POROAJ, POROAJNO DOBA,

NORMALNI POROAJ I
DEFLEKSIONI STAVOVI

SADRAJ
UVOD...................................................................................................................... 2
POROAJ................................................................................................................ 3
POROAJNI OBJEKT.............................................................................................. 3
Stav ploda/eda............................................................................................... 3
Dorzoanteriorni okcipitalni stav glave..............................................................3
Visoki uzduni stav glave................................................................................. 3
Duboki popreni stav glave.............................................................................. 3
Defleksijski stavovi glave................................................................................. 4
Dranje ploda/habitus...................................................................................... 4
Namjetaj ploda/positio.................................................................................... 5
POROAJNI KANAL............................................................................................... 5
MEHANIZMI NORMALNOG POROAJA..................................................................6
Kontrakcija uterusa.......................................................................................... 6
POROAJNA DOBA (NORMALNI POROAJ)..............................................................7
PRVO POROAJNO DOBA..................................................................................... 7
Vodenjak.......................................................................................................... 8
Uloga plodne vode........................................................................................... 9
DRUGO POROAJNO DOBA.................................................................................. 9
TREE POROAJNO DOBA................................................................................. 11
Znakovi odlupljenja posteljice........................................................................11
ETVRTO POROAJNO DOBA............................................................................. 12
Puerperij (babinje).......................................................................................... 12
ZAKLJUAK........................................................................................................... 13
LITERATURA.......................................................................................................... 14

UVOD
Poroaj je zavretak trudnoe tj. gestacijskog perioda raanjem jednog ili
vie novoroeneta iz eninog uterusa. Raanje je proces ovisan o veliini djeteta
i njegovoj sposobnosti prilagoavanja na porodni kanal za vrijeme sputanja te o
snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice.
Poroaj predstavlja prekid trudnoe nakon 28 tjedana. Prema definiciji
WHO-a normalna trudnoa traje 37 do 42 tjedna. Poroaj koji nastupi prije 37
tjedana zove se prijevremeni poroaj, a onaj koji nastupi nakon 42 tjdna
graviditeta je prolongirana trudnoa, odnosno preneena.
Normalan poroaj podrazumjeva fizioloka zbivanja kojim se zavrava
raanje zrelog ploda,posteljice i plodnih ovojnica. U poroajnom procesu
sudjeluju tri glavna faktora i utiu na njegov tok - poroajni objekt, poroajni
putevi, tonije poroajni kanal i poroajne snage ili mehanizam poroda. Dakle,
poroajni objekt predstavljaju plod i posteljica sa ovojnicama. Poroajne puteve,
kao to je ve navedeno, predstavlja poroajni kanal kojim prolaze plod i
posteljica. Poroajne snage mogu biti prirodne i umjetne, odnosno one koje
primjenjuje akuer ili porodniar. Prirodne poroajne snage su su zapravo naponi i
materine kontrakcije.
Smatra se da do poroaja dolazi zbog promjena u odnosu estrogena i
progestrona koje lui poglavito posteljica. Ta pomjena odnosa uzrokuje stvaranje
tvari ponajvie prostaglandina koji potiu tijelo na poroaj. Za kliniki poetak
poroaja se uzimaju redovni, bolni trudovi. Dijagnoza poroaja se postavlja na
osnovu bolnih kontrakcija i dilatacije (oputanje, irenje) cerviksa i nestanka
unutrarnjeg cervikalnog ua, krvave sluzi i prsnua vodenjaka.

POROAJ
Poroaj se moe definirati kao raanje svakog oploenog jajaca (posteljica
i plod) iznad 28.tjedna trudnoe (iznad 7.lunarnog mjeseca). To je fizioloki
zavretak trudnoe gdje plod izlazi iz maternice pomou trudova. Moe biti
prirodan, programiran ili provociran.
Sigurni znaci poetka poroda su ponajprije kontrakcije koje postaju bolne,
redovite i ritmine, sa pravilnim razmakom i trajanjem. To dovodi do promjena na
cerviksu, istiskivanja sluzavog epa u pucanja decidualnih ilica, te do pojave
sukrvice.
Porod traje najvie 18 sati, a njegov tok ovisi o irini poroajnog kanala,
poroajnom objektu, trudovima i uu maternice.

