DODIR PRIRODE

U VAEM DOMU

SADRAJ
KAKO POETI?................................ ...........................................................3
AKVARIJ.......................................................................................................4
GDJE SMJESTITI AKVARIJ?.......................................................................4
VELIINA I OBLIK AKVARIJA....................................... ..............................5
OPREMA............................................................................ ..........................6
OSVJETLJENJE...........................................................................................6
GRIJANJE................................... .................................................................8
PROIAVANJE VODE..................... .......................................................9
AERACIJA VODE.............................................. .........................................13
AUTOMATSKI UREAJI.............................................. ..............................14
OSTALA OPREMA................................................................... ..................14
OPREMANJE AKVARIJA... ........................................................................15
PLAN UREENJA........................ ..............................................................16
VODA................................................... ......................................................17
TVRDOA................................................... ...............................................18
KISELOST........................................................... .......................................19
UGLJINI DIOKSID................................................... ................................19
AMONIJAK, NITRITI, NITRATI...................................................................20
OSTALE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE...............................................21
MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI....... .............................................21
SAVRENA VODA............ .........................................................................22
BILJKE........................................................................................................23
RIBE I OSTALE VODENE IVOTINJE.... ..................................................26
IZBOR RIBA........................... ....................................................................27
SLATKOVODNE RIBE..... ..........................................................................28
MORSKE RIBE...........................................................................................29
TO I KAKO RIBE JEDU... ........................................................................30
RAZMNOAVANJE RIBA.... ......................................................................32
RIBLJE BOLESTI................. ......................................................................33
ODRAVANJE.................. .........................................................................34

2005 PRODAC

International

Via P. Nicolini, 22 - 35013 Cittadella (PD)

Tel. +39/049/597.16.77 r.a. - Fax +39/049/597.11.13 - www.prodac.it - info@prodac.it

u Italiji.

PRODAC najprodavaniji akvaristiki proizvodi

Akvarij je jedino sredstvo koje nam, bez veih

problema, omoguuje dovesti dio prirode i u moderan
dom. U akvariju se mogu drati morske i slatkovodne
ribe, vodozemci domaeg ili tropskog podrijetla,
uzgajati biljke te drati koralje i ostale beskimenjake
tropskih mora.
Stanovnici akvarija nisu buni, ne prljaju kuu,
ne zahtjevaju etnje i ne oporezuju se....oni zahtjevaju
minimalnu panju i takovu vrstu tehnike opreme kojom
je i djete u stanju upravljati.
Nema hobija koji, poput akvarija, nudi
mogunost ivljenja u svakodnevnom dodiru s prirodom
u vlastitom domu. tovie, taj mali vodeni svijet je
zaista intaktan, to ne znai da ivotinje moraju patiti
u kavezu ili u ivotnom prostoru koji je za njih premalen.
U akvariju koji radi ispravno hobist e moi uivati u
raskoi tropskih riba i biljaka.
Kao i svaki hobi, bavljenje akvaristikom takoer
zahtijeva neka osnovna znanja. Slijedee stranice
daju poetne informacije koje su dostatne za jamenje
besprijekornog rada prekrasnog akvarija. Hobisti koji
ele nauiti vie ili se ele posvetiti dranju posebnih
akvarija bi trebali konzultirati strune knjige te se
informirati kroz strune asopise.

POETAK

Ispod: akvarij bogat

biljkama i nastanjen
prikladnim brojem
riba ne samo da
jami ispravan rad,
nego povrh svega,
daje udesan dodir
prirode u Vaem
domu.

AKVARIJ
GDJE GA
SMJESTITI

Desno: shematski
prikaz pokazuje
ispravno
postavljanje
akvarija.

Akvarij moemo smjestiti bilo gdje. Zahvaljujui

modernoj opremi akvarij je potpuno samodostatan i
treba samo utinicu za struju. Ipak, preporuamo da
obratite panju na slijedee:
1- Akvarij nije samo posuda za ribe i biljke, nego,
takoer, predstavlja svojevrsni ukras doma to znai
da bismo ga trebali postaviti u dnevni boravak ili
ulazni prostor (reprezentativna mjesta).
2- Akvarij bi trebao biti postavljen na nain da
omoguava ist i izravan pogled na sebe i svoju
unutranjost. Kada je smjeten blizu fotelje, podloga
na koju je postavljen bi trebala biti visoka barem 5060 cm. Ako emo akvarij gledati uglavnom iz stojeeg
poloaja (u sluaju velikog dnevnog boravka),
podloga bi trebala biti visoka barem 70 80 cm.
3- Akvarij od poetka mora imati svoje ksno mjesto.
Pomicanje punog ili polupunog akvarija je praktiki
nemogue ne samo radi njegove teine, nego i
radi rizika loma stakla. Pomak zahtjeva potpunu
rekonstrukciju akvarija.
4- Akvarij se mora postaviti na nain da osigurava
jednostavan rad na njegovom odravanju.
5- Akvarij se mora postaviti na stabilnu i savreno
niveliranu podlogu; ni pod niti podloga se ne smiju
klimati ili pomicati. Nuno je zapamtiti da konanu
teinu od oko 1,2 1,5 kg treba raunati za svaku
litru kapaciteta akvarija; drugim rijeima akvarij od
50 l e teiti oko 60 70 kg ovisno o tipu ureenja
akvarija. Nikada ne postavljajte dno akvarija izravno
na krutu podlogu. Preporua se umetnuti

