rekap kognitivnog razvoja

adolescenta
1.

Konani razvojni cilj: svjesna, fleksibilna kontrola miljenja, emocija i

ponaanja

2.

Potreban je snaan utjecaj okoline (kultura, obitelj, vrnjaci)

3.
4.

Adolescencija je novo kritino razdoblje, mogua je restitucija

Ukoliko okolina ne prua povoljne uvjete za svrhoviti angaman
adolescenta koji omoguuju takvu mentalnu integraciju, rezultat e biti
neproduktivan:alijenacija, reaktivni dogmatizam,cinizam, skepticizam.

5.

Ukoliko okolina prua uvjete misaonog razvoja za naviku svjesnog i

kritikog propitivanja akcije,pojedinac e se razviti na dobrobit sebi i
drutvu.

SOCIJALNO-EMOCIONALNI
RAZVOJ

to su osjeaji
Osjeaji (emocije)
Emocionalni doivljaj (unutarnji, subjektivni)
Emocionalna reakcija (vanjska, ponaanje)
Emocionalno izraavanje (mimika)

Emocionalni doivljaj
-unutarnji odnos prema situaciji, spremnost na
reakciju
Pozitivna emocionalnost
osjeaji veselja, radosti, sree
Negativna emocionalnost
osjeaj tuge
osjeaj straha
osjeaj ljutnje

Emocionalna reakcija
- vanjsko ponaanje uzrokovano/voeno
emocionalnim doivljajem
Primjer:
Doivljaj: ljutnja- reakcija: agresija (napad)
Doivljaj: strah - reakcija: bijeg
Doivljaj: tuga - reakcija: povlaenje

Dva puta emocionalne reakcije

Kratki put neposredna, nepromiljena
reakcija
Dugi put promiljena reakcija, posljedica
socijalno-emocionalne regulacije

Kratki put emocionalne

reakcije(trajanje:1/1,000.000 sek)

Dugi put emocionalne reakcije

(trajanje sek)

to je u emocijama uroeno
1. Nastanak unutarnjeg doivljaja:
subjektivni osjeaj sree, tuge, ljutnje,
straha (kao automatska reakcija na
vanjsku situaciju).
2. Izrazi lica (mimika) povezani uz odreene
osjeaje.

to u emocijama treba nauiti

1. Emocionalnu pismenost
Prepoznati unutarnji doivljaj
Imenovati unutarnji doivljaj
Povezati unutarnji doivljaj s tipinom
situacijom
Nauiti opisati unutarnji doivljaj
2. Emocionalnu regulaciju
Pretvoriti kratki put reakcije u dugi

Zato moramo uiti prepoznavanje

emocija
Evolucijski put razvoja mozga : Trijunski mozak
Sjedite emocija: limbiki sustav
U limbikom sustavu automatski nastaju nai e.
doivljaji (najvanija lijezda amigdala)
Iz limbikog sustava odlaze obavijesti u korteks
Jae veze iz limbikog sustava u korteks nego
obrnuto.

Slika 1.

Svijest i znanje o emocijama

Znamo to osjeamo kad je limbiki sustav
vrsto povezan s korteksom (sl. 1).
Limbiki se sustav prvi razvija, korteks poslije
toga.
Aktivnost amigdale snana, korteks nezreo.
Znai: dijete je puno e. doivljaja koje ne
razumije, ne razumije vezu svoga stanja i
vanjske situacije, ne zna to mu se dogaa.

Svijest i znanje o emocijama (2)

Postupno se razvija svijest o emocijama:
1. Sazrijevanjem ivanog sustava
2. Nagraivanjem emocija koje roditelji
odobravaju (primjereno izraavanje emocija i
stjecanje emocionalne regulacije);
3. Poduavanje o emocijama, uenje imena
emocija i opisivanje onoga to osjeamo
(razumijevanje izraavanja vlastitih i tuih
emocija i izraza lica).

Uenje emocionalne regulacije

Pitanje: Kako se kratki (nepromiljeni) put
reakcije pretvara u dugi (promiljeni) put?

