Svibanj/Maj 2010. Godina 1.

broj 7

DAN ZAŠTITE PRIRODE

22.SVIBNJA

Misija Alerta je informiranje o zaštiti okoliša, očuvanju prirodne i kulturne

baštine kao društvenom i političkom pokretu.
 H R VA TS K A

DAN ZAŠTITE PRIRODE 22.SVIBNJA

Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda
fondova, iako veliki
dio potrebnih novaca
dolazi iz državne pro­
računske blagajne. Uz
najvažnije programe
Ekološke mreže­us­
postava nacionalne
ekološke mreže
(CRO­NEN)
proveden je u okviru
programa EU LIFE
III i NATURA 2000,
o čemu se opširno
može pročitati na
službenoj stranici
Državnog zavoda za
zaštitu prirode,
www.dzzp.hr , realiz­
ira se mnogo drugih
projekata. Važniji
projekti koji su u
tijeku su : COAST ­
Prije 18 godina u Rio de Janeir­
bogatstva u Hrvatskoj se brinemo uz po­ očuvanje i održivo korištenje biološke i
ou, u sklopu konferencije UN za okoliš,
moć jednog temeljnog zakona­ Zakona krajobrazne raznolikosti na dalmatin­
sto pedeset sedam dražava svijeta potpis­
o zaštiti prirode, te dosta velik broj skoj obali putem održivog razvitka
alo je Konvenciju o biološkoj razno­ pravilnika i uredbi kojima se reguliraju obalnog područja, LIFE CRO WOLF ­
likosti, jedan od najvažnijih
odnosi ljudi prema prirodi. U ovim za­ zaštita i upravljanje vukovima u Hrvat­
međunarodnih sporazuma u zaštiti pri­konski zaštićenim ekosustavima živi skoj, ACCOBAMS projekt­ utjecaj
rode. Hrvatska je Konvenciju ratificirala
tisuće vrsta, od kojih mnoge još nisu ni slučajnog ulova na kitove i dupine u
1996. godine, a od 1997. godine je njena
registrirane, a kamoli zaštićene. O zaštiti području Sporazuma – BYCBAMS,
punopravna stranka. Konvencija
prirode, na ukupnoj površini od FFEM projekt ­ pilot­projekt za hrvat­
postavlja okvire globalne zaštite bio­
87.677,00 km2 brine se jedno glavno ska morska zaštićena područja" (Med­
loške i krajobrazne raznolikosti, s ciljem
ministarstvo­Ministarstvo kulture, zatim Pan South). Ono koji su već provedeni
očuvanja i unaprijeđenja ukupne bio­ Državni zavod za zaštitu prirode, 11 su: CARDS ­institucionalno jačanje
loške raznolikosti na planeti uz osiguran­
županijskih javnih ustanova za upravljan­ Državnog zavoda za zaštitu prirode, In­
je održivog korištenja prirodnih dobara.
je zaštićenim prirodnim vrijednostima, ventarizacija močvarnih staništa u Hr­
Kao sjećanje na dan kad se više od te 18 javnih ustanova u parkovima pri­ vatskoj, UNEP GEF­razvitak okvira za
stotinu državnika svijeta odlučilo za pot­
rode i nacionalnim parkovima. No, tu su nacionalnu biološku sigurnost za Re­
pisivanje Konvencije, svakog 22.svibnja
još i Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hr­ publiku Hrvatsku, Smaragdna mreža,
obilježava se Međunarodni dan biološke
vatske ceste, Hrvatska elektroprivreda, Zaštita vrsta kroz komunikaciju o bio­
raznolikosti. U Hrvatskoj je to i Dan za­
Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo loškoj raznolikosti – kampanja o uzi­
štite prirode. turizma, Ministarstvo poljoprivrede, čak manju životinja iz prirode i držanju
i Ministarstvo zdravstva, koji u sklopu divljih životinja u zatočeništvu, INTER­
O očuvanju i zaštiti prirodnih svojih nadležnosti imaju manje brigu, a REG IIIB CADSES ­ ZELENI POJAS
dobara kao najvrjednijeg nacionalnog više korištenje resursa u zaštićenim pod­ (GREEN BELT) – Zaštita i vrednovanje
ručjima. Na lokalnoj razini veliki gos­ prirodne baštine duž nekadašnje
podarski utjecaj imaju županije i općine Željezne zavjese.
na čijem se teritoriju nalaze parkovi pri­
rode i područja pod zakonskom za­ Povijesni razvoj zaštite pri­
štitom. rode u Hrvatskoj
Glavna urednica: Ljiljanka Mitoš Svoboda
Zaštita prirode i očuvanje bio­ Prve ideje za zaštitu prirode u
Grafički urednik: David Karakaš loške raznolikosti u Hrvatskoj je i institu­ nas bilježe se uz drugu polovicu 19.
Izdavač: Press centar za okoliš Hrvatske cionalna i „izvaninstitucionalna“, stoljeća, dakle u doba kad se inače na
MB: 01885057 odnosno provode je državne ustanove i našim prostorima razvijao socio­kul­
OIB: 61613498234
ŽR: PBZ 2340009­1110335583
pojedine ekološke udruge. Programi i turni život. Nositelji ideja i poticaja bili
Kontakt: info@alertonline.org projekti financiraju se uglavnom iz EU su uglavnom biolozi, geografi, šumari,

2
 H R VA TS K A
liječnici, pravnici, putopisci, umjetnici.

„U HRVATSKOJ GMO­A“
Tada se javljaju i obrazovano ekološki

NEMA
svjesnog građanstvo, istina, neorganizir­
ane i raznolike grupe izletnika,planinara,
štovatelja lijepog za oči­pejzaža, i ugod­
nog za dušu­mirnog prirodnog ok­ Kruno Kartus/izvor.objavljeno na Tportalu
ruženja. U Zagrebu, Splitu, Osijeku,
Opatiji, Daruvaru, Karlovcu, i drugim
gradovima osnivaju različita društva za
uljepšavanje gradova i krajolika, ali se
organiziraju i stručnjaci. Tako se bilježi
osnivanje Hrvatsko prirodoslovno
društvo (1885) i Društvo za uređenje i
poljepšavanje Plitvičkih jezera i okolice
(1893). Usporedno sa prvim organiza­
cijama „civilnog društva“, pokazala se
potreba za institucionalnom zaštitom pri­
rodnog bogatstva, pa se tadašnje vlasti
bave i donošenjem prvih zakonskih prop­
isa. Najstariji propis su

Zakon o zaštiti ptica (1893), Za­

kon o lovu (1893) i Zakon o zaštiti špilja
(1900). Društvo za uređenje i
poljepšavanje Plitvičkih jezera i okolice
isposlovalo je 1914. godine donošenje
zakona o proglašenju toga područja
Prema informacijama naših Za namjerno uvođenje GMO­
nacionalnim parkom. Tako su Finan­
ministarstava Hrvatska je zemlja pot­ a u okoliš, to jest davanje dozvola za
cijskim zakonom za godinu 1928/29.
puno slobodna od GMO­a. Genetski uzgoj biljaka i životinja nastalih
nacionalnim parkovima proglašeni
modificiranih organizama nema u primjenom genetičkog inženjeringa,
Plitvička jezera, Bijele stijene i
hrani, hrani za životinje, a ni nadležno je Ministarstvu kulture jer
Štirovača.
slobodno rastućih biljaka i životinja u je tamo Uprava za zaštitu prirode.
Nakon Drugog svjetskog rata, os­ okolišu. Štoviše, nijedan prehrambeni „Do sada nismo zaprimili niti jedan
novan je Zemaljski zavod za zaštitu pri­ ili poljoprivredni proizvođač ili pak zahtjev o uvođenju GMO­a u okoliš
rodnih rijetkosti (1946.), koji je kasnije uvoznik nije podnio zahtjev za uvoz kao niti donijeli rješenje o uvođenju
preimenovan u Odjel za zaštitu prirod­ ili stavljanje na tržište GMO­a. GMO­a u okoliš.“, poručuju iz kabin­
nih rijetkosti, a radio je sve do osnivanja eta Bože Biškupića.
Jedini laboratorij ovlašten za
Zavoda za zaštitu prirode (1960.godine).
otkrivanje GMO­a u hrani u Hrvat­ Prema Zakonu o GMO­u doz­
Prvi naš zakon o zaštiti prirode donešen
skom zavodu za javno zdravstvo u voli Ministarstva zdravstva za
je 1960.godine. On je bio namijenjen
Zagrebu od osnivanja 2004. godine prodaju hrane s GMO­ima mora
cjelovitoj zaštiti prirodno vrijednih
analizirao je 4585 uzoraka hrane prethoditi četiri koraka ­ analiza u
prostora na području Jugoslavije, a u
uključujući i sjemenski materijal. laboratoriju, mišljenje Odbora za
njega je inkorporiran i postojeći Zakon
„Sve šarže proizvoda čiji su uzorci uvođenje GMO­a u okoliš i Hrvatske
o proglašenju nacionalnih parkova
bili pozitivni iznad praga od 0,9 posto agencije za hranu, javna rasprava i
Plitvička jezera i Paklenica. Dalje se
povučeni su sa tržišta Republike Hr­ izvještaj o procjeni prikladnosti stavl­
godinama mijenjao i dopunjavao zakon
vatske. S obzirom da se u većini janja na tržište hrane s GMO­om.
o zaštiti prirode, i na saveznom i na re­
slučajeva radilo o uvozu, vraćeni su u
publičkim razinama, a bitne promjene su Taj zakon odredio je da je za­
zemlje uvoza, a ostali dio proizvoda
donešene 1965.g. i 1976.g., kada se branjeno uvođenje GMO­a u okoliš u
koji je nađen na tržištu je uništen.“,
proširuju ovlasti zaduženih službi koje zaštićenim područjima i u pod­
izvjestili su nas iz Ministarstva
rade na zaštiti prirode. ručjima ekološke mreže, područjima
zdravstva.
namijenjenim ekološkoj proizvodnji
Za organiziranu i zakonsku za­
U prva četiri mjeseca 2010. poljoprivrednih proizvoda i eko­
štitu prirode u Hrvatskoj zaslužni su
godine uzorkovano je i analizirano loškim oblicima turizma te pod­
mnogi suvremenici, koji su kao znan­
280 proizvoda na osnovi soje, kukur­ ručjima koja predstavljaju zaštitne
stvenici ili kao političari već tada upo­
uza, lana i riže. U dva uzorka bilo je zone utjecaja. Jedino Vlada RH ured­
zoravali na neodrživost ljudskog odnosa
GMO­a ispod granice od 0,9 posto, bom može odrediti površine na
prema ekosustavu. Jednu od vrlo lijepih
što je, kažu u MZSS, ili slučajno ili kojima će se moći uzgajati GMO i to
i vrlo važnih knjiga za poimanje ovih
tehnološki neizbježno, dok u 278 na prijedlog Ministarstva pol­
današnjih problema napisao je Rudi Su­
uzoraka nije nađeno ništa sumnjivo. joprivrede i uz suglasnost Uprave za
pek, 1973.godine. Naslov knjige je „Ova
zaštitu prirode.
jedina Zemlja“ .
3

