PIERRE CORNEILLE

CID
Tragedija Cid najpoznatije je djelo Pierre Corneillea, a napisana je u stihovima te se sastoji od pet
inova. Radnja tragedije smjetena je u panjolsku, a dogaa se u 11. stoljeu. Glavni junak prie je
panjolski nacionalni heroj Cid, a cijela je radnja preuzeta iz drame Cidova mladost koju je napisao
panjolski pisac Guillen de Castro.
Iako su preuzeti i glavni lik i fabula, to nije utjecalo na radnju djela. Spominje se veza sa
panjolskom prolou i specifinosti panjolskog drutva, a dramska radnja i sukob prikazan je na
konfliktima samih likova.
Radnja se bavi Rodrigueom (Cid) koji je sin don Diega i Chimenom koja je ki don Gormaisa. Oni su
glavi likovi radnje i moraju odabrati izmeu emocija i razuma, ljubavi i asti te elja i dunosti.
Kao i u velikom broju sluaja do sad, i Cid je napisan koristei povijesne izvore i legenda.
Vjerojatno je do autora stigla pria o kastiljskom junaku Cidu, a radi toga je bio i optuivan za
plagijat.
Da bi dobro interpretirali Cid vana je moralna dilema. Ovdje moemo vidjeti ak dvije moralne
dileme, jednu bi mogli oznaiti kao ljubav prema obitelji dok je druga ljubav prema izboru, odnosno
ljubavna veza dvoje ljudi. Tako Rodrigue i Chimena biraju izmeu obitelji, odnosno oinske ljubavi i
ljubavi koju osjeaju jedno prema drugom.
Zbog velikog broja dilema koje se proteu kroz itavo djelo, kraj je ostao nerazjanjen, niti je sretan
niti tuan. Iako glavni lik nije zavrio tragino smru na kraju, glavni junaci se nisu niti vjenali. Tako
je svretak drame ostavljen itateljima, da si zamisle to e se dogoditi kada se Rodrigue vrati
nakon godinu dana iz ratnih pohoda.
Kratak sadraj
Prvi in
Radnja u prvom inu zapoinje razgovorom izmeu Chimene i Elvire, njezine odgojiteljice. Elvira
govori Chimeni da njezin otac don Gormais nema nita protiv toga da se ona zarui za mladog
plemia Rodriguea (Cid), sina don Diega.
Chimena je jako sretna zbog te vijesti, ali u isto vrijeme se boji jer je u Cida zaljubljena i lijepa
kraljeva ki. No, zbog stalekih razlika ljubav izmeu Cida i kraljeve ki gotovo je nemogua pa ona
dane provodi patei za njim i povjeravajui se svojoj odgojiteljici Leonori.
Dolazi do neoekivanog sukoba izmeu don Diega i don Gormaisa. Naime, povod tome je kraljeva
odluka da se o odgoju njegova sina brine ve stariji don Diego to je posebno uvrijedio don
Gormaisa. Don Gormais bio je junak i cijenjeni vojnik pa ga je to jo vie potreslo. Tako se njih
dvojica sukobljuju, uvrede padaju sa svih strana, a na kraju ak i don Gormais udari amar
uasnutom don Diegu.
Don Diego smatra da se njegova ast, nakon svega, moe obraniti samo dvobojem i smru don
Gormaisa. Iz tog razloga don Diego potrai svoga sina Rodrigeua i zahtijeva od njega da izazove na
dvoboj don Gormaisa i tako osveti oca i obrani obiteljsku ast.
Iako je Rodrigue u dilemi jer voli Chimenu, a sada mora njezinog oca don Gormaisa izazvati na
dvoboj, on ipak stavlja ispred osjeaje dunosti i asti naspram onih koje osjea prema Chimeni.

Drugi in
Odmah na poetku drugog ina susreu se don Gormais i kastiljski plemi don Ario. Don Ario je
morao prenijeti kraljevu poruku don Gormaisu. Kraljeva poruka bila je da se don Gormais ispria don
Diegu i da se tako izbjegne sukob, odnosno dvoboj. Don Gormais za ispriku ne eli ni uti, a kada je
izlazio iz palae susreo je Rodrigua s kojim je dogovorio dvoboj.
Chimena je oajna i ne zna to uiniti, a tjei je sama kraljeva ki koja joj govori da se nada da e
plemii posluati njezinog oca i da e se sukob izbjei i na kraju dobro zavriti. U taj as stie vijest
da je poeo dvoboj izmeu don Gormaisa i Rodriguea.
Dvoboj je uznemirio kralja jer osim to je na brizi imao i ovu dvojicu neposlunih plemia do njega je
stigla vijest da se maurska vojska sve vie pribliava. Kralj planira kazniti don Gormaisa, ali ipak
razmilja proraunato jer vjeruje da e mu hrabri vojnik trebati kod borbe protiv Maura.
