Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim elementima, kojih u

tlu nema dovoljno za postizanje visokih i stabilnih priroda. Stoga je gnojidba najvanija
agrotehnika mjera koja poveava produktivnost tla (najmanje za 50% u odnosu na
negnojena tla) i uloenog rada u poljoprivrednoj proizvodnji.
U sastav biljaka ulazi itav niz elemenata koje biljke usvajaju iz tla ili atmosfere. Neki
od neophodnih elemenata, posebice duik, fosfor i kalij, potrebni su u velikim koliinama i
obvezno se dodaju u tlo gnojidbom. Mnogi elementi vraaju se prirodnim putem u tlo,
meutim, znatan dio se odnosi etvom, jedan dio se ispire ili prelazi u nepristupane
oblike za biljke. Ako se tako izgubljeni dio hraniva ne nadoknauje, tlo siromai i prirod
opada. Iz ukupnih rezervi hraniva u tlu jedan dio se neprekidno mijenja u kemijske oblike
povoljne za ishranu bilja, ali se taj proces odvija uglavnom sporije od gubitaka pa se
gnojidbom osiguravaju visoki i stabilni prirodi uz ouvanje efektivne plodnosti tla.
Poznavanje raspoloive koliine hraniva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishrane
omoguuje dobru procjenu doze gnojiva uz prihvatljiv rizik od
ekolokog "optereenja" okolia. Naime, tlo sadri vrlo veliku koliinu, biljkama uglavnom
nepristupanih, hraniva, a raspoloiva su samo ona hraniva koja se nalaze ili mogu prijei
u kemijski oblik koji biljke mogu usvojiti i pri tome se moraju nalaziti u zoni korijenovog
sustava.
Odreivanje doze gnojiva, njegove vrste i kemijskog oblika hraniva, vremena primjene
i naina gnojidbe mora se temeljiti na znanstveno-strunim spoznajama o raspoloivosti i
odnosima hraniva u tlu, fiziolokim potrebama biljke, ekonominosti proizvodnje te
intenzitetu i smjeru utjecaja pojedinog agroekolokog imbenika.
Temeljna naela, prema suvremenom konceptu gnojidbe, mogu se vrlo jednostavno i
razumljivo saeti u reenicu: "Primjena potrebnog hraniva i njegove adekvatne doze, u
pravo vrijeme, na pravo mjesto i uz pravu cijenu".
Ekonomski gledano, gnojidbu treba poveavati sve dok je rast priroda rentabilan pa
racionalna proizvodnja hrane podrazumijeva koliinu gnojiva koja odgovara potrebama
biljke, stanju usjeva, plodnosti tla i istovremeno vodi rauna o klimatskim uvjetima i
moguem prirodu. Pri tome kemijske analize tla pomau u procjeni koliine hraniva koje
biljka moe usvojiti iz tla, a analize biljne tvari koliko hraniva biljke moraju usvojiti da bi
postigle odreeni prirod. Stoga, zadatak utvrivanja potrebe u gnojidbi nije jednostavan,
jer potrebna koliina hraniva koja se u tlo unosi gnojidbom i njihov omjer mijenjaju se
ovisno o biljnoj vrsti, kultivaru ili hibridu, stadiju razvitka biljke, dinamici hraniva u tlu i
velikom broju drugih biotikih i abiotikih imbenika.
Pored konvencionalnih i visokoproduktivnih sustava uzgoja biljaka koji se mogu
oznaiti i kao High Input Systems sve ee se susreu tzv.alternativni sustavi koji polaze
od koncepta prirodne ili bioloke produkcije bez koritenja (ili u znatno smanjenom
obimu) kemijskih sintetikih tvari s ciljem proizvodnje "zdrave" hrane, a svrstavaju se
u Low Input Systems.
Ekoloka (organska) poljoprivreda iskljuuje upotrebu sintetskih gnojiva, pesticida,
regulatora rasta i aditiva stonoj hrani uz maksimalno koritenje rotacije usjeva, primjene
razliitih biljnih i ivotinjskih ostataka kao gnojiva, sjetve leguminoza, zelene gnojidbe,
mehanike kultivacije, mljevenih stijena koje sadre neophodne elemente ishrane i
primjenom razliitih biolokih tehnika zatite usjeva. Integrirana (integralna ili obnovljiva)
biljna proizvodnja hrane podrazumijeva poseban filozofsko-ekoloki aspekt ("Moramo
sauvati resurse koji nas odravaju ... "), ekonomski ("to nije isplativo, nije ni odrivo") i
socioloki aspekt ("Kakvoa ivota poljoprivrednika/farmera, njegova obitelj i zajednica su
vani... "). Prema definiciji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
RH integrirana proizvodnja ratarskih kultura sustav je uzgoja koji podrazumijeva primjenu
agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika, pri
emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki
prihvatljivijim mjerama te se integrirana biljna proizvodnja najlake da opisati izrazom
"dobra poljoprivredna praksa". Ekoloka proizvodnja ima stroe kriterije u odnosu na
integriranu i zabranjuje koritenje sintetskih gnojiva i preparata te se temelji na
uspostavljanju sklada izmeu ovjeka i prirode, koj je uporabom "prljavih
tehnologija" ozbiljno naruen.

Pitanja i odgovori
Datum

03.03.2014
.

03.02.2014
.

21.08.2013
.

04.06.2013
.

22.04.2013
.

03.04.20
13.

22.03.20
13.

15.03.20
13.

14.03.20

Upit

Pitanje je postavio

Odgovor (klikni na

Kako izraunati prinos po biljci (npr.

rajice)?
Nikolina Topalovi
Koliko kilogram sjemenskog
Kratak odgovor na Va upit pogleda
krumpira daje okvirno prinos?
(V.Vukadinovi)
topalovicn@net.hr
Kako izraunati potrebnu koliinu
gnojiva po metru kvadratnom?
Kako pripremiti suhi golublji gnoj za
prihranu rajice, krastavaca, paprike
Kratak odgovor na upit kako i koliko
Ante emelji
i ostalih povrtnih kultura? Kako i
gnoja za uzgoj povra pogledajte is
cemeljic.ante@gmail.com (V.Vukadinovi)
koliko dozirati po biljci i kada ga
upotrijebiti?
Analizom tla utvreno je da moje tlo
sadri humus = 2,4; pH (KCl) = 5,1;
AL-P2O5 = 9 mg/100g; AL-K2O = 10
mg/10g. Zanima me do koje razine
Tomislav Divi
Kratak odgovor na Vae pitanje nala
u mg/100g bi gnojidbom trebalo
tomislav_divic@hotmail.com tablice upita (V. Vukadinovi)
podignuti koliinu pristupanog
fosfora i kalija za prinos kukuruza od
oko 10 t/ha?
Sredinom 4. mjeseca smo posadili
proljetni enjak u okolici Vrbovca.
Nekih tri tjedna prije sadnje
pognojili smo tlo s NPK 15:15:15.
Odgovor na Vae pitanje nalazi se u
Ve je podosta narastao, izvadili
enjaka". Dakle, enjak moete p
smo dvije lukovice, promjera su cca
do 3 puta ako slabo napreduje, ali p
Rene Veronek
kao pikula.
pretjerate (najvie do ~170 kg N/ha
rene.veronek@gmail.com
primjenjen prije sadnje) jer niste na
Zanima me da li bi bilo korisno da
kompleksnog gnojiva (koliina/povr
ga prihranimo KAN-om i ako da
kemijske analize tla. (V. Vukadinovi
kada? Da li bi mu eventualna
prihrana u ovoj fazi bila tetna ili bi
mu openito daljnja prihrana bila
tetna?
Premda je na slino pitanje ve dat
(injenice o N-prihrani ureom), ima
Koliko treba otopiti kg uree obzirom
Predrag Nikoli
nedoumica pa je ispod tablice upite
na koncentraciju duika i koliinu
predragn25@gmail.com
odgovor koliko otopiti uree da se do
vode?
koncentracija duika u razliitim kol
Vukadinovi)
Da li je prva prihrana penice i
jema imala "efekta" poto
znamo da je veina proizvoaa
Prerano je zakljuiti koliki je uinak
prihranilo penicu u oujku, s
Sinia Crnan
prihrana ozimih ita. Miljenje o to
obzirom da je pala velika koliina
crncan@gmail.com
ispod tablice upita (V.Vukadinovi)
kie i uzrokovala ispiranje duika.
Moemo li rei da smo u prvoj
prihrani "bacili novac"?
Je li mogue zamjeniti u
Dejan Luki
Ureu moete u potpunosti zamjeni
potpunostiureu KAN-om na
dejan.lukic@mlijekoproduk
kojim tlima. iri odgovor je ispod t
kiselim zemljitima, tj. kroz
t.com
Vukadinovi).
itavu vegetaciju kukuruza?
Primjenite izraunatu koliinu karb
Prema kalkulatoru treba
(kalkulator upozorava na najveu d
primjeniti 15 t/ha karbokalka.
ali analizu tla ponovite nakon 4-5 g
Mogu li to primjeniti odjednom ili
Anelin Dolani
tlo ekstremno kiselo te moda to n
u dvije ili tri godine? Rezultati
andelindolancic@gmail.co
Takoer, nakon kalcizacije moe do
analize tla: pH-HOH = 4.53, pHm
mikroelemenata. Kalcizaciju prove
KCl = 3.85, humus = 2.4,
(najbolje ljeti po strnitu) radi dobr
Hy=7.20.
karbokalka (V. Vukadinovi).
Anelin Dolani
pH vrijednost (aktualna - odreena
Kolika je maksimalna doza

13.

21.01.20
13.

18.12.20
12.

03.12.20
12.

22.11.20
12.

15.11.20
12.

29.10.20
12.

29.10.20

kalcizacije koju je mogue

primjeniti jer pH mi je 3.85?

Je li mogue uzgajati aronije u Lici

(Gacka dolina), kamo treba
poslati tlo na analizu i gdje se
mogu kupiti kvalitetne sadnice?