SRBIJA ZAUSTAVILA GRADNJU
ZEMLJIŠTU KOD
Napisao: Kruno Kartus
Obnova pregovora o granici
između Srbije i Hrvatske, obustavljena
2003. godine, obnovljena je krajem
travnja, odnosno tri i pol mjeseca nakon
što su mediji otkrili da je općinska vlast
u Apatinu na Dunavu započela s priprem­
om zemljišta za gradnju luke s transport­
nim centrom na granično spornom
zemljištu.
U četvrtak, 29. travnja 2010. god­
ine, u Ministarstvu vanjskih poslova i
europskih integracija Republike Hrvat­
ske održana je Šesta sjednica
Međudržavne diplomatske komisije za
identifikaciju­utvrđivanje granične crte i
pripremu Ugovora o državnoj granici
između Republike Hrvatske i Republike
Srbije, čime je označen nastavak pregov­
ora o pitanju granice između dvije
države nakon sedmogodišnjeg prekida u
djelovanju te Komisije osnovane 2001.
godine. Sastankom su ravnali Davor
Božinović, državni tajnik za politička pit­
4
H R VA TS K A
RTC NA SPORNOM
APATINA NA DUNAVU
anja u Ministarstvu vanjskih poslova i
europskih integracija Republike Hrvat­
ske i Zdravko Ponoš, pomoćnik ministra
vanjskih poslova i šef sektora za bilater­
alnu suradnju u Ministarstvu vanjskih
poslova Republike Srbije.
Granično pitanje zakuhalo se,
podsjetimo, nakon što su sredinom
siječnja mediji objavili priču o planu
Općine Apatin u Srbiji da izgradi robno­
transportni centar s riječnom lukom, cest­
ovnim i carinskim terminalom i indus­
trijskom zonom na lijevoj obali Dunava
na hrvatskom teritoriju. Spornim pod­
ručjem već je provedena vodovodna,
elektroenergetska i druga infrastruktura,
cesta, a pijeskom je poravnat i dio terena
za gradnju zgrada. Sve je to na zemljištu
ucrtanom u granicama Parka prirode Ko­
pački rit, kao i u svim drugim hrvatskim
prostornim dokumentima.
Do kraja prošle godine isto zem­
ljište bilo je dio Specijalnog rezervata
„Gornje Podunavlje“, koji je ogran­
ičavao gradnju radi zaštite prirode, no
Vlada Republike Srbije lani je izmjenila
njegove granice kako bi Apatin započeo
s radovima. Ali i bez graničnog spora
projekt je toliko velik da bi mogao imati
utjecaja na stanje prirode u Kopačkom
ritu. To potkrepljuju podaci iz Studije
opravdanosti izgradnje RTC­a koju je
izradio Prometni fakultet u Beogradu:
godišnji promet robe bio bi od 340 do
600 tisuća tona, a u izvozu od 600 do
milijun tona.
O ovom događaju već smo
izvijestili javnost na portalu Alert, a
tekst pod naslovom „Republika Srbija
gradi na hrvatskom teritoriju“ objavio je
Tportal. Radi podsjećanja na neke bitne
detalje, prenosimo ga u cijelosti na
slijedećoj stranici.
 HRVATSKA
„REPUBLIKA SRBIJA GRADI NA HRVATSKOM
TERITORIJU“
Napisao Kruno Kartus/14.siječnja, 2010.
Općina Apatin Robno­transportni centar (RTC) želi
graditi na području koje Republika Hrvatska smatra svojim
teritorijem i koje je Osječko­baranjska županija uvrstila u
sve svoje prostorno­planske dokumente. Osječko­baranjski
župan već je najavio pismenu akciju prema Vladi, a
Ministarstvo vanjskih poslova detaljne informacije od vele­
poslanstva u Beogradu.
Savjetnik načelnika Apatina za ulaganja Jovo Korač
jučer nam je obrazložio da se projektom RTC­a taj grad želi
vratiti povijesnoj ulozi dunavske luke koju je imao još
početkom 20. stoljeća.
'Ideja je obnovljena ponovno 70­ih godina, ali Vlada
Srbije 2001. kabinetskom odlukom dio tog područja
uvrstila je u Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje
što je onemogućilo gradnju. Međutim, da je luka nacionalni
strateški interes Vlada je pokazala 2004. darovanjem obal­
nog zemljišta za luku i najnovijom izmjenom granica rezer­
vata', rekao nam je Korač.
Prošlog tjedna tportal prvi je izvijestio da RTC­om
na oko 110 hektara uz obalu Dunava nekoliko kilometara
od središta Apatina općinska uprava predviđa gradnju
riječne luke, cestovnog i carinskog terminala te industrijske
zone. Područje je dijelom već opremljeno vodovodnom,
elektroenergetskom i ostalom infrastrukturom, a na dijelu
područja zemlja je poravnata pijeskom u vrijednosti oko
osam i pol milijuna kuna (100 milijuna dinara). Pijeskom je
nasuta i dvostruko vrijedna pristupna cesta.
Osječko­baranjski župan Vladimir Šišljagić ne želi
ni čuti o tome nego traži od Vlade početak diplomatskih
pregovora s Republikom Srbijom. 'To je otimačina hrvat­
skog teritorija koja se mora zaustaviti. Tražimo od
premijerke Jadranke Kosor da okupi stručni tim koji će
provesti pregovore o svim spornim granicama sa susjedima,
a ne samo ispijati topli čaj u Sloveniji. Na lijevoj obali
Dunava Hrvatskoj pripada više od 10 tisuća hektara zem­
ljišta kojeg se ne smijemo odreći', kazao je Šišljagić na­
javivši pismo o tome Vladi RH i Ministarstvu vanjskih
poslova i europskih integracija. Šišljagić će o svom stavu
upoznati i novog srbijanskog konzula u Vukovaru Živorada
Simića s kojim će sutra održati prvi protokolarni susret.
Otvoreni problem granica na Dunavu
Međudržavna diplomatska komisija za utvrđivanje
granice između Hrvatske i Srbije zadnji puta sastala se
2003. A da otvoreni problem postoji, potvrdio je i srbijanski
predsjednik Boris Tadić ustvrdivši za posjeta Sloveniji da bi
sam 'poželio da na sličan način (kao Slovenija i Hrvatska,
nap. a) Srbija rješava spor glede granične crte na Dunavu.
Svi su drugi pristupi opasni, jer fragmentiraju balkanski
prostor i ne vode prema integraciji.'
Sporno područje, kaže Tibor Mikuška iz Hrvatskog
društva za zaštitu ptica i prirode, nalazi se unutar granica
Parka prirode Kopački rit. 'Cijelo zemljište na lijevoj obali
Dunava uvršteno je u granice PP Kopački rit, jer je to dio
Republike Hrvatske, jer je Hrvatska i time željela pokazati
da joj je stalo do zaštite tog područja od osobitih prirodnih
vrijednosti', ističe Mikuška koji je do prije godinu dana bio
stručni voditelj tog parka.
Njegove riječi potvrđuje i Prostorni plan Osječko­
baranjske županije u kojem je vidljivo da međudržavna
granica, za Hrvatsku, nije sredina Dunava. Suprotno tome,
svi dokumenti relevantni za gradnju RTC­a granicu
iscrtavaju upravo sredinom rijeke. Jovo Korač sa surad­
nicima Sinišom Jovanovićem i šefom Turističke zajednice
Miletom Đukićem pokazao nam je to na karti koja
pokazuje izmijenjene granice rezervata gornje Podunavlje.
U međuvremenu, Općina Apatin traži ulagače. Kor­
ač navodi da su u tijeku pregovori s mogućim investitorima
i bankama, a moguće je da će se cijeli RTC izgraditi po
principu javno­privatnog partnerstva. Općina bi pri tome
uložila u uređenje zemljišta i infrastrukturu, a ulagači bi
dobili povoljne uvjete izgradnje i poslovanja bez PDV­a.
Predviđena vrijednost svih radova bila bi oko 200 milijuna
eura. Za usporedbu, to je 20 puta više od proračuna Apat­
ina, koji godišnje raspolaže s oko 10 milijuna eura. O
veličini planirane investicije govori i činjenica da se tamo
planira otvoriti dvije tisuće radnih mjesta.
Očekuje se vrlo intenzivan promet
Studija opravdanosti izgradnje te luke s pristaništem
u Apatinu koju je ove godine za općinu izradio Prometni
fakultet u Beogradu predviđa vrlo intenzivan robni promet.
'Količine robe u uvozu kreću se za očekivanu prognozu od
340.000 t do blizu 600.000 t. U izvozu količine robe su zn­
atno veće i kreću se u granicama od oko 600.000 do
1.000.000 tona', stoji u studiji.
Studija vjerojatnim smatra da će među uvoznim
teretom u luci biti i vrlo vrijedne robe. 'Izgradnjom Luke
Apatin pojavit će se novi tokovi robe, tako na primjer može
se očekivati pojava prijevoza novih automobila... Budući
da se najveći broj automobila uvozi iz Luke Roterdam (ja­
panska, korejska, kineska vozila) i Republike Njemačke,
realno je da se pojave brodovi koji će do Luke Apatin
dovoziti nove automobile, gde će se vršiti dekonzervacija,
montiranje kotača (guma), retrovizora, antena i druge
opreme, pranje i sekundarna distribucija za AP Vojvodinu,
Južnu Mađarsku, Istočnu Hrvatsku, Sjeveroistočnu Bosnu i
Hercegovinu, ali i regiju Beograda i Srbiju u cjelini.
Sadašnji broj prodanih novih automobila za navedene re­
gije iznosi oko 600.000 automobila godišnje.'
5
 H R VA TS K A

