Pisanje imenica koje zavravaju na

-dak i -tak
Hrvatski standardni jezik
Boi Ivan, Gali Goran

Pitanja i problemi
Kako je problem pisanje imenica mukog roda na -tak, -dak,

-tac, -dac rijeen u razliitim pravopisima i gramatikama

Jedan od najveih predmeta pravopisnog sporenja (Belaj,

2005.)
Biljee li prirunici glasovne promjene koje se pojavljuju ili ne
U izgovoru (ne)dolazi do ispadanja suglasnika t i d u

skupinama tc i dc

Hipoteze
1. Pravila za pisanje imenica koje zavravaju na
-tak i -dak u hrvatskim su normativnim
prirunicima jasno definirana
2. Veina je pravopisa i gramatika suglasna oko
ovog pitanja jer su normativni prirunici stvar
konvencije
3. Hrvatska publicistika i znanstvena produkcija
imenice koje zavravaju na -tak i -dak pie po
pravilima jednoga normativnog prirunika

Teoretski i praktini dio

Teoretski dio:

- analiza 5 pravopisa i 4 gramatike

Praktini dio:
- analiza znanstvenih radova, relevantnih
portala i publikacija

Metoda istraivanja
1. Analiza sadraja
2. Desk metoda

Analizirani pravopisi
1. Badurina, Markovi, Mianovi: Hrvatski
2.
3.
4.
5.

pravopis, MH, Zagreb, 2007.

Babi, Ham, Mogu: Hrvatski kolski pravopis,
K, Zagreb, 2009.
Ani, Sili: Pravopis hrvatskoga jezika, K,
Zagreb, 2001.
Babi, Mogu: Hrvatski pravopis, K, Zagreb,
2010.
ubri, Barbaroa-iki: Praktini kolski
pravopis, K, Zagreb, 2004.

Analizirane gramatike
1. Teak, Babi: Gramatika hrvatskoga jezika

prirunik za osnovno jezino obrazovanje,

Zagreb, 2005.
2. Sili, Pranjkovi: Gramatika hrvatskoga jezika za
gimnazije i visoka uilita, K, Zagreb, 2005.
3. Ragu: Praktina hrvatska gramatika,
Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
4. Skupina autora, Hrvatska gramatika, K. Zagreb,
1995.

Babi, Ham, Mogu: Hrvatski kolski pravopis, K, Zagreb, 2009.

1. Primjereno je u pisanju (ne u izgovoru) biljeiti d i t ispred c, u oblicima imenica s

nepostojanim a u zavretku -dac, -dak, -tac, -tak, -tka, ako je taj zavretak ispred
otvornika, tj. dc, tc biljeimo u rijeima na otvornik + -dac, -dak, -tac, -tak, -tka
. dc: ledac > ledca, ledci; mladac > mladca, mladci; jadac > jadci; razgodak > razgodci
. tc: bratac > bratca, bratci; letak > letci; svetac > svetca, svetci; zadatak > zadatci; pripovijetka

> pripovijetci
. d: sudac > sudev
. t: svetac > svetev

2. Ako je ispred zavretka -tak zapornik (b, d, g, p, t, k), t se u oblicima ne gubi:

. listak, listka, listci, naprstak, naprstka, naprstci

3. U oblicima i tvorenicama imenice otac ne biljeimo t ispred c, , nego t ispada:

. otac > oca, oci, oe, oevi; oev

*nedosljednost u pravopisu! Str. 31: Ako je st zavretak tuice od koje tvorimo pridjev, ostvaruje se
u pismu skup stn: azbestni, protestni ... U drugom dijelu pravopisa: Bojkot protesno djelovanje ...

Babi, Mogu: Hrvatski pravopis, K, Zagreb, 2010.

1. umnik d ispred c gubi se u rijei otac (G jed. oca, N mn. oci i oevi). U

ostalim imenicama na otvornik + -dac, -dak, -tac, -tak, -tka ostaju d i t

(isto kao u HP-u):
. iscjedak > iscjedci, razgodak > razgodci
. napitak > napitci
. Gradac > Gradca i Graca (ako je tako uobiajeno?!)