Analiza tla pokazuje da mi je tlo

alkalno na kojem bih uzgajao
povre. Je li pametno ufrezati
piljevinu radi zakiseljavanja ili
pokuat sa neim drugim?
U Sinjskom polju imamo problem
s visokim pH tla. Moe li se pH tla
sniziti upotrebom sumpora,
aluminijevog sulfata, gipsa ili
kiselog treseta?
Ove jeseni na podruju
Jastrebarskog palo je vie od 300
mm/m2 kie, uz to da je studeni
preteno oblaan i kiovit.
Primjetio sam da su jemovi u
zadnjih desetak dana poeli gubiti
boju i gotovo su bjelouti. Gotovo
svi su sijani prije 15. listopada jer
se nakon toga nije vie moglo od
vlage kvalitetno raditi. Na
biljkama se ne primjeuju lisne
ui.
Molim Vas da mi odgovorite da li
je ovakav izgled jema posljedica
neprimjerenog vodozranog
reima i da li postoji ansa da se
oporavi te to bih sada mogao
uiniti da mu pomognem? Ulazak
traktorom u parcele trenutno je
gotovo nemogu.

Ove jeseni su mnogi ratari zaorali

kompletnu koliinu uree uz P i K
gnojiva za proljetne kulture to do
sad nije bilo "pravilo". Molim Vae
miljenje i savjet po tom pitanju.

itao sam na forumima kako se

moe uspjeno sniziti visok pH tla
zaoravanjem komine (dropa) od
groa (navodno ima oko 10%
vinskog octa) te su ujedno
poveali sadraj organske tvari.
Dali ste upoznati s tim, i dali se to
smije primjeniti?
Kada je najbolje izvriti folijarnu

andelindolancic@gmail.co
m

Ljiljana Rogi
rogic1@hotmail.com

izmjenjiva - odreena u KCl) nije d

pouzdano utvrivanje kalcizacije.
maksimalna doza kalcizacije? (V. V
Aroniju, Photinia (Aronia) malanoca
uspjeno uzgajati u Lici jer su njen
njegom i klimatski uvjetima skrom
Za analizu tla s gnojidbenom prepo
zasnivanje nasada aronije kontakti
Zavod za tlo i ouvanje zemljita, O
cesta 63c (dr. sc. M. eput, mirand
++38531275189).
Najee se uzgajaju sorte Nero i V
dobavljaa sadnica potraite na in
Vukadinovi).

Dejan Hrastinski
dejan.hrastinski@gmail.co

Na vrlo slino pitanje dat je ve od

upita. Preporuujem da to ne inite
biti dogurona uz polovian efekt (

Tono Mari
toncomaric@gmail.com

pH karbonatnih tala moe se snizit

"kabasta" agrotehnika mjera koja
gledano, sigurno ne isplati. iri odg
pogledajte ispod tablice upita (Vl.

Ivan Beli
ivan5beslic@gmail.com

Premalo je informacija da bi odgov

iznosim vie moguih razloga kloro
Vaih jemova. Odgovor (uenje
pogledajte ispod tablice upita (Vla

Boko Gvero
gvero.bosko@gmail.com

Na tlima lakog mehanikog sastav

plitkog soluma ne treba u jesen da
ukupne potrebe N, na srednjem te
tekim, glinovitim tlima 1/2 do 2/3
primjene ukupne potrebe usjeva za
realna je opasnost da e se tijekom
N, to vei to je tlo laeg mehanik
vie vodenog taloga. Stoga, uvijek
mogunost proljetne primjene N (p
startno i/ili u prihrani) (Vladimir Vu

Vjekoslav Zeli
vjekozelic@gmail.com

pH tla se moe sniziti, ali takav zah

vee povrine izuzetno skup i agro
zahtijevan, stvara niz drugih probl
je ispod tablice upita (V. Vukadinov

Vjekoslav Zeli

Folijarnu prihranu treba izvoditi za

12.

prihranu, jutrom za vrijeme rose

ili kad je list suh?

22.09.20
12.

Da li je bolje ostavit stajnjak na

hrpi i ekati da "odradi" te nakon
koliko vremena ga razvesti po
parceli ili se moe ostvariti isti
(bolji) uinak raspodjelom svjeeg
stajnjaka i odmah njegovim
zaoravanjem?

19.09.20
12.

Mora li se kalcizacija obaviti

najmanje 3 mjeseca prije
jesenske sadnje enjaka?

16.09.20
12.

elim se poeti baviti uzgojem

enjaka pa vas molim da mi
pomognete

30.07.20
12.

21.05.20
12.

10.05.20
12.

07.05.20
12.

Kako uzeti uzorak tla za fizikalnokemijsku analizu?

Imam nasad narani pored
Opuzena. Stare su oko 30 godina i
u zadnje vrijeme primjeujem da
im listovi ute. ime prihranjivati?
Mislim da nije bolest nego
nedostatak hranjiva, ako se ne
varam.
to je sideracija, a to su pokrovni
usjevi?
Zanima me opravdanost ulaganja
u folijarnu gnojidbu penice u fazi
klasanja kao tree prihrane i da li
se folijarno gnojivo moe mijeati
sa Prosarom, te opravdanost
upotrebe folijarnog gnojiva kao
druge prihrane kukuruza?

14.04.20
12.

Kako najbolje ishraniti enjak

gnojidbom tla i folijarno?

13.04.20
12.
04.04.20
12.

to treba znati o primjeni cinka u

ishrani kukuruza?
Kada i kako primjeniti mangan za
eernu repu?

03.04.20
12.

Kako primjeniti ureu za prihranu

penice i drugih kultura?

01.04.20
12.
30.03.20
12.

Postoji li inokulant za tretiranje

kukuruznog sjemena te kako se
primjenjuje, koje su prednosti i
koja je cijena istog?
Koliki se prosjeni urod kukuruza
moe oekivati uz upotrebu oko
120 kg N, 70 kg P i 80-90 kg K na
tlu iji je pH izmeu 5 i 6 u SZ

vjekozelic@gmail.com

Josip Mui
josip.music@gmail.com

Miku Branko
bm.mikus@live.com
Dino
Bikidinobikic2010@hotma
il.com
NSS

oblanog dijela dana pri emu je b

jer tada ima veu snagu upijanja v
prianjanje sredstva. Naime, brzo is
poveava koncentraciju aktivne tv
osmotske vrijednosti kapljica to re
oegotinama lia i zastojem u ras
izazvanog stresa. iri odgovor pog
tablice upita (V. Vukadinovi).
Stajnjak treba fermentirati jer se u
razlae stelja, suava C/N omjer, p
korisnih mikroorganizama, smanju
olakava zaoravanje, a uz pravilno
primjenu smanjuju gubitci i ublaa
duine depresije. Izveeni stajnja
odmah raspodijeliti i zaorati i to u
moguem vremenu. Vidi autorski t
gnojiva (V. Vukadinovi)
Koritenjem karbokalka za kalcizac
moe biti i mnogo krae. Dakle, ne
kalcizaciju.Savjet je ispod tablice u
Vukadinovi).
Premda u Programskom savjetu NS
povrara, ima u posljednje vrijeme
uzgoju enjaka. Soga je pripremlj
uzgoju enjaka (V. Vukadinovi)
Uzimanje uzoraka tla za fizikalno-k
analizu(autorski tekst Vladimira Vu

Smiljan
Kundertsmiljan.kundert@m
zos.hr

Na Vae pitanje teko je precizno o

priloili analizu tla, i/ili rezultate fo
objanjenje pogledajte ispod tablic
Vukadinovi).

NSS

Zelena gnojidba (sideracija) i pokro

usjevi (autorski tekst V. Vukadinov

Branko Kopi (Agro

Ravli)bkbkopic@gmail.co
m

Vjekoslav Zeli
stipezelic123@gmail.com
NSS

Na vaa pitanja odgovor je ispod t

upita (Vladimir Vukadinovi)

Odgovor na pitanje o gnojidbi en

analize tla pogledajte ispod tablice
Vukadinovi)
Primjena cinka u ishrani kukuruza
Berti)

NSS

iri odgovor pogledajte u autorsko

NSS

Odgovor na pitanje o mijeanju he

uree pogledajte na podstranici za
vaneinjenice o folijarnoj i konven
uree prikazujemo tablino.

Goran
Matrinjasg.martinjas@gma
il.com

U RH ne postoji komercijalni proizv

sjemena kukuruza. iri odgovor je
upita(Vladimir Vukadinovi)

Ivan
Beliivan5beslc@gmail.co
m

Budui da nisu raspoloivi svi potre

se priblino procjeniti urod kukuruz
suhog zrna.Obrazloenje procjene
upita (Vladimir Vukadinovi)

Hrvatskoj?
26.03.20
12.

Kada i kako primjeniti bor za

eernu repu?

NSS

iri odgovor pogledajte u autorsko

NSS

Radi se o nedostatku fosfora u uvje

proljea, suvika vode ili zbijenom
tlima. ire obrazloenje je ispod ta
knjizi Ishrana bilja (2011.) autora V
Vukadinovi.

Matija Paveli
matija-p@hotmail.com

Uranili ste s prvom prihranom, a o

bila potrebna jer je sideracija (rauo
osigurala izdanu koliinu duika o
povoljne uvjete mineralizacije. Dru
obavite poetkom vlatanja, ali sam
potrebna. ire obrazloenje je ispo
upita (Vladimir Vukadinovi).

Moe, ali uz koritenje analize tla t

agrotehnike norme uzgoja eern
zatite, obrade, pripreme za sjetv
Vladimir Vukadinovi)

19.03.20
12.

to izaziva ljubiastu boju

kukuruza u ranom porastu?

06.02.20
12.

Sijao sam sortu Srpanjku

20.10.2011., nakon zelene
gnojidbe (zaorana rauola). Prva
prihrana penice je obavljena je s
200 kg KAN/ha 23.1.2012., a
nakon prihrane pala je lagana
kia.
1. Poto je nedugo nakon prve
prihrane poelo razdoblje niskih
temperatura, a penica nije imala
snjeni pokriva, da li e prva
prihrana uope biti iskoritena?
2. Da li da drugu prihranu obavim
po Vaim preporukama u poetku
vlatanja ili u neko drugo vrijeme?