BAROKNI DVORAC U BILJU ­ ŽRTVA

OPĆINSKE PAPIROLOGIJE

Kruno Kartus/izvor.objavljeno na Tportalu

Hrvatske šume već su pristale ično opala fasada, vlaga probila u gazdinstva „Jelen“ koje je tada upravlja­
dvorac prodati Osječko­baranjskoj zidove do metar­dva iznad zemlje jer da lo Kopačkim ritom, Darko Getz prisjeća
županiji za 2,5 milijuna kuna i to još nikada nije ugrađena izolacija, dio stolar­ se da je radila i fontana u dvorištu. „U
2007. godine. Međutim tri godine ije izvrgnut je atmosferalijama zbog ot­ ritu smo nekada znali naći ptice s
Općina Bilje odugovlači s donošenjem padnute zaštitne boje. Krov je na nekim ozljeđenom nogom ili krilom pa bismo
detaljnog plana uređenja zemljišta po­ mjestima pomalo valovit što odaje polut­ je na oporavak donijeli ovdje u
trebnog HŠ za izgradnju nove upravne rulo stanje krovnih greda. Dio crijepova fontanu.“, rekao nam je Getz prilikom
zgrade, a bez toga šumari ne mogu prod­ prekriva mahovina, lišajevi koji se djelo­ obilaska dvorca u kojem je nekada imao
ati dvorac jer bi sami sebe izbacili na mično izmjenjuju s travom pa gledan iz kancelariju.
ulicu. daljine krov dobiva zelenkasto­smeđu
teksturu umjesto crvene boje novog Getz o dvorcu zna skoro sve pa
Premda postoje svi uvjeti da crijepa. Bačve u vinskom podrumu smo prepisali dio članka koji je napisao
krene obnova baroknog dvorca Eugena zatrpane su ostacima smeća koje se u Glasu Slavonije prije četiri godine
Franje Savojskog u Bilju u Baranji, pro­ tamo nakupilo iz nekog razloga. upozoravajući na propadanje naše kul­
jekt stoji zbog nemara općinara, kojima turno­povijesne vrijednosti: "Prema knj­
papirologija nije jača strana. Nakon što
Luksuzno spremište oružja izi Josepha Payra (Gospoštija «Belje»,
je uprava Parka prirode Kopački rit odse­ 1824.) Dvorac je bio osiguran s dva
lila u dvorac Tikveš unutar granica za­ hvata (1 hvat= 3,79 m.) dubokim
Sagrađen u prvoj polovici 18.
štićenog parka, o biljskom dvorcu sada jarkom u obliku zvijezde. Na sva četiri
stoljeća kako bi slavni austrougarski
brinu jedino šumari, jer im je to sjedište ugla zidnoga bedema nalazile su se re­
vojskovođa E. Savojski spremio oružje i
iako bi ga se rado odrekli. dute (nešto poput stražarnica), koje su
ratni plijen osvojen u bitkama s Turcima
bile pojačane prsobranima. Građen je u
Na svakom koraku vidljivo je u Vojvodini, biljski dvorac pamti i bolja obliku četverokuta. S lijeve strane z
neulaganje – oronula, ispucala i djelom­ vremena. Bivši upravitelj Ribarstva „Ko­ grade bile su prostorije sl
pačevo“, u okviru Lovno­šumskog
6
 HRVATSKA
užbenika, a s desne zatvor i soba jed­ vodili Mitoš­Svoboda i Getz u jednoj Osječko­baranjska županija
noga tamničara i uznika. Pomični most dvorani 1997. godine osnovan je Zbor 2007. godine Hrvatskim šumama po­
podizao se čekrkom na lancima. U jarku novinara za okoliš HND­a. nudila je otkup dvorca za 2,5 milijuna
se nalazila voda koja je upuštana kana­ kuna na koliko ga je procjenio sudski
lom iz Sece­a. Šumari bi selili preko puta vještak. I tada i danas Hrvatske šume
prihvaćaju ponudu, prodale bi dvorac
Na tavanu se spremala ljetina, a I tako prolazi vrijeme, od slavnih odmah, a to nam je jučer u telefonskom
u podrumu vino (6­7.000 akova = 39 bitaka na „predziđu kršćanstva“ do razgovoru potvrdio upravitelj Uprave
.000 litara). Okolni prostor, gdje su današnjih novinara koji se pitaju može li šuma Osijek Dragutin Vračević. Jedini
danas kancelarije, bile su štale za konje se jedan od najljepših zdanja u istočnoj problem je što Općina Bilje nikako da
i druge domaće životinje te spremišta za Hrvatskoj usustaviti tako da svakod­ izradi detaljni plan uređenja zemljišta
kola, opremu za jahanje i sličan invent­ nevno suvenirima, izložbama, radionic­ preko puta dvorca na kojem Hrvatske
ar. Dvorac je bio okružen šljivikom i ama, kovačnicom, konjima i kočijom, šume žele izgraditi novu upravnu
parkom (94,8 k. jutra). Kroz šljivik su vinskim kušanjima, slasticama, stalnim zgradu. „Dvorac ćemo prodati čim se
prolazile lijepo uređene staze ukrašene postavom o povijesti Baranje, barem fo­ donese taj plan kako bismo mogli Šu­
skulpturama parkovne arhitekture i tozapisom o ornitološkoj zbirci s 322 mariju Tikveš preseliti u novu upravnu
ukrasnim grmljem. preparata nestaloj u zadnjem ratu, pre­ zgradu.“, rekao nam je Vračević dodavši
davanjima i stručnim skupovima, da ima informaciju da je taj općinski
U Dvorcu se nalazila i manja namami u posjet mještane Bilja, građane plan u završnoj fazi izrade. Do tada,
kapelica gdje je 1731. god. kršteno iz obližnjeg Osijeka, pa i posjetioce Ko­ međutim, obnove neće biti.
jedno dijete. U uglu Parka postojalo je i pačkog rita.
groblje s nadgrobnim spomenicima
na kojima su se još 1967.­e mogla
pročitati imena pokojnika. Iznad
ulaznoga pročelja nalazi se ugrađen i
relativno dobro očuvani grb E. Sa­
vojskoga s ugraviranim ratnim za­
stavama, lancem Zlatnoga runa i
drugim oznakama.

Za vrijeme Habsburga (1736.­

1918.) u dvorcu je postojala zoološka
zbirka dermoplastičnih preparata ko­
ju je kataloški obradio prof. August
Mojsisovics (1883.­1889.), a znan­
stveno prof. E. Rössler (1908).U vit­
rinama je bilo 322 preparata od 194
vrste ptica. Princ Albrecht je nakon
povrata u Baranju 1941. pokrenuo os­
nivanje Narodnog mađarskoga
muzeja u čijem je sastavu djelovala
Biološka stanica «Albertina». Od
1961. godine u dvorcu je smješten
«Jelenov» Operativno naučni centar
(ONC) s priručnim laboratorijem,
knjižnicom i zbirkom prepariranih
ptica. Preimenovan 1966. u Operat­
ivno–naučni institut «Dr.Ilija Đur­
ičić» prestati će radom 1971.
godine odlukom Centralnog rad­
ničkog savjeta LŠG «Jelen». Kasnije,
od 1986. na istom mjestu je sjedište
Znanstvene jedinicu «Bilje» (Centar
za znanstvena istraživanja u lovstvu).
Prestaje radom 1993. po odluci Hr­
vatskih šuma.“

Dodajmo i crticu iz novije

povijesti koje se sjeća Ljiljanka Mi­
toš­Svoboda iz Press centra za okoliš,
inače i članica Nacionalnog savjeta za
održivi razvoj i zaštitu okoliša. Na
poziv ekološkog društva koje su tada

7
 H R VA TS K A

OBNOVLJIVOM ENERGIJOM ZAPOSLITI INŽENJERE U

SLAVONIJI
Kruno Kartus/izvor.objavljeno na Tportalu

Hrvatska ima dovoljno stručn­

jaka, prirodne uvjete čak i pogone za
proizvodnju opreme za obnovljive
izvore energije, a ipak u ovom području
daleko zaostaje za europskim zemljama.
Energetskom strategijom Hrvatska si je
zadala u slijedećih deset godina instalir­
ati manje fotonaponskih modula nego
što ih godišnje proizvede jedna domaća
tvrtka.

Energetski stručnjaci na
stručnom skupu o mogućnostima sekt­
ora obnovljivih izvora energije na os­
ječkom Elektrotehničkom fakultetu
poručili su da je vrijeme da inženjeri
stvar preuzmu u svoje ruke. „Vodeći
ljudi ove zemlje ne znaju šta rade. Što
se događa je financijski kolonijalizam, a
oni ne znaju što rade. Inženjeri, preuz­
mimo ovu zemlju i počnimo proizvod­
iti.“, poručio je s govornice Davor
Pavuna, profesor na Politehnikumu u
Laussanni (EPFL) i izvanredni profesor
ETF­a, pred dvije stotine profesora, stu­ posto potrošnje električne energije Josip Heđi iz Belišća ­ Tvornice
denata, gospodarstvenika i građana. pokrivali smo iz obnovljivih izvora. I elektroopreme izvjestio je da je ta tvrtka
dan danas ostali smo ispod 1 posto. izgradila bioplinsko postrojenje za Pol­
Pavuna se pozvao na podatak,
Vlada je Energetskom strategijom zac­ joprivrednu zadrugu Osatina u Ivankovu
koji je ranije iznio i akademik Božo
rtala do 2020. godine instalirati ukupno i Tomašancima kod Đakova, što je jedna
Udovičić, da je sadašnja potrošnja ener­
45 MW postrojenja za solarnu energiju, od prvih takvih investicija u Slavoniji.
gije u Hrvatskoj jednaka kao i 1988. god­
a Nijemci danas grade pojedinačne Postrojenje se sastoji od spremnika i an­
ine, ali proizvodnja iznosi samo 30
elektrane te snage.“, očajnim glasom aerobnih digestora koji stajnjak i silažu
posto prijeratne. „Naši inženjeri su nat­
konstatirao je Majdandžić, vlasnik Solar­ pretvaraju u gorivo za dobivanje ener­
prosječno kreativni, ali njihove inova­
nog krova Špansko, prve hrvatske privat­ gije potrebne farmi. Nusproizvod je
cije nema tko pretvoriti u proizvod i
ne solarne elektrane. kompost koji se upotrebljava na 450
prodati. Primjerice, HEP nam je oprem­
hektara zemlje oko farme. Postrojenje
ljen na razini 1965. godine.“, ocijenio je Tih sramotnih 45 MW u samo neće doprinjeti zapošljavanju, naglasio
Pavuna suočivši s time činjenicu da godinu dana u obliku fotonaponskih
je Heđi, jer samo samo jedan čovjek
dvadeset godina nije iskorištena modula proizvede novigradska tvrtka
njime može upravljati i to putem inter­
mogućnost suradnje s hrvatskom di­ Solaris. Zato je i proglašena ovo­
neta izvan farme. „Na ovakvim tehnolo­
jasporom koja je službeno prisutna u 34 godišnjim dobitnikom nagrade „Zlatni
gijama ljude ćemo zaposliti samo ako ih
zemlje svijeta. ključ“, jer veći dio modula izveze u zem­ budemo ovdje proizvodili, a ne uvoz­
lje koje ulažu u iskorištavanje energije ili.“, rekao je Heđi.
„Danas pravnici i ekonomosti
Sunca. Iz tvrtke je, povodom nagrade,
umjesto tehnologa kroje projekte, a
priopćeno da će nakon završetka investi­ Na skupu organiziranom povo­
znamo da priroda nameće obrnutu pro­
cije dogradnje proizvoditi 80 megawata dom 32. godišnjice osnivanja ETF­a is­
ceduru.“, glavni je problem zastoja u pro­
fotonaponskih ćelija godišnje. Dio tih taknuto je da industrija obnovljivih
izvodnji za akademika Udovičića.
proizvoda mogao bi završiti na izvora energije treba biti jedan od na­
Vlastitim primjerom potkrijepio ga je i
krovovima kuća hrvatskih građana, jboljih poslodavaca elektrotehničkim in­
vlasnik prve privatne solarne elektrane u
javnih zgrada, parkirališta, autocesta, i ženjerima. Potencijal za to su, rečeno je,
Hrvatskoj Ljubomir Majdandžić
drugih velikih površina koje zjape 100 profesora ETF­a, 2000 studenata
nazvavši birokratsku proceduru za
prazne, a mogle bi proizvoditi struju, ali koji sada studiraju na tom fakultetu i
dobivanje svih dozvola „križnim
prepreka je birokratski „križni put“ koji 3000 završenih inženjera.
putom“. „Prije četiri godine manje od 1
je iskusio doktor znanosti Majdandžić.