podlogu od materijala sposobnog apsorbirati slabije

udarce ili nepravilnosti povrine podloge na koju
e akvarij biti postavljen (pjenasta guma ili ploa
polistirena su posebno pogodne).
6- Akvarij ne smije biti izloen izravnom sunevom
svjetlu. Oprema za osvjetljenje u modernim akvarijima
jami idealnu koliinu svjetla ovisno o razliitim
potrebama biljaka i riba kojima je akvarij nastanjen.
Jedna od najveih i najeih pogreaka
poetnika je elja da zaponu prikupljati iskustvo
s malim akvarijem. Nita ne moe biti vea greka.
Puno je jednostavnije brinuti se o velikom, nego o
malom akvariju, a postoji takoer i nekoliko problema
s kemijsko-zikom ravnoteom u vodi. To nije samo
prednost za nas, nego i za stanovnike akvarija! Iz toga
razloga preporuljivo je odabrati akvarij od min. 40 l za
slatkovodne akvarije i kapaciteta od 100 l za morske
akvarije. Naravno, ak i manji akvariji, posebno
oni koji su potpuno opremljeni od strane strunog
proizvoaa, mogu odlino raditi premda se mogu
javiti problemi ako odreena pravila hranjenja i izbor
riba nije strogo potivan.
Neki se ljudi mogu upitati da li akvarij mora
biti pravokutan. Premda nema konanog odgovora,
iskustvo nas ui da je savreni model akvarija, za
poetnike i za uobiajenu upotrebu, paralelepiped. Svi
ostali oblici donose probleme tehnike i ... nancijske
prirode. Danas je, ako je mogue, preporuljivo odluiti
se za tvorniki proizveden akvarij iz razloga to je
akvarij napravljen po narudbi, kakav god njegov oblik
bio, uvijek skup.
Postoje, kako god bilo, odreena pravila
diktirana iskustvom, a koja se tiu proporcija pojedinih
stranica i visine akvarija. Osim radi posebno vanih
razloga, akvarij nikada ne bi smio biti vii nego
iri jer samo na taj nain moe postojati ispravan
odnos izmeu povrine vode i volumena akvarija. To
omoguuje nunu izmjenu plinova to je imperativ
same dobrobiti

VELIINA
I OBLIK
AKVARIJA

Ispod: prikaz tri tipa

akvarija. Na vrhu:
idealne proporcije
akvarija; u sredini:
akvarij za velike
ribe; na dnu: akvarij
za uzgoj riblje
mlai.

OPREMA
JEDINICA ZA
OSVJETLJENJE

Desno: Shematski
prikaz triju glavne
stvari neophodnih za
svaki akvarij.
Jedinica za
osvjetljenje (gore),
grija s termostatom
(lijevo) i proiiva
(dole s desna
vanjski model; dole
u sredini unutarnji
proiiva) su
nuni za savren
rad slatkovodnih i
morskih akvarija.

ivota u vodi. Hobisti koji kupuju tvornike akvarije

ne trebaju brinuti o spomenutim proporcijama,
no, ukoliko netko eli kupiti akvarij po narudbi
preporuljivo je imati na umu taj imbenik.
Da biste pretvorili posudu u akvarij koji
savreno radi postoje tri temeljne stvari koje su
nune:
1 jedinica za osvjetljenje (SYSTEMLUX)
obratite se distributeru
2 autonomno grijanje (PRODACTHERM)
obratite se distributeru
3 sustav za proiavanje vode obratite se
distributeru
Svjetlost je jedan od najvitalnijih elemenata
bez kojeg akvarij ne moe raditi. Ne samo da biljke
i alge trebaju svjetlost za rast, nego ju trebaju i
mnogi mikroorganizmi koji su, premda nevidljivi,
nuni za rad akvarija. Na kraju krajeva, ivot riba,
vodozemaca i ostalih vodenih ivotinja koje su
prisutne u posudi, takoer ovisi o svjetlosti. Iz
toga razloga, jedinica za osvjetljenje akvarija se
mora prilagoditi nekim posebnim zahtjevima koji
se djelomino razlikuju od onih koje se smatra
ispravnima i dostatnima za ljudsko oko.

Ispod: shematski

Tri imbenika koja treba uzeti u obzir:

prikaz fotosinteze i
proizvodnje kisika u
1 trajanje osvjetljenja
akvariju.
2 boja svjetla
3 koliina ili intenzitet svjetla.
Osvjetljenje najobinijeg akvarija treba trajati
oko 10 12 sati na dan. Preporuljivo je uvijek
paliti i gasiti svjetlo u isto vrijeme, a zatim vie ne
uznemiravati akvarij. Svaki drugi nain je dokazano i
potvreno tetan za ivot u vodi.
Boja svjetla nairoko se razlikuje ovisno
o svjetlosti koju upotrebljavamo. Razliiti tipovi
uorescentnih cijevi - najpopularniji tip svjetla
dananjice na raun injenice da su ekonomini,
praktini i dugotrajni su dostupni na tritu te ukljuuju
bijelu svjetlost, dnevnu svjetlost i tostimulirajuu
svjetlost. Za preporku se obratite distributeru.
Kako biste osigurali savreno osvjetljenje akvarija
trebali biste primjeniti jedno od slijedeeg:
1- Iluminacija pomou mjeanog svjetla. Postie
se pomou tostimulanta i svjetiljki toplog svjetla.
Kod slatkovodnih akvarija, postotak tostimulirajueg
svjetla bi trebao biti oko 50%, a kod morskih akvarija je
potreban neto manji postotak.
2- Osvjetljenje s posebnim sunevim svjetiljkama (te
svjetiljke, puno skuplje od obinih, reproduciraju cijeli
sunev spektar).
3- Osvjetljenja s metal vapour aruljama. To nisu
uorescentne cijevi, nego tip arulje koja se montira
daleko od posude i koja iz tog razloga treba biti
otvorena tj. bez poklopca.
Kao to je poznato, svaka svjetiljka ima
posebnu potronju elektrine energije iskazanu u
wattima, ali ta vrijednost sama za sebe ne odreuje
svjetlosni efekt koji takoer ovisi o tipu spektra svjetlosti
koji pojedini model proizvodi. Iz tog razloga isijavanje
pojedine svjetiljke proizvoai prikazuju u lumenima.
Za slatkovodne akvarije s biljkama koje ne
zahtjevaju puno svjetla, rauna se oko 30 lumena po
litri vode. Naprotiv, za slatkovodne akvarije s biljkama
koje zahtjevaju puno svjetla, potrebno je 50 ili vie
lumena po litri vode.

Da biste osigurali
pravilan izbor svjetla
trebali biste uzeti u obzir
slijedee parametre:
S 1 wattom:
1 uorescentne
tostimulirajue cijevi
proizvode 9 lumena;
2 mercury vapour
svjetiljke (HQL)
proizvode 46 52
lumena;
3 arulje toplog
uorescentnog svjetla
proizvode 55 75
lumena;
4 halid vapour svjetiljke
proizvode 68 76
lumena (HQI);
5 uorescentne
suneve svjetiljke
proizvode 80 96
lumena (Lumilux).
Ukratko, 25 wattna
tostimulirajua
uorescentna svjetiljka
proizvodi 225 lumena
(25 x 9 = 225).