25.01.20
12.

Moe li gnojidba eerne repe dati

visok prinos korijena dobre
tehnoloke kakvoe?

NSS

08.01.20
12.

Moe li se za prvu N-prihranu

ozime penice (i drugih ozimih
ita) koristiti urea?

NSS

08.01.20
12.

Kad treba obaviti prvu prihranu

ozime penice?

NSS

06.01.20
12.

Kada prihraniti ozimu penicu?

NSS

19.12.20
11.

to je to integrirana ishrana bilja?

NSS

Nipoto! (Vladimir Vukadinovi)

U sustavu integrirane biljne proizv

01.03., a u konvencionalnoj proizv
proljetog kretanja vegetacije (auto
Vladimir Vukadinovi)
Kratak odgovor je ispod tablice up
vidjeti ovdje: N-prihrana ozimih it
tekst: Vladimir Vukadinovi)
Integrirana ishrana bilja i gnojidba
Vukadinovi; razlikuje se u vanim
teksta ukljuenog u Tehnoloke up
proizvodnju ratarskih kultura za 20

03.03.2014. Kako izraunati prinos po biljci...

Prinos po biljci izraunajte tako da prvo utvrdite koliko je biljaka, npr. rajice, zasaeno
po ha (10.000 m2) ili na odreenu povrinu, npr. plastenika. Ako je razmak sadnje 70 cm,
a razmak u redu 50 cm, tada je broj biljaka po hektru:
10.000/(0,70*0,50) = 28.571 biljaka/ha.
Prinos rajice na otvorenom moe biti i 100 t/ha, a u plasteniku ili stakleniku i nekoliko
puta vei. Dakle, ako ste ostvarili prinos rajice od, npr. 60 t/ha (60.000 kg/ha), tada je
prinos po jednoj biljci:
60.000/28.571 = 2,1 kg.
Oekivani prinos krumpira u naim agroekolokim uvjetima, naravno ovisno o razini
agrotehnike i genetskom potencijalu rodnosti izabrane sorte, najee je 20 - 50 t/ha.
Potrebna koliina sjemena znatno varira ovisno o gustoi sadnje i veliini (teini)
gomolja, odnosno potrebno Vam je izmeu 1.500 i 3.000 kg/ha sjemena.
Gnojidbena preporuka, temeljem analize tla, najee se izraava u kg/ha aktivne tvari
gnojiva (N, P2O5 i K2O). Aktivnu tvar morate preraunati u koliinu gnojiva kojim

raspolaete po formuli:
Gnojivo kg/ha = (a x 100) / b
(a = potrebna koliina gnojiva, b = koncentracija aktivne tvari u gnojivu %; detalje
pogledajte na:http://nss.com.hr/documents/gnojidba/Gnojidbene%20preporuke.pdf).
Budui da 1 ha ima povrinu od 10.000 m2, lako je gnojidbenu preporuku preraunati na
drugu jedinicu povrine. Npr., ako je potreba krumpira 250 kg/ha K 2O, tada primjenite
(250 x 100 / 60) 417 kg 60 % KCl, odnosno 42 g/m 2.

03.02.2014. Kako i koliko primjeniti golubijeg gnoja za

uzgoj povra
U primjeni ptijeg gnojiva (izmeta ili guana) potrebno je biti oprezan zbog visoke
koncentracije NPK hraniva (u suhom stanju do 10x u odnosu na svjei govei gnoj, vidi
tablicu). Golubiji gnoj primjenjuje se jo od antikih vremena, a zbog jaine najbolje ga
je kompostirati (dodak golubijeg gnoja prekinite dva mjeseca prije kraja kompostiranja). U
povrarstvu se primjenjuje do 5 cm god -1 komposta po povrini i unese (ili jo bolje
izmijea frezom) na dubinu 15-20 cm. Kompost nije djelotvoran protiv korova kao mal i
ne treba ga na taj nain koristiti.
Koliine golubijeg gnojiva kreu se od 20-40 kg/ar (0,2-0,4 kg/m 2). Kod primjene suhog
golubijeg gnoja (openito ptijeg guana) treba paziti da se ne udie praina jer esto
sadri razliite patogene (viruse, bakterije i gljivice).
Prosjena koncentracija glavnih makroelemenata u ptijem gnojivu
Vrsta gnojiva
N
P2O5
K2O
Kokoji - svjei
1,5
1,3
0,5
Brojlerski - svjei
3,1
3,0
2,0
Golubiji - svjei
2,2
1,8
1,1
Golubiji - suhi
4,2-6,0
1,5-3,0
1,5-2,0
Govei - svjei
0,6
0,3
0,5
Vie o organskim gnojivima i gnojidbi pogledajte u knjizi Ishrana
bilja (Vukadinovi & Vukadinovi, 2011.)

21.08.2013. Kako gnojiti da se raspoloivost fosfora i

kalija u tlu podigne na optimalnu razinu
Odgovoriti na Vae pitanje nije ni malo jednostavno. Naime, ovisno o nainu
gospodarenje primjenjuje se specifina strategija gnojidbe (na tu temu uskoro izlazi
omanja knjiga "Filozofija gnojidbe" ili "to sve treba znati o gnojidbi" autora V.
Vukadinovi i B. Berti):
Gnojidba tla: polazi od neupitne injenice da se primjenom gnojiva poveava mogunost
usvajanja (bioraspoloivost) hraniva i to kroz poveanje, ali i odravanje kritine
koncentracije hraniva u tlu (ispod koje pada prinos) ili, za svaki sluaj, u malom suviku.
Ovakav pristup svojstven je intenzivnom uzgoju biljaka uz primjenu visokih doza
mineralnih gnojiva, daje visoke prinose, ali esto uz negativne efekte na okoli.
Gnojidba biljaka: obavezno ukljuuju redovitu analizu tla i biljaka, odnosno sustav
kontrole plodnosti uz bilanciranje (management ili gospodarenje hranivima). Vano je
naglasiti kako je utvrivanje bilance glavnih elemenata biljne ishrane (N, P i K) posve
razliito. Naime, dok se bilanca za fosfor i kalij moe utvrivati u razdoblju od 4 do 8
godina zbog njihove male pokretljivosti u tlu, samim tim i malih gubitaka, za duik se

bilanca mora utvrivati godinje, ili ee kroz vegetaciju, kao i kod smjene vie kultura
unutar jedne godine.
Gnojidba tla i biljaka: najblia je definiciji odrive gnojidbe jer pokuava pomiriti prve
dvije filozofije uz uvaavanje agronomskog, ekonomskog i ekolokog aspekta gnojidbe.
Dakle, gnojidba tla i biljaka ima zadatak odravanje ili poveanje plodnosti siromanih
tala do razine potrebne za postizanje mogueg, ekonomski isplativog prinosa, to
zahtijeva podmirenje potrebe biljaka hranivima za postizanje odreene visine (i/ili)
kakvoe prinosa, a vodi rauna o okoliu i produktivnoj kondiciji tla. Sloenost ovakve
filozofije, njeno razumijevanje i primjena u praksi osnovni je razlog estim
pojednostavljenjima ove strategije gnojidbe.
Bez gnojidbe: bez obzira ini li se ova strategija neozbiljnom, esta je kad je zemljite
iznajmljeno na kratak rok, kad je cijena proizvoda mala, a gnojiva visoka, kad je
nesreeno trite, dugi rokovi plaanja proizvoda i sl. Uinke izostanka gnojidbe ne emo
posebno razmatrati, ali proizvoai moraju biti svjesni da bez gnojidbe gube velik dio
profita jer, prema iroko prihvaenim spoznajama, gnojidba je zasluna za 30 do 50 %
poveanja prinosa, esto i vie.
Budui da primjena gnojiva mora uvaavati ekonomske, socijalne i ekoloke principe,
temeljna naela, prema suvremenom konceptu gnojidbe tla i biljaka, mogu se vrlo
jednostavno i razumljivo formulirati:
1)
2)
3)
4)
5)

primjena potrebnog hraniva i

adekvatne doze,
u pravo vrijeme,
na pravo mjesto i
uz pravu cijenu.

Najire primjenjivana filozofija je gnojidba tla i biljaka, poznata kao koncept ciljnog
prinosa koja podrazumijeva poznavanje:
1)

koliine hraniva potrebne za postizanje jedinice gospodarskog prinosa (najee u

kg aktivne tvari po toni prinosa),
2) koliine hraniva koju biljke mogu usvojiti iz tla (bioraspoloivost hraniva) i
3) uinkovitosti gnojidbe (agronomska ili fizioloka), kao i iskoristivosti hranjivog
elementa iz gnojiva.
Konvencionalno utvrivanje potrebe u gnojidbi podrazumijeva poznavanje graninih
vrijednosti svakog pojedinog hraniva, odnosno utvrene razrede pristupanosti,
koeficijente uinkovitosti gnojiva i planiranu (moguu) visinu prinosa. Najvei broj
podataka kontrole plodnosti tla u Hrvatskoj dobiven je AL-metodom (Amonijsko Laktatna
ekstrakcija hraniva, varijanta Egnr-Riehm-Domingo) pa e ona biti iskoritena u daljnjem
tekstu za prikaz procjene, odnosno proraun preporuke potrebne gnojidbe na
konvencionalan, za nae uvjete standardan nain.
Podjela tala u grupe, na temelju opskrbljenosti hranivima, ima praktian znaaj za
konvencionalan pristup utvrivanja potrebne gnojidbe to je prikazano tablicama 1 i 2.
Tablica 1. Opskrbljenost tla hranivima i zadatak gnojidbe

Tablica 2. Opskrbljenosti tla i poveanje prinosa gnojidbom

Pitanje gnojidbe siromanih tala niske opskrbljenosti hranivima visokim dozama, s ciljem
postizanja visokih priroda, mora se oprezno, ali i posebno rjeavati za svaki element, s
obzirom na usvojenu strategiju gnojidbe, jer im je ponaanje u tlu i uinkovitost, kako
agronomska tako i fizioloka, vrlo razliita. Stoga prilaem jo dvije tablice (tablica 3. i 4.)
iz knjige "Ishrana bilja" (2011.; autori Vladimir Vukadinovi i Vesna Vukadinovi).
Tablica 3. Granine vrijednosti AL-P2O5 i AL-K2O za ratarske usjeve na podruju istone
Hrvatske (Vladimir Vukadinovi)

Tablica 4. Potrebna koliina aktivne tvari (%) ovisno o klasi opskrbljenosti tla

Kljuno pitanje gnojidbe je: Koliko hraniva treba unijeti u tlo da se osigura oekivana
visina prinosa? Naime, usjev iskoristi tek dio hraniva, ovisno o biljnoj vrsti, odnosno
kultivaru, duljini vegetacije, te zemljinim i klimatskim uvjetima. Stoga pouzdan
odgovor nije mogu bez kemijske analize tla jer ona daje odgovor na pitanje koliko
hranjivih tvari biljke mogu usvojiti iz tla, a analiza biljne tvari odgovor na pitanje koliko je
potrebno hraniva za oekivanu, odnosno moguu visinu prinosa.