8
 H R VA TS K A

NOVA AFERA NA POMOLU ­ OVOGA PUTA PLINACRO?

Napisala: Gordana Simonović, Deutche Welle
Marina Matulović­Dropulić traži
od predsjednika Uprave Plinacro­a Jerka
Jelića Balte da raskine ugovor s detekt­
ivskom agencijom u vlasništvu Darka
Kljaića. Je li se još jedno državno
poduzeće našlo u središtu skandala? Plin­
acro je tvrtka za transport prirodnog
plina. Ona već tri godine surađuje s de­
tektivskom agencijom Kljaić, kojoj
godišnje za obavljene poslove isplaćuje
oko 700 tisuća kuna. Agencija je, prema
ugovorima, dosad obavljala nadzor nad
sigurnošću tehnoloških objekata trans­
portnog sustava, a njihov je zadatak bio
i spriječiti svaki pokušaj korupcije na
svim razinama.
Pritom, pišu mediji, sudjeluju i u
izradi analiza i procjena radnih mjesta s
visokim stupnjem rizika od korupcije.
To znači da detektivi spomenute agen­
cije provjeravaju poslovne partnere te
ostale pravne i fizičke osobe koje mogu
utjecati na odnose s Plinacroom. Na za­
htjev Uprave omogućena im je provjera Detektivska agencija Darka
fizičkih i pravnih osoba. Istodobno, rad­ Kljaića jedna je u nizu malo poznatih
nici u spomenutom poduzeću žale se na tvrtki, koje od velikih državnih sustava
neprestani mobbing, primjerice dobivaju značajne godišnje poslovne
Kljajićevi detektivi kontroliraju ispis ugovore. U posljednje je vrijeme kao
telefonskih poziva. primjer takvog čudnog spoja često
navođena Fimimedia iz Varaždina, malo
Tko to tamo muti? poznata PR agencija, koja je dobivala
ogromne poslove s državom, npr.
Mediji su utvrdili da je Ministarstvom obrane ili Craotia osigur­
Kljajićeva agencija registrirana na dvije anjem.
zagrebačke adrese, ali nema ni jednog
telefonskog broja, kao ni web stranicu. U Hrvatskoj je, inače, plin jeftin­
Gotovo se ništa se ne zna o poslovanju iji u odnosu na zemlje regije. U ovom
spomenute tvrtke. Koji su sve razlozi za­ trenutku, okvirna tržišna i nabavna
što je predsjednica Nadzornog odbora cijena je dvije kune po kubnom metru,
Plinacro­a i ministrica za graditeljstva i dok je za građane 1,69 kuna po kubnom
zaštite okoliša Matulović­Dropulić zat­ metru. Poskupljene je već najavljeno, a
ražila raskid ugovora Plinacroa i Vlada je s mađarskim MOL­om već
Kljajićeve detektivske agencije još se ne dogovorila da se do 2012. cijena plina
zna jer iz Plinacroa nisu željeli davati iz­ za građanstvo formira prema tržišnim
jave. Cijeli slučaj, međutim, ima miris kriterijima, s tim da bi se država trebala
nezakonitog poslovanja. pobrinuti da socijalnim skupinama
osigura jeftiniji plin.

OBJAVLJENI REZULTATI PRVOG OVOGODIŠNJEG IS­

PITIVANJA KAKVOĆE MORA NA PLAŽAMA
HRVATSKOG JADRANA
Izvor: MZOPU
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavilo je rezultate prvog ovogodišnjeg ispitivanja kakvoće mora
na plažama hrvatskog Jadrana. Prema utvrđenom kalendaru, ispitivanja će se vršiti u razdoblju od 10. svibnja do 30. rujna, svakih petnaest
dana, deset puta tijekom sezone kupanja. Ispitivanja se vrše u skladu s odredbama Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) na 922
točke koje su odredila nadležna tijela sedam priobalnih županija. Standardi i kriteriji Uredbe propisani su u skladu s Direktivom
2006/07/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju vodom za kupanje, te Smjernicama za upravljanje vodom za kupanje Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO) i Mediteranskog akcijskog plana, Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP).

Rezultati ispitivanja kakvoće mora za kupanje unose se u jedinstvenu bazu podataka ­ internetsku aplikaciju za unos, obradu i val­
orizaciju rezultata ispitivanja, te izvješćivanje i informiranje javnosti o kakvoći mora za kupanje koju je izradilo Ministarstvo za potrebe
provedbe Uredbe o kakvoći mora za kupanje. Rezultati ispitivanja i informacije za javnost dostupni su na web stranici Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditejstva: http://www.izor.hr/kakvoca/index.html

Ocjene kakvoće mora date su u realnom vremenu, a prikazane su obojanim kružnim simbolima na Google maps podlogama. Uz
ocjene kakvoće mora dostupne su informacije o meteorološkim i ostalim uvijetima prilikom uzimanja uzoraka. Ove je sezone
Ministarstvo aplikaciju obogatilo cijelim nizom sadržaja; od servisnih informacija poput sadržaja plaže, opreme, infrastrukture, foto­
grafija plaže, do mogućnosti ocjenjivanja i davanja komentara samih kupača, a u cilju daljnjeg poboljšanja upravljanja plažama. Spomen­
uta aplikacija čini dio baze podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva.

Program praćenja kakvoće mora na plažama koordinira Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a poslove
praćenja kakvoće mora za kupanje obavljaju ovlaštene pravne osobe kojima su županije povjerile provedbu ovih poslova (županijski za­
vodi za javno zdravstvo). Po obavijesti o onečišćenju mora, ovlaštene pravne osobe / zavodi za javno zdravstvo obavljaju uzorkovanje
mora i dostavljaju podatke inspekciji zaštite okoliša i nadležnom upravnom tijelu u županiji koje potom informira javnost o njegovoj po­
javi i očekivanom trajanju.

9
 E U RO PA I S V I JE T

ZELENI ­ OPCIJA ZA KOJU SE ISPLATI GLASOVATI!

Napisao: Zoran Oštrić/ Zelena lista

FYEGProljeće ove godine ozn­

ačeno je značajnim izbornim uspjesima
zelenih u Europi. Na regionalnim izbor­
ima u Sjeverno Rajni ­ Vestfaliji u
Njemačkoj ove nedjelje, zeleni su ud­
vostručili broj svojih glasova na 12,1% i
zauzeli čvrsto treće mjesto u regional­
nom parlamentu.

Nekoliko dana ranije, povijesni

uspjeh zabilježen je u Velikoj Britaniji,
gdje je na parlamentarnim izborima, u
izbornoj jedinici u gradu Brightonu, kan­
didatkinja Zelene stranke Caroline Lu­
cas pobijedilia u sučeljavanju s
kandidatima laburista i konzervativaca.
To je izvanredan razultat, s obzirom na
britanski izborni sustav "pobjednik uzi­
ma sve" i kampanju tri velike stranke da
ne treba "rasipati glasove". Taj se "argu­
ment" obilno koristio i u Hrvatskoj, što
pokazuje strah stranaka trenutno zas­
tupljenih u Saboru od neumitne erozije
njihovog legitimiteta.
U Mađarskoj, veliki je uspjeh zab­
ilježila stranka "Politika može biti
drukčija", članica Europskih zelenih,
koja je prvi put ušla u parlament, os­
vojivši 16 mandata.
Zelena lista : "Sve više birača
shvaća da vrijedi dati svoj glas zelen­
ima, rastućoj političkoj snazi koja je
lider borbe za ekološku, društvenu i
ekonomsku održivost. "Zeleno" ne znači
samo "brigu o okolišu" nego koncepciju
koja nudi puteve rješavanja ispreplet­
enih kriza današnjega kapitalizma.
Birači prepoznaju i činjenicu da ekolo­
gistički pristup ekonomiji otvara radna
mjesta, koja se u tradicionalnim sektor­
ima gase (primjerice, kako se upravo
gradilišta za proizvodnju opreme za
vjetroelektane)".
U Hrvatskoj, stranka Zelena
lista, pridružena članica Europskih zel­
enih, također je zabilježila značajan
napredak na lokalnim izborima u svibn­
ju 2009., a nedavno osvojila mandat u
vijeću kotara u Splitu. Kao članovi
porodice europskih zelenih stranaka i
svjetskog zelenog pokreta, i u Hrvatskoj
možemo ponuditi puteve oporavka i
napretka.

SVAKE 40 MILIJUNA TONA E­OTPADA

događa u Njemačkoj, prenamjena brodo­

GODINE
Izvor: UNEP
Iz e­otpada curi olovo, kadmij, živa i krom koji
mogu ozbiljno oštetiti mozak i živčani sustav, utjecati na
bubrege i jetru te uzrokovati deformacije pri rođenju.
Nerazvijene zemlje su posebno na udaru. Zemlje u razvoju
suočavaju se sa sve većom opasnošću za okoliš i zdravlje
zbog povećanja elektroničkog otpada koji se ne prikuplja i
ne reciklira, upozorava u svom izvješću u ponedjeljak UN­
ov program za okoliš (UNEP). Agencija Ujedinjenih naroda
također upozorava da se tzv. e­otpad u tim zemljama često
reciklira u uvjetima koji su opasni za radnike jer proces
reciklaže provode sumnjivi operateri.

Prodaja elektronike u sljedećih će deset godina

vrtoglavo rasti, posebice u brzo rastućim gospodarstvima
Kine i Indije, ističe UNEP."Upravljanje otpadom nije samo
postalo važno, postalo je iznimno hitno i goruće pitanje",
objasnio je izvršni direktor UNEP­a Achim Steiner. Stručnjaci
zvone na uzbunu jer izlaganje toksičnim kemikalijama iz e­
otpada, uključujući olovo, kadmij, živu, krom i
polibrominirane bifenile, može ozbiljno oštetiti mozak i
živčani sustav, utjecati na bubrege i jetru te uzrokovati
deformacije pri rođenju. Izvješćem je bilo obuhvaćeno 11
zemalja u razvoju koje ne mogu zbrinjavati zastarjele i
odbačene kompjutore, pisače, kamere, frižidere, televizore,
mobilne telefone, igračke i MP3­ove. Kina, primjerice,
godišnje proizvede oko 2,3 milijuna tona e­otpada, a u
cijelom svijetu taj je iznos oko 40 milijuna tona.