GRIJANJE

Ispod: SYSTEM LUX,

Prodacova jedinica za
osvjetljenje posebno
dizajnirana za
upotrebu u akvaristici.

Kod morskih akvarija nuno je raunati sa 40 lumena,

dok akvariji koji sadre koralje i druge morske
beskimenjake zahtjevaju 50 80 lumena (ako ne i
vie!).
Naravno da je vrlo bitno da je svjetlost
odabranih svjetiljki maksimalno iskoritena. To znai
da usmjerimo sve svjetlo prema unutranjosti akvarija
dodavanjem reektora. Iz tog su razloga poklopci
akvarija obueni reektirajuim materijalom.
Kako bismo mogli upravljati uorescentnim
svjetiljkama neophodno je imati on/o sustav
(mogunost paljenja i gaenja). SYSTEMLUX
omoguava postavljanje svjetiljki direktno pod
poklopac akvarija.
Zadnji, ali vrlo vaan prijedlog je da nakon
nekog vremena zamjenimo svjetiljku i to prije nego
ona izgori. Naime, sve svjetiljke gube sposobnost
isijavanja i stoga se moraju redovito mijenjati. esto
biljke, nakon poetnog razdoblja dobrog rasta, vie
ne rastu. Skoro uvijek je razlog pregaranje ili
dotrajalost svjetiljke. Prema tome, uorescentne
svjetiljke treba mjenjati otprilike svakih 8 mjeseci.
Veina akvarija, slatkovodnih ili morskih, su
namjenjeni udomljavanju tropske ore i faune. Stoga
je vrlo bitno grijati akvarijsku vodu. U tu se svrhu
koristi elektrini otpornik ugraen u staklene cijevi.
Nadalje, industrija akvaristike nudi specijalne grijae u
obliku eksibilnog kabla koji se postavlja pod akvarijski
ljunak.
Kako god, jednostavan grija nije dostatan

Da biste sprijeili

prekovremeni
da zagrije akvarij jer e prije ili kasnije temperatura
postati previsoka. Temperatura se stoga mora regulirati rad termostata
s negativnim
podeavanjem topline kako bismo ju mogli ksirati
posljedicama u
na, za veinu tropskih riba, idealnih 24 26C. Iz
pogledu trajnosti
tog razloga je neophodno upotrebljavati termostat.
preporuljivo je
odabrati najpriklaNajpopularniji su jo uvijek bio-metalni termostati koji
se privruju na sam grija. U tom sluaju govorimo o dniju snagu Vaeg
grijaa. Ako je
termo-grijau ili termostatskom grijau.
akvarij smjeten u
Regulacija je smjetena u prekidau na gornjem
normalno grijanoj
kraju cjevice, crveno svjetlo pokazuje kada je ureaj
okolini rauna se
s oko 1 watt na
upaljen. Na tritu su takoer dostupni elektroniki
2 l vode, dok se
termostati. Ti termostati ne samo da su puno toniji
u hladnoj okolini
i dugotrajniji, nego su i puno ekonominiji za velike
npr. tokom zimskih
akvarije.
mjeseci preporua
Akvarij ne moe raditi bez proiivaa,
1 watt na 1 l vode.
sustava koji odstranjuje otpad iz vode tj. ono to je
PROIAVANJE
ustvari organski materijal.
VODE
Taj materijal potjee od ostataka hrane, mrtvog lia
Ispod:
biljaka, ribljeg izmeta, ostataka praine iz zraka, itd.
pojednostavljeni
Ako te tvari ne odstranimo voda e vrlo brzo postati
dijagram duikovog
toksina i za ribe i za biljke te e se pretvoriti u
ciklusa u akvariju.
smrdljivu tekuinu.
Trite nudi razliite sustave proiivanja
vode. Nadalje, treba voditi rauna o tome da su mnogi
akvariji ve opremljeni s ugraenim proiivaem, a
posljedino hobisti vie nisu u situaciji da biraju
Akvarijske biljke

Proteini, hrana za

ribe itd.

Nitrobacter = denitricirajue
bakterije: Nitrobacter

duino ksirajue bakterije

duine bakterije:
Nitrosomonas

bakterije za razgradnju
organskih tvari

Ispod: dijagrami
pokazuju
funkcioniranje
vanjskog proiivaa
sa centrifugalnom
pumpom (lijevo) i
proiiva ugraen
u akvarij (desno).
Punjenje lter
materijalima moe
lagano odstupati od
primjera pokazanih
na crteu (pokazani
primjer se odnosi na
slatkovodni akvarij).
A = crpka za vodu
B = predltriranje
sa CLAROLANOM
(sintetska vlakna)
C = bioloko
proiavanje sa
CLAROCILOM,
CLAROBALLOM ili
CLAROCAROM
D = no, kemijsko
ili adsorpcijsko
proiavanje

10

izmeu razliitih modela.

Kako god bilo, da bismo osigurali dobro
odravanje i znali koji tip prve pomoi trebamo,
dobro je imati temeljno znanje o tehnikoj i biolokoj
strani rada proiivaa.
Svaki proiiva ima dva dijela: posudu
za lter-materijale i ureaj za povrat vode u akvarij.
Prema smjetanju proiivaa, unutar ili van akvarija,
posuda ima rupe za usisavanje vode, hermetiki
zatvorene ili povezane s akvarijem za to prikladnim
cijevima.
Voda dolazi do posude kapanjem ili
koritenjem efekta spojenih posuda (preljevanjem),
dok se centrifugalna crpka ili (danas rijetko)
distribucioni ventil (cijev) povezan s aeratorom (mali
elektrini motor) upotrebljava za prijenos vode u
akvarij.
Srce proiivaa su lter-materijali koji
omoguavaju obradu vode. Postoje uglavnom dva tipa
materijala: oni koji zaustavljaju otpadne tvari (vidljive
golim okom) i oni koji se upotrebljavaju za otklanjanje
organskih tvari i njihovih derivata koji su, iako esto
nevidljivi, posebno tetni i opasni za sve vodene
organizme.