. 2. U tvorbi rijei kad je potrebno razlikovati znaenje piemo d (kao mladec

prema mladac), odnosno t (mlatev prema mlatac)

.
. 3. Ako se ispred nominativnog zavretka -tak nalazi zapornik, umnik se t
gubi u ostalim padeima: hrastak G. jd. hraska, listak G jd. liska

Badurina, Markovi, Mianovi:

Hrvatski pravopis, MH, Zagreb,
2007.
Poglavlje Kontaki fonema - Gubljenje suglasnika
1. Suglasnici d i t gube se kad se na granici osnove i gramatikoga morfema ili na

granici korijena i sufiksa nau ispred suglasnika c, , d. Do gubljenja d i t

dolazi i promjena se biljei: u sklonidbi imenica koje zavravaju na -dac, -dak,
-tac, -tak, -tka te ispred sufiksa ce, -e-, -i, -dija:
. boljitak N mn. boljici
. curetak N mn. cureci
. dodatak dodaci dodacima
. dohodak dohoci dohocima
. krletka L jd. krleci ( i krletki)
. napitak napici
. sudac suca sue suci suev
. svetac sveca svee sveci sveev
. tvrtka tvrci ( i tvrtki)
. otac oca oe oevi oev
. pogodak pogoci pogocima

2. Suglasnici d i t ispred c i mogu se pisati kad se u pismu eli ouvati korijen rijei

obino u rjeih i kraih rijei, odnosi u njihovih komunikacijskih rjeih oblika (kad iz
konteksta nije potpuno jasno o kojem je korijenu rije, odnosno kad se suglasnici c i
izgovaraju produeno):
.
.
.
.
.
.
.

bitak N mn. bitci (i bici), bitka L jd. bitci (i bici, i bitki)

jadac G jd. jadca (i jaca) Vjd. jade (i jae) jadev (i jaev)
kutak N mn. kutci (i kuci)
mladac G jd. mladca (i mlaca) V jd. mlade (i mlae) mladev (i mlaev)
petak N mn. petci (i peci)
tvrtka L jd. tvrtci (i tvrci)
usadak N mn. usadci (i usaci) i sl.

3. Suglasnici d i t ispred c i mogu se pisati i kad se u sklonidbi prezimenu i

imenu naseljena mjesta eli sauvati osnovni oblik:

. Brgudac Brgudca (i Brguca)
. Crnolatac Crnolatca (i Crnolaca)
. Gradac Gradca (i Graca)

ubri, Barbaroa-iki: Praktini kolski pravopis, K, Zagreb, 2004.

Najdetaljniji pregled problematike

Zasebna objanjenja za dvoslone i troslone i vieslone imenice s iznimkama

Dvoslone imenice
1. U dvoslonih imenica na dac, -dak, d ostaje ispred c (kada se izgubi a), a i u pridjevima od
tih imenica ostaje ispred :
glodac glodca ( ne glotca!), glodev , osim: sudac suca

2. Isto je i sa t u imenica na tac i tak. Dakle, i bezvuno t ostaje ispred c u dvoslonih

imenica. I t ostaje ispred u pridjevima i imenikim oblicima:
Bitak bitci, bitev , osim: otac oci, svetac sveci

ubri, Barbaroa-iki: Praktini kolski pravopis, K, Zagreb, 2004.

Iznimke
Ako se usporede rijei na -dac i -dak s

onima na -tac i -tak, vidi se da bi dolo

do izjednaavanja u izrazima u nekim
padeima (homonimija) ako se ispusti d
ili t:
mladac mla(d)ca mlatac mla(t)ca
ledak le(d)ci letak le(t)ci
Dakle, u dvoslonih imenica na -dac,

-dak, -tac, i tak ostaju d i t ispred c i

, a u troslonih i vieslonih mogu i
ne moraju ostati

ubri, Barbaroa-iki:
Praktini kolski pravopis, K,
Zagreb, 2004.
Troslone i vieslone imenice
1. Troslone i vieslone imenice na dac i dak, -tac i tak mogu se pisati dvostruko:
.Moe se ostaviti d i t ispred c, a moe se i izgubiti:
.estoredac N mn. estoredci i estoreci
.nedostatak N mn. nedostatci i nedostaci

Dakle, u dvoslonih imenica na dac, -dak, -tac, -tak ostaju d i t ispred c i , a u troslonih i
vieslonih mogu i ne moraju ostati.