10
 E U RO PA I S V I JE T

DUNAVSKA STRATEGIJA
Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda
vir, pa se govori
Održivi razvoj mora se razvijati vencija rizika, poplave, zagađenje),
o makro­regionalnom pristupu, koji ne
kroz integrirani pristup specifičnim iza­ socijalno−ekonomski aspekt, razvoj
zovima pojedine regije, poručilo je zahtjeva nove propise i izmjenu nacion­ ljudskih i institucionalnih potencijala,
Europsko vijeće članovima i članicama alnih zakona, nego jačanje veza te dobro upravljanje (sigurnosna pit­
Europske komisije, te zatražilo da se između različitih politika i koordiniraje anja, korupcija).U Radnoj skupini sud­
krene u proces priprema Europske poslova u širokom rasponu sudionika. jeluju predstavnici Vukovarsko
strategije za Podunavlje, odnosno Iako se kroz Strategiju nije predviđeno srijemske županije, obzirom da Dunav
Dunavske strategije. Rok za to je kraj dalje financiranje njene realizacije, već obuhvaća ovu županiju. Vukovarsko­
2010. godine. Države koje su je sada u pripremnoj fazi značajan fin­ srijemska i Osječko­baranjska župan­
obuhvaćene procesom suradnje kroz ancijski moment u regiji, koji se ija dostavile su svoje prioritete surad­
Dunavsku strategiju su Njemačka, ogleda u brojnim europskim progra­ nje sukladno Županijskim razvojnim
(pokrajine Baden­Württemberg i Bav­ mima i projektima. Tako je 95 mili­ strategijama i prioritetima NUTS II re­
arska), Austrija, Slovačka, Češka, jardi eura pripremljeno kroz kohezijske gije, te su europskoj komisiji već
Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Srbija, politike (Europski fond za regionalni dostavljeni i projekti koji bi se trebali
Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ru­ razvoj, Kohezijski fond, Europski so­ uvrstiti na listu projekata koja će biti
munjska, Bugarska, Republika Mol­ cijalni fond) u periodu između 2007. i prilog hrvatskog stajališta i područja
dova i Ukrajina (regija uz Dunav). 2013. godine. Njihova je namjena mak­ suradnje.
roregionalna i računa se da će njihovo
Europska strategija za Dunav korištenje doprinijeti rješavanju lokal­ Službena stajališta sa državnih
bila je u veljači ove godine tema kon­ nih problema. razina koja se odnose na izradu EU
ferencije u gradu Ulmu, u njemačkoj Dunavske strategije zaključuju se 29.
pokrajini Baden­Württemberg, a vodio Do kraja lipnja 2010.godine lipnja, na sam Dan Dunava, a nakon
ju je povjerenik Europske komisije za traju različite konferencije i javne čega Europskoj komisiji preostaje
regionalnu politiku, Pawel Samecki. rasprave na temu buduće Dunavske druga polovica godine da izradi doku­
Na konferenciji su razmjenjena pozit­ strategije, pa se tako omogućuje zaint­ ment, a koji se treba usvojiti u prvoj
ivna iskustva iz ma kro­regionalne eresiranima da izraze svoje mišljenje i polovici 2011. godine, za vrijeme
strategije za Baltičko more kao i ideje. Ovaj proces će se nastaviti sve predsjedanja Mađarske Europskom
mogućnosti prenošenja tih iskustava u do početka ljeta. Hrvatska je uključena Unijom.
razvijanju ogromnog ekonomskog po­ u pripreme za Dunavsku strategiji kroz
tencijala europske najduže rijeke­ Radnu skupinu za Dunavsku strategiju.
Dunava i poboljšanja stanja okoliša u Članstvo ove radne skupine podržalo
Podunavlju. je predložene
prioritete ko­
Dunav ima značajan gos­ je ona treba
podarski, ekološki i socijalni poten­ obuhvatiti, a
cijal, jer prolazi kroz 14 država. Uz to su pro­
mnoge mogućnosti gospodarskog metno
povezivanja, ova rijeka treba biti povezivanje,
poveznica u rješavanju ekoloških prob­ zaštita
lema i onih koje su prouzročeni pop­ okoliša (pre­
lavama i sušama. Dunavska strategija
već sada daje smjernice za finalni ok­

INFO@ALERTONLINE.ORG

11
 E U RO PA I S V I JE T

NASTAVLJA SE BESPOŠTEDNA BORBA PROTIV

NAFTNE MRLJE
Izvor: Vjesnik, Vanja Majetić

Nakon jednomjesečnog nekontro­

liranog istjecanja nafte u Meksičkom za­
ljevu i nekoliko bezuspješnih pokušaja
da se istjecanje zaustavi, u ponedjeljak
je zabilježen prvi uspješan korak u
sprječavanju ekološke katastrofe
neviđenih razmjera. Stručnjacima brit­
anske kompanije Bristish Petroleum
(BP) je, naime, uspjelo u pukotinu, iz ko­
je je dosad iscurilo milijun barela nafte
more, ugurati cijev pomoću koje se sada
dobar dio nafte može kontrolirano crpiti
na površinu i tamo pretakati na spe­
cijalne tankere.

Nakon nekoliko neuspjelih pok­

ušaja stručnjaci su uspjeli uz pomoć dalj­
inski upravljanih mini podmornica, na
dubini od oko 1600 metara, u podmorski
izvor ugurati cijev promjera 15 centi­
metara. Time će se moći nadzirano is­
pumpavati dio nafte koja je u velikom
Ono što je zanimljivo ekolozima miješa u naftu koja iz pukotine na dnu
opsegu već zagadila ionako krhki eko­
jest činjenica da je, unatoč istjecanju istječe u more. Taj postupak je vrlo
sustav Meksičkog zaljeva.
ogromnoj količini nafte, obala još uvijek sporan i brojni su stručnjaci koji ga
Stručnjaci navode da bi se u na­ netaknuta. Razlog tome, navode morski smatraju opasnim. Te kemikalije rastva­
jboljem slučaju moglo prikupiti oko 85 biolozi, leži u ogromnim naftnim tep­ raju naftu, ali zaštitnici okoliša upo­
posto nafte. Iz BP­a međutim upo­ isima. Jedan od otkrivenih naftnih tepiha zoravaju da je to samo varka: nafta nije
zoravaju da će usprkos tome proći dani, dug je oko 16 kilometara, širok šest kilo­ doista nestala nego je samo razbijena na
a možda i tjedni, prije no što se istjecan­ metara i debeo stotinjak metara. Kao male sastavne dijelove koji i dalje ostaju
je nafte u more uspije u potpunosti jedan od mogućih razloga za stvaranje u moru, zagađuju okoliš i ugrožavaju
zaustaviti. tih slojeva nafte ispod površine mora je živa bića.
korištenje kemikalija koje koncern BP
Inače, u spašavanju američke
obale od ogromne naftne mrlje koja
pluta Meksičkim zaljevom BP je u
mjesec dana čišćenja već potrošio 500
milijuna dolara. U čišćenju je korišteno
i betonsko »zvono« stavljeno na naftnu
bušotinu iz koje curi nafta, no ono se
privremeno moralo dignuti na površinu
zbog formiranja kristala sličnih ledu.

Kako bi se umanjila šteta, mobil­

izirane su sve dostupne spasilačke
službe, čitav niz agencija američke
vlade, ali i vojska. Nad naftnom mrljom
se, naime, danonoćno posipa indus­
trijski preparat koji razgrađuje kilo­
metarsku mrlju u manje dijelove koje se
potom lakše uklanjaju i neutraliziraju. U
»razbijanju« mrlje koriste se i vojni
zrakoplovi i više od stotinu specijalizir­
anih brodova.

12
 E U RO PA I S V I JE T

No sa spomenutom taktikom sve troškove povezane s borbom protiv na jasno objašnjenje o obvezama BP­a
razdvajanja glavnine mrlje ne slažu se širenja nafte i čišćenja zagađenja. Dvoje da popravi sve nastale štete.
ekolozi, koji smatraju da je riječ o opas­ ministara rekli su da ljudi imaju pravo
nom pothvatu jer se rasuta naftna mrlja
razgrađuje na manje dijelove i zatim Nevjerojatni Rusi: bombom protiv nafte!
pretvara u kruti katran koji tone na dno.
Upravo bi katran, smatraju ekolozi, još Na temelju iskustva prikupljenog još od 1966. godine,
više mogao uništiti floru i faunu Mek­ Rusi su savjetovali British Petroleumu da istjecanje nafte u
sičkog zaljeva, a time i nepovratno gos­
podarske grane poput ribarstva i turizma Meksičkom zaljevu pokušaju zaustaviti uz pomoć nuklearne
od kojih živi veliki dio stanovništva u bombe.
priobalju Meksičkog zaljeva.
Prema pisanju Komsomolskaje pravde, koju prenosi
Naftna tvrtka British Petroleum Večernji list, korištenje snage nuklearne eksplozije u
najavila je u nedjelju da neće odustati od mirnodopske svrhe u SSSR­u korišteno je čak 169 puta:
novih napora kako bi zaustavila istjecan­
je nafte iz podmorja Meksičkog zaljeva, atomskim bombama stvarali su se podzemni rezervoari za
dok se politički pritisak i nezadovoljstvo plin, kopali kanali... Zaustavljanje šikljanja nafte iz razorene
američke javnosti povećavaju zbog bušotine nuklearnom bombom u SSSR­u je pokušano šest
sporog napretka u zaustavljanju te eko­ puta. Nisu uspjeli jedino kada je plin šikljao kod Harkova.
loške katastrofe. Prvo korištenje nuklearne eksplozije za zatrpavanje naftne
BP je, pak, dan ranije priznao da bušotine dogodilo se 30. rujna 1966. u današnjem
njegov posljednji pokušaj da se zaustavi Uzbekistanu, kad je nuklearkom jačom 1,5 puta od one
istjecanje nafte iz uništene bušotine u bačene na Hirošimu, detoniranom na dubini od kilometar i
Meksičkom zaljevu nije dao očekivane pol, uspješno zaustavljeno izbijanje nafte. Metoda je zadnji
rezultate. Projekt postavljanja armirano
betonskog »zvona« na bušotinu je pro­
put korištena 1979.
pao, a i drugi napori
zaustavljanja curenja
nafte na dubini od 1,6
kilometara ispod površine
mora zasad su neuspješni.
Visoki dužnosnik tvrtke
izrazio je oprezni optim­
izam da bi najnoviji na­
pori da se preusmjeri
istjecanje nafte mogli
uskoro profunkcionirati.

Da je stvar izn­
imno ozbiljna, govori i
podatak kako je dvoje
američkih ministara up­
utilo pismo generalnom
direktoru BP­a Tonyju
Haywardu, u kojem stoji
da BP mora precizirati
svoje prave namjere u
pogledu preuzimanja
odgovornosti i rješavanja
pitanja odštete zbog
širenja naftne mrlje u
Meksičkom zaljevu.

