ALKOHOLIZAM KAO FAKTOR RIZIKA ZA

NASTANAK KARCINOMA

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................2
1.

EPIDEMIOLOGIJA KARCINOMA VEZANOG UZ ALKOHOLIZAM..........................4

1.1.

Gornji probavni trakt....................................................................................................5

1.2.

Jetra..............................................................................................................................5

1.3.

Dojka............................................................................................................................6

1.4.

Kolon............................................................................................................................7

1.5.

Ostali karcinomi...........................................................................................................7

2.

POVEZANOST KONZUMACIJE ALKOHOLA I POJAVE KARCINOMA...................8

3.

KONZUMACIJA ALKOHOLA TIJEKOM I NAKON TERAPIJE KARCINOMA.......10

ZAKLJUAK...........................................................................................................................11
LITERATURA..........................................................................................................................12

UVOD
Karcinom je skupina bolesti karakteriziranih stanicama koje rastu izvan kontrole; u
mnogim sluajevima, one ine mase stanica, ili tumore, koji infiltriraju i razaraju zdravo
tkivo. Iako organizam regulira rast stanica unutar granica tkiva, stanice karcinoma se
razmnoavaju samostalno, nesputano i izvan granica tkiva. Karcinom se razvija kroz tri faze:
inicijaciju, promociju i napredovanje. Kancerogene tvari, poznate kao karcinogeni, mogu
pridonijeti napredovanju karcinoma u prve dvije faze.
Inicijacija karcinoma se dogaa kada se stanina DNA nepovratno mijenja tako da,
jednom potaknuta na diobu, stanica e se reproducirati neodreeno vrijeme. "Promjena"
ukljuuje mutacije staninih gena koje mogu nastati spontano ili mogu biti inducirane
karcinogenima. Kod nekih karcinoma, uoeno je da se javljaju mutacije onkogena - gena koji
u normalnim uvjetima potiu staninu diobu, ili supresorskih gena - gena koji normalno
zaustavljaju staninu diobu. Prema tome, vjeruje se da kancerogene mutacije rezultiraju
prenaglaenom promocijom ili supresijom reprodukcije stanica. Tijekom promocije
karcinoma, inicijalna stanica je potaknuta na diobu. Stimulus moe biti prirodan, kao kad
oteeno tkivo zahtijeva proliferaciju novih stanica, ili to moe biti uzrokovano
karcinogenima. Tijekom progresije karcinoma, tumori nastali repliciranjem mase stanica
metastaziraju, ili se ire od inicijalnog ili primarnog tumora na druge dijelove tijela, tvorei
sekundarne karcinome.
Karcinom je bolest koja je u zemljama razvijenog zapada druga po uzroku smrtnosti
meu opom populacijom, iza bolesti kardiovaskularnog sustava. Najuestaliji karcinomi su
karcinom plua, debelog crijeva i dojke. Postoje ozbiljni dokazi koji sugeriraju povezanost
konzumacije alkohola i poveanog rizika za karcinom. Smatra se da je znaajna korelacija
jake konzumacije alkohola i karcinoma jednjaka, drijela i usta, dok je mnogo kontroverznija
povezanost izmeu alkohola i karcinoma jetre, dojke i kolorektalnog karcinoma.
Alkohol je zajedniki naziv za etanol ili etilni alkohol, kemijske tvari koje se nalaze u
pivu, vinu i estokim piima, kao i u nekim lijekovima, vodicama za ispiranje usta,
proizvodima za kuanstvo i eterinim uljima. Alkohol se proizvodi fermentacijom eera i
kroba pomou kvasca. Prema Nacionalnom institutu na zlouporabu alkohola i alkoholizam,
standardno alkoholno pie u SAD-u ima 14,0 g istog alkohola. Prehrambene smjernice za
Amerikance 2010, amerike federalne vlade (Dietary Guidelines for Americans 2010),
definiraju umjereno pijenje alkohola kao konzumaciju do jednog pia dnevno za ene, i do
dva pia dnevno za mukarce. Teko pijenje alkohola je definirano kao konzumacija vie od
tri pia u danu ili vie od sedam pia tjedno za ene, i vie od etiri pia u danu ili vie od 14
pia tjedno za mukarce.
Meunarodna agencija za istraivanje raka (International Agency for Research on
Cancer; IARC) je alkoholna pia klasificirala kao Grupu 1 kancerogena (kancerogenog za
ljude). IARC klasificira konzumaciju alkoholnih pia kao uzrok karcinoma dojke,
2

kolorektalnog karcinoma, karcinoma grkljana, jetre, jednjaka, usne upljine i drijela te kao
vjerojatni uzrok raka guterae. Smatra se da se 3,6% svih sluajeva raka i 3,5% smrti od raka
u svijetu moe pripisati konzumiranju alkohola.