Mehaniko proiavanje, koje posebno

prosijava vodu, se upotrebljava za otklanjanje prilino
velikih otpadnih tvari. Slijedei materijali su posebno
prikladni za tu svrhu: CLAROLAN (sintetska vlakna),
smolasta pjena (takoer poznata kao sintetska pjena),
lava, AQUACIL ( keramiki cilindri) i CLAROCAR
(aktivni ugljen).
Za odstranjivanje, ili preciznije konvertiranje,
organskih tvari i njihovih derivata nuno je upotrebljavati
sustav proiavanja poznat kao bioloki sustav.
U tome sustavu lter-materijali slue kao supstrat
za bakterije i druge mikroorganizme koji su u stanju,
pomou kompleksnog biolokog procesa, konvertirati
organske tvari u anorganske (uglavnom nitrate) koji
potom uglavnom slue kao hrana biljkama i algama.
Bilo koji lter-materijal koji omoguava
nastanjivanje i rast bakterija se moe upotrijebiti za
tu vrstu proiavanja. Najpopularniji materijali su
AQUACIL (keramiki cilindri), smolaste pjene, posebne
plastine loptice kao to je CLAROBALL (zvani
morski je), granule koje sadre razne vrste inertnih
materijala (keramika, lava, kvarc itd.) i inaktivirani
ugljen.
Takoer, uz ta dva tipa proiivaa postoje
i drugi poput onih s adsorbirajuim (s CLAROCAR
aktivnim ugljenom, MUTACAL sintetikim smolama) ili
kemijskim djelovanjem (AQUATOR s aktivnim tresetom
itd.). Konano, za morske akvarije se upotrebljava
poseban sustav proiavanja poznatiji kao obira
i UV svjetiljke sa sterilizirajuim svojstvima. Kako god,
budui da su to prilino kompleksni sustavi mogu ih
upotrebljavati samo vrlo struni akvaristi.
Na kraju, vrijedan spomena je drugi
sustav proiavanja koji se upotrebljava u malim
slatkovodnim akvarijima i kao dopunski proiiva u
morskim akvarijima podljunani proiiva. To je
plastina reetka s prikladnim razrezima koji se mogu
prilagoditi razliitim veliinama akvarija. Ta je reetka
postavljena pod podlogu dna akvarija i povezana
je s crpkom ili sustavom dobave zraka. No, ta vrsta
proiivaa predstavlja veliki problem ako

Prodac nudi potpuni

asortiman lter materijala: CLAROLAN i
CLAROLAN EXTRA
BIG (sintetika vlakna),
CLAROCAR (superaktivni ugljen), ACTIVE
CARBON, AQUACIL
(keramiki cilindri),
CLAROBALL (lter
morski je)

11

se upotrebljava sam. Ne samo da je nevidljiv, nego

takoer i upija vie vrstih otpadnih tvari i prije ili kasnije
e se zaepiti. Stoga je preporuljivo upotrebljavati
proiiva koji se postavlja ispod dna samo u vrlo
malim akvarijima. Tamo gdje ogranieni prostor to
dozvoljava upotrebljavajte druge vrste proiivaa
i u morskim akvarijima (zaista jako koristan) kao
dopunski proiiva. tovie, prilini troak unutranjih
proiivaa sa centrifugalnom crpkom (takoer
dostupan u vrlo malim verzijama za male akvarije) ne
opravdava (ni s ekonomskog stajalia) drugaiji izbor.
Da zakljuimo, praktini savjet: uinkovitost
pojedine vrste proiivaa ovisi o kapacitetu njegove
posude (koliina lter-materijala) i snazi (iskazana u
litrama) centrifugalne crpke. Za slatkovodne akvarije,
pravilan izbor je crpka iskazana u satima jednakima
kapacitetu akvarija (za akvarij 100 l - proiiva
100/150 l/sat). Posuda bi trebala imati kapacitet
oko 10% volumena akvarija (u zatvorenim vanjskim
proiivaima posuda moe biti manja). Za morske
akvarije, crpka bi trebala iskazivati dvostruko kao npr.
Za akvarij 100 l preporuljivo je upotrebljavati crpku
kapaciteta 200/300 l/sat. Posuda bi takoer trebala biti
vea, raunajui s oko 15% volumena akvarija.
Za ostale detalje o proiivaima proitajte
poglavlje o odravanju vode.

Ostali Prodacovi lter materijali linije Nautilus:

ACTIVKOHLE PLUS (aktivni ugljen i nitratapsorbirajue
smole), AQUATOR (posebno ukiseljavajue tresetne
granule), MUTACAL (dekalcicirajua smola) i CLAROLIT
(drobljene ljuture morskih koljaka).

12

Sve vodene ivotinje i biljke, s nekim ogranienjima,

zahtjevaju kisik, element koji je takoer esencijalan za
lter bakterije.
Nadalje, prije smo spomenuli da kisik prisutan
u vodi nije dostatan za zadovoljenje svih tih zahtjeva.
to moemo uiniti kako bismo oksigenirali vodu? Neko
vrijeme su se rasprivai zraka, uglavom znani kao
porozni obluci, upotrebljavali u tu svrhu. Mjehurii su
se proizvodili uz pomo elektrinog aeratora. U morskim
akvarijima, ova metoda kombinirana s intenzivnim
pokretima vode kroz crpku proiivaa ili dodatne crpke
je jo uvijek, ak i danas, najprikladniji nain koji jami
dostatnu koliinu kisika. S druge strane, tamo gdje su u
pitanju slatkovodni akvariji, iskustvo i godine istraivanja
su pokazali da ovaj sustav predstavlja odreene
probleme, a najozbiljniji je iskljuenje ugljinog dioksida,
esencijalnog za fotosintezu biljaka. Iz tog se razloga
porozni obluci vie ne upotrebljavaju u slatkovodnim
akvarijima u kojima akvaristi ele uzgajati biljke stoga
to su one puno bolji proizvoai kisika od bilo kojeg
rasprivaa zraka.
Konano, moe se potvrditi da e ispravan
slatkovodni akvarij primiti nunu koliinu kisika kroz
fotosintezu biljaka to znai da porozni obluci nisu nuni.
S druge strane, kad je u pitanju morski akvarij, gotovo je
uvijek preporuljivo upotrijebiti (radi nedostatka kisika koji
proizvode biljke) raspriva zraka. Rad rasprivaa zraka
i prikladnog aeratora je vrlo jednostavan i ne zahtijeva
neko tehniko objanjenje. Akvarista samo treba slijediti
jednostavne instrukcije koje daje proizvoa sustava.
Zadnji par godina, industrija akvaristike ispituje
razliite automatske ureaje kako bi bilo to manje
posla za akvariste. Prvo i osnovno, postoji automatska
hranilica. To je posuda spojena s timerom (mjeraem
vremena) koji u tonim vremenskim razmacima, koje
odreuje akvarista, ribama daje suhu ili tekuu hranu.