22.05.2013. Kako pripremiti otopinu uree za folijarnu

primjenu?
Urea
se
od
duinih
gnojiva
najee
koristi kao
folijarni
sprej
jer
je najekonominiji izvor duika, a malo je vjerovatno da e izazvati oegotine lista ako
koncentracija nije previsoka. Budui da otopljena urea ne disocira (nije elektrolit),
razumne koncentracije ne izazivaju osmotski stres i oegotine na listu. Istraivanja
pokazuju da je najefikasnija koncentracija uree 4 % za strne itarice i ne bi
trebalo koristiti koncentraciju veu od 10 % (premda Petrokemija Kutina za neke
usjeve doputa i 30 % otopinu). Da biste smanjili rizik od oegotina lia, ureu treba
primijeniti u ranim jutarnjim satima(kad je hladnije) i po suhom vremenu. Topljivost uree u
vodi je visoka (tablica 1.) i jako ovisi od temperature vode.
Tablica 1.
Topljivost uree (kg/100 kg vode)
Temperatura (C)
Topivost (kg/100 g vode)
10
84
20
105
30
133

40

166

Tablica 2.
Priprema odreene koliine folijarnog spreja uree (100 2000 kg, odnosno
litara) koncentracije 2 do 10 % duika
10 %
otopina
ukupn 2 % otopina 4 % otopina 6 % otopina 8 % otopina
o kg
urea voda urea voda urea voda urea
vod
urea voda
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
a kg
kg
kg
100
4.3
95.7
8.7
91.3
13.0
87.0
17.4
82.6
21.7
78.3
182.
165.
200
8.7 191.3
17.4
6
26.1 173.9
34.8
2
43.5 156.5
273.
247.
300
13.0 287.0
26.1
9
39.1 260.9
52.2
8
65.2 234.8
365.
330.
400
17.4 382.6
34.8
2
52.2 347.8
69.6
4
87.0 313.0
456.
413.
500
21.7 478.3
43.5
5
65.2 434.8
87.0
0 108.7 391.3
547.
495.
600
26.1 573.9
52.2
8
78.3 521.7 104.3
7 130.4 469.6
639.
578.
700
30.4 669.6
60.9
1
91.3 608.7 121.7
3 152.2 547.8
730.
660.
800
34.8 765.2
69.6
4 104.3 695.7 139.1
9 173.9 626.1
821.
743.
900
39.1 860.9
78.3
7 117.4 782.6 156.5
5 195.7 704.3
913.
826.
1000
43.5 956.5
87.0
0 130.4 869.6 173.9
1 217.4 782.6
1052.
1004
908.
1100
47.8
2
95.7
.3 143.5 956.5 191.3
7 239.1 860.9
1147.
1095
1043.
991.
1200
52.2
8 104.3
.7 156.5
5 208.7
3 260.9 939.1
1243.
1187
1130.
1073
1017.
1300
56.5
5 113.0
.0 169.6
4 226.1
.9 282.6
4
1339.
1278
1217.
1156
1095.
1400
60.9
1 121.7
.3 182.6
4 243.5
.5 304.3
7
1434.
1369
1304.
1239
1173.
1500
65.2
8 130.4
.6 195.7
3 260.9
.1 326.1
9
1530.
1460
1391.
1321
1252.
1600
69.6
4 139.1
.9 208.7
3 278.3
.7 347.8
2
1626.
1552
1478.
1404
1330.
1700
73.9
1 147.8
.2 221.7
3 295.7
.3 369.6
4
1721.
1643
1565.
1487
1408.
1800
78.3
7 156.5
.5 234.8
2 313.0
.0 391.3
7
1817.
1734
1652.
1569
1487.
1900
82.6
4 165.2
.8 247.8
2 330.4
.6 413.0
0
1913.
1826
1739.
1652
1565.
2000
87.0
0 173.9
.1 260.9
1 347.8
.2 434.8
2

Stupac urea kg pomnoite s 0,46 kako biste dobili primjenjenu koliinu N (u kg), npr.
za 1000 litara 4 % otopine: 87,0 0,46 = 40 kg N

03.04.2013. Moemo li rei da smo u prvoj prihrani ozimih

ita "bacili novac"?
Prerano je ustvrditi kako prva prihrana ozimih ita u ovoj vegetaciji (2012./13.) nije
djelovala i da je to "baen novac". Treba saekati daljnji tijek vegetacije, a ako elite
ranije provjeriti uinak prve prihrane pogledajte vegetacijski vrh pod povealom
neposredno prije poetka vlatanja. Ako zametak klasa ima 21 ili vie klasia (prole
godine taj broj je bio >=25 na penicama koje su kasnije dale visok i vrlo visok prinos),
jo uvijek se moe oekivati visok prinos. Takoer, ishranjenost ozimih usjeva moete
provjeriti folijarnom analizom. Ako je u suhoj tvari ozime penice u stadijima 4-6 izmeu
3,5 i 4,5 % N, status duika zadovoljava, a kad je iznad 4,0 %, ishranjenost je dobra (vidi
tekst N-prihrana ozimih ita).
Prvu prihranu ne treba obaviti prerano (kad su ozima ita u mirovanju, odnosno po
smrznutom tlu i hladnom vremenu), ve u momentu "proljetnog kretanja vegetacije", to
je ove zime zaista bilo teko "pogoditi". Ovakve vremenske situacije dobar su podsjetnik
kako jedan dio duika (i sav fosfor i kalij) treba dati u osnovnoj gnojidbi prije sjetve. Na
lakim i plitkim tlima treba primjeniti do 30% ukupne potrebe duika, a na teim ~50%
pod osnovnu obradu.
Prije druge prihrane, koju treba obaviti najkasnije do poetka vlatanja, korisno je
Nmin metodom provjeriti koliko ima mineralnog, odmah raspoloivog duika u tlu na dubini
60-90 cm i s rezultatima usaglasiti dozu duika. Naime, duik koji se nalazi na dubinama
do 120 cm, a na strukturnim tlima i neto dublje, tijekom proljetnog suenja tla pomjerit
e se kapilarnim kretanjem u zonu korijena i bit e na raspolaganju usjevima.

23.03.2013. Je li mogue potpuno ureu zamjeniti KAN-om

u ishrani kukuruza na kiselim tlima?

Urea se u principu primjenjuje kao osnovno gnojivo pod zimsku (duboku) brazdu i tada su
na neutralnim i lunatim tlima gubici duika volatizacijom (isparavanjem, odnosno
hlapljenjem) zanemarljivi, a na kiselim zemljitima amonijski ion se vee na adsorptivni
kompleks (pa se teko gubi ispiranjem) i kiseline (gradei soli) te praktino ne dolazi do
gubitaka duika. Gubici duika mogu biti veliki kad se urea primjenjuje na alkalnim tlima,
posebno po povrini (prihrana). O gubicima uree na alkalnim tlima pogledajte lanak
"Prihrana ureom". Naime, u tlu se urea (amidno gnojivo) pod pod utjecajem vlage brzo
razgrauje do amonijevog karbamata koji je slabo alkalne fizioloke reakcije, a amonijev
ion se dalje, pod normalnim uvjetima (vlaga, temperatura i kisik) brzo transformira do
nitrata to uzrokuje slabo i prolazno zakiseljavanje pa se urea smatra fizioloki slabo
kiselim gnojivom. Meutim, nitrifikacijske bakterije zahtijevaju pH iznad 5,5 te se na jako
i ekstremno kiselim tlima urea ne moe transformirati do nitrata te biljke usvajaju
iskljuivo amonijski oblik. Budui je amonijski oblik duika (NH 4+) kation (pozitivno
nabijen ion za razliku od uree koja je nepolarna molekula i lako se ispire iz tla, npr. kiom
ili navodnjavanjem), urea je pogodna za osnovnu gnojidbu (pod zimsku brazdu) kad se
unosi u zonu korijena i tako osigurava biljkama duik zimi (posebno kad ima malo ili pak
suvie vode, odnosno prihrana ne djeluje ili ju je nemouge provesti na vrijeme). Kad je
osnovna gnojidba duikom (urea i kompleksna gnojiva) izostavljene, duik se moe
dodati predsjetveno, startno (sa sjetvom) i u prihrani u obliku KAN-a koji ima 50%
amonijskog i 50% nitratnog duika. Nitratni oblik duika vrlo je pokretan u tlu i biljke ga
lako usvajaju. Zbog pokretljivosti nitrata mogui su gubici ispiranjem (ne vee se na
adsorptivni kompleks tla) ili ak sapiranjem (kod obilnih kia, naroito na nagnutim
terenima). Stoga se KAN ili AN (i druga nitratna gnojiva) primjenjuju u nekoliko navrata
pa se urea moe u potpunosti zamjeniti KAN-om (ija je fizioloka kiselost, zbog
prisutnog kalcijevog i magnetijevog karbonata, veoma slabo izraena).
Za osnovnu gnojidbu kukuruza koristitite ureu, ili anhidrirani amonijak (na kiselim tlima) i
UAN (posebice je povoljan za prskanje etvenih ostataka prije zaoravanja). Anhidrirani
amonijak mora biti injektiran na 12-15 cm kod povoljnog stanja vlanosti radi
sprjeavanja gubitka duika volatizacijom (na neutralnim i karbonatnim tlima). Iz istog
razloga ureu i UAN dobro je zaorati odmah nakon raspodjele, a najkasnije nakon 3 dana
kad temperature nisu visoke.
KAN je duino gnojivo koje se najvie koristi za prihranu, a moe se primjenjivati i
startno, ima dobra fizikalna svojstva i fizioloki je gotovo neutralno. Proizvodi se
mjeanjem amonijevog nitrata s CaCO3 ili dolomitom (CaCO3xMgCO3) i naziva KAN
(Kalcijev Amonijev Nitrat).
Budui da je urea visoko koncentrirano duino gnojivo, u primjeni se mora voditi rauna
o ravnomjernom raspodjeljivanju, posebice u sunim uvjetima. Urea se esto primjenjuje
i kao startno gnojivo, unesena plitko u tlo kad u osnovnoj gnojidbi nije primijenjeno
kompleksno gnojivo koje sadri duik. Primijenjena u prihrani, urea moe imati i
negativne uinke, a mogui su i visoki gubici duika s povrine tla.