1. EPIDEMIOLOGIJA KARCINOMA VEZANOG UZ

ALKOHOLIZAM
Kao to je ve navedeno,
Meunarodna agencija za istraivanje
raka
(IARC; dio Svjetske zdravstvene
organizacije) je klasificirala alkohol kao
karcinogen Grupe 1 od 1988. godine. IARCregulative se smatraju zlatnim standardom u
smislu utvrivanja kauzaliteta pri pojavi
karcinoma, a Grupa 1 je njihova najrizinija
skupina. To znai da postoje uvjerljivi dokazi
da
alkohol uzrokuje rak kod ljudi. Novije
recenzije IARC-a i drugih agencija su takoer
ustanovile da konzumacija alkohola uzrokuje
rak. U istraivanju objavljenom 2011.
godine utvreno je da je alkohol
odgovoran za
oko 4% sluajeva raka u Velikoj Britaniji,
to je oko 12.800 sluajeva godinje.
Velik dio odnosio se na karcinome usta
Slika 1. Alkohol uzrokuje 7 tipova karcinoma
(izvor: How alcohol causes cancer;
i grla (oko 30%), dok je karcinom
www.cancerresearchuk.org)
kolona inio najvei dio u ukupnom
broju sluajeva povezanih s alkoholom (oko 4.800 sluajeva godinje). Prema nekim
izvorima, najjaa povezanost alkohola i karcinoma ukljuuje karcinome gornjeg probavnog
trakta, ukljuujui jednjak, usta, drijelo i grkljan. Rezultati koji povezuju alkohol s
karcinomima jetre, dojke i kolona manje su konzistentni.
Istraivanje iz 2009. godine u Australiji o mortalitetu od karcinoma vezanih uz alkohol
pokazalo je da 2100 Australaca umre od karcinoma vezanih uz alkohol svake godine.
Europsko pak istraivanje iz 2011. pokazalo je da 1 od 10, svih vrsta karcinoma, kod
mukaraca, i 1 od 33 u ena, uzrokovan prolim ili trenutnim unosom alkohola. Na temelju
podataka iz 2009. godine, procjenjuje se da je 3,5 %, svih smrti vezanih uz karcinome, u
SAD-u (oko 19.500 smrtnih sluajeva), povezano s alkoholom.
Dakle, postoji snaan znanstveni konsenzus o povezanosti konzumacije alkohola i
nekoliko vrsta karcinoma. U svom Izvjeu o karcinogenima i Nacionalni toksikoloki
program Amerikog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi navodi potronju alkoholnih pia
kao poznati humani kancerogen. Istraivanja pokazuju da to je vei unos alkohola - osobito
ukoliko je rije od kontinuiranom unosu alhohola - vei je i rizik od razvijanja karcinoma
povezanog s alkoholom. Mnogo slabiji rezultati dolaze iz istraivanja koja su prouavala
mogue mehanizme utjecaja alkohola na nastanak karcinoma.

