Doc.

dr Alma Voljevica

Topografske orjentacione
linije
Topografske orjentacione linije dijelimo
na lako uoljive i dogovorene linije. To
su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

Srednja trbuna linija (linea mediana)

Spoljna ivica m. rectus abdominis
(sulcus lateralis s. linea semilunaris)
Rebarni luk (arcus costalis)
Preponski nabor (plica inguinalis)
Bedreni greben (crista iliaca)
Bispinalna topografska linija
Monroova topografska linija
Gregoireva topografska linija unih
puteva
Desjardinsova topografska linija
Luschkaova lijeva rebarno-klavikularna
linija
Topografska linija donje epigastrine
arterije
Transpilorina linija (linea traspylorica)
Linea trasumbilicalis

Topografske orjentacione
linije
Lako uoljive linije:
1.

Srednja trbuna linija (linea mediana)

moe biti prednja i stranja

2.

Spoljna ivica m. rectus abdominis

(sulcus lateralis s. linea semilunaris) ako se radi o gojaznim ljudima ova linija
se odreuje spajanjem vrha rebarne
hrskavice IX rebra i tuberculum pubicum ili
8 do 9 cm ili 4 prsta od medijalne linije

3.

Rebarni luk (arcus costalis) slui za

odreivanje donje granice jetre ili slezene.
Ovi organi ne smiju prelazi vie od 1 cm
rebarni luk u leeem odnosno 2 cm u
stojeem poloaju

4.

Preponski nabor (plica inguinalis) odgovara projekciji lig. inguinale, a slui

za podvezivanje a. iliacae externae i pri
otvaranju subperitonealnih gnojnih masa
iz fossa iliaca

5.

Bedreni greben (crista iliaca)

Dogovorene linije:
6.

Bispinalna topografska linija spaja

dvije spinae iliacae anterior superior

6.

Monroova topografska linija spaja

spina liaca anterior superior i umbilicus

6.

Gregoireva topografska linija unih puteva

- udaljena je oko 3 cm od medijalne linije, a
spaja desni rebarni luk i taku koja se nalazi
6 cm iznad pupka

7.

Desjardinsova topografska linija spaja

pupak i desnu fossu axillaris

6.

Luschkaova lijeva rebarno - klavikularna

linija spaja vrh lijevog XI rebra sa
articulatio sternoclavicularis lijeve strane

7.

Topografska linija donje epigastrine arterije

(arteria epigastrica inferior) spaja sredinu
plicae inguinalis i pupak

8.

Transpilorina linija (linea traspylorica) nalazi se na podjednakoj udaljenosti od

ksifosternalnog spoja i pupka (donji rub L 1)

9.

Linea trasumbilicalis prolazi kroz pupak

to odgovara intervertebralnom diskusu
izmeu L3 i L4

Topografske
orjentacione linije

Topografske orjentacione take

Topografske take se dijele na lako
uoljive i dogovorene, a to su:
1.
2.
3.
4.

5.
6.
7.
8.

Pupak (umbilicu)
Prednja gornja bedrena bodlja (spina
iliaca anterior superior)
Mc-Burneva taka projekcija ostium
ileocecalae
Lanzova
topografska
taka

projekcija
ostium
apendicis
vermiformis
Topografska taka unog mjehura
Topografska taka Waterove ampule
(ampulla hepatopancreatica)
Paraumbilikalna
ili
Bazyeva
topografska taka
Halleova uretralna topografska taka

Topografske orjentacione take

Lako
uoljive
orjentacione take su:

topografske

1.

Pupak (umbilicu) - odgovara

discus intervertebralis izmeu L3 i
L4 kraljeka, a koristi se za
odreivanje poloaja duodenuma,
sinus renalis, calices renalis, colon
trasversum

2.

Prednja gornja bedrena bodlja

(spina iliaca anterior superior)
od nje poinje plica inguinalis

Dogovorene projekcione take su:

3.

Mc-Burneva taka je taka koja

pokazuje mjesto projekcije ostium
ileocecale, a dobije se kada se
Monroova spino umbilikalna linija
podjeli na pola

4.