POROAJNI OBJEKT
Poroajni objekt ine fetus i placenta sa ovojnicama. Na ishod poroda
utjee sam fetus svojom veliinom, poloajem, namjetajem, stavom i dranjem.
Stav ploda/eda
Stav ploda je odnos vodee esti prema ulazu zdjelice. Govori nam koji dio
eda vodi u porodu. To moe biti stav glavom(praesentatio capitis) i stav
zatkom(praesentatio pelvina). Jedini, normalni poloaj i stav djeteta u porodu je
dorzoanteriorni okcipitalni tj.uzduni poloaj glavicom, lea sprijeda, a vodea
toka je mala fontanela. Jedini patoloki ploaj eda je popreni poloaj tj.kada je
uzduna os eda okomita na uzdunu os rodilje. On je patoloki jer se ne moe
vaginalnim putem roditi ivo, donoeno edo. Abnormalni su svi uzduni stavovi
glavice, osim dorzoanteriornog okcipitalnog i stava zatkom. Oni su abnormalni jer
su puno ee komplikacije.
Dorzoanteriorni okcipitalni stav glave
U 1% poroda glava djeteta se ne rotira normalno, nego mala fontanela
zauzme poloaj prema otraga. Glava je maksimalno flektirana, a dijete se raa
tako da je predio oko velike fontanele pod donjim rubom simfize. Brada je
pritisnuta na prsa, a lea su okrenuta otraga. Prvo se glava mora deflektirati pod
donji rub simfize. Prvo se raaju zatiljak i ija,a zatim lice i elo. Uz dobre trudove
i neto veu epiziotomiju, porod je normalan. Roenje glave u ovom poloaju je
oteano jer tjeme ima manje mjesta u kanalu nego kod normalnog
dorzoanteriornog stava glave.
Visoki uzduni stav glave
To se dogaa kada dijete ima malu glavu.Glava se suturom sagitalis
postavi u uzduni promjer ulaza zdjelice. Lice moe biti okrenuto naprijed ili
3

straga. Glava je obino flektirana, ali moe biti i u jednom od defleksionih

stavova. Porod je u 1/3 sluajeva normalan. Carski se rez radi ako je prisutno
suenje zdjelice ili ako je edo u asfiksiji. esto je potrebna primjena vakuum
ekstraktora i forcepsa.
Duboki popreni stav glave
Najee nastaje zbog slabih trudova, male ili prevelike glave.Glavica se u
zdjelici ne rotira zbog manjka pritiska odozgo ili zbog manjka otpora dna zdjelice.
Glavica u zdjelici ostaje okrenuta na
stranu kao u poetku poroda. Porod je onemoguen zbog nesrazmjera poprenog
promjera zdjelice i uzdunog promjera glave.Velika i mala fontanela su u istoj
visini, a sutura sagitalis je popreko. Trudnica se mora okrenuti na bok, na kojem
se nalazi mala fontanela kako bi dolo do rotacije glavice, a time se pojaavaju i
trudovi.Ako ovo stanje perzistira 2 sata, onda se porod dovri vakuum
ekstraktorom i forcepsom.
Defleksijski stavovi glave
U ovim stavovima glava je deflektirana tj. zabaena prema straga. Ona nije
priljubljena uz prsnu kost tj.flektirana. Mala fontanela tada nije najnia toka
glave postavljena u centru ulaza zdjelice. Prema stupnju defleksije razlikujemo 3
stava:
a) stav tjemenom(praesentatio parietalis) - To je najblai stupanj defleksije, a
vodea toka je velika fontanela. Suturom sagitalis prolazi kroz popreni ili
kosi promjer zdjelice.Na tjemenu nastaje oteklina. Dijete se raa veim
promjerom(frontookcipitalnim-12cm). Porod je veinom spontan, ali
produljen.
b) stav elom( praesentatio frontalis) - Drugi je stupanj defleksije. Dijete se
raa najveim promjerom glave (mentookcipitalnim-13.5cm). Poroajna
oteklina je na elu. U 60-70 % se radi carski rez.
c) stav licem (praesentatio facialis) - To je najvei stupanj defleksije. Vodea
est u porodu je lice i tu je prva oteklina. Prvo se raa lice, zatim
elo,tjeme,zatiljak i ija. Glava prolazi kroz zdjelicu, traheopariejtalnim
promjerom. Djetetu je oteano sisanje i ima piskutav glas zbog edema i
podljeva krvi na licu. Porod je veinom spontan.
d)
Kod defleksionih stavova, glava mora proi kroz zdjelicu irim promjerima nego
kada se raa normalno.Zato su potrebni jai trudovi i poroaj je
produljen.Spontani poroaj nee biti mogu, ako je edo vee ili zdjelica ua.
Uzrok ovim stavovima su:

u djeteta: dolikokefalna glava, kontrahirani miii ije

u majke: tumori zdjelice, suenja i druge anomalije zdjelice

Dranje ploda/habitus
Dranje ploda oznaava odnos sitnih esti ploda, njegovih ruku i nogu,
prema trupu. Fleksione dranje plod najee zauzima. Kod zdravog doneenog
4

djeteta ruice su prekriene i priljubljene sa prsnom kosti, a noice skvene u

kukovima i koljenima, te natkoljenicama priljubljene trbuhu eda. Maternica nije
kontrahirana. edo je u plodnoj vodi. Lea i kraljenica su savijeni, a glava je
flektirana prema naprijed (brada je na prsima).
Defleksiono dranje se javlja u
1% sluajeva.
Poloaj ploda/situs
Poloaj je odnos uzdune osi djeteta prema uzdunoj osi maternice. On
moe biti:

uzduan (situs longitudinalis) - obje su osi paralelne,

poprean (situs transversalis) - osi su okomite; on je patoloki pa se
radicarski rez,
kosi ( situs obliqus) nenormalan; osi zatvaraju kut manji od 90, radi se
carski rez.

