Professional Documents
Culture Documents
Skripta Zdrava Ishrana
Skripta Zdrava Ishrana
Graanica
Dr Nina amdi
Graanica, 2015.
SADRAJ
II HRANLJIVE MATERIJE
1. Podjela hranljivih materija
U prehrani ljudi mogu koristiti sve vrste zdravstveno ispravnih namirnica jer s prehrambene
take gledita, odreena vrsta namirnica, sama po sebi nije ni dobra ni loa. Najbolji
savjet je da ljudi jedu raznovrsne namirnice a da ukupnu koliinu hrane rasporede u vie
obroka tokom dana.
Podjela hranljivih materija:
Prema porijeklu:
ORGANSKE: ugljikohidrati (eeri), masti, bjelanevine i vitamini
NEORGANSKE: mineralne materije i voda
1.1. UGLJIKOHIDRATI
Hranljive materije koje imaju veliku vanost u svakoj zdravoj prehrani. Osnovna
uloga im je energetska.
1 g ugljikohidrata= 4 kcal ili 17 kJ.
Podjela ugljikohidrata:
1) Jednostavni eeri:
a) Monosaharidi- glukoza- najvaniji jednostavni eer u ljudskom organizmu, otopljena u
krvi, izvor energije za sve organe i miie; fruktoza (voni eer)-voe, med; galaktoza
(mlijeni eer)- lako probavljivi!
b) Disaharidi: saharoza (kuhinjski eer)- nalazi se u eernoj repi i trski; laktoza (mlijeni
eer)- sastojak mlijeka; maltoza (eer u sladu)- nalazi se u svjeim i fermentiranim
namirnicama
2) Sloeni eeri- Polisaharidi (krob, glikogen, celuloza)- tee probavljivi!
Dijele se na biljne polisaharide (krob i celuloza) i ivotinjske (glikogen)
Probavljivi ugljikohidrati- razgrauju se do jednostavnih eera, resorbuju putem
tankog crijeva i metaboliziraju- relat konst konc glukoze u krvi. Viak- deponovanje u
jetri i miiima (glikogen) a preostali dio- masno tkivo.
Neprobavljivi (prehrambena vlakna)- uglavnom biljnog porijekla (celuloza)- ne mogu
se iskoristiti kao izvor energije, nego se u debelom crijevu samo djelomino
razgrauju.
Osnovna uloga vlakana u organizmu:
Odravaju dobro zdravlje
Prevencija sranih oboljenja
Sniavaju holesterol
Sniavaju i stabiliziraju glukozu u krvi
Spreavaju opstipaciju
Spreavaju pojavu odreenih malignih oboljenja
Preveniraju gojaznost
Djeluju kao antioksidansi
Posebno vrijedni izvori ugljikohidrata su itne pahuljice, integralni hljeb, ria (sadre i
dovoljne koliine vlakana).
1.4. VITAMINI
- Su organske tvari koje su naem organizmu potrebne u malim koliinama, ali ih on ne moe
sam sebi stvoriti. Stoga ih moramo unijeti hranom. Najvaniji su:
1) Vitamin A (Akseroftol)- pripada skupini liposolubilnih vitamina
Glavna uloga: stvaranje pigmenta vida u retini i odravanje elija koje prekrivaju
kou, oi, usta. Vaan je i za odravanje imunog sistema, pravilnu diferencijaciju
epitelnog tkiva dinog, urogenitalnog i probavnog trakta. Ima i antioksidativno
djelovanje.
U svojoj aktivnoj formi (RETINOL) nalazi se u hrani ivotinjskog porijekla: jetra,
jaja, mlijeni proizvodi
Nedostatak vitamina A: kokoije ili nono sljepilo
Prekomjerna koncentracija je toksina: umor, nervoza, kostobolja, glavobolja,
nesvjestica
Dnevne potrebe: 3500-5000 i.j
2) Vitamin B1- Tiamin
Nalazi se u vou, itaricama, sueni pekarski kvasac, jaja, jetra, meso, mlijeko.Nedostatak vit
amina B dovodi od nastanka bolesti beri-beri (danas rijetka). Dnevne potrebe: 1-2 g.
Glavne uloge: uloga u sagorijevanju ugljenih hidrata, odravanje normalnog tonusa eluano
crijevne muskulature, povoljan uticaj na rast i razvoj, povoljan uticaj na apetit, varenje, na
rad sranog miia, poveava otpornost prema infekcijama. Osnovni je faktor u funkciji
nervnog sistema (nedostatak: razdraljivost, nerva neuravnoteenost). Kuhanjem se unitava.