Uenje emocionalne regulacije

(kratki i dugi put)

Primjeri emocionalne regulacije

(odrasli)
Susprezanje reakcije
Brojanje u sebi (ljutnja)
(Ne) bjeanje iz zubarske ekaonice
(strah)
(Ne)odustajanje od ispita (strah)
Zamiljanje najgoreg scenarija

SOCIJALNI RAZVOJ

Socijalni razvoj adolescenta

Karakterizira izlazak iz obiteljske okoline u
iru ljudsku zajednicu.
4 kljuna mehanizma tog prijelaza:
Kanaliziranje
Izbor
Prilagodba
Refleksija (promiljanje)

Mehanizmi socijalnog razvoja

SOCIJALNA
OKOLINA:
Poloaji
Poruke

Refleksija
Prilagodba

INTERPERSONALNA
Selekcija
Prilike
Kanaliziranje

OKOLINA:
roditelji
vrnjaci

Kanaliziranje
Drutvena okolina kanalizira socijalni razvoj
pomou:
Socijalnih oekivanja (roditelji, nastavnici,
vrnjaci)
Kriterija i standarda (roditelji, kola, vrnjaci)
Mogunosti i prilika za razvoj i obrazovanje
Svi ti mehanizmi mijenjaju se u skladu s dobi djeteta
(adolescenta), te se prema tome izvode razvojni zadatci,
preuzimanje uloga i institucionalno odreene karijere.

Selekcija
Adolescent od ponuenih mogunosti bira
svoje putove. Tu su mehanizmi:
Izbor cilja
Izbor strategija i putova dolaska do cilja
Istraivanje i izgradnja predanosti

Prilagodba
U sluaju nepostizanja ciljeva koje si je
adolescent postavio, on se slui nekolikim
mehanizmima prilagodbe:
Coping (traenje putova da rijei problem)
Reorganizacija (ili promjena) cilja
Kauzalne atribucije

Refleksija
Osobito vani mehanizmi jesu
samopoimanje (samopercepcija), kako
pojedinac vidi i razmilja o svojim
osobinama.
Stvaranje scenarija (sastavljanje prie o
sebi)
Slika o sebi i samopotovanje
Nastanak identiteta

Pojmovi u mehanizmima
razvoja
Kanaliziranje

Selekcija

Prilagodba

Refleksija

(Razvojni
zadatci)

(Osobni ciljevi)

(Coping)

(Identitet)

Promjena uloga

Kognitivne
strategije

Reorganizacija
ciljeva

Slika o sebi

Institucijske
karijere

Rjeavanje
problema

Kauzalne
atribucije

Samopotovanje

Oekivanje
ivotnih tranzicija

Istraivanje
Izgraivanje
predanosti

Scenarij, pria

Razvojni zadatci
U svakom razdoblju razvoja drutvo
postavlja neka oekivanja na adolescenta
i to su njegovi razvojni zadatci.
Drutva stvaraju seriju stepenastih
oekivanja, razliitih prema dobi.
Oekivanja se primjenjuju u procjeni je li
pojedinac uspjean u razvoju.
Razvojne zadatke prvi definirao
Havighurst (1972).

Razvojni zadatci adolescencije

Socijalni
Uspjeni prijelaz u srednju kolu
Postizanje kolskog uspjeha
Stvaranje vlastitog identiteta
Slaganje s vrnjacima
Stvaranje bliskih prijateljstava
Psiholoki
Razvoj nezavisnosti i autonomije
Individuacija
Postizanje intimnosti
Razvoj socijalno-emocionalne regulacije

Svrhovitost adolescentskog
razvoja
Odvija se evolucijska shema: za optimalnu
reprodukciju adolescent se mora razviti kao:
Nezavisan
Reprodukcijski zreo
Socijalno kompetentan odrasli
Zbog toga:
Mora se odvojiti od obiteljske mree
Istraivati nova podruja
Traenje novosti
Preuzimanje rizika
Promjena usmjerenosti od roditelja na vrnjake