Uzduan poloaj je najei i javlja se u 99% trudnoa. Uzduan poloaj moe biti
sa prednjaei glavicom (presentatie capitis), ili zdjelicom ploda (presentatie
pelvic). Glavica prednjai u 96%, a zdjelica u 3%. Uzduan poloaj je povoljan za
porod pogotovo ako prednjai glavica. Kosi i popreni poloaj su nepovoljni, ipak,
zbog eventualne mogunosti spontane korekcije u uzduan poloaj, kosi poloaj
se smatra neto povoljnijim.
Namjetaj ploda/positio
Namjetaj ploda je je odnos lea djeteta prema unutranjoj stijenci
maternice, tj. trbunom zidu majke. Razlikujemo:

prvi poloaj (positio sinistra): ako su lea ploda okrenuta lijevoj strani
trbunog zida majke,
drugi poloaj (positio dextra): ako su lea okrenuta prema desnoj strani.

Pri tome i u jednom i u drugom sluaju lea ploda mogu biti okrenuta vie
unaprijed ili unatrag, pa se prema tome razlikuje prvi ili drugi dorzoanteriomi,
odnosno prvi ili drugi dorzoposteriorni smjetaj.
Smjetaj ploda u kosim poprenim poloajima ne odreuje se prema
leima, ve prema glavici ploda. Kad je glavica prema lijevoj strani trbuha majke,
rije je o prvom itd. Pri tome lea ploda mogu biti okrenuta naprijed ili natrag,
gore ili dolje, te postoji prvi ili drugi dorzoanteriorni ili dorzoposteriorni, odnosno
dorzosuperiomi ili dorzoinferiomi smjetaj.
Mehanizam poroda se u izvjesnoj mjeri razlikuje kod prvog i drugog
smjetaja ploda, sam smjetaj ploda, ukoliko je poloaj ploda povoljan, ne utjee
mnogo na tijek i ishod poroaja.

POROAJNI KANAL

6
Slika 1. Anatomija trudnice (izvor: Labor anatomy;
www.lelynotes.com)

Kroz poroajni kanal prolazi

poroajni objekt. Sastoji se od
mekog
i
kotanog
dijela.
Kotani dio ini zdjelica. ine ju
parne ossa coxae, os sacrum i
os
coccygus.
Meki
dio
saonjavaju
donji
uterini
segment (8-10cm), maternini
vrat, rodnica, vulva, te miii
dna.

MEHANIZMI NORMALNOG POROAJA

Porodni kanal sastoji se od kotanog (pelvis) i miinog dijela (donji uterini
segment, cervix, vagina, vulva i dno zdjelice) . Dijete mora proi kroz 3 obrua u
mekom dijelu poroajnog kanala - cervix, otvor u miiu levator ani te vulvu i
perineum. Dijete se svojim dranjem prilagoava porodnim putovima, i uvjetno
reeno, poprima valjkast izgled.
Trudovi (kontrakcije) poinju u fundusu, i tu su i najjai, a u donjim
dijelovima uterusa traju krae i slabiji su. Ekscitaciju miometrija potiu estrogeni,
oksitocin koji poveava frekvenciju i amplitudu kontrakcija, alfa-adrenergiki
receptori i pritisak vodee esti na cervix. Naime, miii matenice su organizirani
u dva spiralna sustava. Svaka spirala polazi od svog roga uterusa i sputa se do u
cervix. U donjem dijelu spirale su poloene horizontalno,a u gornjem dijelu
vertikalno. One se u svom silasku viestruko isprepliu. Kontrakcijama u porodu
donji krajevi spirala se postavljaju sve vie uspravno. Njihovi krajevi se vuku
prema gore. Tako postupno nestaje cervix. Vanjski sloj miometrija ine njene
longitudinalne niti od tuba uterina do cervixa. Srednji dio je spiralni sustav, a
unutranji dio je sustav sfinktera oko tubarnih kuteva uterusa i unutranje ue
kanala cervixa. Takva pravilnost elektrine aktivnosti miometrija postoji tek nakon
35.tjedna trudnoe. U zadnjim tjednima trudnoe i u porodu za trudove vrijedi
princip trostruke silaznosti. To znai da trudovi poinju u fundusu uterusa.Tu su
najsnaniji i najdulje traju. U donjim dijelovima uterusa kontrakcije traju krae i
upola su slabije. Na aktivnost uterusa utjeu hormonski, ivani i mehaniki
faktori. Posteljica i plod imaju vanu ulogu. Od hormona na rad miometrija utjeuestrogeni, gestagen, oksitocin i prostaglandini. Serotonin je proizvod posteljice i
ima oksitociki uinak. U miiima maternice postoje simpatika i parasimpatika
ivana vlakna- alfa i beta adrenergini receptori. Pritisak vodeeg dijela djeteta
na donji uteralni segment i cervix, potie kontrakcije.Time se ostvaruje cervikohipotalamiki refleks to oslobaa oksitocin.
Kontrakcija uterusa
Trud je elektro-mehaniki fenomen koji dovodi do tetanikog skraenja
vlakana miomterija. Krivulja truda je zvonolika s bazalnim tonusom, uzlaznim i
silaznim krakom (stadium incrementi i descrementi) te vrkom (acme). Bazalni
tonus je oko 10mmHg, a prag boli oko 25 mmHg. Od tada je trud palpabilan.
Povrina krivulje iznad bazalnog tonusa je area aktivnog pritiska. U prvo
poroajno doba javljaju se 3-4 truda u 10 min. Svaki traje 80-90 sekundi. U drugo
poroajno doba javlja se oko 5 trudova na svakih 10 minuta. Svaki traje 90-110
sekundi, sa intenzitetom 70-80 mmHg. Za tree poroajno doba karakteristina
su 2 truda u 10 minuta, traju 100 sekundi sa intenzitetom od 60 mmHg. Kasnije
su trudovi rijei, traju 80 sekundi, sa intenzitetom od oko 30 mmHg.
Klinika trudova (kontrakcija):
POROAJNO DOBA