Tada stie vijest da je don Gormais mrtav i da ga je u dvoboju ubio Rodrigue. Chimena je uzrujana i
odlazi kralju traei od njega da se ubojica njezina oca kazni najgorom moguom kaznom smru.
Trei in
Radnja u treem inu zapoinje odlaskom Rodriguea u kuu Chimene. Chimenina odgojiteljica Elvira
ne moe vjerovati da se ubojica Chimenina oca pojavila u njihovoj kui i zapanjena mu govori da
odlazi jer Chimena eli njegovu smrt. Rodrigo govori Elviri da on ni nita drugo ne eli osim svoje
smrti, ali od Chimenine ruke. Elvira mu govori da se sakrije, barem dok ne ode Sancho, mladi
plemi koji je zaljubljen u Chimenu, a iji je dolazak najavljen.
Sancho je Chimeni ponudio svoj ma, da njime izvri svoju osvetu prema ocu i obrani ast, a ona ga
je pristala uzeti.
Kada je Sancho otiao, Chimena u oaju priznaje Elviri da je i dalje zaljubljena u Rodriguea, ali da
nema izbora jer mora obraniti svoju ast i ubiti ga.
Tada dolazi Rodrigue i odlui Chimeni dati svoj ma kako bi ga ona s njime ubila jer ivot bez
Chimenine ljubavi ne moe niti zamisliti. No, Chimena nikako ne moe izvriti osvetu i ubiti ga pa
Rodrigue odlazi.
Kada je Rodrigue prolazio trgom naiao je na svog oca koji ga je obavijestio kako je maurska vojska
sve blie i kako e trebati to prije krenuti u rat.
etvrti in
U etvrtom inu dolazi do susreta Chimene i kraljeve keri. Kraljeva ki moli Chimenu da odustane
od osvete i ubojstva Rodrigue, a ast neka obrani tako to se nee udati za njega. Uz to, kraljeva ki
razmilja o tome kako bi se ona mogla udati za Rodriguea poto je rat upravo zapoeo i nada se
kako e se on i iskazati te tako dobiti kraljev blagoslov. No, Chimena ne moe niti zamisliti takav
scenarij pa oddbija kraljevu ki.
Ubrzo nakon toga u kraljevoj palai svi slave pobjedu nad Maurima. Posebno se iskazao Rodrigue
kojeg su i neprijatelji prozvali Cid gospodar. On pria kralju kako je zarobio i nadmudrio
neprijateljske vladare.
Veliko slave prekinuo je dolazak Chimene, a kralj joj potom govori da je Rodrigue mrtav, poto zna
da je ona zaljubljena u njega. Chimena tada od boli padne i nesvijest i jedva je dozovu nazad
svijesti. Kada sazna da to ipak nije bila istina, Chimena i dalje ne odustaje od svoje osvete. Don

Sancho e izvriti osvetu. Tako dolazi i do dogovora dvoboja izmeu don Sancha i Rodriguea, a onaj
koji pobijedi dobit e i Chimeninu ruku tako je odluio kralj.
Peti in
Dirljiva scena obiljeila je peti i posljednji in. Naime, radnja zapoinje oprotajem Chimene i
Rodriguea prije dvoboja. Ona mu govori da mora pobijediti jer ne moe zamisliti svoj ivot bez njega
i uz Sancha. Kraljeva ki tada shvaa da nema smisla boriti se za Rodrigueovu ljubav, ali ipak s
velikim nestrpljenjem eka kako e dvoboj zavriti.
Malo kasnije ispred Chimeninog doma dolazi Sncho. Chimena ga doekuju s grubim rijeima
oekujui da je Rodrigue vjerojatno onda mrtav.
Chimena odlui od kralja zatraiti da je skine obveze da se mora udati za Sancha, a kralj joj tada
govori istinu. Naime, Sancho je bio poraeni u dvoboju i Chimeni je doao samo predati svoj ma.
Rodrigue je pobijedio.
Chimena se jako razveseli zbog vijesti da je Rodrigue ipak iv, no jo uvijek ne moe pogaziti svoju
rije i ast i udati se za njega.
Kralj je tada donio konanu odluku. Rodrigue e otii na godinu dana u rat, a kada se vrati Chimena
e se udati za njega. Prije toga e mu javno oprostiti zbog uvrede koju je on bio donio njezinom ocu.
Vrsta djela: drama
Mjesto radnje: panjolska
Vrijeme radnje: 11. stoljee
Likovi: Cid, Chimena, don Diego, don Gormais, odgojiteljica Elvira, kraljeva ki, odgojiteljica
Leonora, don Ario, kralj, Sancho
Analiza likova
Rodrigue (Cid) hrabar i plemenit, dobar borac i vojnik. Iako je jako volio Chimenu, ali ljubav
prema ocu i obrani obiteljske asti, bila je jaa. Nije mogao pogaziti rije koju je dao ocu. Na kraju je
shvatio da njegov ivot nema smisla bez njegove voljene Chimene pa je bio pristao i na smrt.