1.1. Gornji probavni trakt

Alkohol poveava rizik od raka usta, drijela, grkljana i jednjaka. Prema jednom od
istraivanja, osobe koje konzumiraju etiri ili vie alkoholnih pia dnevno (gdje jedno pie
ima oko 1,5 jedinica alkohola) imaju oko pet puta vei rizik od raka usta i drijela u usporedbi
s ljudima koji nisu nikad pili ili su pili samo povremeno. Isto istraivanje je takoer pokazalo
da ak "manji konzumenti", to ne ukljuuje vie od jednog pia dnevno, imaju 20% vei rizik
od karcinoma.
Teki kronini alkoholiari imaju veu incidenciju karcinoma jednjaka u odnosu na
opu populaciju. Izgleda da se rizik za pojavu ovog karcinoma poveava kako se poveava i
konzumacija alkohola. U SAD-u se oko 75% karcinoma jednjaka pripisuje kroninom,
ekscesivnom troenju alkohola. Konzumacija alkohola je glavni faktor rizika za odreene
vrste raka jednjaka, kao to je recimo karcinom ploastih stanica jednjaka. Osim toga, kod
osoba koje genetski imaju manjak enzima koji metabolizira alkohol je pronaeno da imaju
znatno povean rizik od karcinoma ploastih stanica jednjaka vezanog uz konzumaciju
alkohola.
Otprilike 50% karcinoma usta, drijela i grkljana povezuje se s jakim pijenjem
alkohola. Osobe koje tijekom vremena popiju vee koliine alkohola imaju poveani rizik za
spomenute karcinome u usporedbi s apstinentima. Ako piju i pue, poveanje rizika jo je jae
izraeno. Naime, pijenje i puenje zajedno poveava rizik od tih vrsta karcinoma daleko vie
od uinaka bilo pijenja ili puenja samog. Razlog tomu bi mogao biti to alkohol moe
djelovati kao otapalo, pomaui tako tetnim kemikalijama u duhanu da lake dospiju unutar
stanica koje oblau probavni trakt. Alkohol takoer moe usporiti sposobnost tih stanica da
poprave tetu na DNA uzrokovanu kemikalijama u duhanu.

1.2. Jetra
Dugotrajno, jako pijenje alkohola povezano je, u mnogim sluajevima, s primarnim
karcinomom jetre. Ipak je ciroza ta za koju se smatra da inducira karcinom, bilo da je
izazvana alkoholom, bilo iz nekog drugog razloga. U nekim podrujima Afrike i Azije,
karcinom jetre se javlja u 50/100 000 osoba na godinu, prvenstveno induciran cirozom
uzrokovanom virusnim hepatitisima. S druge strane, u SAD-u broj karcinoma je daleko manji;
karcinom jetre pogaa godinje 2/100 000 osoba. Meutim pijenje velikih koliina alkohola,
prema nekim istraivanjima, povezano je s oko 35% svih sluajeva spomenutih karcinoma.
Teko je precizno interpretirati povezanost alkohola i karcinoma jetre, zbog ciroze i
hepatitisa B i C koji esto unose pomutnju u rezultate studija. Istraivanja o interakciji
izmeu alkohola, virusnih hepatitisa i ciroze pomoi e u rasvjetljavanju povezanost s
karcinomom jetre.
6

