Professional Documents
Culture Documents
Ispitni Katalog Kontrolnog Ispita Vodoinstalater
Ispitni Katalog Kontrolnog Ispita Vodoinstalater
ISPITNI KATALOG
KONTROLNOG ISPITA
ZANIMANJE
VODOINSTALATER
Zagreb, 2007.
I. OSNOVE NAPOMENE
Prema Pravilniku o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog
osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i
ocjenjivanju naunika lanak 23.:
Kontrolni ispit iz struno-teorijskih i praktinih znanja i vjetina priprema je naunika za
polaganje pomonikog ispita.
Kontrolni ispit provodi se u drugoj polovici druge godine naukovanja.
Sadraj kontrolnog ispita utvruje kola na temelju propisanog nastavnog plana i programa,
ako sadraji ispita nisu standardizirani u katalozima znanja koje propisuje Hrvatska obrtnika
komora.
Kontrolni ispit organizira kola uz pomo Hrvatske obrtnike komore.
Svrha kontrolnog ispita jest utvrditi ostvaruju li se ciljevi i zadae naukovanja.
Uenicima treba biti dostupan ovaj ispitni katalog najkasnije mjesec dana prije poetka
kontrolnog ispita.
bodovi
ostvareni
elementi ocjenjivanja
mogui
0-10
0-10
0-20
0-20
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-20
0-10
140
% ostvarenih bodova
broj bodova
ocjena
50 - 100%
70 140
0 - 49%
0 69
Ocjenska lista:
% ostvarenih bodova
broj bodova
ocjena
50 - 66%
25 50
0 - 49%
0 24
10
11
elementi ocjenjivanja
Samostalnost u planiranju tijeka rada i izrade uratka
Utroeno vrijeme za planiranje i izradu
Redoslijed i ispravnost postupaka u rukovanju
alatima i instrumentima
Kvaliteta i tonost izrade
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-10
0-20
0-10
0-20
0-20
140
% ostvarenih bodova
broj bodova
92 - 100%
127 140
odlian ( 5 )
81 - 91%
113 127
vrlo dobar ( 4 )
67 - 80%
94 112
dobar ( 3 )
50 - 66%
70 93
dovoljan ( 2 )
0 - 49%
0 69
nedovoljan ( 1 )
U ________________________,
ocjena
________godine
Predsjednik komisije:
lan komisije:
lan komisije:
12
13
14
13. (1 BOD)Elastinost je
a) otpornost materijala prema zadiranju u njegovu povrinu
b) otpornost prema udarnom optereenju
c) sposobnost materijala da se nakon deformacije vrati u prvobitno stanje
d) sposobnost materijala da nakon deformacije zadri novi oblik
e) otpornost materijala prema raspadanju.
14. (1 BOD)Plastinost je
a) otpornost materijala prema zadiranju u njegovu povrinu
b) otpornost prema udarnom optereenju
c) sposobnost materijala da se nakon deformacije vrati u prvobitno stanje
d) sposobnost materijala da nakon deformacije zadri novi oblik
e) otpornost materijala prema raspadanju.
15. (2 BODA)Nabroji 3 tehnoloka svojstva materijala:
o kovkost
o ljevkost
o svarljivost.
16. (2 BODA)Nabroji 3 fizikalna svojstva materijala:
o specifina teina
o boja
o talite.
17. (2 BODA)Nabroji 3 kemijska svojstva materijala:
o kemijska otpornost
o vatrootpornost
o toplinska otpornost.
18. (2 BODA)Talite je temperatura pri kojoj neki materijala prelazi iz vrstog u tekue
stanje.
19. (2 BODA)Vrelite je temperatura pri kojoj neki materijal prelazi iz tekueg u
plinovito stanje.
20. (1 BOD)eljezo se dobiva iz eljeznih ruda.
21. (1 BOD)Sirovo eljezo dobiva su u visokoj pei.
22. (1 BOD)Bessemerov i Thomasov postupak je prerada sirovog eljeza u elik.
23. (1 BOD)Siemens - Martenov postupak je prerada sirovog eljeza u elik.
24. (2 BODA)elik je
tehniko eljezo koje u svom sastavu ima do 2,03 % ugljika.
15
16
17
18
komparator
50. (3 BODA)Nabroji dijelove pominog mjerila:
1. nepomini dio s milimetarskom i colnom podjelom
2. pomini dio s nonijus podjelom
3. krakovi za vanjsko mjerenje
4. krakovi za unutarnje mjerenje
5. nastavak za mjerenje dubina
6. vijak za uvrivanje
7. oslonac za povlaenje.
51. (2 BODA)Kako se uvaju mjerni instrumenti?
mjerni instrumenti uvaju se odvojeno od ostalog alata.
52. (2 BODA)Kako moemo sami provjeriti tonost pominog mjerila?
prilikom dodirivanja krakova izmeu njih ne smije prolaziti svjetlost.
53. (2 BODA)Ocrtavanje je operacija kojom se mjera s crtea prenosi na predmet obrade, a
prethodi operacijama rune obrade
54. (2 BODA)Obiljeavanje je operacija kojom se oznaavaju mjesta gdje treba ubosti
estarom ili izbuiti provrte, obiljeiti crte da se bolje vidi oblik predmeta kojeg treba
runo obraditi
19
55. (2 BODA) Koje sve uloge ima estar kod ocrtavanja i obiljeavanja?
o prenoenje mjera na radni predmet
o crtanje krunica i lukova i
o nanoenje jednakih podjela.