Nadimak Cid dobio je jer je bio tako prozvan od neprijateljske vojske koja ga je smatrala vrhunskim
vojnikom, a Cid u prijevodu znai gospodar.
Chimena voljela je Rodriguea, ali nije mogla prijei preko asti i ponosa. On je bio ubio njezinog
oca i ona nikako nije mogla to zaboraviti. Ipak, koliko god se borila, nikada ga nije prestala voljeti.
Biljeka o autoru
Pierre Corneille rodio se 1606. godine u Rouenu u Normandiji. Bio je poznati francuski dramatiar.
ivio je u skromnoj graanskoj obitelji koja je ivjela na rubu siromatva i bio je sedmo dijete u
obitelji. kolovao se u isusovakim kolama, a zavrio je i studij prava te je postao odvjetnik. No,
nikada se nije bavio tim zanimanjem jer je od djetinjstva pokazivao zanimanje za knjievnost. Imao
je samo 23 godine kada je odrana premijera njegove drame Melita, 1629. godine u Parizu. Poto
je drama postigla veliki uspjeh, on je dobio novi poticaj za daljnje stvaranje. Od 1630. do 1634.
godine napisao je nekoliko novih komedija, a to su bile: Clitandre ili Osloboena nevinost,
Udovica ili iznevjereni nevjernik, Pratilica, Place Royale ili udan zaljubljenik, Galerie du

Palais ili Prijateljica suparnica. 1635. godine prvi je puta izvedena njegova tragedija Medeja, no
nije postigla veliki uspjeh. Te iste godine uspjeh je postigla komedija Komina iluzija, ali Corneille
je postao slavan tek pojavom Cida 1636. godine. Corneille je bio nadahnut dramom Guillena de
Castra Cidova mladost u kojoj je glavni lik CId, poznat i iz panjolskog nacionalnog epa Pjesan o
Cidu. Iako se publici svidjela njegova tragedija, posebno je bio pogoen zbog kritiara koji su
primijetili da drama nije napisana prema zakonitostima. Tada se udaljio od kazalita, ali ne zadugo.
Uskoro se pojavljuju nove drame: Horacije, Cinna, Polijekt, Smrt Pompejeva i komedija
Laac. 1652. godine objavio je tragediju Pertarita i doivo je neuspjeh. To ga je jako pogodilo te
je odluio da nee nekoliko godina pisati za kazalite. Zadnje godine svoga ivota proveo je u Italiji,
ivei u oskudici, zaboravljen od svih. Umro je 1684. godine.
Autor: M.L. IZVOR: http://www.lektire.hr/cid/
CID
Pierre Corneille
Maja Sabali, II.a

Biobibliografija:
Francuski dramatiar Pierre Corneille roen je 6. lipnja 1606. u Rouenu u tradicionalnoj,
estitoj graanskoj obitelji. ivio je u kui nedaleko poljane Stara trnica gdje su neko Englezi
spalili Ivanu Orleansku, a koja je danas Muzej Corneille. kolovao se kod isusovaca pa je tako osim
vrste vjere stekao i dobru knjievnu kulturu. Studirao je pravo i postao odvjetnik, no nikad nije
vodio parnice budui da je bio srameljiv i imao neist izgovor. Corneille je svoj pjesniki talent
otkrio sasvim sluajno kada ga je djevojka arobnog glasa, Catherine Hue, zamolila da joj napie
pjesmu koju bi pjevala. Kasnije je u spjevu Isprika Aristunapisao kako je postao pjesnik iz ljubavi
prema njoj. Danas Corneille nosi poasni naziv Otac francuske tragedije.
Corneille nam je ostavio bogat knjievni opus. Uspjeh prve komedije Melita ohrabrio ga je da
napie nova djela: tragikomediju Klitandar, zbirku stihovaPjesni razlike, komedije Udovica, Prolaz u
Palai pravde, Drubenica, Kraljev trg, svoju prvu tragediju Medeja koja je doivjela osrednji uspjeh,
komediju Iluzija,
tragikomediju Cid (svoje
najznaajnije
djelo),
tragedije Horacije, Cinna, Polyeucte, Pompejeva smrt, komedije Laac, Nicomed i dr. Obeshrabren
neuspjehom tragedije Pertarita naputa kazalite na nekoliko godina. Za to vrijeme se bavi
prevoenjem nabonih djela i pisanjem rasprava o svojim djelima. Ponovno se vraa kazalitu 1659.
no nova djela nemaju veeg znaaja. Posljednje djelo mu je drama Surena.