AERACIJA

BIOSTART : bioloki aktivator temeljen na bakterijama za

savreni rad proiivaa.
AMMONIA CONTROL: bioloki aktivator temeljen na
bakterijama za poticanje nitrikacije amoninog duika.

13

AUTOMATSKI
UREAJI
OSTALA
OPREMA

Razliiti automatski ureaji omoguavaju razliite

kemijske vrijednosti vode. Kako god bilo, nipoto nisu
preporuljivi za poetnike i nee ovdje biti opisani.
Do sada smo priali o opremi koja je nuna za
ispravan rad akvarija. No, neka sitna oprema koja je
nuna za odravanje takoer se mora nabaviti. Slijedi
popis najpotrebnijeg:
lov riba

Ispod: oprema
neophodna za
redovito odravanje
akvarija.

1 dvije mreice; jedna mala i jedna srednja, za

2 brisa stakla u obliku strugala ili kao magnet

3 pinceta za zasaivanje i eventualno kljetica
za podrezivanje
4 stakleni ili plastini sifon za otklanjanje
velikog otpada (ostataka hrane i sl.)
5 cijev min. 15 mm promjera i ne kraa od 2 m
duine za djelominu izmjenu vode
6 termometar za smjetaj unutar akvarija.
Uz sve to to je neophodno za odravanje
akvarija postoji takoer i ostalo to, unato koristi,
zapravo nije neophodno. To su elektrini usisava
ostataka, koevi i ringovi za ishranu riba itd.
S druge strane, raspriva ugljinog dioksida
kao i razni proizvodi za nadgledanje kemijskih
vrijednosti vode su vani za neo-akvariste. Ta e
oprema biti opisana u poglavlju o vodi.
Iz razloga prostora ne moemo ovdje ulaziti u previe
detalja o dekorativnim materijalima dostupnim u
akvarijskim centrima. itau emo osigurati samo
ope, ali zato vane smjernice.
1 Svaki tip materijala koji se upotrebljava
u akvariju bi trebao biti to prirodniji i odgovarati

14

vitalnim zahtjevima ore i faune prisutne u akvariju.

2 Niti jedan upotrebljeni materijal ne smije
isputati otrovne tvari ili na bilo koji nain mijenjati
kemijske vrijednosti vode. Kada je u pitanju akvarij sa
slatkom vodom to bi znailo: ne upotrebljavati nikakav
vapnenasti materijal koji bi poveao tvrdou vode i
biti posebno paljiv pri upotrebi plastinih materijala,
posebno kod morskih akvarija, jer oni ponekad
otputaju tvari koje zagauju vodu.
3 Pri odabiru materijala preporuamo da
konzultirate strunjaka jer prikupljanje materijala iz
rijeka, jezera ili mora nije preporuljivo jer zahtjeva
puno iskustva.
NIKADA, ali ba nikada ne upotrebljavajte jeftin ljunak
za akvarije. Naime, on e zaepiti proiiva jer je
nepravilne granulometrije, a drugo: moe otvrdnuti
vodu i ribe mogu poeti ugibati, a da neete znati
razlog!! PRODAC akvarijski ljunak u svim bojama,
nije vapnenast, ne otvrdnjava boju i ispravnog je
granulometrijskog sastava te jami zdravlje Vaeg
akvarija!!!
4 Materijal za dno akvarija je posebno vaan.
Mora se sastojati od ljunka u slatkovodnim akvarijima
i, ako je mogue, koraljnog pijeska u morskim
akvarijima. U svakom sluaju, kako biste sprijeili
zastoj vode trebate odabrati materijal s prikladnim
granulometrijom (nikad presitan). Nadalje, materijal
upotrebljen za dno akvarija ne smije

UREENJE

Ispod: shematski
prikaz pripreme dna
akvarija sa slatkom
vodom.
A = Podloga
dna od ljunka,
FONDOVIVO,
HUMUS i
HUMUSPLUS
(ovisno o vrsti
biljaka).
FONDOVIVO:
glinena podloga
i prirodne tvari
koje sadre
hranivo za biljke
(mikronutriente).
HUMUS: hranjivi
supstrat za vodene
biljke.
HUMUSPLUS:
mjeavina gnojiva za
osjetljive biljke.
B = Gornja podloga
od ispranog ljunka.
Cijela podloga dna
mora iznositi 5
10 cm u visinu s
laganim uzdizanjem
prema zadnjem
djelu akvarija radi
mogueg nakupljanja
ostataka iza prednjeg
stakla. To e olakati
odstranjivanje
dok budemo vrili
djelominu izmjenu
vode.