3) Vitamin B2- Riboflavin
Pomae rast, slui kao katalizator u hemijskim reakcijama za iskoritavanje ugljikohidrata i
proteina. Njegov nedostatak uzrokuje: usporen rast, propadanje koe i retine ( slabljenje vida).
Izvor: sve biljke, posebno orasi, itarice, ima ga i u ribi, jajima, mlijeku, siru, mesu.Dnevne
potrebe: 2-3 mg.
4) Vitamin B6- Piridoksin
Regulie metabolizam proteina, posebno u nervnim tkivima, jetri i koi, uestvuje i u
stvaranju eritrocita. Nedostatak: umor, nervoza, anemija, kona oboljenja. Izvor:itarice,
voe, povre. Dnevne potrebe: 1,5-2 mg.
fosfora u odnosu na kalcij, jer pretjerana koliina fosfora spreava iskoritavanje kalcija
(veoma esta pojava osteoporoze kod ena koje mnogo troe meso).
3) eljezo (ferum): Organizam odraslog ovjeka sadri 3-4 g eljeza, vei dio se nalazi u
krvi i ulazi u sastav hemoglobina. U organizmu je udruen sa proteinima posebno sa
feritinom. Manjak eljeza: sideropenina anemija (najee usljed nedovoljnog unosa eljeza
hranom). Vitamin C poveava apsorpciju eljeza. Izvor: Namirnice biljnog i ivotinjskog
porijekla. Potrebe za eljezom rastu u sluaju: Mjesenog krvarenja kod ena, za vrijeme
trudnoe, za vrijeme adolescentnog doba,kod svakog nenormalnog krvarenja.
4) Jod: Vaan mineral za pravilan rast i razvoj. Potreban organizmu za sintezu hormona titne
lijezde. Nedostatak ovih hormona kod djece moe dovesti do mentalne retardacije, dok kod
odraslih osoba dovodi do guavosti. Izvor: Voe i povre, morska ili jodirana so.
5) Magnezij: Zajedno sa kalcijumom i fosforom dio naih kostiju. Djeluje kao katalizator u
nogim reakcijama naeg organizma, ima vanu ulogu u nervnom sistemu. Nedostatak
magnezija: opti umor i osjeaj malaksalosti, grenje miia, drhtanje onih kapaka ili drugih
miia, grevi u drugim organima (bolovi u elucu, upala debelog crijeva, bolovi u materici za
vrijeme ciklusa, osjeaj pritiska u grudima i lupanje srca). Izvor: Oraasti plodovi, itarice,
mahunarke.
Savjet: Slatkie, slane grickalice i zaslaene napitke konzumirajte umjereno. Alkoholna pia
pijte umjereno i samo za vrijeme obroka. Koristite kuhinjsku sol obogaenu jodom i fluorom,
a jela manje solite.
11
Klasifikacija
Pothranjenost
Poeljan BMI
Prekomjerna teina
Predgojaznost
Gojaznost I stepena
Gojaznost II stepena
Gojaznost III stepena
Tabela 1. Kategorizacija BMI prema SZO (Izvor: WHO: Obesity: preventing and managing the
global epidemic. Report of a WHO consultation. WHO Technical Report Series 894. WHO, Geneva, 2000.)
1. Gladovanje i pothranjenost
Pothranjenost moe nastati zbog nedovoljnog unosa hranjivih tvari, malapsorpcije,
poremeenog metabolizma, gubitka hranjivih tvari uslijed proljeva, ili poveanih
prehrambenih potreba (kao to je to sluaj kod raka ili infekcije). Pothranjenost napreduje
kroz stadije, a svakom je stadiju obino za razvoj potrebno due vrijeme. Prvo se mijenjaju
razine hranjivih tvari u krvi i tkivima, nakon ega slijede intracelularane promjene
biokemijske funkcije i grae. Na kraju se pojavljuju simptomi i znakovi pothranjenosti.
Pothranjenost je povezana s mnogim poremeajima i okolnostima, ukljuujui siromatvo i
drutvenu oskudicu. Opasnost je takoer poveana u odreenim razdobljima ivota (odnosno,
tokom dojenake dobi, ranog djetinjstva, adolescencije, trudnoe, dojenja i u starosti).
Simptomi e ovisiti o uzroku koji je doveo do pothranjenosti.