1.3. Dojka
Kronina konzumacija alkohola povezana je s malim poveanjem (prosjeno 10%)
rizika kod ena za karcinom dojke. Prema nekim istraivanjima, rizik raste kao se poveava
koliina i trajanje konzumacije alkohola. Druge studije, meutim, nisu nali takvu povezanost.
Nekonzistentnost i slabost epidemiolokih rezultata sugeriraju da trei, dodatni
imbenik, poput prehrane, moe biti odgovoran za povezanost izmeu alkohola i karcinoma
dojke. Ipak, studije koje su ukljuile u ispitivanje unos masti, pokazale su da povezanost
izmeu alkohola i karcinoma dojke ostaje.
Toan nain na koji alkohol poveava rizik od razvoja raka dojke nije u potpunosti
objanjen, ali su poznati neki od moguih mehanizama. Neki od autora smatraju da je razlog
poveanog rizika dijelom u razgradnji akohola u acetaldehide, to moe uzrokovati genetske
mutacije - stalne promjene DNA sekvence koja ini gene. To moe izazvati odgovor tijela koji
moe dovesti do razvoja kancerogenih stanica.
Alkohol takoer moe utjecati na imunoloki sustav i pridonijeti nutritivnim
deficitima, ukljuujui folnu kiselinu, vitamina A, B6, D i E i cink, od kojih svi mogu oteati
borbu organizma protiv stanica raka.
Osim toga, alkohol moe utjecati na razinu estrogena u tijelu, to moe objasniti neka
od poveanja rizika. Tako, novije studije ukazuju da alkohol igra indirektnu ulogu u razvijanju
karcinoma dojke. Istraivanja pokazuju da alkohol poveava razinu estrogena u
premenopauzalnih ena, koji moe potpomagati nastanak karcinoma dojke. Naime, alkohol i
estrogen uzajamno utiu jedan na drugog. Estrogen doprinosi tome da se alkohol lake
apsorbira u organizam. Istovremeno, alkohol utie na jae i bre stvaranje estrogena. Dakle,
konzumiranjem alkohola nivo estrogena u organizmu znaajno e porasti, a alkohol e se
lake apsorbirati u organizam ene. Osim navedenih efekata, konzumiranje alkohola uzrokuje
hormonalne promjene koje ukljuuju smanjenu koliinu testosterona, te poveano pretvaranje
testosterona u estrogen. Ukoliko alkohol konzumiraju ene koje su u predmenopauzi ili u
menopauzi, estrogen e u njihovom organizmu znaajno porasti. Kao rezultat konzumacije
pia, dogaa se navala estrogena. Ta navala moe dostii nivo i od 300% u prvih 30 minuta od
konzumiranja. Navodi se da je ovakva situacija slina navali estrogena koji prethodi ovulaciji.
Literatura sugerira da u svemu tomu postoji jedna stvar koju treba imati na umu, a to je
nepromjenjiva koliina estrogena u organizmu ene, sa povremenim poveanjima pred
ovulaciju. Ako ova poveanja estrogena nastupe prilikom svake konzumacije alkohola, to
moe dovesti do pojave specifine benigne bolesti dojke, ili benignih voria na grudima.
Neki autori smatraju da je ova benigna bolest dojke rana faza razvoja raka dojke i moe
dovesti do rizika od karcinoma u kasnijem stadiju ivota.
Redovita konzumacija, ak i male koliine alkohola, moe poveati rizik od raka
dojke. Istraivanje iz 2012. navodi da konzumacija jednog pia dnevno moe poveati rizik

od raka dojke za 5%. Rizik se poveava to je konzumacija vea. Nekoliko novijih studija
navodi da svakih dodatnih 10 g alkohola dnevno poveava rizik od raka dojke za oko 7-12%.
Rak dojke je mnogo rjei kod mukaraca nego kod ena, i manje je poznato to moe
utjecati na rizik. Manji broj ovakvih sluajeva ini to teim za prouavanje. No, istraivanje iz
2014. koje ukljuuje 20 razliitih studija, sugerira da alkohol nije povezan s rakom dojke u
mukaraca.

1.4. Kolon
Epidemioloke studije su nale malu, ali konzistentnu povezanost izmeu konzumacije
alkohola i kolorektalnog karcinoma, ak i kad je studija pratila uzimanje vlakna i drugih
prehrambenih imbenika. Uzronost se ne moe odrediti prema danas dostupnim podacima,
usprkos velikom broju studija. Smatra se da je povezanost konzumacije alkohola i
kolorekatalnog karcinoma vea u mukaraca, nego kod ena, premda povezanost postoji u oba
spola.
Meta-analiza 57 kohortnih istraivanja i istraivanja parova koja ispituju povezanost
izmeu konzumacije alkohola i kolorektalnog rizika od raka pokazala je da ljudi koji redovito
konzumiraju 50 ili vie grama alkohola dnevno (oko 3,5 pia) imaju 1,5 puta vei rizik od
razvoja kolorektalnog raka od osoba koje ne piju ili povremeno piju. Za svakih 10 grama
konzumiranog alkohola po danu, postojala je malo (7 %), poveanje rizika od raka debelog
crijeva. ak i relativno mala koliina moe imati uinak - istraivanje EPIC (The European
Prospective Investigation into Cancer and Nutrition) je potvrdilo da za svake dvije jedinice
alkohola, svaki dan (manje od pola litre piva ili velika aa vina) rizik od raka crijeva raste za
9%.