U pismu Hay­
wardu, ministar unutar­
njih poslova Ken Salazar
i ministrica domovinske
sigurnosti Janet Napolit­
ano naglašavaju da je
naftna tvrtka javno iz­
javila kako će preuzeti
13

Napisala Ljiljanka Mitoš Svoboda/izvor.objav. Agroglas
Erupcije vulkana, razorni potresi,
orkani, tsunamiji, tornada, poplave...sve
su to prirodna događanja i pojave koje
su sastojni dio života naše Planete. Prob­
lem je što sve te pojave i njihove
posljedice nisu sastavni dio života ljud­
ske vrste, pa ih mi nazivamo katastro­
fama i nesrećama. Sa antropocentričnog
gledišta one i jesu velike nesreće za nas,
jer ruše i uništavaju visoko sofisticirani,
matrijalistički, tehnološki razvijeni
svijet. Štete od prirodnih katastrofa ne
mogu se točno izračunati, a mrtvi i ran­
jeni predstavljau velike osobne gubitke i
nesreće. U našoj svakidašnjici pamtimo
Černobil i nuklearnu nesreću zbog koje
je još uvijek ozračeno veliko područje
Europe, hurikan „Katrin“ i opustošen
New Orleans, okružen potpuno uništen­
im i otrovanim okolišem, tsunami koji je
poharao Indoneziju, u trenutku usmrtivši
četrvt milijuna ljudi, potres u središnjoj
Italiji, koji je sravnio gradić Aquilu, po­
tres na Haitiju, čije se slike strave i nes­
reće još vrte u vijestima svjetskih
televizijskih kuća. Postoje i druge po­
jave, kao što su sunčeve
oluje, mijene Zemljinog
magnetskog polja, kiša
asteroida i meteora,
padanje svemirskog ot­
pada, radijacija i slično,
za čije se posljedice još
naslućuje, a protiv kojih
ljudstvo ne može učiniti
ama baš ništa.
Prirodne katastro­
fe najteže pogađaju
čovječanstvo. Katastrofe
ljude uhvate na spavanju,
iznenada i nespremne, pa
jedino što poslije preo­
staje, jest hitna humanit­
arna pomoć, spašavanje
preživjelih i saniranje
površine problema, do
slijedeće katastrofe.
Naime, u visoko
razvijenom tehnolo­
gijskom i informa­
cijskom društvu u primjer, putovanje u zemlju
kakvom živimo, zaista
više ne postoje instinkti,
ali niti službe koje bi nas
naučile kako da se
spašavamo, što da upo­
14
E U RO PA I S V I JE T
TURIZAM UŽASA
trijebimo „u slučaju“, te upozoravale na
vrijeme o dolazećoj opasnosti. Život­
injski svijet ima mnogo razvijenija i bro­
jnija osjetila nego ljudi, pa na vrijeme
osjeti opasnost, pronađe sklonište, stvori
zalihe hrane, zbrine mladunčad i u miru
sačeka da priroda odpriča svoju priču.
Turizam užasa
Vjerojatno baš zbog pomanjaknja
osjetila kojeg je prouzročio forsirani
napredak, proizvodeći negativnu zn­
atiželju i glad za dubokom emotivnim
doživljajem nesreće, razvio se čudan i
opasan, patološki sumnjiv oblik turizma:
disaster / black tourism, u prijevodu tur­
izam užasa ili crni turizam. Njegov je
smisao turistički obilazak devastiranih i
prirodnim i ratnim nesrećama uništenih
područja na Zemlji.
“Idemo na takva područja jer že­
limo vidjeti i osjetiti kako je živjeti tamo
gdje se životari i preživljava. Stanovn­
ištvo nas dočekuje nudeći nam za sitan
novac predmete koji su simboli
proživljene katastrofe. Čak ih i lokalne
uprave podupiru na to, nadajući se
većem priljevu turista. Ni lokalne vlasti
ni stanovništvo ne žele previše obnovu
područja, jer shvaćaju da im „disasters“
turisti donose veću zaradu,“, piše
Amanda Kendle, novinarka američkog
turističkog magazina „Vagabondish“.
Jedno od najposjećenijih točaka u
međukontinentalnom turizmu užasa jest
u New Yorku, dio na Manhattanu gdje
su stajali neboderi Svjetskoga trgov­
ačkog centra, sada planetarno poznati
Ground Zero. Sve je posjećeniji i Čern­
obil, koji ne zjapi više stravično prazan.
Obilaze ga grupe turista naoružanih
Geigerovim brojačima, mjereći stupanj
radioaktivnosti, natječući se „tko će više
nabrojati“. I Hrvatska je imala svoj
„ground zero“. Tek što je Vukovar rein­
tegriran, a po gradu su još ležale hrpe
ostataka kuća, dok je u zraku umjesto
ptica, lebdio avetinjski miris smrti, stiz­
ali su iz pravca Osijeka prve grupe
azijsko­američkih turista s fotoapar­
atima i željom da dožive i
dotaknu ono što su gledali na
CNN, BBC, ABC...
Svakom novom prirod­
nom katastrofom Planeta nam
nešto poručuje. No, naša briga
za nju svakom je novom kata­
strofom sve više antropološka.
Trend koji se pojavio isto­
dobno s povećanjem zabrinuto­
sti bogatih za Zemlju je upravo
taj turizam užasa, kolekcionir­
anje post­doživljaja, jer „ori­
ginal“ nisu bili u mogućnosti
doživjeti zbog teritorijalne ud­
aljenosti u trenutku nesreće.
Ali, da ne završimo priču o no­
vom obliku turizma u sasvim
negativnom kontekstu: svjetski
klubovi bogataša, poput Ex­
clusive Resorts, u „užasno/crn­
im“ turističkim aranžmanima
obavezuju korisnike na dobro­
voljni rad i novčane priloge: na
užasa­Ruandu obuhvaća i pro­
matranje ugrožene vrste gorila,
a od cijene aranžmana odbija
se dio kao pomoć za očuvanje
njihovog staništa.

SVJETSKE
ZA
Izvor:UNDP
SPALJIVANJE ŠUME RADI DOBIVANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U MEKSIKU
Svjetske šume smanjile su se
za 3,1 posto, a trećinu gubitka
pretrpjele su šume na sjevernoj
polutki, dok su šumske zone u
vlažnoj tropskoj klimi na listi
ugroženosti odmah iza njih, za­
ključili su znanstvenici prateći satel­
itske snimke. Smatra se da je
ukupan gubitak šumskog pokrova
prouzročen prirodnim putem (poput
požara izazvanih munjom) ali i po­
jačanom aktivnosti čovjeka. Točne
procjene pokrova ili gubitka šum­
skog pokrova nužne su radi izračun­
avanja ispuštanja ugljičnog
dioksida, jednog od glavnih staklen­
ičkih plinova, objasnili su autori tog
istraživanja objavljenog u analima
Američke nacionalne akademije za
znanost krajem travnja ove godine.
E
U RO PA I S V I JE T
ŠUME SMANJILE SU SE
3,1 POSTO
Ukupni gubitak šuma iznosi
više od milijun četvornih kilo­
metara , u razdoblju od 2000. do
2005. godine, ili prosječno 0,6 posto
godišnje. Svjetski šumski pokrov
iznosio je 32.688.000 četvornih kilo­
metara početkom istraživanja.
Sjeverne šume smještene na Arktiku
koje zauzimaju 26,7 posto šumskog
pokrova planeta, drugog po
važnosti, doživjele su najveće sman­
jenje u petogodišnjem razdoblju :
čak 4 posto, od čega su dvije trećine
prouzročene požarima prirodnog
podrijetla, ističu istraživači sa
Sveučilišta Južne Dakote i države
New York. Vlažne tropske šume ko­
je pokrivaju 11,5 milijuna km čet­
vornih i predstavljaju najveću
pošumljenu površinu na Zemlji,
izgubile su 2,4 posto pokrova ili 27
posto od ukupnog gubitka.
Po kontinentima, Sjeverna
Amerika sa šumskim pokrovom od
5,8 milijuna km četvornih godine
2000. pretrpjela je najveći gubitak
tijekom tog razdoblja s 5,1 posto
(295.000 km2) ili 29,2 posto svjet­
skog gubitka.
Po zemljama, Brazil, druga
zemlja po šumskoj pokrivenosti (4,6
milijuna km2, uglavnom tropske
šume) iza Ruske Federacije (5,12
milijuna km2), pretrpjela je najveće
smanjenje šuma tijekom tog
razdoblja ­ 165.000 km2 (3,6 posto
od ukupnog).
15
 I Z R A D A U D RU G A

ZAJEDNO U PROJEKTU PROVEDBE

AARHUŠKE KONVENCIJE
Napisale: Dušica Radojčić/Zelena Istra, Suzana Jakšić/GONG
Udruge GONG i Zelena Istra predstavili su Izlaganja i slučajevi obrađeni programom bit će
međunarodni projekt „Provedba Aarhuške konvencije u objavljeni u zborniku namijenjenom zainteresiranoj javnosti,
zemljama Jadrana“, financiranog iz pretpristupnog fonda IPA posebice u pravosudnim tijelima, akademskoj zajednici,
2008 – Civil Society Facility. Cilj projekta je unaprjeđenje organizacijama civilnog društva i šire, a bit će objavljen i
standarda primjene najslabijeg stupa Aarhuške konvencije – priručnik za medije. Web stranica
pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša, ali i pristupa (www.adriaticgreenet.org/aarhus), izrađena na početku
informacijama, kao i sudjelovanja javnosti u donošenju projekta, koja sadrži informacije o Aarhuškoj konvenciji,
odluka u pitanjima zaštite okoliša u Hrvatskoj, Bosni i izvještaje i informacije o programu, bit će na raspolaganju
Hercegovini i Crnoj Gori. Projekt „Provedba Aarhuške sudionicima za objavu članaka i ostalih relevantnih
konvencije u zemljama Jadrana“ započeo je 1. 1. 2010. i materijala, a služit će i za kvalitetnije povezivanje
trajat će 20 mjeseci, a njegova vrijednost je 375.000 eura, od organizacija civilnog društva koje se bave ovom
čega će Europska unija sufinancirati 80%, odnosno 300.000 problematikom u jadranskoj regiji. Rezultati programa bit će
eura. Nositelj projekta je GONG, a partneri na projektu su još predstavljeni na međunarodnoj konferenciji o provedbi
i Zelena Istra (Pula, Hrvatska), Mreža za afirmaciju Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana.
nevladinog sektora MANS (Podgorica, Crna Gora), Centar za
menadžment, razvoj i planiranje (Doboj, Bosna i Ratifikacijom Aarhuške konvencije, međunarodnog
Hercegovina), AdriaticGreeNet (Udine, Italija) i European sporazuma kojeg su do sad prihvatile 44 države Europe i
Environmental Bureau (Brussel, Belgija). Srednje Azije, Hrvatska se obavezala da će svojim građanima
omogućiti slobodan pristup informacijama o okolišu,
Ključnu ulogu unutar projekta ima specijalizirani zajamčiti sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša te olakšati
edukativni program za suce, odvjetnike i novinare iz pristup pravosuđu kad su prava građana na zdrav okoliš
Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore koji će se prekršena.
provoditi u Hrvatskoj od strane vrsnih stranih i domaćih
stručnjaka za okolišno pravo i Aarhušku konvenciju. Važnost ovih tema u procesu demokratizacije neke
Vrijednost programa priznala je i hrvatska Pravosudna zemlje velika je, a pitanja okolišnog prava i pristupa
akademija koja će, sukladno svojim standardima, sucima i pravosuđu u Hrvatskoj odnedavno dobivaju na sve većoj
predstavnicima DORH­a vrednovati sudjelovanje na aktualnosti i zanimljivosti. U kojoj će se mjeri prava
seminarima. Međunarodni natječaj za sudjelovanje u ovom zagarantirana okolišnim pravom i Arhuškom konvencijom i
programu raspisan je 18. svibnja 2010. i trajat će do 20. lipnja ostvarivati, ovisit će i o pripremljenosti svih uključenih u ovaj
2010., a tekst natječaja objavljen je na web stranicama proces zbog čega i ovaj edukativni program dobiva na
partnera u projektu (www.gong.hr; www.zelena­istra.hr) i aktualnosti.

PRIDRUŽITE SEP PLAVI SPLITA

slobodan je za preuzimanje, korištenje i daljnje distribuiranje.