Uzore je traio meu starim Rimljanima. U veini djela pridravao se aristotelovske poetike
(npr. u tragedijama Horacije, Cinna i Polyeucte) jer je tragikomedija Cid , u kojoj se nije posve
pridravao tri jedinstva, izazvala brojne polemike i rasprave kritiara i pamfletista. Posljednje
godine ivota proivio je gotovo u bijedi, a umro je 1584. u Parizu.
Naslov: Cid
Autor: Pierre Corneille
Izdava: Naklada Juri (2002.g)
Vrsta: tragikomedija u pet inova
Tema: sukob ljubavi i dunosti; ljubav Cida i Himene kojoj na put staje sukob njihovih otaca
Mjesto zbivanja: kraljevski dvor u Sevilli i okolica
Vrijeme zbivanja: Corneille je radnju smjestio u 11.st. to zakljuujem po
tome to lik don
Rodrigo predstavlja stvarnog panjolskog junaka Rodriga Diaza de Bivara koji je ivio od 1043. do
1099. i proslavio se u borbama protiv Maura.
O djelu: Corneilleovo djelo izvorno se zove Le Cid to znai gospodar i poasni je naslov koji su
Mauri nadjenuli don Rodrigu zbog njegove hrabrosti i virtuoznosti u borbi. Kao izvor Corneilleu je
posluila drama Cidova mladost Guillena de Castra. Igrom sluaja ne zna se tono kada je bila
praizvedba, krajem prosinca 1636. ili poetkom sijenja 1637. Publiku je drama oduevila, a u
jednom pismu ravnatelj kazalita Marais, u kojem je bila praizvedba Cida, napisao je knjievniku
Jeanu Balzacu: Cid je oarao cijeli Pariz. On je tako lijep, da je izazvao naklonost i u
najsuzdranijih gospoja. No, struna kritika estoko je napala Corneillea.
Sadraj:
Himena, ki grofa Gormaza zaljubljena je u don Rodriga, sina don Diega. U njega je
zaljubljena i dona Uracca, kastilska infantkinja, koja usprkos svojoj ljubavi prema don Rodrigu
nastoji spojiti njega i Himenu zato jer je svjesna da ona ne moe biti njegova ena zbog stalekih

razlika. Isprva nema nikakvih zapreka za Himenin i Rodrigov brak, Himenin otac nema nita protiv
da se ona uda za Rodriga, no Himena nasluuje nesreu. Uskoro se pokae da je imala pravo.
Naime, na trgu pred kraljevskom palaom susretnu se grof Gormaz i don Diego, ljuto se posvaaju,
a na kraju grof, ljubomoran na novu dunost don Diega, pljusne starca i ode. To jako pogodi don
Diega pa budui da se sam ne moe osvetiti zamoli svog sina, Rodriga, da izazove grofa na dvoboj.
Rodrigu je teko odluiti se na takav potez jer zna da bi mu to ugrozilo brak no ipak prevladava
osjeaj dunosti i asti pa ode potraiti grofa Gormaza. Za to vrijeme plemi don Arija nagovara
grofa da se ispria don Diegu, to on naravno odbija iako zna da je to kraljeva naredba. Kad se
susretnu, Rodrigo u aru dvoboja ubija grofa. Taj nesretni dogaaj uznemiruje sve na dvoru, a
posebno Himenu. Ona tada ljutita trai od kralja Fernanda kaznu za Rodriga iako ga jo uvijek voli.
Kada doe vijest o najezdi Maura kralj smjesta alje Rodriga u boj. Infantkinja posveuje Himenu i
odgovara ju da odustane od osvete nadajui se da bi kad se Rodrigo vrati ipak mogla postati
njegova ena. Kada se Rodrigo (prozvan Cidom) vrati na dvor nakon velike pobjede, Himena jo
uvijek ne odustaje od zahtjeva da se Rodrigo kazni za umorstvo njenog oca. Zato zahtijeva od kralja
da pusti Rodriga da se bori s don Sanchom koji je zaljubljen u nju i eli braniti njenu ast. Onaj koji
pobijedi dobit e Himenu za enu. Rodrigo kae Himeni kako e umrijeti ako ona to eli i zato jer
samo tako moe prestati njegova ljubav prema njoj. Zato odluuje da e se predati don Sanchu na
to ga Himena zamoli da se hrabro bori jer ne bi mogla podnijeti da joj don Sancho bude mu.
Infantkinja tada uvia da joj Rodrigo nikada nee biti mu. Kada dvoboj zavri don Sancho doe kod
Himene, a ona se uplai da je ipak pobijedio Rodriga i da e se morati udati za njega kao pobjednika
pa ga napadne otrim rijeima. Uskoro shvati da je Rodrigo pobijedio u dvoboju i da je Sancho iv
jer mu je ovaj potedio ivot. Tako je Himenina ast ostala ouvana, a spor rijeen. Kralj odlui da
e najprije Rodriga poslati u vojni pohod protiv Maura, a kad se vrati organizirati Himeninu i
Rodrigovu svadbu.