Podruja osobnog socijalnog

razvoja
Sociospoznajni razvoj
Razvoj samospoznavanja
Razvoj identiteta

Razvoj odnosa s okolinom

Razvoj autonomije
Sukob s roditeljima
Usmjerenost na vrnjake
Sukob s vrnjacima

Sociospoznajni razvoj

Pojam o sebi
Slika o sebi (JA) (oko kraja 2. godine)
Svijest o drugima
Spoznaja o unutarnjim stanjima svijesti
Vlastitima
Tuima

Pojam o sebi
Proces individuacije
1. otkrivanje tjelesnih granica
Stvaranje tjelesne (vizualne) slike o vlastitu
tijelu
(oko 18. mj. drukiji odnos prema
videozapisu svojeg i tueg ponaanja)

Pojam o sebi (2)

Pomagai individuacije
1. vlastiti utjecaj na materijalnu okolinu
2. vlastiti utjecaj na socijalnu okolinu
3.osjeaj vlasnitva
4.jezino oznaavanje sebe
ime
3. lice
ja (oko kraja 2. godine)

Sociospoznajni razvoj (3)

Pojam JA

SLIKA O SEBI
(samovrednovanje)

samopotovanje

Proces izgradnje
identiteta

Osjeaj vlastitog
kontinuiteta

IDENTITET(spolni,
moralni,
profesionalni)

Izgradnja slike o sebi i

identiteta
Tijekom adolescencije vanu ulogu ima
izgradnja slike o sebi i identiteta.
Izgrauju se prema tome kako adolescent
doivljava svoje osobine, rezultate i
socijalni poloaj.

Slika o sebi
JA + svijest o vlastitoj vrijednosti:
Poznavanje svojih osobina
Procjena vrijednosti osobina
Emocionalna reakcija na samoprocjenu
Rezultanta: SAMOPOTOVANJE (poetci: 3.
godina)

Slika o sebi (2)

Elementi:
Predkolsko razdoblje
socijalno prihvaanje
kompetencija
Samopotovanje je visoko.
Samoprocjene nerealistine.

Slika o sebi (3)

Elementi:
Kraj predkolskog razdoblja
Samopotovanje opada (usporedba s
drugima, vanjske procjene)
Tri elementa samoprocjene:
Tjelesna slika o sebi (ljepota, snaga)
Drutvena slika o sebi
Intelektualna slika o sebi)

Nastanak slike o sebi

OPA SLIKA O SEBI

KOGNITIVNO JA

TJELESNO ja

DRUTVENO ja

MATEMATIKA

KOMPLIMENTI
MJERENJE SNAGE

POPULARNOST
PRIJATELJSTVA

POHVALA NASTAVNIKA

USPOREDBA S TUIM
REZULTATIMA

OBJEKTIVNI URADAK

Posljedice slike o sebi

OPA SL. O
SEBI

NEGATIVNA

Gubitak
samopotovanja

BESPOMONOST

POZITIVNA

Utjecaji na sl.
o sebi

Manjak znatielje,
motivacije

Samopotovanje

Znatielja
interes

UNUTARNJA
MOTIVACIJA

Utjecaji na sliku o sebi

Opa drutvena klima
Negativna slika:
Usmjerenost na uspjenost
Klima natjecanja
Usmjernost na uspoeivanje
Usmjerenost na ocjene

Utjecaji na sliku o sebi (2)

Opa drutvena klima
Pozitivna slika:
Uvaavanje individualne posebnosti
Odsutnost usporedbe (vlastiti zadatak)
Usmjerenost na ovladavanje znanja i
vjetina)

Utjecaji na sliku o sebi (3)

Odnos roditelja/nastavnika
Negativna slika:
Odgoj kritikom
Kritika usmjerena na opu sliku
Neprimjereni zadatci
Previsoka/preniska oekivanja
Nametljivost (oduzimanje inicijative)
Netolerancija za pogreke

Adolescentska slika o sebi

To je relativno stabilna samopercepcija,
odnosi se na podjednako vienje sebe u
razliitim situacijama.
Glavni podatci koje adolescent dobiva za
izgradnju slike o sebi jest kolska
uspjenost, te povratna informacija od
roditelja i vrnjaka.