56. (4 BODA)Upii odgovarajue nazive kljueva:
klju
naziv kljua
zatvoreni (okasti) klju
A)
nasadni klju
B)
otvoreni klju
C)
podeavajui klju
D)
57. (4 BODA)Upii dijelove kovakog kripca prema slici:
A pomina eljust
B nepomina eljust
C postolje
D - ruica
20
runa pila
60. (2 BODA)Upii nazive pojedinih dijelova turpije na slici:
A tijelo s nasjekom
B dio za drku
C drka
D prsten
21
22
esterokutna
matica
etvrtasta
matica
krunasta matica
matica sa slijepim
provrtom
leptir
matica
prstenasta
elastina
podloka
zupasta
elastina
podloka
kontramatica
krunasta
matica
osiguravajui
lim
osiguranje icom
23
74. (3 BODA)U tablicu upii naziv vrste zakovinog spoja i ukratko ga objasni:
1. Preklopni spoj limovi se spajaju
jedan preko drugoga
2. Jednostini spoj limovi se spajaju
eono i zakiva se preko lima koji ih
pokriva
3. Dvostini spoj limovi se spajaju
eono i zakiva se preko limova koji se
stavljaju s obje strane spoja
75. (3 BODA)Popuni tablicu s vrstama i karakteristikama plamena kod zavarivanja:
Naziv plamena
Omjer
Boja
Primjena
1. neutralni
bijela boja
2. Redukcijski
vie acetilena
Zelenkasti
sivi lijev
3. Oksidirajui
vie kisika
plavkasti
mjed
24
25
26
cijevna nareznica
96. (2 BODA)Bakrene cijevi se na tritu isporuuju kao:
o palice
o kolutovi.
97. (2 BODA)Objasni oznaku cijevi Cu 16x2.
Bakrena cijev vanjskog promjera 16mm i debljine stijenke 2mm.
98. (4 BODA)Prednosti cjevovoda iz polimernih materijala u odnosu na druge
materijale:
o mala volumna teina
o mala toplinska vodljivost
o ne podlijeu koroziji
o ne provode struju
o velika savitljivost
o polaganje i spajanje je brzo i jednostavno
o smanjena opasnost od smrzavanja
99. (3 BODA)Cijevi iz polimernih materijala mogu se spajati:
o sueljenim zavarivanjem
o polifuzijskim zavarivanjem
o elektrofuzijskim zavarivanjem.
100.
27
101.
to je polifuzijsko
zavarivanje cijevi
1-kolak
2-ep grijala
3-grlo grijala
4-cijev
5-postupak zagrijavanja
6-spoj cijevi i kolaka
102.
103.
28
106.
107.
objanjenje
1. Radni tlak
2. Nazivni tlak
3. Probni tlak
108.
109.
110.
111.
112.
29
113.
A2
A1
A3
A4
A4
114.
115.
116.
30
117.
118.
(2 BODA)Tolerancija je
doputeno odstupanje od stvarne mjere.
119.
120.
(2 BODA)Dosjed je
odnos stvarnih mjera dvaju dijelova iste nazivne mjere prije spajanja.
121.
122.
31
123.
124.
a=10cm
b=0,3m
A=ab
a=10cm
b=0,3m =30cm
A=1030 = 300cm2
32
125.
126.
127.
kilogram
kg
VRIJEME
sekunda
AMPER
kelvin
KANDELA
Cd
KOLIINA TVARI
mol
mol
33
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
(1 BOD) 25 cm = 250 mm .
136.
(1 BOD) 1 dm3 = 1 l
137.
138.
34
139.
140.
141.
142.
(2 BODA)Kruto tijelo je
ono tijelo kod kojeg je udaljenost izmeu dviju proizvoljno odabranih toaka pod
optereenjem ostala nepromijenjena.
143.
(2 BODA) Izraunaj:
2-3+(1-4)-1= -1 + (-3) = -1 3 = -4
144.
(2 BODA) Izraunaj x:
2 - ( + 3) = -3( - 1) + 2
2X X-3 = -3X+3+2
X-3 = -3X+5
X+3X = 5+3
4X = 8
X=2
145.
146.
35
147.
d2
d1
O = d1 + d2 = 53,14+43,14 = 15,7 + 12,56 = 28,26 cm
r1 = d1:2 = 4:2=2 cm r2 = d2:2 = 5:2 = 2,5 cm
P = r22 r12 = 2,523,14 - 223,14 = 19,625 12,56 = 7,065 cm2
148.
149.
100 mm
36
150.
L=L1+L2
L1=300mm
L2= Rsr = (100 + 10) = 345,6mm
L=300+345,6
L=645,6mm
300
R100
151.
L=L1+L2
L1=300mm
L2= Rsr = (120 - 10) = 345,6mm
L=300+345,6
L=645,6mm
300
R120
152.
37
153.
154.
156.
(2 BODA) Sredinja procesna jedinica (procesor) je skup ipova koji obrauje sve
informacije koje dobiva
38
157.
158.
159.
39