15

PROJEKT
NAMJETENJA

16

biti previsok, max. 10 cm. To znai da je 25 kg

materijala dostatno za akvarij od 100 l.
5 Kod slatkovodnih akvarija je preporuljivo
kombinirati ljunak s posebnim gnojivima za tlo kako
bismo biljkama osigurali sve hranjive tvari.
6 Sve dekorativne materijale, ukljuujui
ljunak, ali ne gnojiva za tlo, treba dobro isprati i, ako
je mogue, oistiti vrstom etkom.
Akvarij se obino smjeta nasuprot zida. To
sprijeava da se zid vidi kroz staklo i kao posljedica
toga ometa dekorativni uinak akvarija. Preporuljivo
je osigurati pozadinu za akvarij. Najbolja je solucija
priljepiti dioramu (optiku panoramu) s vanjske strane
akvarija upotrebom bi-adhezivne trake.
Na tritu postoje mnoge razliite diorame, a
najprikladnija se bira ovisno o tipu upotrebljenog
dekora.
U strunim knjigama i specijaliziranim
asopisima se mogu nai mnogi prijedlozi
namjetenja razliitih akvarija. U ovom emo
poglavlju sumirati samo nekoliko najvanijih
aspekata:
1 Pri izboru dekora uvijek treba voditi rauna
o ivotinjama koje emo udomiti. Mnoge ribe trebaju
mjesta za skrivanje. Nuno je napraviti prikladne
potpore za ive koralje i druge beskimenjake. U
svakom sluaju, nuno je ostaviti dovoljno prostora
za plivanje.
2 Prije kupnje bilo kojeg ukrasnog materijala
preporuljivo je napraviti plan namjetenja akvarija.
To je posebno korisno za slatkovodne akvarije kako
bismo utvrdili koliko biljaka je potrebno i gdje emo ih
smjestiti.
3 U slatkovodnom akvariju, radi njihove
vitalne uloge u radu samog akvarija, biljke se trebaju
upotrebljavati kao glavni dekorativni element.
4 Morske akvarije biste trebali urediti s
puno vapnenastog materijala (madrepore, koraljni
pijesak) kako biste odrali kemijske vrijednosti vode
konstantnima.
5 Hobisti koji kupuju tvorniki napravljene
akvarije

s opremom ne trebaju brinuti o njenom smjetavanju.

U suprotnom, upravo je potrebno prvo to uiniti prije
nego nastavimo s namjetanjem.
6 Kada namjestimo akvarij i ispunimo ga
vodom nuno ga je ostaviti da tako radi neko vrijeme
bez ivotinja. U svakom sluaju, neophodno je
dodati vodi AQUASANU, bio-kondicioner za vodu i,
ako je u pitanju slatkovodni akvarij, priekati 3 5
dana prije putanja riba, a u sluaju morskih akvarija
preporuljivo je priekati barem 2 tjedna. Samo u tom
sluaju akvarij (posebno njegov proiiva) ima priliku
dozrijeti tako da uini vodeni okoli pogodnim za
ivot.
Poput oceana, rijeka i jezera, voda u akvariju
je takoer element koji odreuje opstanak svih
vodenih organizama.
Bez osnovnog znanja o kemijskim i zikim
imbenicima koji karakteriziraju tip vode nemogue je
postati uspjean akvarista.
Kako god, prije nego uemo u probleme
kemijske prirode osjeamo se obvezatnim podcrtati
vanu injenicu: slatkovodni akvarij moe savreno
raditi ak i upotrebom jednostavne vodovodne vode i
bez uzimanja u obzir njenih kemijskih vrijednosti.
S druge strane, morski akvariji zahtijevaju
poprilino iskustvo. Iz tog ga je razloga preporuljivo
prvo stei sa slatkovodnim akvarijima, a tek onda se
moemo uhvatiti u kotac s morskim akvarijem.
Voda nikada nije kemijski ista, nego sadri
razliite tvari u vie ili manje otopljenom stanju. Te
tvari odreuju kemijska svojstva kao to su: tvrdoa,
pH, provodljivost itd.
Tvrdoa vode se javlja radi prisustva
vapnenastih tvari i derivata magnezija, sulfata, klorida,
nitrata i drugih sastojaka. Te tvari su prisutne u obliku
iona i to je njihov broj vei voda je tvra. U akvaristici
postoji razlika izmeu ukupne tvrdoe, privremene
tvrdoe i trajne tvrdoe.

VODA
AQUASANA:
bio-kondicioner
za odstranjivanje
svega to moe
koditi ivotu riba i
biljaka u novom
akvariju.

17

TVRDOA

MUTAPHI D:
za smanjenje pH
slatke vode.
MUTAPHI D
FORTE: za brzo
smanjenje pH
morske vode.
MUTAPHI M:
za poveanje pH
slane vode.

18

Ukupna tvrdoa, obino mjerena njemakim

stupnjevima (dGh) se moe podijeliti na privremenu
i trajnu tvrdou. Prvospomenutu tvrdou moemo
otkloniti npr. prokuhavanjem vode i odgovara
uglavnom koliini bikarbonata prisutnih u vodi. Mjeri
se u KH i naziva se karbonatna tvrdoa. Suprotno
tome, trajna tvrdoa je dio tvrdoe koja ostaje u vodi i
nakon prokuhavanja i koju ini, povrh svega, prisustvo
sulfata, klorida i nitrata.
Na tritu postoje posebne test-tekuine koje
su jednostavne za primjenu i propisno spravljene
za praenje tvrdoe vode. To hobistima omoguava
odreivanje ukupne i karbonatne tvrdoe vode.
Razliite ivotinje koje uzgajaju akvaristi trae
razliite tvrdoe vode. Obine slatkovodne akvarijske
ribe trae vodu ukupne tvrdoe 7 15 dGH i
karbonatne tvrdoe 4 10 KH. Vrijednosti pitke vode
obino osciliraju izmeu tih vrijednosti.
Za zahtjevne ribe, podrijetlom iz mekih voda,
smanjivanje tvrdoe moe biti nunost. To se moe
postii dodavanjem destilirane vode ili tretiranjem
vode posebnim smolama.
Kada je u pitanju morski akvarij, tvrdoa ne
igra vanu ulogu (dok god voda

nije mekana). To duguje injenici da dodavanjem

umjetna morska sol odmah uspostavlja ispravne
vrijednosti. pH vrijednosti slue za utvrivanje je li tvar
kisela, neutralna ili lunata. pH ljestvica je podijeljena
na 0 14: pH 7 je neutralno, 0 6 je kiselo, a 7,1 14
je lunato ili bazino. Te vrijednosti vrlo jednostavno
moemo pratiti prikladnim tekuim indikatorima.
U slatkovodnom akvariju pH bi trebao biti
izmeu 6,5 i 7,5 dok su kiselije vrijednosti esto nune
za razmnoavanje nekih riba te za uzgoj riba mekih
voda.
U morskom akvariju pH vrijednost mora biti
izmeu 8,2 8,4.
U svim sluajevima, vrlo je vano da je pH
vrijednost to konstantnija pa je iz tog razloga nuno
voditi rauna da postoji vrsta veza izmeu tvrdoe
vode, ugljinog dioksida i pH.
Kada razgovaramo o ugljinom dioksidu, ili da
budemo precizniji CO2, moramo razlikovati akvarije sa
slatkom i akvarije sa slanom vodom. Ugljini dioksid
je kiselina koja je uvijek prisutna u zraku, a takoer se
proizvodi u svakom akvariju, najvie od strane riba,
bakterija i mikroorganizama. Ta kiselina djeluje na pH
i smanjuje ga prema kiselim vrijednostima ako prije
toga nije iskoritena ili odstranjena. U slatkovodnim
akvarijima biljke iskoritavaju veliki dio ugljinog
dioksida, a koliina koju proizvode vodeni organizmi
nije dostatna za zadovoljenje njihovih potreba. U
morskom akvariju gdje nema