Adolescentska slika o sebi (2)

U poetnim fazama adolescencije vaan
utjecaj na sliku o sebi: tjelesni razvoj i
izgled.
Rano sazrele djevojice: osjeaj asinkronije
Kasno sazreli djeaci:Mogue negativne
posljedice (negativna slika o sebi,
agresivnost), ali mogue i pozitivne
(kolska uspjenost). Ovisno o klimi.

Adolescentsko samopotovanje
Za razliku od slike o sebi (samopercepcija
svojih osobina),
Samopotovanje jest nain na koji se
pojedinac procjenjuje prema nekim
standardima uspjenosti. Visoko
samopotovanje proizlazi iz veeg
uspjeha nego to ga pojedinac od sebe
oekuje.

Razvoj identiteta

Identitet
Najvaniji zadatak odrastanja- definiranje
identiteta, tj. sebe prema osobinama koje
e se pokazati u njegovim razliitim
ulogama (kolskoj, sportskoj,spolnoj,
romantinoj, ulozi u odnosu prema
roditeljima). On nastaje kao rezultat
mnogobrojnih odluka i slui i kao
usmjeriva za daljnje odluke.

Eriksonova teorija (1959)

Razvoj se odvija u obliku kriza:
1. Povjerenje nepovjerenje (0-1 g)
2. Nezavisnost stid (2-3 g)
3. Inicijativa krivnja (3-5 g)
4. Postignue inferiornost (6-12 g)
5. Identitet konfuzija identiteta (adolesc.)
6. Intimnost izolacija (mlaa sred.dob)
7. Generativnost stagnacija (starija sred. dob)
8. Integritet - oaj

Izgradnja identiteta
Identitet je samopercepcija pojedinca
tijekom vremena (spolna,tjelesna,
moralna, profesionalna).
Izgradnja identiteta tee tijekom
isprobavanja (istraivanje) i izbora
razliitih uloga (uspostavljanje predanosti
ulozi).

Izgradnja identiteta (2)

Proces izgradnje identiteta sastoji se u
samoanalizi, usmjerenosti na vlastita
unutarnja stanja pri analiziranju vlastitih
postupaka (kriza). Pronalaenje cilja i uloge
dovodi do postupne predanosti cilju.
Traenje i uspostavljanje identiteta jedan je
od razvojnih zadataka adol. razdoblja.
Proces mukotrpan, povezan s depresivnim
mislima.

Izgradnja identiteta (2)

Marcia (1980) istrauje Eriksonov pojam
identiteta prema procesima i fazama
njegova razvoja. Predlae 4 statusa
identiteta (prema prisutnosti ili odsutnosti
krize ili predanosti odreenom ivotnom
izboru).
Kriza:istraivanje, provjeravanje alternativa
Predanost: stupanj angairanja u onome to
je odabrano.

Izgradnja identiteta (3)

etiri statusna identiteta (Marcia,1980):
1. Difuzija identiteta (ne postoji kriza niti
predanost odreenom ivotnom izboru)
2. Zakljuenost (postoji predanost ivotnom
izboru, nema oite krize)
3. Moratorij identiteta (postoji kriza, nema jo
ivotnih izbora)
4. Ostvareni identitet (postoji predanost ivotnom
izboru, krize razrijeene)

Izgradnja identiteta (4)

Pojam krize identiteta najvie se odnosi na
fazu moratorija.
Zbog traenja, eksperimentiranja najei
su u toj fazi sukobi s roditeljima i okolinom;
najee posezanje za negativnim
identitetom;najvee eksperimentiranje s
rizinim ponaanjem

Izgradnja identiteta (5)

Zakljueni identitet nastaje prerano, on je
konformistiko slaganje s roditeljima i
okolinom.
Nije plod vlastitog promiljanja i traenja, niti
krize.