Likovi:
DON FERNANDO, prvi kastilski kralj
DONA URACCA, kastilska infantkinja, kraljeva ki
DON DIEGO, don Rodrigov otac
DON GOMEZ, grof Gormaz, Himenin otac
DON RODRIGO, don Diegov sin i Himenin ljubavnik
DON SANCHO, Himenin zaljubljenik
DON ARIAS, kastilski plemi
DON ALONSO, kastilski plemi
HIMENA, don Rodrigova ljubavnica, don Gomezova ki
LEONORA, infantkinjina odgojateljica
ELVIRA, Himenina odgojiteljica i pratilja
PA
Analiza likova:
Don Fernando
Don Fernando je kastilski kralj. Uspjean je vladar, a prijestolnicu je radi lake obrane od
Maura prenio u Sevillu. On je razuman i mudar, postupa promiljeno i sve to radi, radi u korist
drave i naroda. Tako kad Himena trai da Rodrigo plati za svoje nedjelo kralj ju nagovara da
odustane jer zna da je Rodrigo neustraiv i velik ratnik, dostojna zamjena za grofa Gormaza, i da je
potreban dravi kako bi vodio pohode protiv Maura. Kralj je i suosjeajan, ali mrtvog grofa iako si je
sam nepromiljenim ponaanjem priredio takvu sudbinu. Shvaa Himeninu alost zbog gubitka oca
pa nastupa zatitniki i smiruje ju rijeima:
( Priberi mi se, dijete, od danas , nai e u meni
Svog oca, to te arko i voli, a i cijeni. )
Kada se Rodrigo vraa iz borbe s Maurima kao pobjednik, kralj mu se ponizno zahvaljuje i iskazuje
mu poast:
( Ja nisam kadar da ti dobro dobrim vratim,
Ni dosta moan da ti za sve asno platim.
Ni zemlja, slobodna od zlih zavojevaa,
Ni moje ezlo, to uz tvoju pomo jaa,
Ni Mauri, suzbijeni prije nego to sam
I znak za borbu dao, kakav sam i tko sam,
Sve to jo nije dosta, da ti kralj tvoj prui
Za uzvrat, a da mu na ast i diku slui. )
Odluuje da nee udovoljiti Himeni i dopustiti da se Rodrigo kazni smru za ubojstvo grofa:
(Rodrigu)
( Ja potujem tvoj ar, da osveti svoga oca;
Chimna moe odsad govoriti to hoe,
Ja u je posluati tek iz utjene dobroe. )

No, budui da je kralj pravedan ovjek na kraju ipak pronalazi nain kako zadovoljiti pravdu, a
ujedno svima udovoljiti. Kralj je vrlo mudar ovjek, a to dokazuju sentencije koje koristi u svom
govoru:
( I samo onaj to se sav, svim srcem, daje,
Tek taj na sam vrh stigne, a na njemu i traje. )
Dona Uracca
Dona Uracca je panjolska kraljevna, kraljeva ki. Zaljubljena je u don Rodriga kojega
istovremeno pokuava spojiti s Himenom:
( Da ljubav ti je silnik to sve nas redom slama:
Taj mladi vitez, kojeg drugoj predah, sama,
I mene mami! )
Povjerava se svojoj odgojiteljici Leonori koja joj uzalud govori kako je veza s Rodrigom nemogua
zbog stalekih razlika, naime, Uracca je kraljevna, a Rodrigo tek vitez. I sama kraljevna svjesna je
toga, kao i injenice da Rodrigo voli Himenu. Zato moli Boga da joj skrati muke:
( Taj brak tri bia trpkom nestrpljivou mori
I sklopi ga to prije, il' mene jaom stvori!
Jer kad se ono dvoje branom vezom spoje
I moj e lanac pui, a s tim i muke moje! )
Kada uje o sukobu grofa i don Diega tjei Himenu i uvjerava ju da e se sve nesuglasice rijeiti te
da e doskora s Rodrigom pred oltar. No, u Himeninoj odsutnosti nada se svom braku s Rodrigom:
( Nadjaa li Rodrigo, vjet i trijezne glave,
Svog slavnog suparnika, evo mu i slave!
I voljeti ga mogu javno, sretna, rada! )
Kada Rodrigo slavno pobijedi Maure, a Himena jo uvijek eli njegovu smrt kao naknadu za bol koju
joj je nanio ubivi joj oca, kraljevna joj kae:
( Rodrigo nam je svima zajednika nada;
Uzdanje, a i ljubav razdraganog puka
I oslonac Kastiliji, za Maure smrtna muka.