2. Prekomjerno uzimanje hrane, gojaznost
Gojaznost (lat. obesitas) je hronina bolest (bolesno stanje), koja se ispoljava prekomjernim
nakupljanjem masti u organizmu i poveanjem tjelesne teine. Svako poveanje tjelesne
teine za 10% i vie od idealne oznaava se kao gojaznost. Osobe se smatraju gojaznima kada
njihov indeks tjelesne mase (engleski body mass index, BMI) prekorai 30 kg/m. Svrstava se
meu vodee bolesti savremene civilizacije. Poveava rizik za pojavu raznih oboljenja,
posebno sranih oboljenja, diabetes mellitusa tip 2, opstruktivne apneje tokom sna, razliitih
zloudnih tumora, artroze itd. Gojaznost je najee uzrokovana kombinacijom prekomjernog
unosa energetski hranljivih materija, nedostatka fizike aktivnosti i genetske osetljivosti.
Gojaznost se podjednako esto javlja u svim ivotnim dobima. U djeijem uzrastu ona je
podjednako esta kod djeaka i djevojica, a poslije puberteta je ea kod ena nego kod
mukaraca. Gojaznost je vodei uzrok smrti koji se moe sprijeiti irom svijeta, sa sve
veom rasprostranjenou kod odraslih i djece, a nadleni je smatraju jednom od
najozbiljnijih problema zdravstva u 21. Vijeku.
12
13
2. Razgradnja masti
U elucu se probavlja samo mala koliina masti uz pomo eluane lipaze. Najvaniji korak
za probavu masti je razbijanje masnih kapljica na male estice tako da enzimi topivi u vodi
mogu djelovati na veoj povrini to se naziva emulgovanje masti aostvaruje se pod
djelovanjem ui. Najvaniji enzim za probavu masti je pankreasna lipaza koja razlae mast
na masne kiseline i glicerol.
3. Razgradnja bjelanevina
Probava proteina poinje u elucu pod djelovanjem enzima pepsina koji je najaktivniji pri pH
vrijednosti 2. On cijepa proteine na proteoze, peptone i polipeptide koji onda ulaze u tanko
crijevo gdje pod dejstvom pankreasnih enzima (tripsin, himotripsin i karboksipeptidaza) budu
razgraeni do peptida i samo poneki do stadija aminokiselina. Konana razgradnja se odvija
pod uticajem aminopeptidaze i peptidaze koje ih razgrauju do nivoa aminokiselina i
spremaju za apsorpciju.
X BOLESNIKE DIJETE
Dijetetika je nauna disciplina o ishrani koja se bavi vrstom i koliinom hrane neophodne za
odravanje dobrog zdravlja, kako kod zdravih, tako i kod osoba sa zdravstvenim problemima.
Pod dijetalnom ishranom podrazumijevamo sve dijetetske mjere koje se sprovode sa ciljem da
oboljeli organizam, bez obzira koja je bolest u pitanju to prije uspostavi ravnoteu izmedju
svojih potreba, koje su zbog bolesti najee promijenjene, i koliine unesenih hranljivih
materija. Kod pojedinih oboljenja dijetalna ishrana je osnovna mjera leenja i tada ishrana
ima ulogu dijeto- terapije. Kod druge grupe bolesti (srce, bubrezi, organi za varenje) ishrana
ima pomauu ulogu jer omoguava da se trajanje bolesti ublai i izbjegnu komplikacije.
14
Danas postoji niz dijeta kako provjerenih tako i neprovjerenih koje se mogu nai u razliitim
sredstvima informisanja- novinama, na internetu itd. Primjeri nekih iroko poznatih dijeta su:
Atkinsova dijeta, anticelulit dijeta, Oprah dijeta,UN dijeta itd.
dijastolni vei od 90mmHg. Hipertenzija moe biti blaga, umjerena i teka. Osim lijekova,
potrebno je primijeniti opte mjere poveati fiziku aktivnost, smanjiti napetost ali i obratiti
panju na ishranu.
VRSTA
HRANE
mleko i mleni
proizvodi
jaja
hleb,peciva,
testenina
meso, riba,
plodovi mora
voe i povre
ulje i masti
zaini
slatkii
pia
DOZVOLJENA HRANA
ZABRANJENA HRANA
17
18
LITERATURA
1. Kululugi Imamovi M. Zdrava ishrana i dijetetika. Tuzla: Book Tuzla; 2007.
2. Stoisavljevi D, Danojevi D, Bojani J, Jandri Lj. Vodi za pravilnu ishranu. Institut za
zatitu zdravlja republike Srpske; 2004.
3. Heli B, Hrisafovi Z, Velija Z, Burekovi A, Stevanovi D. Vodi za diabetes mellitus.
Institut za NIR KCUS. Sarajevo; 2005.
4. http://www.medikompoliklinika.com/teme/saveti-strucnjaka/76-dijeta-kod-povecanogkrvnog-pritiskanhipertenzije.html
5. www.Stetoskop.info
6. www.zdravstvo.com
7. www.msd-prirucnici.placebo.hr
8. www.plivamed.net
19