BR. KONTRAKCIJA /
10min

TRAJANJE (sec)

I.
II.
III., IV.

34
5
2

80 90
90 110
100

U toku normalnog poroda, kontrakcije maternice su koordinirane. One relativno

brzo i lako ire cervix. Nepravilnost trudova i odsutnost principa trostruke
silaznosti se naziva inkoordinacija.
U kontrakciji miometrija vretenaste stanice skliznu jedna preko druge i tako
skrate duinu miinog vlakna. Takav mehanizam omoguiju kontraktilni proteini,
miozin, tropomiozin i aktini. Kontrakciju glatke muskulature moe se prikazati
reakcijom:
Ca+Mg
Aktin +miozin -----------aktomiozin+ ATP kompleks
ATP
ATP daje poetnu i primarnu enrgiju za nastanak aktomiozina. Sekundarni izvor
energije je kreatinin fosfat (CP) koji je u fazi relaksacije miia- od ADP stvara ATP.
ATP i CP daju energiju za 30 kontrakcija uterusa (trudova). Daljnja energija
nastaje glikolizom glikogena i manjim dijelom oksidacijom masnih kiselina. Jedan
trud iskoristi oko 3 kalorije energije.
Mehanika kontrakcijska snaga miometrija u trudnoi je 30x vea od one
izvan trudnoe. Za miometrij vrijedi pravilo- sve ili nita- u pogledu
kontraktibilnosti. Brzo irenje vala depolarizacije (2cm u sekundi) od miometrija
ini miinu jedinicu. U pravilu ekscitacijski val polazi od jednog centra vodia
(tubarni kut), ali i bilo koji drugi dio miometrija moe zapoeti taj val. Sve stanice
miija maternice mogu biti pacemaker. Tako miometrij ima multifokalni
ekscitacijski potencijal.
Estrogeni potiu takvu ekscitabilnost. Estradiol moe sniziti membranski
elektropotencijal i ispod 50 mV (kritiki potencijal) to izaziva trud. Progesteron
povisuje taj potencijal na oko 60 mV to je normalno za uterus u trudnoi.

POROAJNA DOBA (NORMALNI POROAJ)

1.

2.

poroajno doba stadij dilatacije cervixa i ua maternice

kod prvorotkinja traje 8-10 h (oko 200 trudova), a kod

vierotkinja 5-7h (oko 130 trudova)

odvija se otvaranje materninog ua, latentna faza

sazrijevanja cervixa i aktivna faza kod otvaranja ua do
10cm promjera
poroajno doba stadij istiskivanja djeteta

dolazi do ekspulzija djeteta

9

3.
4.

dolazi do sputanja glavice do dna zdjelice i raanja

preko meice
poroajno doba stadij istiskivanja posteljice i ovoja (traje oko
30min 1h)
poroajno doba - stadij ranog oporavka (traje oko 2h)