RAZVOJ ODNOSA S OKOLINOM

Razvoj odnosa s okolinom

Razvoj autonomije
Odnos prema roditeljima
Usmjerenost na vrnjake (vrnjaki
pritisak)

Razvoj nezavisnosti i autonomije

Zbog fizikih, emocionalnih i kognitivnih
promjena, konsolidiranja identiteta, dolazi
do porasta samopouzdanja i osjeaja
mogunosti preuzimanja samostalnog
odluivanja i samostalnog upravljanja
ivotom.
Oblici samostalnosti: nezavisnost i
autonomija

Nezavisnost
Nezavisnost je emocionalno odvajanje od
roditelja.
Dolazi do ponovne individuacije. Adolescent:
moe podnijeti odvojenost od roditelja
prestaje idealizirati roditelje
prihvaa roditeljske mane i nedostatke
roditelji se percipiraju kao nezavisna bia

Autonomija
Autonomija u miljenju
Razvija se subjektivni osjeaj da mogu
sami
upravljati svojim ivotom
donositi samostalne odluke bez oslanjanja na
druge

Autonomija u ponaanju
Zapoinje aktivno djelovanje
Upravljanje ponaanjem (samoregulacija)
Samostalno donoenje odluka

Pretjerivanje u autonomiji i
nezavisnosti
esto adolescenti pretjeruju: od nepostojanja
nezavisnosti i autonomije ele apsolutnu
autonomiju, ili pak, ne mogu postii autonomiju,
osobito emocionalnu nezavisnost.
Oba ekstrema vode u:
bolest
rizino ponaanje (u vonji,sportu, seksu,
istraivanju droga i razliitih ivotnih stilova)

Nezrelo uspostavljanje nezavisnosti

i autonomije
Traenje uzbuenja, novih i opasnih oblika
ponaanja, odmjeravanje snage:puenje,
alkohol,droge, opasni oblici seksa,
adrenalni sportovi, brza vonja, opasni
ivotni stilovi, markiranje,
skitnja,naputanje kole.
Prekidanje obiteljskih veza, potpuna
usmjerenost na vrnjake.

Zrelo uspostavljena nezavisnost i

autonomije
Adolescent mora pronai ravnoteu
izmeu nezavisne, samopouzdane akcije i
pozitivnih odnosa s drugima u okolini.
Roditelji moraju postupno mijenjati svoj
odnos: od odnosa jednosmjernog
autoriteta na odnose meusobne ovisnosti
i dogovaranja.

Odnos adolescenta prema

roditeljima
Sukob nastaje iz dva izvora:
irenje granica slobode, sukob s granicama
roditelja.
Nezavisnost zahtijeva emocionalno odvajanje od
roditelja (tee je kad je bila vrsta povezanost i
identifikacija, tee djeacima: dvostruko
odvajanje).
esto zbog toga dolazi do grubosti.
esto zbog toga roditelje potpuno zamjenjuju
vrnjacima.

Odnos adolescenta prema

roditeljima (2)
Adolescent mora nai ravnoteu izmeu
svojih novih zahtjeva za irim granicama i
obzira prema potrebama drugih.
Roditelji moraju mijenjati odnos prema
adolescentu, priznavajui njegove rastue
kompetencije za irim granicama.

Odnos adolescenta prema

vrnjacima
Vrnjaci adolescentima zadovoljavaju dvije
vane potrebe:
Uspostavljanje identiteta
Uspostavljanje autonomije

Od rane adolescencije raste usmjerenost na

vrnjake:
Sve vee slobodno vrijeme provode s
vrnjacima,manje s obitelji.
Vrnjaci imaju sve vei utjecaj na ponaanje i
donoenje odluka adolescenta.

Odnos prema vrnjacima (2)

Zbog toga vrnjaci imaju veliku mo utjecaja na
adolescenta, on je pod vrnjakim pritiskom.
Dvije razine vrnjakog pritiska:
1. Velika skupina (razred, kola) vri opi pritisak,
propisuje to svi rade (zahtjev za
konformizmom ukus, glazba, oblaenje)
2. Mala skupina bliskih prijatelja
Bliski prijatelji imaju vei utjecaj, zbog potrebe za
pripadanjem i prijateljstvom.Osobito veliki
utjecaj imaju male skupine popularnih
pojedinaca.