pH
VRIJEDNOST

UGLJINI
DIOKSID
Lijevo: shematski
prikaz kisele ili
lunate reakcije
vode.
Kada je broj OH(hidroksid) iona vei
od broja H+ iona
(vodik), igla nae
vage ide desno u
lunato podruje.
Kada je, nasuprot
tome, broj H+ iona
vei od broja OHiona, igla ide lijevo u
kiselo podruje.

19

biljaka, nego samo alge (koji su manji potroai

ugljinog dioksida), ta se tvar gotovo uvijek akumulira.
Strogi meusobni odnos izmeu tvrdoe
(posebno karbonatne tvrdoe), pH i ugljinog
dioksida je prilino kompleksan kemijski proces koji
bi trebali poznavati samo vrlo iskusni akvaristi. Manje
strunim akvaristima je dovoljno zapamtiti da ta
korelacija postoji i da posebne tablice, koje ilustriraju
meusobnu zavisnost izmeu te tri vrijednosti,
moemo nai u strunoj literaturi.

AMONIJAK,
NITRITI,
NITRATI

20

Ve smo spomenuli da se sve organske

i duine tvari prisutne u akvariju konvertiraju uz
pomo bakterija i drugih mikroorganizama. Ta
konverzija se ne dogaa od jednom nego postepeno.
Prva faza je konverzija u amonijak (kada pH
prelazi 8) ili amonij (kada je pH via od 8). Budui
da je amonijak otrovan za sve vodene organizme
to se odnosi samo na amonij u vrlo visokim
koncentracijama.
Amonijak ili amonij, kako god bilo, normalno
nije kraj, nego se odmah pretvara u proiivau,
tokom druge faze kruga duinih tvari, u nitrite koji
se potom, tokom tree faze, pretvaraju u nitrate.
Bakterije koje su prisutne u proiivau ne mogu
konvertirati jedino nitrate koji su sreom manje
opasni za vodene organizme, te se oni akumuliraju u
akvariju.
PRODAC TESTOVI za mjerenje vrijednosti
vode se upotrebljavaju za provjeru i nadgledanje
prisustva amonija, nitrita i nitrata. U svakom sluaju,
prisustvo amonije (amonijaka) ili nitrita u akvarijskoj
vodi znai da proiiva ne ispunjava svoju funkciju
biolokog proiivaa (previe hrane, previe riba,
premali proiiva, nezrela bakterijska ora itd.) u
potpunosti. Suprotno tome, kada se utvrde visoke
vrijednosti nitrita s neto malo nitrata, proiiva radi
besprijekorno i potrebna je samo djelomina zamjena
vode ili upotreba posebnih lter-smola za ponovno
uspostavljanje normalnih vrijednosti.

Uz kemijske vrijednosti vode, koje su do sada u kratko

opisane, postoje i druge koje u posebnim sluajevima
mogu biti vane za uspostavljanje zdravog akvarija.
S time u svezi, nuno je ne previdjeti: eljezo
(element neophodan za slatkovodne biljke), fosfate
(ija prisutnost potie rast algi koje su tetne i za
slatkovodne i za morske akvarije) i prirodni kisik.
Danas su na tritu dostupni posebni kompleti
za mjerenje tih i raznih drugih tvari tako da moemo
potpuno i besprijekorno provjeravati kemizam vode.
Budui da je to zaista struna tema ona nee biti
obraena u ovome priruniku, nego emo je obraditi u
drugom PRODACOVOM priruniku.
Suprotno tome, vrijednost tipina za morsku
vodu, a koju treba spomenuti, je: gustoa. Ova
vrijednost se upotrebljava za prikaz koliine soli
otopljene u vodi. Densimetar se upotrebljava za
mjerenje gustoe. To je stakleni instrument koji pluta u
vodi ovisno o koliini soli koja je otopljena u njoj.
Mjerenje kemijskih vrijednosti u vodi je ve
prije bilo spomenuto nekoliko puta.
Takoer, za tu analizu akvaristi mogu
upotrebljavati i skupu elektronsku opremu ili koristiti
jednostavne tekue indikatore. Prvi imaju prednost
pruanja savreno preciznih rezultata dok su drugi
jeftiniji. Dobar tekui indikator, koji je posebno
napravljen za upotrebu u akvaristici, je sasvim
dovoljno precizan, a stoga i radije upotrebljavan.
Upute za upotrebu pojedinih razliitih testova
(indikatora) mogu se nai u njihovim pakiranjima te
ih mogu upotrebljavati ak i akvaristi koji nemaju
posebno temeljno znanje iz kemije.
Poetnici i svi oni koji ne namjeravaju uzgajati
posebno delikatne ribe bi trebali ispitivati i nadgledati
samo tvrdou (slatke vode), gustou (morske vode),
pH i mogue nitrate (za odreivanje pravog trenutka
za djelominu promjenu vode).
Apsolutnno ne postoji savrena voda.
Razlog tome je injenica da puno toga ovisi o vrsti

DRUGE
KEMIJSKE
VRIJEDNOSTI
VODE

MJERENJE
KEMIJSKIH
VRIJEDNOSTI
AQUASALZ:
sastavljena od
raznih soli za
obogaivanje
slatke i slane vode
kisikom.

21

IDEALNA
VODA

Ispod: pH vrijednost
se mjeri kako slijedi:
na 5 ml akvarijske
vode stavite 5 kapi
iz posudice, a potom
usporedite boju vode
s tablicom boja.
Openito govorei, u
akvaristici se i druge
kemijske vrijednosti
vode takoer mogu
mjeriti prema istom
principu.