Ja znam: Rodrigova je kazna sve to smjera,
No time i sve nas u opu propast tjera.
Pa jasno, tko to smije, rad oca, ili doma,
Izdati domovinu, dovesti je do sloma?!
To ne znai da mora uzeti za mua
Ubicu svojeg oca, taj in bi bio ruan;
Iupaj ga iz srca, no, pusti ga da ivi! )
Kraljevna se na kraju miri sa sudbinom nesretne ljubavi, sa porazom i injenicom da je drugoj dala
ono do ega joj je bilo najvie stalo.
Don Diego
Don Diego je stariji ovjek, don Rodrigov otac i kraljev podanik. Kada mu kralj povjerava
dunost kraljevieva odgojitelja ljubomorni grof Gormaz ga otro napada:
( Pobijedili ste, dakle; Kralj vas iznenada
Uzvisio do asti to samo meni spada:
I sad ste kraljeviev odgojitelj! No, krasno! )
Na to se don Diego brani:
( Taj izbor je priznanje, pravino i asno
Priznanje mojemu radu; i dokaz da kralj shvaa
I pamti davni dug svoj i dostojno ga vraa. )
Nakon to se naizmjence verbalno vrijeaju, grof se razjari i pljusne don Diega na to mu ovaj kae:
( Hajd, ubij me! Tko moj dom ovako blati,
Nek me i dokraji, il' sam ivotom plati! )
Iako je svjestan da mu je sin zaljubljen u grofovu ker i da bi tu ljubav mogli ugroziti bilo kakvi
sukobi dviju obitelji, moli sina da ga rijei sramote i ubije grofa:
( Zbog uvrede! Sramote!
to i meni i tebi ast i ugled ote,
Zbog pljuske! Drznik bi je platio ivotom,
No izdala me snaga! uj i vie o tom!
A ovaj ma, ve teak za moju ruku, eto,
U tvoju ruku dajem, osveti me za sve to! )
Don Gomez
Don gomez je Himenin otac i velik ratnik koji je izvojevao mnoge pobjede u ast svoje
zemlje. Kada uje da je kralj za odgojitelja svoga sina odabrao don Diega ostaje povrijeen jer
smatra da je on zasluio tu dunost:

( A moje vam je ime predzie Kastiliji:

Da nema mene, vas bi spleo ropski lanac,
A vladar bi vam bio neki mrski stranac!
A moja slava stalno, iz dana u dan raste,
Uz brojne lovor-vijence, svi me redom aste.
A kraljevi bi tako, u sjeni moje ruke,
Iskusio i hrabrost i stravu ratne buke.
Nauio bi to je pobjeda uz mene )
Nakon to otrim rijeima, a potom i fiziki, napadne don Diega pronalazi ga don Rodrigo koji eli
osvetiti oca i izaziva ga na dvoboj. Grof i dalje nastupa vrlo samouvjereno i nagovara Rodriga da
odustane od borbe:
( Potedi svoju mladost od nejake borbe;
S ovakvom pobjedom se rijetko slava sprema:
Gdje nema pogibelji, ni prave slave nema!
Govorkat e se da si bez prave borbe pao,
I meni bi te mrtva, bilo ipak ao! )
Nakon dvoboja gubitnik ipak ostaje umiljeni grof, a hrabri, mladi vitez uspijeva osvetiti oca. Taj
nesretni dogaaj uznemiruje cijeli dvor.
Don Rodrigo
Don Rodrigo je mladi vitez, sin don Diega. Jako voli Himenu i zato se nae u velikoj
nedoumici kad ga otac zamoli da se osveti Himeninom ocu:
( O kako izdrati ovu muku?
Ja gubim ljubav, da ocu spasim ast i snagu;
Osvetit u si oca, a pritom gubim dragu!
Otac mi srce lomi, a draga grabi ruku!
Da, izbor mi je uzak da gasim plamen ploti,
Il' otrpim sramotu! )
Nakon dueg razmiljanja ipak odlui postupiti prema dunosti i udovoljiti ocu:
( Hajd, ruko, spasimo bar ast, neka im bude
Ja vie dugujem svom ocu, nego dragoj. )
Nakon to je osvetio oca i ubio grofa dolazi kod Himene i trai ju da ga kazni:
( Osveti mi se, kazni me, bar iz samilosti!
Tvoj voljeni e lake od tvoje ruke pasti,
No trpjeti tvoj prezir, bez ponosa, bez asti! )
Razoaran ivotom i zlom sudbinom eli umrijeti:
( Kanjavajui drugog, ja kaznih sebe
Ne mogu sa Chimnom, a niti bez Chimne,
Pa neka smrt me spasi te boli nesmiljene! )
uvi pesimistina sinova razmiljanja otac mu savjetuje da ode u borbu protiv Maura koji e se s
plimom iskrcati podno grada:
( Smrt ako trai, ljepe nee nai nikad!