potreban je intenzivan nadzor u raaoni

PRVO POROAJNO DOBA

Prvo poroajno doba zapoinje prvim trudovima koji dovode do nestajanja
cerviksa i otvaranja ua ili prsnuem vodenjaka. U poetku poroda je cervikalni
kanal prohodan za 2 cm , a
aktivnost uterusa je 80-120 Montevideo jedinica (MJ). Prvo porodno doba
zavrava kada je ue maternice potpuno otvoreno ( 10 cm) , a vodenjak je
prsnuo.
U poetku poroda trudovi su rijetki, slabi i kratkotrajni. Tada tek neznatno
prelaze prag boli. To su tzv. prethodni trudovi (dolores praesagientes) i pripravni
trudovi(dolores praeparentes). Postupno trudovi postaju jai i ei pa su za kraj
prvog porodnog doba tipina 3-4 truda u 10 minuta, intenziteta oko 40 mmHg i
trajanja oko 80 sekundi. Tada je aktivnost uterusa oko 160 MJ.
Latentna faza traje oko 8h i zavrava kada je ue otvoreno 2-3 cm. Tada
poinje aktivna faza: rotacija glave i otvaranje ua 1,2 1,5 cm/h. Taj stadij ima
3 faze - fazu akceleracije (traje oko 2h), fazu najbreg napredovanja (takoer oko
2h) i fazu deceleracije (1h).
Nestajanje cerviksa i otvaranje ua se razlikuje kod prvorotkinja i
vierotkinja. Kod prvorotkinja prvo nestaje cerviks, a zatimse otvara ue. Grlo
maternice se otvara iznutra prema van. Za to je potrebno 8-10 sati ili oko 150
trudova. U vierotkinja se usporedno otvara ue i nestaje grlo maternice. Za to
je potrebno 5-7 sati ili oko 100-120 trudova.
Za otvaranje ua maternice vana je i funkcija donjeg uterinog segmenta,
vodenjaka i vodeeg dijela fetusa. Donji uterini segment je elastina veza izmeu
trupa i grla maternice. On prenosi snagu trudova prema dolje. Na granici prema
tijelu maternice u porodu se tvori kontrakcijski prsten. On se moe napipati 2-3
prsta iznad simfize ( Bandlova brazda). Ako se taj prsten tijekom poroda uzdie,
to znai da se donji uterini segment stanjuje i da prijeti prsnue maternice.
Kada je ue posve otvoreno, vodenjak prsne. Prsnuem vodenjaka snaga
fundusa aksijalnim tlakom svojim pritiskom na cervikalne ganglije pojaava
cerviko-hipotalamiki refleks (luenje oksitocina).

10

Vodenjak
Vodenjak se stvara na poetku poroda od plodnih ovoja i plodne vode to
se nalaze ispred vodee esti ploda. Elastini plodni ovoji slijede irenje donjeg
uterinog segmenta i nestajanje cerviksa. Kada je vodenjak ouvanm oteana je
uzlazna upala, sprijeeno je ispadanje pupkovine i sitnih esti djeteta. On
sudjeluje i u mehanizmu nestanka cerviksa i otvaranja ua maternice. Kada je
ue posve otvoreno, trudovi sve snanije pritiu na vodenjak i tada on prsne.
Time poinje drugo porodno doba ili doba izgona. Takvo prsnue vodenjaka zove
se prsnue na vrijeme (a tempore).U vie od 20% svih poroda vodenjak prsne
ranije.
Prsnue vodenjaka moe biti:

na vrijeme- a tempore
prerano- ruptura velamentorum praematura ( dok porod jo
nije poeo)
prijevremeno- ruptura velamentorum praecox (tijekom prvog
porodnog doba)
visoko- kada je prsnue iznad ua maternice pa je donji pol
vodenjaka odran
lano- odilaenje manje koliine sluzi , nakupljanje izmeu
ovoja (hydrorrhea extraammalis)

11

Prsnuem vodenjaka istjee plodna voda. Njezina koliina i kvaliteta su od

velikog znaaja u svakom porodu. Oskudna plodna voda je znak izlaska mekonija
iz crijeva fetusa. Oba ova nalaza mogu biti u vezi s asfiksijom djeteta, pa u
takvim sluajevima porod zahtijeva poseban nadzor. Vodei dio ploda takoer
sudjeluje u mehanizmu nestanka cerviksa i otvaranja ua maternice. To je
posebno izraeno nakon prsnua vodenjaka.
Pritisak vodee esti ubrzava otvaranje i potie jae trudove pa je zbog
toga porodod glavom bri nego u ostalih stavova i poloaja djeteta.
Otvaranje vrata maternice se moe svesti na dva naina:
1. aktivno: povlaenjem miinih snopova maternice prema kranijalno
2. pasivno: tlakom vodenjaka ili predleee esti na cerviks
Aktivno otvaranje traje cijelo vrijeme raanja.

Uloga plodne vode

Plodna voda ( amnionska tekuina ili liquor) je tekuina koja ispunjava
embrijski mjehur. U njoj zametak slobodno lebdi, privren pupkovinom za
posteljicu. U poetku je lui samo epitel amnija. Kasnije u njenu sastavu sudjeluje
i difuzija iz majine krvi i izluivanje mokrae iz fetusova bubrega. Koliina pred
kraj trudnoe je oko 500 mL. U sastavu amnionske tekuine je voda(98%),
anorganske soli, deskvamirane epitelne stanice, loj (vernix caseosa), sastojci
fetusove mokrae.
Funkcija plodne vode:
1. odrava konstantnu temperaturu fetusove okoline
2. amortizira nagle pokrete majke
3. omoguuje simetrian rast i slobodno kretanje zametka te razvoj miinoskeletnog sustava
Uzorak plodne vode se moe uzeti radi analize. Taj dijagnostiki postupak naziva
se amniocenteza.