Odnos prema vrnjacima(3)

O kvaliteti grupe ovisi pozitivnost ili
negativnost vrnjakog pritiska.
Posebni oblik vrnjakog pritiska :
bullying.
Kako bi bili prihvaeni u grupi, adolescenti
prihvaaju nasilno i agresivno ponaanje
prema pojedincu (zafrkavanje,
dobacivanje,pogrdna imena, tjelesna
agresija) i razliite oblike muenja drugih.

Odnos prema vrnjacima (4)

Utjecaj vrnjaka ogranien je na usko
podruje (uglavnom na slobodno vrijeme).
Utjecaj roditelja i dalje je snaan u vanim
podrujima.

MORALNI RAZVOJ

Moralno ponaanje
1. Prihvaanje opeljudskih normi
ponaanja
2. Dosljedno pridravanje opeljudskih
normi u vlastitu ponaanju
3. Interiorizacija opih normi kao svojih
vlastitih (savjest)

Moralno ponaanje (2)

Preduvjeti razvoja moralnog ponaanja:
1. Razvoj moralnog prosuivanja (definicija
dobro/zlo mijenja se u skladu s razvojem
miljenja)
2. Uenje izbora izmeu dobra i zla
(nagrada i kazna, oponaanje,
identifikacija)
3. Razvoj sustava samokontrole (temeljen
na emocionalnim posljedicama ina)

Oblici moralnog ponaanja

1.Potovanje socijalnog dogovora
2. Postizanje samokontrole (samoregulacija)
3. Prosocijalno ponaanje
4. Moralno ponaanje
5. Altruizam

Oblici moralnog ponaanja

Potivanje socijalnog dogovora
(konvencija, pravila ponaanja)
1.
2.
3.
4.

istoa
Urednost
Pristojnost
Tonost

Oblici moralnog ponaanja

Postizanje samokontrole (emocionalna
samoregulacija)
1. Odgoda zadovoljenja potrebe
2. Promiljenost nasuprot
impulzivnosti/brzopletosti
3. ekanje na red, preputanje prednosti
4. Svladavanje straha, nelagode, antipatije

Oblici moralnog ponaanja

Prosocijalno ponaanje (pasivni
altruizam)
1. Pomaganje na zahtjev
2. Empatija
3. Prihvaanje drugih, blagonaklonost,
prijaznost

Oblici moralnog ponaanja

Moralno ponaanje (potivanje socijalnih
normi)
1. Ne smije se lagati, krasti, varati
2. Krenje normi: unutarnje sankcije
(socijalno-moralne emocije: stid, krivnja,
kajanje, grinja savjesti)

Oblici moralnog ponaanja

Altruizam (plemenitost, spontano
socijalno ponaanje)
1. Razumijevanje ovjeka i ljudskog ivota
kao najvee vrijednosti
2. Pruanje pomoi i zatite iz vlastitih
pobuda

Tijek razvoja moralnog

prosuivanja (Kohlberg)
0. 0-2g
Predmoralna f. (hedonizam)
1. 2-4g
Egocentrina f. (zlo je ono to se kanjava)
2. 4-9g
Egocentrina f.(dobro je ono to se
nagrauje)
3. 10g
Individualizam (dobro je ono to je
uzajamno korisno)
4. 10-12g Socijalni dogovor (dobro je ono to skupina
dogovori kao normu)
5. Adol.
Drutveni moral (dobro:propisano drutvenim
dogovorom)
6. kasna
adol.
Postkonvencionalni moral (podravanje
najveih ljudskih vrijednosti)

Moralni razvoj u adolescenciji

Slabo istraen
Nisu potvrene Kohlbergove faze
Ne zna se nita o povezanosti moralnog
zakljuivanja i stvarnog ponaanja
Nije jasna uloga vrnjaka i obitelji u razvoju
moralnog zakljuivanja
Zastupljeniji su podatci o prosocijalnom
ponaanju. Povezanost izmeu prosocijalnog
ponaanja i volonterskog rada.