Iskoristi tu zgodu, kad ti se ve nudi,
I svojom smru spasi Kralja, junak budi,
No, radije se vrati ovjenana ela! )
Tako bi mogao vratiti i Himeninu ljubav:
( Ko pobjednik se vrati, to moniji i vei
I tek e tako opet svu njenu ljubav stei. )
Nakon pobjede Rodrigo se vraa kui gdje mu kralj zahvaljuje i odaje mu priznanje, na to Rodrigo
skromno odgovara:
( O, Velianstvo, vi me posramljujete hvalom,
Za zaslugu, to mene doima se malom,
Te evo i crvenim pred svojim vladarom,
Jer tu ast cijenim posve nazasluenim darom.
Ja znam da ovoj zemlji dugujem i vie,
Zbog krvi kojom trajem, zbog zraka koji diem,
Pa ak da izgubim i njih, u asnom boju
Za kralja, vrio bih samo dunost svoju! )
Kada Himena kod kralja uspijeva isposlovati da Rodrigo ipak odgovara za ubojstvo njezina oca i on
odreuje da e se boriti protiv don Sancha te da e pobjednik dobiti Himenu za enu Rodrigo
odluuje da e prepustiti pobjedu protivniku i tako otii u smrt:
( Ja odlazim na kaznu, a ne u bitku, draga;
Jer sve to za te utim, ne da mi da branim
Svoj ivot, tebi mrzak, pa zato mrijeti kanim
neu uzmicati kad se boj razgori,
Iz potovanja k onome to se za tebe bori;

Oduevljen u misli da udarci su tvoji,

Jer brane tvoju ast, a samo to se broji,
Otvorit u im grudi )
uvi to Himena priznaje Rodrigu da ga voli i da ne eli don Sancha za mua, ve da prieljkuje da
Rodrigo pobijedi. Tada on ushien ode u boj, plemenito potedi slabijem don Sanchu ivot te izbori
pravo na Himenu kao suprugu. Po kraljevoj zapovijedi najprije ode jo jednom pomrsiti raune
Maurima, zatim se vrati i vjena sa svojom dragom.
Don Sancho
Don Sancho je mladi vitez. Zaljubljen je u Himenu i eli se osvetiti don Rodrigu za ubojstvo
grofa u njeno ime:
( Ako treba, bit u vaim pomagaem
i kaznit emo krivca, evo, ovim maem!
Iz ljubavi to inim, osvetite se, draga,
Va mig e mojoj ruci biti smjer i snaga! )
Nakon to se u dvoboju bori s don Rodrigom i ovaj mu potedi ivot, don Sancho mirno podnosi
uvrede, koje mu je izrekla Himena mislei da je zaista ubio Ridriga, i poraz:
( Ja jesam pobijeen, no, zato da se ljutim:
I premda u dnu srca i blagu sjetu utim,
Ja mnogo toga gubim, no, poraz me ne boli,
Jer uzvisi par ljudi to se zbiljski voli! )
Don Sancho je, dakle, ne samo hrabar, ve i plemenit ovjek, koji ne gleda samo na svoje dobro i
svoju korist.
Don Arias
Don Arias je kastilski plemi, razuman ovjek koji savjetuje grofa da smiri svoje uzburkane
osjeaje te se ispria don Diegu i kralju za bahato ponaanje. Kraljev je blii podanik i neizmjerno ga
potuje.
Himena
Himena je ki grofa Gormaza. U nju su zaljubljeni don Rodrigo i don Sancho. Ona svoju
ljubav iskazuje don Rodrigu, a veza s njim naizgled nema nikakvih zapreka. Sve je upravo savreno,
sve do trena kad se grof i don Diego ne zavade. Kada uje o njihovoj svai, brina Himena se
uznemiri, a njena odgojiteljica Elvira i kraljevna ju uzalud pokuavaju smiriti.
( Ah, moje srce vie nema nade.
Jer utiha se razbi, snop munja nebom leti,
A olujno nam vrijeme brodolomom prijeti:
U samoj luci mrijem! O, kako nade lau!
moj divni san se stade
ve rasipati u prah. )
Jo traginija vijest o oevoj smrti dodatno ju uzrujava, jer voli i oca , a i Rodriga:
( moj otac je mrtav; a ubio ga
Rodrigov prvi ma!
Oj, oi, isplaite sve suze u toj stravi,
Gdje jedna moja pola drugu u grob spravi,
A svetit se moram (to li Bogu skrivih?)
