Professional Documents
Culture Documents
Kolumbija - Mikrokozma Juzne Amerike PDF
Kolumbija - Mikrokozma Juzne Amerike PDF
biti lep ovde nije nita neobino, a tek kako se kreu, njiu, pa igraju!
Jedna balerina mi nedavno dobaci: Vi svi u Evropi svodite folklor na
cup, cup, jedan, dva, moda i tri i etiri. Izvinite, ali malo je dosadno. Mi
igramo jedno od glave do kuka, a drugo od kuka nadole, a beskrajnih
varijacija ima onoliko koliko i igraa . Dovoljno da stekne kompleks za
sva vremena i da nikome ne priamo da i mi imamo ikino kolo! Kao to
sam jednom u Amazonu video indijansku decu da voze amac a da ne
znaju da hodaju, tako se ovde igra od kolevke. Sevdah je bez kraja jer
je ovde sve bujno i hibernacija ne postoji: hrana puna mirisa, zaina i
svuda, kao i u Tajlandu, jugu Indije i Sri Lanki, ima kokosovog mleka.
Muzika, ritmovi, vrlo esto puni erotskih izazova, posebno igra ampeta,
a tu je i rakija svih vrsta, a pre svega rum. Na svim kolonijalnim
trgovima, od Santo Dominga do Bolivara i San Pedra, uobiajeno je da
se igra krajem nedelje, a posebno afro ritam - kumbija i stilizovana igra
crnih robova - mapale. Kulturnim ivotom dominira beskrajan broj
orkestara i folklornih ansambala sve do sela Palenke koji je bio prva
nezavisna republika u obe Amerike: robovi su pobegli iz Kartagene i
uspeli da ouvaju svoj poseban dijalekt koji, uz panski, sadri bezbroj
rei afrikih dijalekata. Marijai su i ovde skoro isto tako poznati kao i u
Meksiku, ali Kartagena ipak vie ceni karipske ritmove. Tu je i
neobarokno pozorite Adolfo Mehija; neodoljivo podsea na operu
Reo u Parmi. Kao to je Mark agal to uinio u pariskoj operi, svod i
drvenu zavesu ovde je ukrasio veliki kolumbijski maestro Enrike Grau.
Konano, u ovom gradu od samo milion stanovnika osnovano je devet
univerziteta. Nita ovde nije obino, standardno, ak ni ukrasi na nebu:
nema galebova, lete pelikani kao baletski igrai, besprekorne
elegancije, vebajui varijacije na lukove i krugove, skoro ne pomerajui
krila. ak se i stabla mangrova, iji su bezbrojni korenovi u vodi, mogu
nai usred grada kod pijace Basurto. Sve je bujno, pa je i botaniki park
zapravo deo dungle na periferiji.
Istorijski gradovi iz perioda panske krune mogu se nai i u drugim
delovima zemlje. Prestonica, nekadanji Santafe de Bogota, uz
Kartagenu i Tunhu u planinskom regionu Bojaka bio je najvaniji grad
vicekraljevstva Nove Granade. I danas je ostalo kolonijalno predgrae
Kandelarija s velikim trgom Bolivar. Za posetioca je Bogota ipak danas
pre svega jedna od svetskih metropola od osam miliona ljudi, kulturna
Meka zemlje koji se danas reklamira i kao jedan od svetskih
gastronomskih centara. Za one koji ne vole veno sunce Bogota je, u