SE UDRUZI PLANET IZ
Napisao: Veljko Martinović, SEP Plavi planet
SEP Plavi planet je nevladina i neprofitna udruga
osnovana u svibnju 2000. godine u Splitu, sa ciljem
okupljanja svih onih koji žele raditi i organizirati se kako bi se
tim akcijama doprinijelo očuvanju okoliša. SEP je iznikao iz
Udruge Sunce, kratica SEP znači Slobodni Ekološki Pokret.
Označava da su sve dobro osmišljene ideje slobodne u svojoj
realizaciji. Iza nas je niz akcija čišćenja ali i niz velikih
prosvjeda od kojih je većina u suradnji sa drugim udrugama:
kampanja za spas slonova Sonija i Lanke na Brijunima, bitka
protiv HT odašiljača na otoku Žut, borba protiv zagađenja
mora u Kaštelima, spas zalutalih dupina u Jadranskom moru,
okoliš.......Kako ove godine slavimo 10 godina od osnutka
pa sve do potpore udrugama Zelena akcija i Pravo na grad u
udruge tako smo se opet pokrenuli nakon malo više od dvije
borbi za očuvanje Varšavske ulice u Zagrebu. Naši prijatelji
godine stanke. Možda smo se bili malo umorili a sada kada
Osječki zeleni bodrili su nas skoro od osnutka. Hvala Ljljo,
ponovno imamo energije i kada smo napunili baterije
Kruno.....Hvala Đordi, Dadi i ciloj ekipi iz Mosta, hvala
ponovno krećemo u akciju! Nadamo se novim članovima, a
Duški, Vesni i ekipi iz Udruge MI, hvala Stopama nade i
ovo je poziv i našim prekaljenim aktivistima da nam se opet
svima koji su u samim počecima podržali naš rad. Veliko
vrate! Svi su dobro došli! Pročitajte više o SEP plavom
hvala PAN papiru i svim ostalim firmama koje je briga za
planetu na http://www.sep­plaviplanet.bloger.hr
16

RAZVOJ NE ŽELIMO ZAUSTAVITI ALI ONEČIŠĆENJE
Napisala: Lidija Pavić­Rogošić/ODRAZ
U okviru Zagrebačkog
energetskog tjedna (10.­16.svibnja,
2010.g.) u prostorijama Tribina Grada
Zagreba na Kaptolu održana je tribina
pod nazivom „Uloga i zadaci
organizacija civilnog društva u
promociji i primjeni učinkovitog
korištenja energije i obnovljivih
izvora energije“. Suorganizatori ove
tribine su bili ODRAZ ­ Održivi
razvoj zajednice i DOOR ­ Društvo za
oblikovanje održivog razvoja, koji su,
u suradnji s udrugama koje djeluju na
području energije i zaštite okoliša
željeli približiti sudionicima kako
civilno društvo i građanin kao
pojedinac mogu doprinijeti energetski
održivom razvoju i očuvanju okoliša.
Uvodne napomene naglasila je
predstavnica udruge ODRAZ­a i Maja
Božičević Vrhovčak iz udruge DOOR.
Iza toga su slijedila kratka izlaganja o
iskustvima iz prakse tri udruge, koje
na različit način doprinose promociji i
primjeni učinkovitog korištenja
energije i obnovljivih izvora energije.
Dražen Šimleša iz Zelene mreže
aktivističkih grupa (ZMAG) govorio
je o obnovljivim izvorima energije u
praksi, te je prikazao na koji način
ZMAG surađuje sa školama i drugim
udrugama. Također je kratko
predstavio reciklirano imanje u
Vukomeriću kraj Zagreba.
INFO@ALERTONLINE.ORG
I Z R A D A U D RU G A
MOŽEMO
Tema izlaganja Ljubomira
Majdandžića iz Hrvatske stručne
udruge za sunčevu energiju (HSUSE)
bila je „Građani kao proizvođači
električne energije“. Pored svog
iskustva, prikazao je i stanje u
Hrvatskoj u korištenju sunčeve
energije u odnosu na neke zemlje u
EU. Sudionike je pozvao da dođu na
dane otvorenih vrata Solarnog krova
Špansko tijekom Zagrebačkog
energetskog tjedna. Na kraju je Maja
Božičević Vrhovčak iz DOOR­a
prikazala na koji način udruga provodi
obrazovanje o održivim načinima
korištenja energije.
Iako je na tribini sudjelovalo
cca 25 sudionika, nakon svakog
izlaganja razvila se živa rasprava te se
razgovor nastavio i nakon tog
vremena. U završnoj raspravi
pokušalo se odgovoriti koja je uloga
organizacija civilnog društva u
promociji i primjeni učinkovitog
korištenja energije i obnovljivih
izvora energije. Nabrojene su neke
uloge i zadaci: prikupljanje i širenje
informacija o održivim načinima
korištenja energije, edukacija za sve
uzraste i dionike te jačanje svijesti o
učinkovitom korištenju energije i
obnovljivim izvorima, tehnička
pomoć stručnih udruga u konkretnim
situacijama, primjeri dobre prakse,
zagovaranje za energetski povoljnija
rješenja i propise koji to
omogućavaju, sudjelovanje u Jedno od postavljenih pitanja,
donošenju i provođenju propisa i
strategija, s tim da se neki modeli
prije mogu provjeriti u praksi,
suradnja sa stručnjacima, fakultetima i
drugim dionicima (javni i poslovni
sektor) – često postoji
nerazumijevanje uloga pojedinih
dionika te se ne prepoznaje korist od
zajedničkog djelovanja, suradnja s
medijima.
Maja Božičević Vrhovčak je
spomenula da je za veću uporabu
obnovljivih izvora energije potrebno
zadovoljiti uvjete koji se vežu za
razvijenu industriju, razvijenu svijest
ljudi i platežnu moć te državne
poticaje. Iz rasprave je proisteklo da
niti jedan sektor ne može sam to
postići te da je potrebna suradnja
između svih relevantnih dionika.
Udruge bi mogle više surađivati
međusobno, uvažavajući činjenicu da
su ograničene vremenom, projektnim
aktivnostima i financijskim
sredstvima. S druge strane javni
sektor, pogotovo u lokalnim
zajednicama, trebao bi sagledati i
uvažavati sposobnosti i znanja
udruga. Stoga je šteta, konstatirali su
sudionici, da nije na ovom okruglom
stolu bilo više predstavnika Grada i
tijela državne uprave. Primijećeno je
sudjelovanje zastupnice, članice
Saborskog odbora za zaštitu okoliša te
nekolicine medija.
na koje se nije dao odgovor je, zašto
više stručnjaka nije uključeno u rad
organizacija civilnog društva, kako bi
doprinosili u edukaciji i praktičnim
primjerima.
17
 N A JAVE
SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA
05. LIPNJA 2010.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake
godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije
Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene
okolišu, a na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša
Ujedinjenih naroda (UNEP).
Svjetskim danom zaštite okoliša želi se potaknuti
ljude da postanu aktivni dionici održivog i
ravnomjernog razvitka te da preuzmu odgovornost za
očuvanje planeta poimajući da je uloga lokalnih
zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja
zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije
budućnosti za sve.
Tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša
2010. glasi 'Brojne vrste. Jedan planet. Jedna budućnost'
('Many Species. One Planet. One Future'). S obzirom da
su Ujedinjeni narodi 2010. godinu proglasili
Međunarodnom godinom zaštite bioraznolikosti, izbor
teme posvećene njezinom očuvanju nameće se kao
jedini logičan izbor. Od procijenjenih 5 pa do čak 100
KONFERENCIJA
BIORAZNOLIKOST ­
NAŠA LINIJA ŽIVOTA
Ove godine, na najvećoj godišnjoj konferenciji
o EU politici zaštite okoliša govorit će se o biološkoj
raznolikost. Preko 30 sjednica odradit će se na
konferenciji, a tematski će rasparvljati o stanju
biološke raznolikosti i prirode u Europi i svijetu,
koristi koje priroda donosi, pritisak na prirodu i
moguća rješenja za sadašnje stope gubitka.
Konferencija nazvana Zeleni tjedan, jedinstvena je
prilika za razmjenu iskustava i dobre prakse. Očekuje
se dolazak 3 800 sudionika iz EU institucija,
poduzeća i industrije, nevladinih organizacija,
državnih tijela, znanstvene zajednice i akademske
zajednice. Ukoliko želite sudjelovati na Zelenom
tjednu, o načinu sudjelovanja informirajte se na
stranici
http://ec.europa.eu/environment/greenweek/
home.html
18
milijuna vrsta koje nastanjuju naš planet, njih 17.291 je
na rubu izumiranja. Nažalost, ta brojka predstavlja samo
vrh ledenog brijega, jer mnoge vrste nestaju i prije nego
što ih znanstvenici uspiju otkriti i opisati, a stopa
izumiranja svake se godine još više povećava.
Glavni uzrok je, naravno, djelovanje čovjeka.
Krčenje velikih šumskih površina, isušivanje močvara,
ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu samo su
neke od aktivnosti kojima nepovratno uništavamo
raznolikost života na Zemlji.
Neophodno je neprestano ponavljati i svakom
prilikom isticati da svijetu bez biološke raznolikosti
prijeti crna budućnost. Zato je svatko od nas pozvan
svojim osobnim angažmanom doprinijeti očuvanju
prirodnih staništa i tako pomoći u otklanjanju opasnosti
da zauvijek izgubimo još veći broj vrsta.
Za više informacija posjetite:
http://www.unep.org/wed/2010/english/theme.asp
MEĐUNARODNA
KONFERENCIJA
VODA – IZVOR
ŽIVOTA
O važnosti upravljanja otpadnim vodama u
procesu održivog razvika govorti će se na
međunarodnoj konferenciji koja se održava se u
Osijeku, 26. i 27.svibnja 2010.g. Konferenciju
organizira Agencija lokalne demokracije uz potporu
dugogodišnjeg donatora i partnera Grada Lausanne iz
Švicarske. Prijavnice za sudjelovanje na konferenciji
kao i detaljne informacije mogu se dobiti na kontakt :
Agencija lokalne demokracije
Šetalište k. F. Šepera 8b, 31000 Osijek,
tel: 00385 (0) 31203 088
fax:00385 (0) 31203 087
e­mail: ldaosijek@aldaintranet.org
 NATJEČAJI

NATJEČAJ
MINISTARSTVA
prijavu na natječaj, kao i propisane opće i posebne kriterije
za odabir prijava možete pronaći na službenim stranicama
Zaklade Adris,

ZDRAVSTVA I SOCIJALNE
SKRBI U 2010.
http://www.adris.hr/Adris_i_Zajednica/zaklada
_adris/natjecaj.asp

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi objavilo je ­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­

OBJAVLJEN NATJEČAJ U
natječaje i pozive na suradnju za udruge za 2010. godinu u

OKVIRU EUROPSKOG
području zdravstva, socijalne skrbi, ovisnosti, razvoja i
širenja mreže socijalnih usluga, te područje osoba s

INSTRUMENTA ZA
invaliditetom i to iz sredstava državnog proračuna i
lutrijskih sredstava. Rok prijave je do 14. lipnja 2010., a
posebno za jednokratne potpore je do 15. studenoga