Ukupni adolescentski razvoj

Dva pristupa adolescenciji

Pristup deficita (sprjeavanje negativnog
ponaanja)
Pristup pronalaenja najjaih strana
(potpora i ojaavanje)

Pristupi adolescentskom razvoju

Pristupi adolescentskom razvoju

(2)

Problemi ponaanja u adolescenciji

Izvor problema:
Roditeljsko zaputanje
Pritisak vrnjaka

Ponaanje:

Pretjerani osjeaj nezavisnosti

Premali osjeaj nezavisnosti

Markiranje, skitnja
Grubost prema roditeljima i
zlostavljanje roditelja

Potreba za ljubavi i za vanou

Adolescentske trudnoe
Poremeaji hranjenja

Obiteljski problemi i osobni stres

Depresija, suicid

Alkohol, droge

Suvremeni pristup
U suvremenom pristupu mijenja se naglasak:
sa pristupa deficita na pristup najjaih strana
U najjae strane pripadaju:
Pozitivni odnosi s okolinom (roditelji, vrnjaci)
Specifine sposobnosti,kompetencije,
talenti
Pozitivna slika o sebi, samopouzdanje

Pozitivna psihologija adolescencije

naglaava izgraivanje unutarnje snage, a privremeno
zanemarivanje deficita.
Izvori unutarnje snage:
Visoka oekivanja od sebe
Optimizam
Nada
Povjerenje u svoje snage
Pozitivna slika o sebi
Usmjerenost na sadraj uenja, a ne na usporedbe,
natjecanje i ocjene (usmjerenost na ovladavanje)
Sposobnost emocionalne regulacije
Sposobnost empatije i prosocijalnog ponaanja

Tri stupa pozitivne psihologije u

kolskoj situaciji
Pozitivne emocije: vedrina, zadovoljstvo,ljubav
prema koli, zadovoljstvo kolom
Pozitivne osobine:
a) motivacija, inicijativnost,upornost, kreativnost
b) optimizam, osjeaj autonomije, osobna kontrola,
osjeaj smisla

Pozitivne institucije (izvor pozitivnih emocija i

osobina):
Obitelj
kola

Klasino razumijevanje
zadovoljstva uenika
Uspjeh uzrokuje zadovoljstvo, (a) =
motivacija, upornost, kreativnost
Obitelj
Obitelj

kola

Pozitivne
osobine
uenika
(a)

Uspjeh

Zadovoljstvo

Suvremeno razumijevanje
zadovoljstva uenika
Zadovoljstvo uzrokuje uspjeh, (b)=
optimizam, autonomija, samo-efikasnost, osjeaj
smisla
Obitelj

kola

Pozitivne
osobine
uenika
(b)

Zadovoljstvo

Uspjeh

Adolescencija kao umjetna

tvorevina
Prigovori promatranju adolescencije kao
zasebnog razvojnog razdoblja.
1.Stari prigovori(antropoloki izvori):
adolescencija ne postoji u jednostavnim
drutvima, gdje se odrastanje odvija na
temelju oponaanja malog broja uloga i
statusa u drutvu.
U tim drutvima rituali zrelosti jasno i naglo
oznauju prijelaz u novi status.

Adolescencija kao umjetna

tvorevina (2)
Novi prigovor (Epstein, 2007)
Prije jednog stoljea umjetno se stvorio pojam
adolescencije, otrim odvajanjem adolescenata u
zasebnu supkulturu. Razbio se kontinuum dijete-odrasli.
Time su adolescenti odvojeni od odraslih, socijaliziraju ih
vrnjaci. Ostaju umjetno u infantilnoj kulturi.
Treba im dati vie samostalnosti i odgovornosti, im pokau
zrelost za to, vie ih ukljuiti u kulturu odraslih
(samoispunjenje oekivanja).
(Komercijalizacija kulture mladih, privlaenje sve mlaih).