Filozofija i znaaj prevencije u islamu

Vjerozakoni su uspostavljeni radi interesa ljudi, ''

trenutno i u perspektivi''.(E-atibi)
''Poznato je da je erijat propisan radi dobrobiti
ljudi, sva zaduenja su radi otklanjanja tete ili
pribavljanja koristi, ili radi oboga.'' (E-atibi)
''Ciljevi erijata se mogu saeti u sintagmi:
'pribavljanje koristi i otklanjanje tete' (trenutno
i u perspektivi). '' (E-atibi)
))

 ''Korist je izraz koji oznaava uitak, ili

ono to vodi njemu, dok je teta izraz
kojim se oznaava bol ili ono to vodi
njemu.'' (El-Mahsul, Iradul-fuhul))
Drugim rijeima kazano: ''Dobrobit
nema drugi smisao osim uitka ili
sredstva koje njemu vodi, a teta nema
drugo znaenje osim bola ili sredstva
koje njemu vodi.'' (El-Mahsul)

 ''Takoer, ne treba smetnuti s uma da

ove definicije obuhvataju osjetilne i
duevne uitke i bolove. Zato je Ibn
Abdusselam dao svojoj definiciji dodatno
pojanjenje rekavi: 'etiri su vrste
dobrobiti: uici i njihovi uzroci te radosti i
njihovi uzroci, a etiri vrste teta: bolovi i
njihovi uzroci te brige i njihovi uzroci.
Dalje se dijele na ovosvjetske i
onosvjetske...' (Kava'idul-ahkam) (Eatibijeva teorija ciljeva erijata)

E-atibi, takoer, skree panju na taj duhovni

aspekt u svom definiranju ovosvjetskih dobrobiti
rijeima: Pod pojmom dobrobiti mislim na ono
to ovjeku omoguava ivot, ini ga potpunim
zadovoljavajui njegove intelektualne i tjelesne
potrebe openito, na nain da bude apsolutno
srean.

 ''Na osnovu svih prethodnih definicija,

pojam dobrobiti i tete kod islamskih
uenjaka obuhvata:
-

ahiretske dobrobiti, njihova

sredstva i uzroke;
-ahiretske tete, njihova sredstva
i uzroke;
-dunjaluke koristi, njihova sredstva
i uzroke;
-dunjaluke tete, njihova sredstva
i uzroke.'' (Rejsuni)

 ''Pravo znaenje dobrobiti (el-masleha) jeste

svaka slast i uivanje bilo ono tjelesnog,
duevnog, intelektualnog ili duhovnog karaktera.
Pravo znaenje tete (el-mefseda) jeste svaka
bol i patnja bila ona tjelesnog, duevnog,
mentalnog ili duhovnog karaktera.''(Rejsuni)
''Tumaenje dobrobiti kao slasti i uivanja
nipoto ne znai da se dobrobit svodi na
udovoljavanje strastima i tjelesnim instiktima.
To su slasti, uivanja i koristi raznovrsnih oblika
i dimenzija. Isto se moe rei i za tete.''
(Rejsuni)

 ''Da bi se izbjeglo bilo koje suavanje ili nejasnoa u pitanju

dobrobiti, E-atibi je izriito naglasio da su sutinske dobrobiti one
koje vode zatiti ivota, a ne njegovom ruenju, i koje vode dobitku i
uspjehu na Ahiretu. Rekao je: 'Dobrobiti koje se pribavljaju i tete koje
se otklanjaju procjenjuju se kroz prizmu ivljenja na ovom svijetu radi
ivota na drugom svijetu, a ne kroz prizmu duevnih strasti koje ude
za pribavljanjem obinih interesa ili otklanjanjem obinih teta. erijat
je objavljen radi izbavljanja ljudi iz vrtloga strasti kako bi bili Bogu
predani. Ako je to znaenje potvreno, onda je ono nespojivo s
pretpostavkom da je erijat ustanovljen radi zadovoljavanja duevnih
prohtjeva i elja za trenutnim koristima ma kakve one ble. Na
Gospodar je rekao: ''Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi,
sigurno bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom to je na
njima...'' (El-Mu'minin:71) Dakle, gleda se na neto uzvienije, na
dobrobit koja jeste temeljni oslonac vjere i ivota na ovome svijetu,
a ne na strasti due.''(Rejsuni)

''Zato je erijat postavio granice i ogranienja

kod pribavljanja raznovrsnih dobrobiti i uivanja
u njima. Jer, ovjek katkada zbog svoje naglosti i
kratkovidnosti udi da pribavi neku korist koja u
sebi krije tetu, ili koja uzrokuje gubitak vanijih
interesa. Katkada bjei od trenutne tete, da bi
upao u goru od nje. Nekada trai trenutnu
komociju, a time zapravo pribavlja sebi ili nekom
drugom dugotrajnu patnju. ''Mnoge su strasti,
koje traju asak, ostavile iza sebe dugotrajnu
alost i teku patnju.''(Rejsuni)