DRUGO POROAJNO DOBA

Drugo poroajno dobaje period istiskivanja (izgona djeteta. Poinje kada je
ue otvoreno (10 cm), a vodenjak je prsnuo. Trudovi su ei i snaniji. To su
pravi i potresni trudovi (dolores ad partum sic dicti i dolores conquassantes).
Za drugo poroajno doba prvorotkinje potrebno je 1-2 sata te oko 50
trudova. Pojavljuju se svake 2 minute, traju oko 100 sekundi, a intenzitet im je
oko 80 mmHg. U to vrijeme aktivnost uterusa je najvea (300-400 MJ). U

12

vierotkinje traje 30-40 min, potrebno je 20-30 trudova, a nerijetko se dovrava

za 5-10 min.
Prsnuem vodenjaka glavica se spusti nie i pritie sve jae na dno
zdjelice. Time se potie refleksno tiskanje (napori) trbunih miia i oita, a
istodobno se olabavljuje dno zdjelice. Povienjem intraabdominalnog tlaka se
pojaava uinak trudova 2-3 puta.
Glava djeteta se uvijek postavlja najpovoljnije prema dijelu zdjelice kroz
koji prolazi u tom trenutku. Prolaz glave i tijela djeteta kroz zdjelicu je pasivan
proces kojim se dijete istisne kroz porodni kanal. U 94% svih poroda dijete je
poloeno uzduno, zatiljnim(okcipitalnim) stavom glave na ulazu u zdjelicu. Lea
djeteta su ee okrenuta lijevo 1.namjetaj (80%), nego desno- 2.namjetaj
(20%).
Glavne kretnje vodee esti u toku raanja su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

angairanost glavice
sputanje
fleksija
unutranja rotacija
defleksija-ekstenzija
vanjska rotacija
ekspulzija

Te se kretnje dogaaju kontinuirano, istodobno. Glava se trajno sputa, a prema

prilikama u pojedinim segmentima zdjelice mijenja odnose prema tijelu.
Prije poetka poroda glava se nalzi nad ulazom u zdjelicu u poloaju
izmeu fleksije i defleksije, i pomina je. Suturom sagitalis se smjeta u
poprenom ili jednom od kosih promjera zdjelice. Kada svojim najveim
poprenim promjerom (biparijetalnim) proe ulaz zdjelice, kaemo da je glava
angairana. U prvorotkinja se to dogaa ranije. Sutura sagitalis je u poprenom
promjeru zdjelice, a okcipit je lateralno. Uinkom trudova glava se flektira u
atlantookcipitalnom zglobu. Mala fontanela se spusti nie od velike. Brada se
priblii toraksu sputanjem kroz okrugli dio sredine zdjelice fleksija se postupno
pojaava. Od ulaza zdjelice na nie, glava moe prolaziti sinklitiki ili asinklitiki.
Sinklitizam je poloaj suture sagitalis tono u sredini( osi) zdjelice. Ako je ta
sutura blie promontoriju( prema straga), tada u porodu vodi prednja parijetalna
kost . U tom sluaju govorimo o fiziolokom prednjem asinklitizmu (Naegelov
oblikvitet). Ako je sutura sagitalis blia simfizi i vodi stranaj parijetalna kost, radi
se o stranjem asinklitizmu. U takvoj situaciji je porod ee nemogu .
Kada se glava spusti do interspinalne ravnine i dosegne miie dna
zdjelice, zapoinje unutranja rotacija. Najee se okciput okree naprijed,
prema simfizi. (II. faza porodnog mehanizma). Kada glava proe interspinalno
suenje, zatiljak se podupire pod donji rub simfize (hipomohlion). Potom se glava
raa kretnom defleksije ekstenzije. U introitusu se ukazuju tjeme, elo, lice i
brada. Preko njih prebaci se meica. Raanje ramena prati raanje glave
sputaju se, rotiraju kao i glava, a na kraju se biakromijalnim promjerom postave
13

u uzduni promjer izlaza zdjelice. Prednje se rame podupire pod simfizu, zbog
ega se glava okree licem prema bedru majke (vanjska rotacija glave).
Raanje ramena prati raanje glave. Udaljenost ramena od najireg dijela
glave je 8 cm, a to je i udaljenost izmeu ravnine ulaza i dna zdjelice. Nakon
izlaska ramena, bez tekoe se raa tijelo djeteta te se zavrava drugo porodno
doba. Kada jaki trudovi pritiu glavu na jo neotvoreno ue maternice nastaje
lokalni edem porodna oteklina (caput succedaneu) . Ona nestaje od 1.-2. dana
ivota,a nalazi se u podruju vodeeg dijela glave. Glava djeteta zahvaljujui
preklapanju pominih kostiju lubanje moe smanjiti svoje promjere za 0,5-1,0 cm.
Tijekom poroda tjelsna toplina je
poveana blago, puls je ubrzan, krvni tlak povien, disanje ubrzano, prisutna je
leukocitoza, znojenje i zimica.