14.03.2013. Kolika je maksimalna doza kalcizacije?

Niska pH-vrijednost dovodi do niza negativnih pojava u tlu, npr. uzrokuje deficit kalcija i
magnezija (a time i kvarenje strukture tla), toksinost aluminija i/ili mangana, smanjene
raspoloivosti fosfora, nisku efikasnost gnojidbe duikom, fosforom i kalijem uz usporen
rast i razvitak biljaka te konano uzrokuje nii prinos i njegovu loiju kakvou. Stoga se
kao obvezna mjera popravke kiselih tala preporua kalcizacija, ali samo uz detaljnu
kemijsku analizu tla i uvaavanje ostalih mjera popravke (humizacija, fosfatizacija,
primjena mikroelemenata i dr.).
U ekstremno kiselim tlima, kod pH < 4,0 dolazi do izravne toksinosti H + (vie biljke ne
uspijevaju ispod pH 3,7), kod pH < 5,0 esta je toksinost iona Al 3+ i Mn2+, a kad je pH >
4,2 toksinost H+ iona je neizravne naravi i to putem aktivacije tekih metala, ali i uz
poremeaj u sastavu "korisne mikroflore". Na temelju brojnih istraivanja smatra se
optimalnim kada je na adsorpcijskom kompleksu 65-85 % Ca, 5-15 % Mg i 2-3,5 % K,
odnosno za eernu repu je povoljno kada je na adsorpcijskom kompleksu vie od 85 %
baza (ne manje od 65 %) uz ~70 % Ca.
Za pouzdano odreivanje potrebe u kalcizaciji potrebno je analizirati tlo na hidrolitsku

(potencijalnu) kiselost i KIK (ili umjesto KIK-a na humus i mehaniki sastav; Vukadinovi &
Vukadinovi, Ishrana bilja, III izdanje, 2011.). pH nije dovoljan za pouzdano utvrivanje
potrebe kalcizacije. Naime, dva tla koja imaju istu pH vrijednost sadre razliitu koliinu
kiselih iona, obzirom na kapacitet sorpcije kationa (KIK), dakle nisu jednako, pa ak niti
podjednako kisela.
Budui da je kalcizacija agrotehnika mjera s dalekosenim posljedicama ("Kalcizacija
bogati oeve, a siromai sinove") mudro je "podizati" pH postupno, svakih 3 do 5 godina
uz dunu panju raspoloivosti fosfora, padu sadraja humusa i mikroelemenata. Za
usjeve ne treba prekoraiti 10 t/ha CaO, dok se za trajne usjeve moe primjeniti i
dvostruka koliina, ali krupnozrnatog materijala iz kojeg e se kalcij godinama oslobaati
pod utjecajem zemljine kiselosti. Potrebu kalcizacije moete priblino izraunati koristei
se kalkulatorom(http://pedologija.com.hr/kalkulatori/Kalcizacija.htm).

03.12.2012. Moe li se sniziti pH karbonatnih tala?

pH reakcija tla moe se sniziti primjenom sumpora, sumporne ili fosforne kiseline (i
drugim, pa i organskim kiselinama), kiselim tresetom, eljeznim ili aluminijevim sulfatom
itd. Meutim, to je vrlo kabasta, tehniki praktino neizvodiva (burna kemijska reakcija,
vrlo korozivne kiseline, otrovna isparenja, unitenje ukupne mikroflore u tlu itd.) i vrlo
skupa agrotehnika mjera iji su dometi vremenski ogranieni i upitni. Iz donje formule
neutralizacije kalcijevog karbona sumpornom kiselinom sve e biti jasno:
CaCO3 (100) + H2SO4 (98) => CaSO4 + H2O + CO2
U zagradama su molekularne mase pa kako je neutralizacija ekvivalentna treba 1,02 kg
sumporne kiseline za neutralizaciju 1,0 kg kalcijevog karbonata (100/98) ili 1,0 kg
elementarnog sumpora za neutralizaciju 3,125 kg CaCO3. Ako u Vaem tlu ima 10 %
CaCO3 (niste poslali kemijsku analizu tla, ali vjerujem da je puno vie), onda oranini sloj
(0 20 cm) uz prosjenu volumnu gustou tla () od 1,5 g/cm3 sadri 300 t/ha CaCO3 za
iju Vam neutralizaciju treba 312,2 t koncentrirane sumporne kiseline (98 %) ili ~950 t/ha
akulmulatorske sumporne kiseline (~33 %). Ako koristite elemenatni sumpor (S) koji
djeluje sporije (oksidira se u tlu uz pomo bakterija do sumporne kiseline), trebat e Vam
trostruko manja koliina, ali to je jo uvijek ~100 t/ha S. Pri tome ne treba koristiti vie od
2,5 t/ha/god. sumpora, a mjeru treba ponoviti i naredne godine, provjeriti pH tla pa
nastaviti sa sufatizacijom ako je potrebno. Unos sumpora najbolje je obaviti ljeti u suho tlo
i barem 2 mjeseca prije sjetve ili sadnje.
Budui da Vaa tla sadre puno kalcijevog karbonata i da su nastala na vapnenakoj
podlozi (pa oranjem izbacujete na povrinu novi CaCO3), agrotehnika mjera acidifikacije
(zakiseljavanja tla) je ekonomski neisplativa, izuzev u nekoj od vrlo profitabilnih
proizvodnji. U tom sluaju bolje je koristiti lokalno zakiseljavanje (u trake ili uz sadnice)
unosom kiselog treseta, kiselog umskog humusa, lia drvea, paprati i dr., primjenjivati
fizioloki kisela mineralna gnojiva kao to su urea, amonijev sulfat, kalijev sulfat i dr.), a
problem Fe-kloroze rijeavati dodatkom eljeznog sufata ili pirita jer djeluju kao sredstva
koja slabo zakiseljavaju tlo, a njima unosite u tlo eljezo.
Takoer, ima vie biljnih vrsta koje dobro podnose pH do 8,5 (asparagus, lucerna, enjak,
crveni luk i dr.) pa je izbor kulture jedna od vrlo vanih mjera za rijeavanje problema
visoke karbonatnosti tala. Zaslanjenja i alkalizirana (natrina) tla su poseban problem.

22.11.2012. uenje jemova

Za jeam je tipino da pri brzom porastu nadzemne mase gubi boju. To je poslijedica
"razrijeivanja" koncentracije klorofila brzom akumulacijom organske tvari. Naravno,
uzrok moe biti i tlo zasieno vodom (korijen nema dovoljno kisika), to na kiselim tlima
dodatno sniava pH vrijednost (tolerantnost na nizak pH je kod jema sortno svojstvo) uz
pojavu toksinosti kiselih iona (preteito H+, Al3+ i Mn2+). Do prve prihrane ne moete
nita uiniti, izuzev sprijeavanja leanja vode na parceli izoravanjem odvodnih kanala (u
prvoj prihrani koristite KAN ili AN, ali do tada ima jo puno vremena).
Ako vrijeme postupno zahladi i jemovi se pripreme (adaptiraju) na hladnou (proces
"kaljenja" zahtijeva osim niske temperature od ~0C i sunane dane), ne bi trebalo biti
veih problema sa suvikom vode u tlu. Ako je pH vaeg tla nizak (<5.5 u KCl) razmislite o
kalcizacija, ali ju provedite na temelju analize tla (Vama je najblia laboratorija Zavodu za
ishranu bilja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu).

29.10.2012. Moe li se uspjeno sniziti pH tla?

Sniavanje pH tla, prije svega, je vrlo skup agrotehniki zahvat upitne isplativosti, ali se
moe provesti, uglavnom na manjim povrinama. Naime, visok sadraj CaCO3, uglavnom
je odgovoran za visok pH tla (iskljuujui zaslanjena tla i alkalina tla) te njegova
neutralizacija zahtijeva ekvivalentu koliinu kiseline. Primjerice, uz 5% CaCO 3 u tlu njegov
sadraj je u sloju do 30 cm priblino 225 t/ha ili 90 t/ha Ca, a za neutralizaciju tako
ogromne koliine karbonata potrebna je ekvivalentna koliina octene kiseline: CaCO 3+ 2
CH3COOH Ca(CH3COO)2+ CO2 (~3.000 t/ha 10% octene kiseline).
Za efikasno zakieljavanje tla, npr. kod sadnje borovnice, koristi se uspjeno drvena
piljevina, borove iglice i druge vrste, prije svega jeftine organske tvari, ali je to pogodno
samo za trajne nasade jer se time unose u tlo velike koliine i tetnih tvari za druge biljke
(npr. alakaloidi, smole i dr.). Takoer, za sniavanje pH tla mogue je koristiti sumpor ili
gips te razliite mineralne kiseline, naravno uz vrlo upitnu isplativost takvog postupka.
Potrebno je naglasiti kako redovna organska gnojidba, zelena gnojidba, primjena treseta,
maliranje povrine tla, zaoravanje etvenih ostataka i reducirana obrada postupno
smanjuju pH tla, ali samo za vrijeme provoenja takve prakse.