1.5. Ostali karcinomi

Brojne istraivanja su ispitala povezanost konzumacije alkohola i rizika od drugih
vrsta karcinoma, ukljuujui rak guterae, jajnika, prostate, eluca, maternice i mokranog
mjehura. Za ove vrste raka, ili nije utvrena veza s alkoholom ili je dokaz povezanosti
nekonzistentan. Meutim, za dvije vrste karcinoma - renalnih stanica bubrega i nonHodgkinov limfom (NHL) -vie istraivanja je pokazalo da je poveana konzumacija alkohola
povezana sa smanjenim rizikom od raka. Meta-analiza NHL istraivanja (koja su ukljuivala
18.759 ljudi s NHL) ustanovila je 15% manji rizik od NHL-a meu osoboma koje piju
alkohol u usporedbi s osobama koje ne piju. Mehanizmi kojima bi konzumacija alkohola
smanjila rizik od raka ili bubrenih stanica ili NHL nisu jasni.
Osim toga, postoje sumnje da postoji korelacija alkoholizma i tumora mozga, meutim
jo uvijek nema dokaza koji bi to mogli potvrditi.
9

10

2. POVEZANOST KONZUMACIJE ALKOHOLA I POJAVE

KARCINOMA
Epidemioloki podaci pruaju malo podataka na koji nain, i poveava li uope
alkohol rizik za razliite vrste karcinoma. Za neke karcinome, poput karcinoma usta i
jednjaka, smatra se da alkohol igra direktnu uzronu ulogu. Za druge karcinome, poput
karcinoma jetre i dojke, smatra se da alkohol igra posrednu ulogu, potiui mehanizme koji
mogu uzrokovati rak.
Iako ne postoje dokazi koji bi upuivali da je alkohol sam po sebi karcinogen, alkohol
se moe ponaati kao kokarcinogen pojaavajui karcinogene uinke drugih kemikalija. Npr.,
studije ukazuju da alkohol pojaava sposobnost duhana u formiranju tumora kod takora. Kod
ljudi, rizik za karcinome usta, traheje i jednjaka 35 puta je vei za osobe koje istovremeno i
piju i pue, u usporedbi s osobama koje niti piju niti pue, implicirajui kokarcinogenu
interakciju izmeu alkohola i karcinogena iz duhana.
Kokarcinogeni uinak alkohola moe biti objanjen njegovom interakcijom s
odreenim enzimima. Neki enzimi koji normalno slue za detoksiciranje molekula koje ulaze
u organizma, mogu poveavati toksinost nekih karcinogena. Jedan od takvih enzima je
citokrom P-450. Alkohol je sposoban inducirati citokrom P-450 u jetri, pluima, jednjaku i
crijevima, koji ujedno predstavljaju organe na kojima se mogu nai karcinomi povezani s
alkoholom. Zbog toga, kancerogeni iz duhana i hrane mogu postati potentniji karcinogeni
nego to su bili, budui da oni jednako tako prolaze kroz jednjak, plua crijeva i jetru, i tamo
se susreu s aktiviranim enzimom.
Preliminarne studije su pokazale da alkohol moe utjecati na razvijanje karcinoma i na
genskoj razini, utjeui na onkogene u stadijima inicijacije i promocije karcinoma. Nagaa se
da acetaldehid, produkt metabolizma alkohola, oteuje sposobnost stanice da popravlja
vlastitu DNA, to rezultira veom vjerojatnou da e se dogoditi mutacije na onkogenima
koje mogu uzrokovati poetni stadij karcinoma. Nedavno je postavljena hipoteza da izlaganje
alkoholu moe rezultirati pojaanom ekspresijom odreenih onkogena u ljudskim stanicama,
to u konanici moe pospjeiti nastanak i razvijanje tumora.
Ta teorija o utjecaju alkohola preko acetaldehida na pojavu karcinoma smatra se
teorijom s najjaim dokazima. Tu je ponajprije rije o tome kako naa tijela razgrauju
alkohol. Naime, alkohol se konvertira u drugi kemijski spoj - acetaldehid. Acetaldehidi se
proizvode u jetri pri razgradnji etanola. Jetra zatim obino uklanja 99% acetaldehida.
Prosjena jetra moe obraditi 7 g etanola po satu. Recimo, potrebno je 12 sati kako bi se
uklonio u etanol boce vina, stvarajui tako 12-satnu izloenost acetaldehidu. Istraivanje
provedeno na 818 tekih alkoholiara otkrilo je da oni koji su izloeni veoj koliini
acetaldehida nego to je to normalno, kroz defekt u genu za alkohol-dehidrogenazu, su pod
veim rizikom od razvoja karcinoma gornjeg probavnog trakta i jetre. Meunarodna agencija
za istraivanje raka (IARC) klasificira acetaldehide, povezane s konzumacijom alkohola, kao
11