TREE POROAJNO DOBA

Tree poroajno doba ili placentarno doba poinje trenutkom roenja
djeteta, a zavrava roenjem posteljice (to prosjeno traje oko 30min 1h).
Nakon izlaska djeteta i plodne vode, uterus se zbog prestanka djelovanja
pritiska iznutra naglo smanji, pa se fundus na poetku treeg porodnog nalazi u
visini pupka. To smanjenje nastaje retrakcijom muskulature uterusa tj. miina
vlakna se skrate i raire, pa stijenka uterusa zadeblja. Na onom dijelu uterusa
gdje je inserirana posteljica, zadebljanje stijenke maternice se u poetnoj fazi
jedva primjeuje ili ga uope nema. Kasnije se posteljica odie u svom sredinjem
dijelu. Zbog toga se raskinu uteroplacentarne krvne ile i iz njih poinje krvarenje
u retroplacentarni prostor. Krv se skuplja u prostoru izmeu stijenke maternice i
posteljice te se tako stvara retroplacentarni hematom. Hematom polako raste i
sve vie odie posteljice. Trudovi koji sijede ubrzavaju proces ljutenja. Nakon
nekoliko trudova posteljica se potpuno odljuti od podloge,a daljnjim
kontrakcijama maternice placenta se izbacuje u donju segment uterusa ili u
rodnicu. Odvajanje posteljice od stijenke maternice ubrzavaju i degenerativne
promjene koje nastaju potkraj trudnoe u decidui i to pogotovo u spongioznom
sloju decidue bazalis, gdje zapravo i dolazi do odlupljenja posteljice. Ovaj
mehanizam kojim se posteljica poinje ljutiti u sredini (modus Schultze) je
najei, i pojavljuje se u 80% poroda. Budui da se retroplacentarni hematom
tim mehanizmom iri od centra prema periferiji, krv ostaje uahurena iza
posteljice sve do njezina raanja. Zbog toga se tijekom ovog poroajnog doba
pojavljuje krvarenje ili je vrlo oskudno. Posteljica se raa fetalnom stranom, a tek
poslije se izlije tekuina i ugruana krv iz retroplacentarnog hematoma. Mnogo
rjee se placenta poinje ljutiti od svog donjeg ruba u smjeru fundusa maternice
(modus Duncan). U tom sluaju za itavo vrijeme placentarnog poroajnog doba
istjee krv iz maternice, a posteljica izlazi iz porodnog kanala materninom
stranom.

14

Znakovi odlupljenja posteljice

Kada se odljutena posteljica rodila u donji segment uterusa ili u rodnicu,
fundus maternice se podie za 4-5 cm prema desnom rebrenom luku. Posteljica
koja se u toj fazi nalazi u donjem segmentu maternice, odigne vrsto kontrahirani
i retrahirani korpus uterusa,a to je tzv. Schroderov znak. Da bi se utvrdilo da li je
placenta odljutena koristi se i Kustnerov znak. Rukom se pritisne iznad simfize i
pomie se uterus u kranijalnom smjeru. Ako se pupkovina tom prilikom ne uvue,
to znai da nije pratila pomicanje uterusa, posteljica je odljutena. Trei znak
odlupljenja posteljice je Ahlfeldov znak. On se bazira na praenju sputanja
podveza pupkovine. Vrpca koja je bila vezana uz vulvu se zajedno s pupkovinom
sve nie sputa. Smatra se da je posteljica odljutena kada se vrpca smjestila za
10 cm.
Isktiskivanje posteljiceiz donjeg uterinog segmenta se odvija sljedeim
tokom. Naime, kada se posteljica spusti u donji segment uterusa ili u rodnicu,
pritie cervikalne ganglije i ivane zavetke oko rektuma. Zbog toga ena osjeti
reflektorno potrebu za tiskanjem. Poveanjem trbunog pritiska rodilja obino
uspijeva istisnuti posteljicu iz porodnog kanala. Ako to ne uspije, najee zbog
smanjenog tonusa donjeg segmenta uterusa i rodnice, rodilji se moe pomoi
tako da se s dije ruke uhvati trbuna stijenka u uzdunom pravcu, a zatim se
stijenka podigne i eni se kae da tiska. To je hvat prema Baeru. Time se smanjuje
obujam trbune upljine pa je djelovanje intraabdominalnog tlaka vee.
Odljutena posteljica se moe istisnuti i Dorn-Ahlfeldovim nainom. Isprazni se
mokrani mjehur, a kontrahirani uterus se dovede u sredinju liniju. Tada se etiri
prsta poloe na stranju stijenku uterusa, a palac na prednju. Uterus se poput
klipa potisne prema porodnom kanalu i istisne posteljica. ene koje izgube manje
krvi u porodu, bolje doje, mnogo su otpornije na infekcije, a involucijski procesi
teku bre.

ETVRTO POROAJNO DOBA

etvrto poroajno doba zapoinje izlaskom placente, a predstavlja
prijelaznu fazu poroda, prema puerperiju. Traje oko 2h , te se u to vrijeme
zatvaraju raskidane krvne ile i stiava krvarenje. Vanu ulogu u tome ima
retrakcija i kontrakcija muskulature maternice. Snana kontrakcija i retrakcija
maternice koja uslijedi odmah nakon izlaska posteljice dovodi do ukljetenja
otvorenih krvnih ila na insercijskoj plohi. Zahvaljujui tom mehanizmu krvne ile
uterusa se zatvaraju i krvarenje se naglo smanji. U trudnoi se takoer stvaraju
zadebljanja na intimi krvnih ila maternice te suavaju lumen ile, a to pridonosi
smanjenju krvarenja. Pod utjecajem trombokinaze se stvaraju trombi i tako trajno
zatvaraju krvne ile uterusa.