DEMOKRACIJU I LJUDSKA
2010.Detaljne informacije, kao i cjeloviti tekst natječaja te
upute za prijavu projekata/programa uključujući obrasce

PRAVA
možete preuzeti na

http://www.mzss.hr/hr/natjecaji/natjecaji_za_ud
ruge/natjecaj_za_udruge_2010 Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj
objavila je natječaj za dostavljanje projektnih prijedloga u
sklopu programa Europska inicijativa za demokraciju i
­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­

NATJEČAJ ZAKLADE
ljudska prava – EIDHR. Kroz ovaj natječaj se želi
podupirati aktivnosti i jačanje sposobnosti novih, odnosno

ADRIS ZA DODJELU
manje iskusnih organizacija civilnog društva koje
predstavljaju grupe građana koje su nedovoljno

SREDSTAVA U 2010.G.
ZAKLADA ADRIS sukladno Zakonu o zakladama i
fundacijama (Narodne novine br. 36/96 i 64/01), članku 4.
i 9. Statuta Zaklade Adris, članku 2. i 14. Pravilnika o
uvjetima, načinu i postupku dodjele sredstava za
ostvarivanje svrhe Zaklade Adris te Odluke Zakladne
uprave od 24. veljače 2010. godine objavila je natječaj u
okviru sljedećih programa Zaklade:
• Znanje i otkrića, program potpore učenicima i
studentima, mladim znanstvenicima te inovatorima
• Stvaralaštvo, program potpore umjetničkom
stvaralaštvu
zastupljene u društvu ili na neki drugi način doprinose
jačanju takvih grupa, kao što su manjine, osobe s
invaliditetom, žene na tržištu rada, djeca i LGBT grupe u
Hrvatskoj.
Općenito je EIDHR program usmjeren na doprinos
razvoju i jačanju demokracije i vladavine prava te
poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Rok za
dostavu projektnih prijedloga u okviru ovog poziva je 13.
kolovoza 2010. Više informacija o natječaju te Upute za
prijavitelje i ostale dokumente za prijavu možete pronaći
na
http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=en&cont
ent=2495
­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­

JAVNI
• Ekologija i baština, program potpore projektima

POZIV
koji pridonose zaštiti i očuvanju hrvatske izvornosti

• Dobrota, program potpore humanitarnim

projektima i pomaganju djece bez roditelja
Projekt "Zaklada Adris daruje vam svjetlost",
operacije očiju u Poliklinici "Svjetlost"
Natječaj je otvoren za pojedince (fizičke osobe) i
institucije (pravne osobe) koje udovoljavaju uvjetima
natječaja, osim trgovačkih društava (d.o.o. i d.d.) i obrta.
Prijave na natječaj primaju se u roku od 30 dana od
dana objave, odnosno do 29.5.2010., a podnose se putem
službenih upitnika Zaklade. Dodatne informacije o svim
gore navedenim programima uključujući Upitnike za
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva uputilo je javni poziv sveučilištima,
veleučilištima, institutima, strukovnim organizacijama u
vezi podnošenja zahtjeva za davanje suglasnosti za
provođenje programa izobrazbe za stručno
osposobljavanje i obvezno usavršavanje osoba koje
provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje
zgrada. Više informacija na stranici MZOPU
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=4637

19
 KNJIŽNICA
KNJIGA O KUPITE
TOKSIKOLOGIJI ZA
GRAĐANE
Izdavač: Hrvatski zavod za toksikologiju
Nudimo vam opsežnu knjigu o toksikologiji pisanu
koliko se moglo jednostavnije, a s ciljem da građani imaju
nekakav priručnik s osnovnim podacima o opasnim
kemikalijama i rizicima koje one predstavljaju. Uz opći
uvod o štetnim učincima opasnih kemikalija slijede
poglavlja o posebnim skupinama kao: kućne kemikalije,
lijekovi, otrovi živih bića, anorganski otrovi, industrijske
kemikalije, itd. Knjigu možete skinuti s naše web stranice i
spemiti je u svoju arhivu. Knjiga je pisana jednostavnim
jezikom uz obilje ilustracija, a nastoji uz opća znanja iz
toksikologije prikazati iskustva iz dugogodišnjeg rada
autora na zaštiti od opasnih kemikalija i intervencijama
kod nesreća. U prvom dijelu dani su opći podaci o
učincima opasnih kemikalija u organizmu, putu kemikalija
kroz organizam te o važnosti pojmova kao što su rizik i
sigurnost. Najveći dio knjige obuhvaća pojedine otrove
obrađene po skupinama uz navođenje njihovih opasnih
svojstava, mjera zaštite i postupaka prve pomoći u slučaju
otrovanja. Obuhvaćene su kućne kemikalije, lijekovi,
sredstva ovisnosti, otrovi živih bića (biljke, životinje,
gljive, bakterije), pesticidi, otrovi koji djeluju u obliku
plina, industrijske organske kemikalije, anorganske
kemikalije i kemikalije s ekotoksikološkim svojstvima. U
posebnom zadnjem poglavlju daju se podaci o regulatornoj
toksikologiji te brojni savjeti o zaštiti od opasnih
kemikalija te postupcima prve pomoći i dekontaminacije u
slučaju akutnog izlaganja različitim kemikalijama.
Knjigu možete preuzeti razlomljenu po
poglavljima na linkovima ispod u PDF
formatu:
http://www.inspiracija.com/hzt/_HZT_Source/K
njiga/magazin.html
INFO@ALERTONLINE.ORG
20
KORISNE
PRIRUČNIKE
LEADER­od inicijative do metode, vodič za
poduku o LEADER­ovu pristupu, knjiga napisana kao
"alat za poduku", materijal koji širokom krugu korisnika
može poslužiti za oblikovanje i pokretanje novih ideja i
projekata u području ruralnog razvoja.
Održivi turizam u deset koraka, priručnik je za one
koji žele raditi na razvoju te vrste turizma, koji predstavlja
spoj baštine i turističkih aktivnosti na način da profitiraju
svi. Kako dospjeti do te razine gdje su svi zadovoljni?
Pročitajte u ovom priručniku. Obje knjige možete kupiti
putem narudžbenice na stranici udruge ODRAZ
http://www.odraz.hr/stranice/publikacije.html
­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­
DRUGA
SMRT
NEOLIBERALIZMA
Najnovija knjiga Slavoja Žižeka,"najopasnijeg
filozofa Zapada", kako je nedavno prozvan u časopisu
New Republic, polazi od tvrdnje da je neoliberalizam u 21.
stoljeću umro najmanje dvaput: prvi put 11. rujna, kao
politička doktrina, a drugi put s financijskom krizom
2008., kao ekonomska teorija. Detaljno istražujući tu
drugu smrt, čije posljedice osjećamo i danas, Žižek se ne
zadržava samo na kritici trenutačnog stanja, već čini i
korak dalje. Umjesto lažne alternative “kapitalizam ili
socijalizam”, on odabire ­ komunizam! Pokazuje naime da
ni slobodno tržište više ne može bez države, te da je jedino
rješenje ponovno prisvajanje “zajedničkih dobara” (the
commons). Temeljni uzor ovdje su pobunjeni haićanski
robovi koji su ideje Francuske revolucije shvatili ozbiljnije
od samih Francuza. Uz brojne teorijske reference,
paralaktične obrate, sočne viceve i interpretacije filmova,
iznova pred sobom imamo dobrog starog Žižeka u
najboljoj formi. Izdavač knjige je Fraktura­izdavačka
kuća, a knjigu možete kupiti u gotovo svim knjižarama.
 I Z PO V I JE S T I

ZELENI PROTIV GENETSKI MODIFICIRANE HRANE

Objavljeno: Vjesnik, 2.srpnja, 1999.

Prvu prosvjednu akciju

zelenih,koja će se održati u pe­
tak, 2.srpnja u 11 sati, najavio
je Zoran Oštrić na sastanku
održanom u četvrtak u Nov­
inarskom domu, na kojemu su
između ostalog, zeleni
obavijestili javnost o tijeku
Foruma zelenih održanog u
Bakru od 25. do 27. lipnja.
Prema njegovim riječima, or­
ganizirat će je udruga građana
Zelena akcija (koja je istovre­
meno koordinator »zelenog
foruma«), a odvijat će se na
tzv. pokusnom polju agronom­
skog fakulteta na Svetošimun­
skoj cesti. Akcija će biti
izvedena na način »okupa­
cije«i obilježavanja polja, a
provest će je educirani i
posebno obučeni aktivisti
zelene akcije. Sve dok ne us­
pijemo, nastavit ćemo sa
svojim prosvjedima, na svim
poljima zasijanim genetičkim
»materijalom «, rekao je
Oštrić. Protekli forum zelenih
u Bakru, kako se čulo u
četvrtak, rezultirao je i kon­
ačnim prijedlogom i izradi
deklaracije Zelenog foruma,
koja u svome sadržaju iznosi
stavove i zahtjeve ukupno 41
udruženja građana za zaštitu
okoliša u Hrvatskoj, u kojoj se
potiče nekoliko prioritetnih
nacionalnih razvojnih pro­
grama, dakako bez genetike i
sličnih inženjeringa. Isto tako,
ističu zaštitari je i to, da su
tijekom rada zajedničke inter­
ese pronašli i članovi brojnih
društava za zaštitu životinja iz
čitave Hrvatske. Kako je
izvijestila Jasmina Med­
nolučanin iz Zagrebačkog
društva za zaštitu životinja,
grupa udruženja za zaštitu
životinja po prvi je puta sud­
jelovala u radu zelenog for­ možda, ono najokrutnije: za višestruke važno spriječiti razvojne pogreške koje,
uma, i već je donesena rezolucija po pokuse na životinjama (oni koji se zbog kako kažu, u sebi nose neprihvatljive
kojoj će društva međusobno surađivati i eksperimenta ponavljaju, iako su već is­ rizike (primjerice genetički modificirani
stvarati vlastitu informacijsku mrežu. traženi). Isto tako tražit ćemo i smanjen­ organizmi) te pristupiti cjelovitom
je ovlasti Veterinarske komore, rješavanju problema zaštite okoliša u
Dogovoreno je i to da ćemo se za­ napomenula je Mednolučanin. Zeleni, in­ Hrvatskoj.
lagati za zabranu selektivnog uzgoja,i, sistiraju i na tomu, kako je izuzetno
21
 točka na i

U tijeku je velika gužva u centru Zagreba, u kojoj su se Fotografije na stranici snimili:

građani i građanke pridružili udrugama Zelena akcija i
Pravo na grad, te odlučno žele zaustaviti sumnjive i
bezobrazne rabote izvjesnog „raz(b)ojnika“ Horvatinčiča, ali 1. Safet Čučuk 4. Marko Kovačić
i razbiti leglo korupcije i protuzakonitih radnji unutar
gradske uprave grada Zagreba. O slučaju HOTO grupe piše 2. Marina Butorac 5. Marina Butorac
se već dugo vremena, a kako se građanke i građani i udruge
bore s tom nemani možete pogledati na mnogim portalima:
http://www.zamirzine.net/ 3. Filip Šoštarić 6. Marina Butorac
http://www.h­alter.org/