.NE DOALZI do jednaenja po zvunosti u sloenicama:

.
.broj + godinji (ako se piu bez spojnika -o-):
.
.npr. petgodinji (kod petogodinji ni ne treba zvuno jednaenje)
.NE pedgodinji ( da ne zbuni pedeset!);

Ani, Sili: Pravopis hrvatskoga

jezika, K, Zagreb, 2001.
razlikuje se od Babievih pravopisa, blii Matiinom
pomalo su neodreeni

1. Na granici se korijena i sufiksa skupovi dc, tc, d i t naelno kao c i :

domorodac domoroca, domoroci i domoroe; zubatac zubaca, zubaci i

zubae
dohodak dohoci i dohoe; naputak napuci i napue. U praksi se ponegdje
pojavljuju i oblici domorodca, domordci, domorde; zubatca, zubatci, zubate i
sl.
2. Ondje gdje dolazi do kontekstom nerjeiva potiranja izrazne (i sadrajne)

razlike izmeu jednih i drugih oblika, izmeu oblika sa c i te oblika sa dc, tc,
d i t, (sic!) navode se oblici sa (sic!) dc, tc, d i t: bradac bratac
(bradca, bradci, brade), ledac letak (ledci, lede letci, lete),
mladac mlatac (mladca, mladci, mlade mlatca, mlatci, mlate)

Teak, Babi: Gramatika hrvatskoga jezika prirunik za osnovno jezino obrazovanje, Zagreb, 2005.

Zapornici d i t gube se:

1. ispred c, , : otac ote oca;

zadatak zadatci zadaci, sudac
sudca suca sudev suev
2. radi izbjegavanja dvoznanosti u
dvoslonih imenica na (a)c i a(k) ne
gubi se d, t: mladac mladci, mlatac
mlatci, metak - metci

patak > patci

pogodak > pogoci
podatak > podaci

sudac > suci

otac > oci, oevi

Primjeri
Hrvatski sveci i blaenici, Hrvatski sveci i blaenici, izvor www.papa.hr 16.5.2011.
Nikolu Tavelia slavili su kao sveca i muenika u rodnom ibeniku i u

franjevakom redu. Hrvatski sveci i blaenici, izvor www.papa.hr 16.5.2011.

Kako e izgledati Veliki odmorpetkom? Otprilike ovako: vui emo se za vama

itavu godinu, slijediti vas, pijunirati, zapitkivati, ukratko - zabadati nos u vae
poslove. Nai e petci u Velikom odmoru govoriti o tome to sve radite u kolama,
izvan kola, iza kola i na razliitim mjestima na koja volite odlaziti, izvor
www.hrt.hr 16.5.2011.
Pojedini obrazac popunjava se podacima koji se upisuju u polja, prema

definiranim
kategorijama u stupcima i redcima, pri emu je skraena oznaka za stupac
"S", a
skraena oznaka za redak "R", izvor "Narodne novine", broj 189/2004. i
127/2009.

Primjeri iz svakodnevnog ivota

Leci protiv Mesia u Bavarskoj, u nekoliko crkava u Muenchenu

u nedjelju dijeljeni letci s pozivom na prosvjede protiv

predsjednika, izvor www.tportal.hr 16.05.2011.
Recimo, kad pita kojim se danom neto odvija, pretpostavka je da

se odvija jednom tjedno. Odvija li se vie puta tjedno u razliite

dane, pitat ete kojim se danima odvija.
A odgovor e uvijek dobiti: utorkom, srijedom, petkom. Teko da
emo uti utorcima, srijedama, pe(t)cima.

Hipoteze
1.

2.

3.

Pravila za pisanje imenica koje zavravaju na

-tak i -dak u hrvatskim su normativnim prirunicima jasno
definirana Veina je pravopisa i gramatika suglasna oko ovog
pitanja jer su normativni prirunici stvar konvencije Hrvatska publicistika i znanstvena produkcija imenice
koje zavravaju na -tak i -dak pie po pravilima jednoga
normativnog prirunika

- Sve su hipoteze opovrgnute

Zakljuak
pisanje imenica mukog roda na -tak, -dak, -tac, -dac u razliitim je pravopisima i

gramatikama razliito definirano

Pravopisi u kojima je Babi suautor i Praktini kolski pravopis ne izbacuju d i t >

nasljee morfonolokih pravopisa

Matiin i Sili Aniev uglavnom izabacuje > fonoloki
Ostali pravopisi kombiniraju razliita rjeenja, kao i gramatike
Velika konfuzija koja se preslikava i na znanstvenu i publicistiku produkciju
Ako jezikoslovci ele da javnost pie i govori pravilo trebaju se sloiti i ujednaiti

rjeenja
Politika i profit igraju veliku ulogu
budua istraivanja: prouiti povijesne pravopise i gramatike, i ponuditi rjeenja

PRAVOPIS JE STVAR DOGOVORA. JEZIKOSLOVCI,

DOGOVORITE SE!