tvar Grupe 1, to znai da moe izazvati rak kod ljudi. Osim toga, otkriveno je da
konzumacija alkohola uvelike poveava razinu acetaldehida u slini. Mala poetna studija u
2012. je otkrila vie razine oteenja DNA u stanicama usta ljudi nakon konzumiranja
alkohola.
Takoer, alkohol moe poveati razinu hormona poput estrogena u tijelu. Neobino
visoka razina estrogena moe uzrokovati rak dojke.
Alkohol moe uzrokovati cirozu jetre, koja opetovano oteuje stanice jetre, to pak
moe izazvati rak jetre.
Kao to je ve napomenuto, alkohol olakava kancerogenim kemikalijama, kao to su
one u duhanu, da se apsorbiraju u ustima ili grlu. Naime, duhan je jo jedan uzrok karcinoma
usta, jednjaka i jetre. Otkriveno je da su uinci alkohola i duhana zajedno su puno gori od
svakog zasebno. Meta-analiza objavljena u 2012. godini, koja kombinira rezultate 49 ranijih
studija, otkrila je da je kod nepuaa koji konzumiraju alkohol oko 30% je vea vjerojatnost
da e doi do razvoja karcinoma usta i grla od onih koji ne piju alkohol. No, kod osoba koji
pue ili su puile, a koji su takoer pile alkohol, tri puta je vjerojatnije da e razviti bolest.
Druga studija je utvrdila da je rizik od raka jetre gotovo 10 puta vea u osoba koje su puile i
pile jako. Prema nekim istraivanjima, rizik od pojave karcinoma kod osoba koje zajedno
konzumiraju alkohol i duhan poveava se ak do 35 puta u odnosu na osobe koje ne
konzumiraju niti jedo od navedenog.
Alkoholizam moe rezultirati abnormalnostima na nain na koji tijelo obrauje
nutrijente i stoga posljedino moe potpomagati razvijanje odreenih vrsta karcinoma.
Smanjena razina eljeza, cinka, vitamina E i nekih vitamina iz skupine B-vitamina, to je
uestao sluaj kod tekih alkoholiara, eksperimentalno su povezani s nekim karcinomima.
Takoer, razina vitamina A, za kojeg se pretpostavlja da ima antikancerogena svojstva,
ozbiljno su smanjene u jetri i jednjaku takora tijekom kronine konzumacije alkohola.
Novije studije ukazuju da samo dva pia na dan ponitavaju bilo kakav zatitni uinak
ispravne dijete na smanjenje rizika kolorektalnog karcinoma. Iako studije sugeriraju da dijeta
bogata folnom kiselinom i B-vitaminima koje nalazimo u svjeem vou i povru smanjuju
rizik od kolorektalnog karcinoma, to takoer upozorava da konzumacija alkohola moe
sprijeiti zatitne funkcije i stoga poveavati rizik karcinoma kolona smanjujui razinu folne
kiseline. Naime, alkohol smanjuje koliinu folne kiseline u krvi. Folna kiselina je vitamin B
koji nae stanice trebaju za ispravno stvaranje nove DNA. No, nije jasno je li alkohol uzrok
karcinoma kroz sniavanje razine folata, ili razine folata utjeu na rizik od karcinoma
povezanih alkoholom.
Alkohol moe izazvati i produkciju vrlo reaktivnih molekula poznate kao reaktivnih
kisikovi spojevi (Reactive Oxygen Species ili ROS), koji se proizvode u naem tijelu, a
posebno u jetri. Te molekule su tetne i obino se odravaju na niskoj razini, ali ukoliko doe
do povienja razine ROS-a, poznatp je da dolazi do oteenja DNA, proteina i lipida
procesima oksidacije.

12

Pored svega, alkohol je povezan i sa suprimiranjem ljudskog imunosnog sustava.