Zbog one koje nema, onoj koja ivi! )
Himena je kao i veina Corneilleovih likova svojevrsni nadovjek kod kojega volja i um nadmauju
osjeaje:
( Moja je ljubav jaka, no ljubav nije nunost
Jer je potiskujem i vrim svoju dunost;
Bez dvojbe idem kud me ast i dunost vode. )
Na kraju, nakon mnogo patnje i razmiljanja, Himena predlae kralju kako da se rijei problem:
( Jer on me samo maem uvrijedi i blati;
A ja u samo maem svemu na kraj stati!
Sve vitezove zovem: za njegovu sam glavu
I sebe spremna dati, po naem drevnom pravu!
Pa nek se bore, Kralju; ako Rodrigo padne,
Nek pobjednik me uzme za enu. )
Kada u razgovoru s Rodrigom saznaje da e se on bez borbe prepustiti smrti tj. don Sanchu u
dvoboju, na tren zaboravlja ponos i smjelo mu kae :
( Rodrigo, voli li bar malo ove zjene,
O, ne daj me Don Sanchu, bori se za mene. )
Nakon dvoboja, u uvjerenju da je njen dragi mrtav, u svom obraanju kralju pokazuje kako, krhka,
zapravo nije spremna podnijeti jo jedan udarac:
( Jer osvetu bjeh duna roditelju svome,

A ove Suze svetim svom dragom, umrlome.

Moj osvetnik, Don Sancho, mene samu smae,
A ubojitoj ruci ja postajem znak plae!
O, kralju, ako znate to je smilovanje,
Povucite svoj strani zakon, okrutan je!
A pobjedniku, to mi ubi ljubav, nudim
Sve blago, pusti li me)
Na sreu, Rodrigo ipak nije umro pa Himena mirno i sretno prihvati injenicu da e uskoro postati
njegova supruga.
Kompozicija:
Djelo je komponirano u 5 inova. Pisano je u stihovima. U djelu je ostvareno aristotelovsko
pravilo o jedinstvu vremena, mjesta i radnje.
Problematika:
U ovom djelu Corneille je iznio problematiku asti, tradicije, odnosno dunosti nasuprot
ljubavi i osjeaja. Motiv sukoba dunosti i osjeaja, dakle, ljubavi tako se protee kroz cijelo djelo, te
se na neki nain djelo na njemu i temelji. Likovi ponajprije postupaju prema oekivanjima drugih,
prema asti i dunosti, dok ih istovremeno zove srce koje nalae suprotno.
Himena:
Moja ljubav je jaka, no ljubav nije nunost
Jer je potiskujem i vrim svoju dunost;
Bez dvojbe idem kud me ast i dunost vode.
Budui da je Cid moralitika drama, osuuje zlo i porok, a hvali vrline i pobjedu dunosti nad
strau. Moglo bi se shvatiti da su likovi ije ponaanje nije bilo u skladu s time na neki nain
kanjeni. Tako je don Diego kod kojeg je u krivom trenutku prevladao osjeaj ljutnje i zavisti platio to
ivotom, dok su oni kod kojih su prevladali um i volja, poput Himene i Rodriga, uzvieni. Na kraju
likovi dobivaju priliku i za ljubav.
Stil i jezik:
Drama je pisana u stihovima. Ima rime, uglavnom uzastopne. Stil je izrazito uzvien, ton
svean, izraz bogat, a reenice razumljive to ujedno dramu ini zanimljivom. Pojedini dijelovi
naprosto osvajaju svojom rjeitou i sadrajem. Corneille koristi brojna stilska sredstva. Od
pripovjednih tehnika prisutni su dijalog i monolog.
Moje vienje djela:
Ova Corneilleova tragikomedija mi se doista svidjela. Smatram radnju zanimljivom, a
posebno mi se svia kako Corneille pokuava zainteresirati i odueviti itatelje napetim i
nepredvidljivim situacijama i dijalozima. Naime, kada je u petom inu nakon dvoboja don Sancho
doao javiti Himeni ishod, ja sam ostala iznenaena i zabrinuta gotovo kao i Himena, iako sam znala
da junak poput Rodriga ne bi smio biti mrtav. Smatram takoer vrlo uspjelom namjeru pisca da
uklopi zanimljivu radnju u povijesnu okosnicu. Najplemenitijim postupkom u drami smatram upravo
onaj Rodrigov kojim se izdigao iznad primitivizma toga doba i odluio potediti ivot don Sanchu.
Osvojio me i Corneilleov stil pisanja, sentencije i tekst pojedinih likova, posebno Rodriga u
obraanju Himeni. U tim reenicama osjea se velika ljubav, psihika snaga i veliina duha, osjeaj
krivnje i elja za kaznom, a moda i enja, prieljkivanje da e sudbina ipak dopustiti da on i
Himena budu ponovno zajedno i sretni. Cid je svakako jedna od zanimljivijih drama koje sam
proitala.

IZVOR: http://pcelica.pondi.hr/cid.htm