29.10.2012. U koje doba dana obaviti folijarnu gnojidbu?

Tekua gnojiva primjenjuju se uglavnom za prihranu (ponekad i startnu) uz mogunost
mijeanja sa zatitnim sredstvima. Prskanje biljaka tekuim gnojivima omoguuje
ravnomjerno doziranje, a hraniva usvojena preko lista praktino odmah djeluju.
Uinkovitost tekuih gnojiva jednaka je konvencionalnim mineralnim gnojivima, ali se
mogu preciznije dozirati i aplicirati u kombinaciji sa zatitom usjeva tijekom vegetacije.
Znatno su skuplja od konvencionalnih gnojiva i u ratarstvu se upotrebljavaju ee u
sjemenskoj proizvodnji, a najee u povrtlarstvu, vinogradarstvu, hortikulturi i drugim
profitabilnim proizvodnjama.
Previsoka koncentracija folijarnog gnojiva izaziva razliit stupanj "opeklina" lista i drugih
organa (npr. plodova) ovisno o vanjskoj temperaturi i biljnoj vrsti. Stoga se preporuuje
folijarna primjena za oblanog vremena (ili ujutro, odnosno uveer kad zahladi) i kod
biljaka koje su u fazi brzog vegetativnog porasta (brzo obnavljaju asimilacijsku povrinu) i
imaju visoku razinu metabolizma za ugradnju tako usvojenih hraniva. Ogranienje
koncentracije folijarnog gnojiva, odnosno niska koliina aktivne tvari esto zahtijeva
viekratnu primjenu te je folijarna gnojidba isplativa samo u visoko profitabilnim
proizvodnjama, odnosno kad cijena proizvoda opravdava takvu agrotehniku.
Oteenje lista kod primjene UAN-a ili drugih tekuih gnojiva (npr. kristalona) nije
posljedica njihovog toksinog djelovanja, ve visoka osmotska vrijednost kapljica brzo
"izvlai" vodu iz njenog tkiva lista, dovodi do plazmolize, naruava se ionska bilanca u
protoplazmi i to izaziva opekline, a nakon toga i nekrozu, odnosno propadanje lia. Kod
primjene UAN-a ili otopljene uree preko lista dolazi i do blokade enzima ureaze zbog
incidentno visoke koncentracije uree u listu.
Problem oteenja lia moe se ublaiti dodatkom tvari za poveanje osmotske
vrijednosti lia u tekue gnojivo, npr. saharoze. Podaci o najveoj doputenoj
koncentraciji aktivne tvari kod primjene tekuih gnojiva esto su kontradiktorni. Npr. za
penicu se preporuuju koncentracije duika za folijarnu primjenu izmeu 4 i 30 %
(nerazrijeeni UAN).

19.09.2012. Mora li se kalcizacija obaviti najmanje 3

mjeseca prije jesenske sadnje enjaka?
Kalcizacija se obavlja u pravilu ljeti, ali je osnovni agrotehniki zahtijev primjena u suho
tlo kako bi se materijal za kalcizaciju to bolje "izmjeao" s tlom. Zbog toga se i preporua
prvo jedna plitka, a zatim i duboka osnovna obrada koja za enjak ne mora biti dublja od
25-30 cm. Osim fino mljevenog vapnenca, moete za kalcizaciju koristiti karbokalk
(saturacijski mulj iz eerana) koji je sitno kristalinian i puno bre se otapa u tlu, odnosno
"podie" pH reakciju u dodiru s kiselim tlom od vapnenca. Dakle, kalcizaciju moete
obaviti i 2-3 tjedna prije sadnje enjaka, pod uvjetom da je materijal za kalcizaciju finog

zrna i da je dobro izmjean s tlom. Ako koristite frezu, jedno oranje bit e dovoljno da
karbokalk kvalitetno unesete u tlo.
Budui da je Vae tlo jako kiselo, morate ga kalcizirati jer bez te agrotehnike mjere
prinos i kvalitet enjaka nee biti zadovoljavajui. Tekst o uzgoju enjaka objavljen je na
ovom mjestu nekoliko dana ranije i daje Vam odgovore na Vaa ostala pitanja o pripremi
tla, gnojidbi i sadnji.

21.05.2012. ime prihranjivati narane sa simptomima

kloroze?
Pojava uenja listova biljaka tipian je simptom nedostatka biogenih elemenata koji se
nazivaju klorozama, a oituju se kao svijetlouto, reverzibilno obojenje lia (nestaje
primjenom hraniva u nedostaku), dok su nekroze pojava izumiranja dijelova
lia. Kloroze nisu uvijek poslijedica nedostatka hranjivih elemenata (najee duika),
ve mogu biti izazvane i drugim imbenicima, npr.: visok pH (uz nedostatak eljeza,
mangana, cinka i dr. elemenata), zaslanjenost tla, nedostatak kisika u tlu (suvie vlano
tlo ili visoka podzemna voda, zbijenost tla i dr.), bolesti itd. Takoer, vano je znati na
kojem se liu pojavljuje kloroza (starije ili mlae lie, mozaina, meuilna, rubna i dr.).
Naime, elementi koji se teko premjetaju iz starijih u mlae organe, odnosno lie,
izazivaju prvo klorozu na mlaem liu (npr. eljezo), dok se kloroza elemenata koji se
lako premjetaju unutar biljke prvo zapaa na starijem liu (npr. duik). Kod pojave
kloroze koja je poslijedica nedostatka elemenata koji se teko premjetaju (posebice
silazno ili descedentno) treba primjeniti folijarnu prihranu.

Opi simptomi nedostatka neophodnih elemenata biljne ishrane

(iskljuujui C, O i H) su sljedei:

Biogen
i
eleme
nt
Duik
(N)

Fosfor
(P)

Kalij (K)

Kalcij
(Ca)
Magnez
ij (Mg)
Sumpor
(S)
Cink
(Zn)
Mangan
(Mn)
Bor (B)

Simptomi nedostatka
Reducirani rast vrha biljke i korijena; rast uspravan i vretenast; listovi blijedouto-zeleni u ranijim stadijima, a kasnije postaju ui i ak naranasti ili crveni;
nedostatak vidljiv prvo na donjim listovima, a kloroza se iri od vrha prema bazi
lista.
Reducirani rast vrha biljke i korijena; rast uspravan i vretenast; listovi plavozeleni u ranijim stadijima, a ponekad tamnije zelene boje nego listovi koji imaju
dovoljno fosfora; u kasnijim stadijima listovi postaju grimizni, a ponekad rubovi
posmee; prerano dolazi do opadanja listova poevi od starijih.
Vrak lista posmei; pojavljuju se rubne oegotine lista; kod nekih biljnih vrsta
razvijaju se smee ili svijetle pjege na listu koje su obino brojnije uz rubove
lista; nedostatak je vidljiv prvo na donjim listovima.
Simptomi se uglavnom pojavljuju na mlaim listovima uz vegetacijski vrh rasta;
mlai listovi su izoblieni s vrhom svinutim unazad i rubovima smotanim prema
naliju ili licu lista; rubovi lista mogu biti nepravilni sa smeim oegotinama ili
pjegama.
U mlaim stadijima razvoja na listu se pojavljuje meuilna kloroza s klorotinim
podrujima koja su meusobno razdvojena zelenim stanijem to ini efekt
kugliaste prugavosti; simptomi su prvo vidljivi na donjim listovima.
Mlai listovi su blijedo-uto-zelene boje, slino nedostatku duika; rast izdanka
je neto reduciran.
Meuilna kloroza praena venjenjem klorotinog podruja; patuljasti rast i
skraenje internodija.
Svijetlozeleni do uti listovi s izrazito zelenim ilama; u nekim sluajevima
javljaju se smee pjege na listovima koje zatim nestaju; obino su simptomi
vidljivi prvo na mlaim listovima.
Snaan utjecaj na toke rasta; stabljike i listovi mogu biti znatno izoblieni;
smanjena oplodnja; gornji listovi su esto ukasto-crvenkasti i mogu biti

opreni ili skovrani.

Bakar
Mlai listovi poprimaju blijedozelenu boju sa slabom rubnom klorozom.
(Cu)
eljezo
Meuilna kloroza mlaih listova.
(Fe)
Molibde Listovi postaju klorotini sa smotanim ili kupasto izboenim rubovima;
n (Mo) nedostatak molibdena esto u biljkama rezultira i nedostatkom duika.
Klor (Cl) Nedostatak u uvjetima poljskog uzgoja nije uoen
Napomena: Simptomi nedostatka mogu se kod pojedinih biljnih vrsta znatno razlikovati
od navedenih. Stoga su navedeni simptomi opi i ukazuju na osnovne, odnosno najee
simptome nedostatka.
Pored primarnog simptoma nedostatka nekog elementa, naknadno se mogu pojaviti
i sekundarni simptomi nedostatka koji kompliciraju determinaciju uzroka pojave
simptoma. Stoga je vizualna dijagnostika esto pogrena i preostaje jedino kemijskom
analizom utvrditi pravi uzrok. Vrlo slina je problematika dijagnosticiranja uzroka
pojave viestrukih simptoma nedostatka ili suvika elemenata ishrane, a kod oslabljenih
biljaka esto dolazi do napada bolesti to dalje komplicira vizualnu dijagnostiku
"maskiranjem" primarnog uzroka pojave simptoma.
Vizualni simptomi nedostatka neophodnih elemanta (Izvor: Mosaic, http://www.back-tobasics.net).