Slabljenje obrambenog mehanizma ini alkoholiare mnogo podlonijima razliitim zaraznim
bolestima, pa tako, teoretski, i karcinomu.
Teorije moguih mehanizama kojima se odvija pojava i razvoj karcinoma povezanih s
konzumacijom alkohola see od metabolizma acetaldehida, indukcije CYP2E1, nutritivne
deficijencije, interakcije s retinoidima indukcije citokroma P450 2E1 i povezanog
oksidativnog stresa i pretvorbe procarcinogena u karcinogene, iscrpljivanje Sadenozilmetionina, indukcije poveane proizvodnje inhibitornih gvanin-nukleotida
regulacijskih proteina, akumulacije eljeza i povezanog oksidativnog stresa, inaktivacije gena
BRCA1 supresor-tumora i poveanog odaziva estrogena, smanjenje metabolizma retinoine
kiseline genotoksinog uinka acetaldehida, poveane koncentracija estrogena, proizvodnje
reaktivnih kisikovih i duikovih vrsta, promjena u metabolizmu folata dotoga da alkohol
stimulira epitelijalno-mezenhimalnu tranziciju (EMT), u kojoj se obine stanice raka
promjene u agresivniji oblik i poinju iriti po cijelom tijelu.

3. KONZUMACIJA ALKOHOLA TIJEKOM I NAKON

TERAPIJE KARCINOMA
Kao to je ve mnogo puta navedeno, mnoge studije su otkrile vezu izmeu unosa
alkohola i rizik od razvoja odreenih vrsta raka. No, nije jasno moe li konzumacija alkohola
nakon lijeenja rizik od raka te vraa, odnosno ponovno pojavljivanje raka. U teoriji, mogue
je da konzumacija alkohola moe poveati rizik od recidiva. Recimo, alkohol moe poveati
razinu estrogena u tijelu, to moe poveati rizik od ponovne pojave raka dojke. No, za sada,
nema jakih dokazi koji bi to poduprli.
Kod ljudi kojima je ve dijagnosticiran rak, unos alkohola takoer moe utjecati na
rizik od razvoja novog raka.
Postoje neki sluajevi tijekom lijeenja raka u kojima se jasno treba izbjegavati
alkohol. Tako, recimo, alkohol - ak i u vrlo malim koliinama - moe izazvati ulceracije u
ustima uzrokovane nekim lijeenja raka, a moe ih uiniti i gorima. Alkohol takoer moe
meudjelovati s nekim lijekovima koji se koriste u lijeenju raka, to moe poveati rizik od
tetnih nuspojava.
No, za ljude koji su zavrili lijeenje raka, uinci alkohola na rizik od recidiva
karcinoma su uglavnom nepoznati. imbenici koji mogu biti vani su vrsta raka, rizik od
recidiva, tretman(i) kojima su pacijenti podvrgnuti, cjelokupno zdravstveno stanje, i drugi
mogui rizici.