Lanzova topografska taka je

taka projekcije ostium apendicis
vermiformis, a nalazi se na granici
izmeu vanjske i srednje desne
treine bispinalene linije

5.

Topografska taka unog mjehura

nalazi se na mjestu gdje desna linea
semilunaris kria desni rebarni luk

6.

Topografska
taka
Waterove
ampule
(ampulla
hepatopancreatica) - nalazi se na
Desjardinsovoj topografskoj liniji 5 cm
udaljena od pupka

Topografske orjentacione
take

Topografske orjentacione take

7.

Paraumbilikalna
ili
Bazyeva
topografska taka je taka koja
se nalazi 6 cm od pupka gdje se
projektuje bubrena karlica

8.

Halleova uretralna topografska

taka nalazi se na spoju srednje i
bonih treina linae bispinalis

Projekcija eludca
(gaster)

eludac lei u lijevom gornjem

kvadrantu abdominalnog zida i to u
regio hypochondriaca sinistra i regio
epigastrica.
Kada
govorimo
o
projekcijama ovog organa govorimo o
projekciji :
1.
2.
3.

Ostium cardiacum
Curvatura minor
Curvatura major

Projekcija eludca (gaster)

Kliniki su vana dva prostora:

1.

Labbeov eludani trougao

pokazuje dio eludca koji se moe
palpirati na prednjem abdominalnom
zidu

2.

Traubeov polumjeseasti prostor

(spatium semilunare Traube) je
dio eludca koji je sakriven u lijevom
hipohondriju, ali se moe perkutirati

Projekcija dvanestopalanog crijeva

(duodenum)
Na prednjem abdominalnom zidu
projektuju dijelovi duodenuma i to:

se

1.

Ostium pyloricum - traspilorina linija 1

2 cm od medijalne linije u desno

2.

Flexura
duodeni
superior

traspilorina
linija
1cm
od
desne
medioklavikularne linije

3.

Flexura
duodeni
inferior

na
horizontalnoj liniji 1 cm iznad pupka, a 1-2
cm medijalno od desne medioklavikularne
linije

4.

Flexura
duodenojejunalis

na
horizontalnoj liniji 1 cm ispod traspilorine
linije 2,5 cm lijevo od medijalne linije

Projekcija dvanestopalanog crijeva

(duodenum)
Na prednjem abdominalnom zidu se
projektuju dijelovi duodenuma i to:
1.

Pars superior L1

2.

Pars descendens desna strana L2

i L3 kraljeka

3.

Pars inferior i pars ascendens

nivo L3 kraljeka

4.

Flexura duodenojejunalis izmeu

L1 i L2 kraljeka

Projekcija jetre (hepar)

Jetra
(hepar)
se
na
prednjem
abdominalnom
zidu
projektuje
uz
pomoi dvije granine linije:
1.

Donja granina linija zapoinje na

najnioj taki desnog rebarnog luka do
visine prednjeg kraja devetog rebra, a
zatim se penje kroz epigastrinu regiju
kosom linijom koja spaja vrh desnog 9.
rebra i vrh lijevog 8. rebra, a zatim se
linija penje do lijevog 5. meukotanog
prostora
gdje
ga
kria
medioklavikularna linija

2.

Gornja granina linija zapoinje na

najnioj taki desnog rebarnog luka
odakle se granina linija die vertikalno
do mjesta gdje desna medioklavikularna
linija kria 4. desni meukotani prostor

Projekcija guterae
(pancreas)
Guteraa (pancreas) se projektuje na
zadnjem abdominalnom zidu u visini L1 i L2
kraljeka.

Projekcija
bubrega
Na stranjem abdominalnom zidu se
projetuju desni i llijevi bubreg.
Desni bubreg

Gornji pol - 3,5 cm udaljen od

stranje medijalne linije u nivou XI
desnog rebra

Donji pol se projetuje na mjestu

gdje se kriaju horozontalna linija
povuena 2-3 cm iznad crista iliaca i
vertikalne linije povuene 5-6 cm u
desno od rtnih nastavaka kraljeaka
Lijevi bubreg

Gornji pol - 3,5 cm udaljen od

stranje medijalne linije u nivou X
meukotanog ptostora

Donji pol se projetuje na mjestu

gdje se kriaju horozontalna linija
povuena 4-5 cm iznad crista iliaca i
vertikalne linije povuene 5-6 cm u
lijevo od rtnih nastavaka kraljeaka

TRBUNA DUPLJA
(Cavitas abdominis)

Trbuno - zdjelina upljina (cavitas abdominis et pelvis), omeena je kostima,

miiima i fascijama. Trbuna i zdjelina upljina prelaze jedna u drugu.