07.05.2012. Je li opravdano prihraniti penicu u klasanju i

obaviti drugu prihranu kukuruza?
a) Prosaro (sistemini fungicid) prema uputi proizvoaa (Bayer) ne treba mjeati s
kontaktnim herbicidima i mineralnim gnojivima.
b) Trea prihrana penice, pa i folijarna (u klasanju), ili pred oplodnju, ima malo znaenje
za visinu priroda, ali esto utjee na porast hektolitarske mase i vei sadraj duika u
zrnu. Meutim, mnogi istraivai smatraju da trea prihrana nema utjecaja na stvarnu
kvalitetu zrna jer se tada preteno akumuliraju niskomolekularni oblici duika.
c) Trea prihrana penice i druga kukuruza moe se obaviti folijarno (primjenite UAN ili
otopinu uree) ili omake konvencionalnim duinim gnojivima (KAN, AN, UAN ili urea)
samo ako je kondicija usjeva zadovoljavajua, odnosno da mogue poveanje prinosa
moe "vratiti" uloeno. Naime, kod slabo razvijenih usjeva (nedovoljna vegetacijska masa
i zakanjeli razvoj) te rijetkog sklopa, trea prihrana penice i druga kukuruza (esto se
pogreno nazivaju korektivna N-prihrana) nee najee dati oekivano poboljanje i
pozitivan financijski rezultat.
Napomena: Folijarnom se gnojidbom (koja je uglavnom isplativa u sjemenskoj proizvodnji
i drugim profitabilnim proizvodnjama, npr. voe, povre i dr.), moe primijeniti vrlo
ograniena doza aktivne tvari pa je takav vid gnojidbe rezerviran za mikroelemente, a
makroelementi se mogu primjenjivati fertigacijom (gnojidba + navodnjavanje) ili
kemigacijom (gnojidba + zatita + navodnjavanje). Takoer, koncentracije otopine za
folijarnu primjenu uglavnom su ispod 1 %, a primjena je ograniena na hladniji dio dana.

14.04.2012. Kako najbolje ishraniti enjak gnojidbom

tlana i folijarno?
U analizi Vaeg tla, za uzgoj enjaka, nisu koritene standardne metode u RH te se bez
navoenja naziva metoda nepoznate granine vrijednosti, odnosno opskrbljenost
biogenim hranivima. Takoer, u Vaem upitu koristite nestandardnu terminologiju
(npr. sadrani : vjerovatno sorbirani; K.K.I.: vjerovatno KIK - kationski izmjenjivaki
kapacitet; izdvojivi mikroelementi: nije navedena metoda ekstrakcije). Stoga bih Vas
zamolio da mi poaljete kopiju analize tla kako bi gnojidbena preporuka bila to tonija.
Vae tlo je jako karbonatno (>30% karbonata; analiza: 56%), ali uz malu koliinu aktivnog
vapna (<5%; analiza: 2%), po teksturi lagano, pjeskovito tlo (pjeskovita ilovaa; 18%
gline, 10% praha i pijeska 72%), humozno tlo (analiza: 4%), visokog sadraja ukupnog
duika (>0,3 %; analiza: 0,37%) uz relativno irok C/N omjer (to ukazuje na dosta

nehumificiranih etvenih ostataka ili organskog gnoja te sporu N-mineralizaciju). KIK je

visok (35,3 cmol(+) kg-1) to ukazuje na visoku sorptivnu mo vaeg tla (prema hranivima)
to je suglasno visokom sadraju organske tvari u tlu.
Budui da je pH visok (slabo alkalno tlo jer ima pH u vodi 7,31 do 7,80), a nepoznata je
metoda ekstrakcije mikroelemenata, teko je rei koliko su oni raspoloivi. Ako je
ekstrakcija raena u DTPA, tlo je srednje opskrbljeno eljezom (2,0 4,5 ppm Fe; analiza:
4 ppm Fe, slabo s manganom (Mn < 1,0 ppm), osrednje cinkom i vrlo visoko bakrom
(vjerovatno je na toj parceli ranije dulje vremana bio vinograd).
Kako za utvrivanje P i K nije koritena AL metoda koja je standardna u RH, a postoji vrlo
velik broj razliitih ekstraktivnih metoda, ne mogu niti pretpostaviti kako je Vae tlo njima
opkskrbljeno. Temeljem sorpcije K, Ca i Mg mogu rei da je u Vaem tlu preirok omjer
Ca/Mg (trebao bi se nalaziti u rasponu 3,8/1,0 do 11,7/1,0, a on je iri tri puta). Treba
naglasiti da je u ishrani bilja zbog antagonizma iona u tlu vrlo vaan omjer K/KIK, Ca/Mg,
Mg/K, Ca/K, a esto se u povrtlarskoj praksi koristi i omjer K + Mg/Ca.
Analiza zaslanjenosti Vaeg tla (SAR = 1,5; Sodium Adsorption Ratio i ESP=0,6;
Exchangeable Sodium Percentage) ukazuje na odsustvo soli to je suglasno omjeru K/Na
(dva puta je vie sorbiranog K: 160 ppm u odnosu na Na: 80 ppm). Inae, takva analiza
tla je potrebna tek kad je pH >7,8, a Vae tlo je upravo na toj granici.
Optimalna pH vrijednost za enjak je 6,5 7,0 (mora biti vea od 5,8), tolerira irok
raspon tala, ali preferira ilovasta, dobro drenirana tla (ocjedita s niskom podzemnom
vodom) s visokim sadrajem organske tvari, pa mogu konstatirati da je Vae tlo pogodno
za njegov uzgoj. Alternativni enjak je prema morfolokim i biolokim svojstvima blii
proljetnom nego jesenskom enjaku, ali je otporniji na niske temperature pa ga je u
Vrgorcu bolje saditi u jesen (dulja vegetacija, krupnija glavica). Potreba gnojidbe za
enjak u veini sluajeva je:
N

100 do 140 kg/ha (30 do 50% pred sadnju, a ostatak uz 2 do 3 prihrane, moe i folijarno),

P2O5

80 do 130 kg/ha

K2O

150 do 180 kg/ha (kao K2SO4)

MgO

30 do 40 kg/ha.

01.04.2012. Postoji li inokulant za tretiranje kukuruznog

sjemena?
Koliko je meni poznato u RH ne postoji komercijalno cjepivo/inokulant za bakterizaciju
kukuruza (i penice), ali se u svijetu ve due vrijeme eksperimentira sa nesimbiotskim
bakterijama iz roda Spirillum (npr. Azospirillum chroococcum, Azospirillum brasilense,
Azospirillum lipoferum i dr.) koje su aktivne u anaerobnim (reduktivnim, kiselim) kao i
aerobnim uvjetima. Rezultati su dobri samo kod primjene niskih doza gnojiva ili bez
gnojidbe, dok su u intenzivnoj proizvodnji uinci relativno slabi.
Takoer, kod kukuruza se eksperimentira i s inokulacijom mikoriznim gljivama (u svijetu
postoji vie komercijalnih proizvoda) koje pomau boljem usvajanju drugih biogenih
elemenata, npr. P, K i mikroelemenata (npr. Zn i dr.), kao i vode.

30.03.2012. Koliki se prosjeni urod kukuruza moe

oekivati?
Koliki se prosjeni urod kukuruza moe oekivati uz upotrebu oko 120 kg N, 70 kg P i 8090 kg K na tlu iji je izmeu 5 i 6 u SZ Hrvatskoj.

Budui da niste naveli koliko Vae tlo sadri humusa, raspoloivog fosfora i kalija, prinos
predkulture i koliinu etvenih ostataka te eventualnu raniju organsku gnojidbu, mogu tek
priblino procjeniti visinu prinosa za prosjene vremenske uvjete SZ Hrvatske.
Kukuruz za 1t suhog zrna (i pripadajuu kukuruzovinu) zahtjeva oko 25 kg N, 12 kg P2O5 i
20 kg K2O. Dakle, navedena gnojidba podmiruje potrebe kukuruza za prinos od ~5 t
suhog zrna po ha, ali kako tlo:

sadri neiskoritena hraniva zaostala od prethodnog usjeva (efikasnost gnojidbe u

prvoj godini za duik je 50 do 70%, za fosfor ne prelazi u naim uvjetima 15 do
20% i za kalij je oko 50% na tlima srednje teksture, a na teim glinovitim tlima i
znatno manje), jedan dio tih hraniva bit e raspoloiv kukuruzu (naravno i
neiskoritena hraniva ako je prinos predkulture podbacio),

iz organskih rezervi (etveni ostaci i mobilni humus) moete oekivati u prosjeku

50 kg N, a ako ste unazad 4 godine primjenili stajnjak i jo neto vie i

mineralizacijom organske tvari oslobodi e se i neto fosfora (humus sadri ~0,5%

P pa se samo iz mineralizacje humusa moe oekivati 8-12 kg P 2O5 i neto malo vie kalija
iz etvenih ostataka.
Uvaavajui navedene injenice (ima ih vie od ovoga to sam naveo), moete oekivati
priblino 8 (7 do 9) t/ha suhog zrna kukuruza, pod uvjetom da su ostali agroekoloki
uvjeti u granicama normalnog (broj biljaka, korektna zatita, dovoljno vlage, posebice
pred oplodnju i nakon nje, odgovarajua FAO grupa i sl.).