13

ZAKLJUAK
Iako su epidemioloke studije nale jasnu povezanost izmeu konzumacije alkohola i
razvijanja odreenih vrsta karcinoma, rezultati studija su esto ne-konzistentni i mogu varirati
od zemlje do zemlje, ili prema vrsti praenog karcinoma. Klju razumijevanja povezanosti
lei u istraivanjima orijentiranima prema razumijevanju naina na koji alkohol potie
nastanak karcinoma. Takve studije ispituju uinke metabolizma alkohola na staninoj i
genetskoj razini. Istraivanja koja su ispitivala naine na koji alkohol moe inducirati
karcinome nala su neke potencijalne mehanizme, od kojih najvie obeavaju oni koji
ukljuuju onkogene.
Analiza jo uvijek ne mogu utvrditi razinu konzumacije alkohola ispod koje nema
poveanog rizika od karcinoma. Povezanost konzumacije alkohola i razvoja karcinoma je
neupitna, a ini se da je povezanost alkohola s rizikom za oralne karcinome i karcinome
drijela jaa nego povezanost s karcinomima jednjaka ili grkljana (obzirom na razinu
konzumiranja alkohola). Po pitanju procjene rizika, smatra se da visoka razina konzumacije
alkohola (vie od etiri pia dnevno) rezultira znaajnim rizikom od razvoja raka na nekoliko
mjesta. Nie razine konzumacije rezultiraju umjereno poveanim rizikom za razne vrste
karcinoma. Istovremeno, druge studije pokazuju da umjereno konzumiranje alkohola moe
imati zatitne uinke protiv odreenih vrsta bolesti srca. Prema tome, mora se utvrditi
rezultira li umjerena konzumacija alkohola sveukupnim povoljnim ili nepovoljnim rizikom za
pojedince ili itavu populaciju. U svakom sluaju, sve ovisi o dobi, spolu i osnovnim stopama
bolesti meu lanovima odreenog stanovnitva. Osim toga, genetski faktori takoer mogu
utjecati na pojedine rizike, kao to je to recimo sluaj sa povezanou konzumacije alkohola i
enskog raka dojke koji moe biti ogranien na ene s obiteljskom povijeu raka dojke (tj. sa
predisponirajuim genetskim imbenicima ). Zakljuno, bilo kakva definitivna procjenu rizika
(pa ak u nekim sluajevima i koristi) konzumacije alkohola zahtijeva dalekosenije analize.
Dakle, postoji snaan znanstveni konsenzus o povezanosti konzumacije alkohola i
nekoliko vrsta karcinoma. Najjaa povezanost alkohola i karcinoma ukljuuje karcinome
gornjeg probavnog trakta, ukljuujui jednjak, usta, drijelo i grkljan, do su rezultati koji
povezuju alkohol s karcinomima jetre, dojke i kolona manje su konzistentni. Epidemioloki
podaci pruaju malo podataka na koji nain, i poveava li uope alkohol rizik za razliite
vrste karcinoma. Za neke karcinome, poput karcinoma usta i jednjaka, smatra se da alkohol
igra direktnu uzronu ulogu. Za druge karcinome, poput karcinoma jetre i dojke, smatra se da
alkohol igra posrednu ulogu, potiui mehanizme koji mogu uzrokovati rak. Zakljuno
povezanost konzumacije alkohola s razvojem karcinoma je neupitna ali je to jo uvijek
neistraeno polje i jo uvijek su nejasni sami mehanizmi djelovanja alkohola, ili produkta
njegove razgradnje.

14

LITERATURA
Podaci sa internet stranice: http://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/causes-ofcancer/alcohol-and-cancer/alcohol-facts-and-evidence#alcohol_facts11
Podaci sa internet stranice:
http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/dietandphysicalactivity/alcohol-use-and-cancer
Podaci sa internet stranice: http://www.cancer.gov/about-cancer/causesprevention/risk/alcohol/alcohol-fact-sheet
Podaci sa internet stranice: https://en.wikipedia.org/wiki/Alcohol_and_cancer
Podaci sa internet stranice:
http://www.zlpr.hr/PREVENCIJA/ALKOHOL/tabid/68/language/hr-HR/Default.aspx
Podaci sa internet stranice: https://www.drinkaware.co.uk/check-the-facts/health-effects-ofalcohol/effects-on-the-body/does-alcohol-cause-breast-cancer
Podaci sa internet stranice: http://pubs.niaaa.nih.gov/publications/aa21.htm
Podaci sa internet stranice: Bagnardi V, Blangiardo M, La Vecchia C, Corrao G. Alcohol
Consumption and the Risk of Cancer. (http://pubs.niaaa.nih.gov/publications/arh25-4/263270.htm)
Garavello W, Bosetti C, Gallus S, Maso LD, Negri E, Franceschi S, La Vecchia C. Type of
alcoholic beverage and the risk of laryngeal cancer. Eur J Cancer Prev. 2006 Feb;15(1):6973.
atipovi V, Drobac R. Alkoholna ovisnost u bolesnika s tumorom mozga. Acta Clin Croat.
2006 May; 45 (Supplement 1): 7-13.
Altieri A, Bosetti C, Gallus S, Franceschi S, Dal Maso L, Talamini R, Levi F, Negri E,
Rodriguez T, La Vecchia C. Wine, beer and spirits and risk of oral and pharyngeal cancer: a
case-control study from Italy and Switzerland. Oral Oncol. 2004 Oct;40(9):904-9.
Altieri A, Garavello W, Bosetti C, Gallus S, La Vecchia C. Alcohol consumption and risk of
laryngeal cancer. Oral Oncol. 2005 Nov;41(10):956-65. Epub 2005 May 31.

15