Trbuna
upljina
(cavitas
abdominis) predstavlja srednji dio
tjelesne duplje koji se nalazi ispod
grudne duplje (cavitas thoracis), a
iznad
karline
duplje
(cavitas
pelvis).
Trbuna duplja je od grudne duplje
odvojena
dijafragmom,
dok
sa
karlinom dupljom komunicira preko
prostranog gornjeg otvora male
karlice (apertura pelvis superior).

U trbunoj duplji smjeten je najvei

dio organa za varenje, slezena, dio
mokranih organa, nadbubrena
lijezda, krvni i limfni sudovi i ivci.
Zidove trbune duplje, kao i veinu
organa koji se u njoj nalaze, oblae
trbuna maramica (peritoneum)
ije tvorevine dijele trbunu duplju
na manje odjeljke.

Peritoneum je serozna membrana koja

oblae zidove i organe abdomino pelvine
duplje.
Ukupna
povrina
2.
peritoneuma iznosi oko 1,7 m Ima tri
znaajna svojstva:

PERITONEUM

1.
2.
3.

sposobnost brze resorpcije gasova,

tenosti i vrstih materija sadranih u
peritonealnoj duplji
Sposobnost brzog stvaranja priraslica
Sposobnost dijalize

ine ga dva lista:

Visceralni
list
(peritoneum
viscerale) koji u cjelini ili djelimino
pokriva vanjske povrine organa
abdomino - pelvine duplje

Parijetalni
list
(peritoneum
parietale)

pokriva
zidove
abdomino - pelvine duplje

Peritonealna
duplja
(cavum
peritoneale)
upljina
izmeu
parijetalnog i visceralnog peritoneuma

Razvoj topografskih odnosa u

peritonelnoj upljini
Osnova za trbuni dio probavnog
kanala u najranijem stadiju je
ravna,
u
medijalnoj
liniji
postavljena
cijev
koju
mesogastrium dorsale spaja
sa stranjim, a mesogastrium
ventrale za prednji trbuni zid.
Mesogastrium
ventrale
se
brzo izgubi u kaudalnom dijelu, a
ostaje u kranijalnom dijelu.

U drugom mjesecu embrionalnog razvoja probavna cijev se definie u tri

dijela:
1.
2.
3.

eludac i dvanestopalano crijevo

pupana petlja
colon descendens, colon sigmoideum i rectum

Omentum majus je velika duplikatura

peritoneuma koja se protee od velike
krivine eluca, pa ide preko crijeva i
dolazi do zdjelice. Prebaena je poput
kecelje preko crijeva. Kod embriona
listovi omentum majusa su razdvojeni,
ime se poveava bursa omentalis. Kod
odraslih, listovi omentuma srastu, te je
bursa kod odraslih manja nego kod
embriona. Ometum majus ima nekoliko
uloga: slui kao rezervoar za mast, ima
veliku sposobnost resorpcije, kod upala
ograniava prostore gdje se razvija
upalni proces ime sprijeava njegovo
irenje te kod ozljeda trbunog zida
sprijeava prolaps trbunih organa u
vanjsku sredinu (trbuni policajac).
U sastav velikog omentuma ukljueni
su:
lig. gastrolienale
lig. gastrocolicum
lig. lienorenale

 Supraomentalni prostor
Bursa omentalis
Desni i lijevi subfreniki
Subhepatiki
Perispleniki