19.03.2012. to izaziva
ljubiastu boju kukuruza u
ranom porastu?
Optimalna pH-reakcija tla za kukuruz je 6-7,
to je vrlo znaajno i za mikrobioloko
oslobaanje hraniva iz organskih rezervi u
tlu. Meutim, u kiselim uvjetima, uz suviak
vode u tlu i "hladnije proljee" esto zna doi
do problema usvajanja fosfora u ranom
porastu kukuruza (vidi sliku). Preduvjeti
pojave ljubiaste boje uz usporen porast
kukuruza su sljedei:
1) Kiselo ili ekstremno kiselo tlo,
2) Zasieno vodom pa je:
a) kiselost tla jo nia (reduktivniji
uvjeti),
b) raste konc. slobodnih iona Al3+ (i Fe2+)
koji "blokiraju fosfate",
c) korijen nema dovoljno kisika (anaerobioza),
3) to uvjetuju blokadu usvajanja fosfora (i drugih hraniva),
4) Raste sinteza ljubiastog antocijana (ali ne i klorofila) i
5) Kukuruz je ljubiast, a zastoj u porastu evidentan.
Rjeenje, odnosno kontrola tete je u kultivaciji kukuruza (prozraivanje i prosuivanje
povrinskog sloja) uz primjenu KAN-a (koji sadri N-NO3 i CaCO3pod kultivator) i bez
intervencije s kompleksnim NPK gnojivima (npr 15:15:15 jer e plitak unos P i K kasnije
zaustaviti porast korijena u dubinu i izloiti kukuruz utjecaju sue). Nakon kultivacije i
suenja povrinskog sloja ubrzo e doi do nestanka simptoma deficita P (ali zastoj u
vegetaciji svakako e odnijeti dio prinosa) i to im korijen "probije" redukcijsku zonu koja
je posljedica:
a) saturacije tla vodom,
b) tabana pluga,
c) argiluvinog horizonta ili
d) visoke razine podzemne vode.

06.02.2012. Prihrana Srpanjke (upit: Matija Paveli)

S prvom prihranom ozime penice ne treba uriti (kad pomemo primjenivati EU norme
bit e i zabranjeno, vjerovatno do 1. oujka). Kako ste Vi sijali penicu nakon zelene
gnojidbe (rauola) unjeli ste u tlo veliku koliinu lako razgradljive organske tvari (najmanje
10 t/ha svjee org. tvari s priblino 100 kg N/ha). Razgradnja rauole ide brzo ako u tlu ima
dovoljno vode i ako su temperature tla bile iznad 10C pa ste iz tog izvora imali dovoljno
duika za potrebe penice tijekom njenog mirovanja. Evo kratkog (priblinog, jer nemate
analizu tla) prorauna raspoloivog statusa duika Vae penice:

Prihranom s 200 kg KAN/ha unjeli ste u tlo 54 kg N/ha

Niste naveli da li ste s zaoravanjem rauole obavili i osnovno NPK gnojidbu pa

smatram da je izostavljena, dakle 0 kg N/ha

Iza rauole, ali i prethodnih usjeva uvijek zaostane neto duika (rezidiualni duik),
a jedan dio se mineralizira iz etvenih ostataka i organske tvari tla (mobilna
frakcija humusa) to moe iznositi i ~50 kg N/ha/god. (pa i puno vie)

Prola godina je bila izrazito suna i male koliine padalina nisu uspjele "spojiti"
vlagu oraninog sloja s podzemnom vodom (nemam potrebnih podataka za Vau
parcelu, ali e vjerovatno trebati vie od 200 mm vodenog taloga/m2 te je mogue
da niti ovaj silan snijeg nakon topljenja ne "prokvasi" tlo), dakle nije bilo gubitaka
duika ispiranjem.
Ukupna koliina duika koja je bila na raspolaganju penici izosila je stoga
najmanje 124 kg N/ha, a kako je njegova efikasnost ~ 50, penica je mogla usvojiti
~60 kg N/ha

1.
2.
3.

4.

Iz mineralizacije rauole do prve prihrane vjerovatno moete raunati s ~20 kg

N/ha

Penica u fenofazi poetka busanja (Vaa je vjerovatno jo nije poela busati) ima
300-400 kg suhe tvari/ha, a uz 5% N/ST (ST=suha tvar) to je 15-20 kg N/ha (od
toga je ~5 kg N koje ste unjeli sa sjemenom)
Kako je penica trenutno u stanju mirovanja (sad kad je zahladilo punog
mirovanja) njene potrebe, ali i mogunost usvajanja su izuzetno male i svaka Nprihrana po snijegu je nepotrebna, ekonomski ali i ekoloki (zbog oneienja
podzemnih voda) tetna.
Pred drugu prihranu (nemojte tijekom zime vie dodavati N - nije izgubljen i ima ga
u suviku), obzirom na obrazloenje i zelenu gnojidbu (s kojom niste uope
raunali u smislu zadovoljenja potrebe penice hranivima) najbolje je da Nmin
metodom provjerite treba li Vam uope jo duika (naravno ako imate vie hektara
pod penicom), ali i procjenite kondiciju penice (boju, sklop i masu usjeva, te broj
klasia u klasu). Pogledajte i tekst Kada prihraniti ozimu penicu?

25.01.2012. Moe li gnojidba eerne repe dati visok

prinos korijena dobre tehnoloke kakvoe?
Gnojidba eerne repe ima izuzetno vanu ulogu u poveanju prinosa korijena i njegove
tehnoloke kakvoe. Meutim, velika varijabilnost pojedinih agroekolokih imbenika, na
koje eerna repa osjetljivo reagira promjenom prinosa kao i kakvoom korijena, esto
predstavlja sloen problem u njenom uzgoju.
eernoj repi pogoduju duboka i neutralna do slabo alkalna tla, vrlo dobre strukture i
lake do srednje teksture, a po jednoj toni prinosa korijena usvoji 3 do 6 kg N (~4.5), 1.5
do 2.0 kg P2O5 (~1.75) i 4 do 6 kg K2O (~5.0). Duikom se primjenjuje u proljee (sav ili
veim dijelom), najbolje nakon provjere statusa duika pred sjetvu eerne repe N-min
metodom, ali kalij i fosfor se moraju u cijelosti primjeniti u jesen pod osnovnu (zimsku)
brazdu jer se ta dva hraniva praktino ne premjetaju u tlu. Stoga zaboravite na primjenu
15:15:15, kao i svaki drugi unos kalija i fosfora u proljee, jer oni moraju biti uz korijen
eerne repe (na dubini 30-45 cm ravnomjerno rasporeeni). U proljee (predsjetveno, sa

sjetvom ili u prihrani do "zatvaranja redova"), ako elite visok prinos i dobru tehnoloku
kakvou eerne repe, primjenjuje se KAN ili AN (jer su ista nitratna gnojiva, npr
Ca(NO3)2 kod nas rijetka i skupa).
Utvrivanje raspoloive koliine hraniva u tlu je temelj za pouzdanu preporuku gnojidbe
eerne repe. Problem je sloen, jer su rast biljaka i tvorba priroda jedinstven proces koji
se odvija prema sloenim prirodnim zakonitostima i podloan je djelovanju niza
agroekolokih imbenika biotike i abiotike prirode. Stoga je analiza tla i na njoj
utemeljena gnojidbena preporuka od krucijalne vanosti.

08.01.2012. Moe li se za prvu N-prihranu penice koristiti urea?

Nipoto! Amonijski duik (nastaje razgradnjom uree) biljka mora odmah ugraditi u
organsku tvar, odnosno aminokiseline, amide i bjelanevine jer je otrovan za biljke i ne
moe se akumulirati, a za sintezu bjelanevina potrebna je razvijena biljka i intenzivan
metabolizam (prosjena temperatura iznad 5C). Naime, bez fotosinteze i
tvorbe ugljikohidrata (eera) nema sinteze proteina pa se toksini amonijak nagomilava
u biljci. Primjena UAN-a u ranim fazama ima jo pogubnije djelovanje jer zbog visoke
osmotske vrijednosti tog gnojiva (ak i razrjeenog) dolazi i do oegotina lia, kao i
visogog sadraja amonijskog oblika N (75% je amonijski, a samo 25% nitratni N). Vrlo
rijetko su agroekoloki uvjeti pogodni za primjenu uree ili UAN-a za prvu prihranu ozimih
ita pa je takva praksa izrazito rizina.

08.01.2012. Kad treba obaviti prvu prihranu ozime

penice?
Prema Tehnolokim uputama za integriranu proizvodnju ratarskih kultura za 2012. god. nije doputena primjena
mineralnog ili organskog gnojiva (ukljuujui i prihranu strnih ita) izmeu 1. studenog i 1. oujka. U
konvencionalnoj biljnoj proizvodnji nema potrebe, a i ekoloki je neprihvatljivo primjenjivati N-gnojiva dok
vegetacija miruje (P i K treba primjeniti u osnovnoj gnojidbi). Naime, u mirovanju ozimih ita
(kriptovegetacija) zbog niske temperature tla korijen ne moe usvajati vodu niti hraniva, a budui da
temperatura lia za lijepih zimskih dana esto prelazi 0 C, nadzemni dio obavlja fotosintezu i raste to se
manifestira uenjem usjeva (tkzv. fizioloka sua, odnosno u tlu ima vode i hraniva, ali ih korijen ne moe
usvojiti; dakle uta boja lia ne mora biti poslijedica nedostatka duika).
Razlog rane 1. prihrane penice je najee njeno obavljanje po snijegu ili smrznutom tlu,
ali kako biljke tada ne mogu usvajati hraniva, a i njihova potreba za duikoj je relativno
mala (vidi odgovor na pitanje: Kada prihraniti ozimu penice?). Preuranjena N-prihrana
ozimih ita neprihvatljiva je iz ekonomskih i ekolokih razloga. Naime, zbog vrlo brzog
gubitka nitratnog duika iz zone korijena ispiranjem (i kad ne pada kia ili se ne topi
snijeg, nitrati se premjetaju ~10 cm mjeseno) oneiuju se podzemne vode i
vodotokovi, odnosno pitka voda u bunarima i vodocrpilitima.
Teoretski, penicu bi trebalo prvi puta prihraniti kad nakon zimskog mirovanja poinje
nabusavati, odnosno akumulira sumu aktivne temperature (suma dnevnih temparatura
>0 C) od momenta klijanja 230-250 C, a drugi put 400-420 C ili najkasnije kad se prvo
koljence odvoji od vora busanja ~2 cm.