15

Puerperij (babinje)
To je razdoblje od 6 tjedana nakon poroda. U to vrijeme se nastavlja
pojaano luenje prolaktina. On inhibira gonadotropnu sekreciju hipofize, a
posljedica je izostanak luenja gonadalnih
steroida ovarija, estradiola i progesterona.Posljedica takvog hormonskog stanja je
luenje i izluivanje mlijeka te atrofija genitalnih organa, maternice, rodnice, a
djelomice i vulve. Genitalni organi se smanjuju na normalnu veliinu. Neposredno
nakon roenja posteljice, u 4.poroajno doba, maternica je veliine glave djeteta,
a njezino dno se nalazi u visini pupka. Sljedeih dana se dno maternice sputa za
jedan popreni presjek , tako da se 4.dana babinja nalazi na polovici izmeu
pupka i simfize. Sedmog dana se tek u dubini iznad simfize moe napipati fundus
uterusa. U normalnim babinjama je maternica normalne veliine nakon 2 tjedna.
Nakon etiri tjedna, ako je laktacija odrana i potpuna, maternica je izrazito
malena (njezino se tijelo jedva pipa). Veliine je 3-4 cm X 2-2.5cm Kanal vrata
maternice je prvih nekoliko dana prohodan sve do maternice. Sedmoga dana je
ve potpuno zatvoren. Vrat matrnice je duljine 1-1.5 cm ( u kasnom puerperiju).
U babinjama je ena amenoroina. Pri postojeoj laktaciji amenoreja se
produljuje mjesecima. Javlja se i iscjedak u babinjamalohija (perila). Lohija se
postupno mijenja od krvavih, preko sukrvavih (rubra), do smeih (fusca). Nakon
2-3 tjedna babinja iscjedak je oskudan i bjelkast. Mikroskopski se jo nalazi
povean broj leukocita i bakterije. Stanice vaginalnog epitela su oskudnije, one su
intermedijarnog i parabazalnog tipa. To je tzv. puerperalni i laktacijski tip
razmaza. Stjenka rodnice je stanjena,crvena,atrofina,vulnerabilna. ene koje
izgube manje krvi u porodu bolje doje, mnogo su otpornije na infekcije, a
involucijski procesi teku bre.

16

ZAKLJUAK
Nepotrebno je naglaavati vanost saznanja iz podruja porodnitva. Stoga
je velike vanosti, osobito svim zdravstvenim radnicima, poznavati fiziologiju
poroaja.
Kao zavretak trudnoe, to je krajnji in donoenja novoga ivota na svijet.
Dakle, u idelanom sluaju to je nakon 37 do 42 tjedna trudnoe, prema
preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Porod, kao i ostatak enskog
reproduktivnog ivotnog ciklusa, reguliran je hormonskim promjenama, i svaki
njegov stadij je odreen na isti nain. Sigurni znaci poetka poroda su ponajprije
kontrakcije koje postaju bolne, redovite i ritmine, sa pravilnim razmakom i
trajanjem. To dovodi do daljnjih promjenama na reproduktivnom sustavu majke.
Porod traje najvie 18 sati, a njegov tok ovisi o irini poroajnog kanala,
poroajnom objektu, trudovima i uu maternice. Poroajni objekt ine fetus i
placenta sa ovojnicama. Na ishod poroda utjee sam fetus svojom veliinom,
poloajem, namjetajem, stavom i dranjem. Kroz poroajni kanal prolazi
poroajni objekt.
Poroaj tee u etiri faze ili doba. Prvo
poroajno doba je stadij
dilatacije cervixa i ua maternice. U drugom poroajnom dobu dolazi do stadija
istiskivanja, ekspulzije djeteta. Tree poroajno doba je stadij istiskivanja
posteljice i ovoja, tvrto poroajno doba predstvalja stadij ranog oporavka, u
raaoni.

17

LITERATURA
Podaci s internet stranice: Akuerstvo skripta,
https://sr.scribd.com/doc/181031246/74399308-Akuserstvo-skripta-pdf
Podaci s internet stranice: Akuerstvo skripta,
http://www.belimantil.info/Skripte/Vgodina/Ginekologija/Akuserstvo%20%20skripta.pdf
Podaci s internet stranice: Gynecology and Obstetrics,
http://www.merckmanuals.com/professional/gynecology_and_obstetrics.html?
qt=&sc=&alt=
Podaci s internet stranice: Poroaj, http://hr.wikipedia.org/wiki/Poro%C4%91aj
Podaci s internet stranice: Poloaj, smjetaj, dranje i stav ploda,
http://medicinabih.info/medicina/akuserstvo/polozaj-smjestaj-drzanje-i-stav-ploda/

18