Infraomentalni prostor
Desni i lijevi infraomentalni u

uem smislu
Desni i lijevi parakolini
Mala zdjelica

Bursa omentalis je abdominalna

upljina u uem smislu rijei. Ona
posjeduje svoje zidove i otvor
( foramen epiploicum) preko kojeg
komunicira sa cavum abdominis u
irem smislu rijei.
Prednji zid stranja strana
eludca, omentum minus, lig.
gastrocolicum
Zadnji zid prednja strana
guterae, lijevog bubrega i lijeve
nadbubrene lijezde
Donji zid mesocolon transversus
Dno se nalazi na njenom lijevom
kraju. Ono je slijepo zatvoreno i
priljubljeno je uz hilus slezene.
Ulazni otvor - foramen omentale
s. epiploicum Winslowi. Granice
otvora su:
Gore - lobus caudatus jetre
Dole pars superior duodeni
Naprijed omentum minus,
vena portae
Straga- vena cava inferior

 Omentum

minus je duplikatura
peritoneuma koja je razapeta izmeu
male krivine eluca i gornjeg dijela
duodenuma sa jedne strane, te donje
strane jetre sa druge strane. Dijeli se
na:
lig. hepatogastricum i
lig. hepatoduodenale
Lig.
hepatogastricum
je
razapet
izmeu male krivine eluca i donje
strane jetre.
Lig. hepatoduodenale je razapet
izmeu duodenuma i donje strane
jetre. Kroz njega prolaze tri strukture
koje ine hirurki znaajni portalni
trijas:
1. ductus
choledohus
(desno
i
naprijed)
2. v. portae hepatis (u sredini i straga)
i
3. a. hepatica propria (lijevo i naprijed)

Mesenterium
duplikatura
peritoneuma na mjestima prelaza
parijetalnog
u
visceralni
peritoneum. Obezbjeuju:
Krvno-ilnu i ivanu obskrbu
unutranjim organima
Fiksaciju u anatomskom i
funkcionalnom poloaju
Ostaci su prvobitnog razvojnog
mezenterija
(mesenterium
dorsale, commune i mesenterium
ventrale)
Svi mezenterijumi sadre
krvne i limfne ile te
autonomne ivane
pleksuse!!!

Mesoappendix
je
mezenterijum crvuljka koji ga
povezuje
sa
mezenterijem
tankog crijeva. Kroz njega
prolazi a. appendicularis.
Mesocolon transversum je
mezenterijum
poprenog
debelog crijeva. Hvata se na
stranji trbuni zid od donjeg
pola desnog bubrega preko
duodenuma
pankreasa
do
donjeg pola lijevog bubrega.
Mesocolon sigmoideum je
mezenterijum
sigmoidnog
kolona. Ima iste odnose kao i
samo sigmoidni kolon. Poinje
u razini ilijanog grebena, a
zavrava u medijanoj liniji u
razini S3 kraljeka

 Intraperitonealni

organi

organi
kompletno
obavijeni
peritoneumom
(eludac, gornji dio duodenuma, jejunum,
ileum, coecum, appendix vermiformis, colon
transversum et sigmoideum, slezena i
ovarijum)

Interperitonealni

organi
vei dio
organa obavijen peritoneumom ( jetra, uni
mjehur, colon ascendens et descendens
gornji dio rektuma, mokrani mjehur i
uterus)

Retroperitonealni organi neki organi

lee na stranjem trbunom zidu i pokriveni

su peritoneumom samo sa prednje strane
(bubrezi,
nadbubrene
lijezdesome,
pancreas, djelovi duodenuma i ureter)

Subperitonealni organi
Excavatio rectoureina
Excavatio vesicouterina

Subperitonealni organi
Excavatio recto-vesicalis

Tvorevine parijetalnog peritoneuma

Sredinji pupani nabor (plica

umbilicalis mediana)- prua se od vrha

mokrane beike do pupka (urahus)

Boni pupani nabor (plica umbilicalis

medialis)- prua se od bone ivice

mokrane beike do umbilukusa (a.
umbilicalia)

Epigastrini nabor (plica umbilicalis

lateralis) prua se od sredine

preponeske veze do spoljanjeg kraja linea
arcuata Douglasi (a. et v. epogastrica
inferior)

Nadbeina jamica (fovea

supravesicalis)

Unutranja preponska jamica (fovea

ingunalis medialis)

Spoljanja preponska jamica (fovea

inguinalis lateralis)