PRODACTEST - za
savreno ispitivanje
kemijskih vrijednosti
vode. Tekui kompleti
za ispitivanje pH,
tvrdoe, nitrita, nitrata
i amonijaka.

22

vodenih organizama koje akvaristi ele uzgajati, a

iji zahtjevi esto poprilino variraju.
Nuno je zapamtiti da, openito, svi
slatkovodni organizmi imaju prilino visok kapacitet
adaptacije dok morski organizmi zahtijevaju
stabilniji okoli i openito su osjetljiviji na kemijskozike varijacije vode.
Stoga je za slatkovodne akvarije, za skoro
sve ribe i tropske biljke, dobar pokazatelj idealne
vode voda s pH oko 7 i tvrdoom 10 15 dGH i 5
- 10 KH.
U morskim bi akvarijima prosjena gustoa
(koja u izvjesnom smislu zamjenjuje tvrdou u
slatkoj vodi) trebala biti oko 1022 1025 i pH
otprilike 8,2.

Jo na poetku smo naglasili da biljke ne ive u

morskim akvarijima. Ovo e poglavlje, stoga, biti
zanimljivo samo onima koji ureuju slatkovodni
akvarij. Rast algi u morskom akvariju nema nita s
uzgojem akvarijskih biljaka i nee biti obraeno u
ovom priruniku (elimo Vas podsjetiti da dranje
morskog akvarija treba uslijediti tek nakon to
steknemo iskustvo sa slatkovodnim).
A sada kratki pregled nekih najvanijih
savjeta za uzgoj akvarijskih biljaka.
1 Premda je za akvarijske biljke tlo relativno
vano, jer se veina vrsta hrani kroz lie, ipak, ne
biste ga trebali previdjeti.
Materijal podloge dna ne samo da prua supstrat
za uvrenje korjena biljaka, nego takoer slui i
kao talog (!) odreene koliine hranjivih tvari koje se
kasnije otapaju u vodi, a potom ih upijaju biljke.
2 Ve smo priali o svjetlu; niti jedna biljka ne
moe rasti bez prikladnog osvjetljenja.
3 Hranjive tvari su trei imbenik nuan za
rast biljaka. Osim ugljinog dioksida za fotosintezu,
biljke trebaju mineralne soli otopljene u vodi od kojih
mnoge potjeu od razgradnje organskih

BILJKE

Ispod: kako
aranirati biljke
Stabljiaste biljke se
skrauju, a biljkama
s korijenjem se dio
korjenskog sustava
ree.
Prstima izdubite
rupu u pijesku, a
potom umetnite
biljku.
Kada upotrebljavate
stabljiaste biljke,
vodite rauna da su
ukorijenjene ravno
i da korijen ne stri
iz tla.
Nikada ne sadite
biljke u tlo koje
je preplitko ili
previsoko. Samo
lagano prekrijte
uvrujui korijen.

23

Znanstveno ime

Popis prikazuje
biljke jednostavne
za uzgoj koje se
mogu nabaviti u svim
trgovinama. Vrste
najjednostavnije za
uzgoj su oznaene
s x, a malo
kompliciranije
s xx. Pod
visina ete nai
maksimalnu visinu
pojedine biljke.
Oznaka umetnuta u
zagradu i oznaena
s g oznaava
plutajue biljke. S
obzirom na upotrebu
G oznaava biljke
koje se dre
iskljuivo u grupi, a
S oznaava biljke
koje sadimo same,
no neke se vrste
mogu saditi i same i
u grupama.
NUTRONFERRO:
tekue hranivo
za biljke posebno
spravljeno za uzgoj i
snaenje akvarijskih
biljaka na najbolji
mogui nain.
NUTRONFLORA:
tekue gnojivo
bogato mineralnim
tvarima i hormonima
rasta. Za raskoan
rast vodenih
biljaka moe se
kombinirati s
NUTRONFERROM.

24

visina
stupanj
u cm teine uzgoja

Alternanthera reineckii
Anubias species
Aponogeton crispus
Bacopa caroliniana
(B. amplexicaulis)
Bacopa monnieri
Ceratopteris sp.
Cryptocoryne anis
Cryptocoryne wendtii
Cryptocoryne willisii
(C. nevillii)
Echinodorus bleheri
Echinodorus cordifolius
(E. radicans)
Echinodorus parviorus
Echinodorus quadricostatus
(E. intermedius)
Egeria densa
(Elodea densa)
Hydrocotyle leucocephala
Hygrophila corymbosa
(Nomaphila stricta)
Hygrophila polysperma
Hygrophila stricta
Limnophila sessiliora
Lobelia cardinalis
Ludwigia sp.
Lysimachia nummularia
Myriophyllum aquaticum
Nymphaea lotus
Riccia uitans
Sagittaria graminea
Sagittaria plathyphylla
Sagittaria subulata
Samolus parviorus
Vallisneria spiralis

upotreba
nain saenja

40
15-30
50

xx
x (xx)
x

G
S, G
S (G)

40
15-40
(40) g
20
30

x (xx)
x (xx)
x
x
x

G
G
G
G
G (S)

5-10
50

x
x

G
S

50
20

x
x

S
G

10

40
40

x
x (xx)

G
G

40
40
40
30
50
40
40
30
20 (50)
(5) g
20
40
10
10
40

x
x
x
x
x (xx)
x (xx)
x
x
x (xx)
x
x
x
x
xx
x

G
G
G
G
G
G
G
G
S
G
G
S
G
S (G)
G

materijala koji se nalaze u proiivau. Suprotno

tome, druge moraju dobaviti akvaristi kroz upotrebu
prikladnih gnojiva i/ili hranjivih podloga.
4 Araniranje biljaka je drugi imbenik koji
utjee na vegetaciju. Svaka vrsta biljaka ima tone
potrebe za prostorom za rast (imbenik koji treba
uzeti u razmatranje prilikom planiranja ureenja
akvarija). Iskustvo je pokazalo da unato tome to je
preporuljivo dekorirati akvarij s puno biljaka, trebalo
bi ih odabrati samo nekoliko vrsta.
Za poetak je preporuljivo odabrati samo
vrste koje je jednostavno uzgajati i koje brzo rastu.
To e, od samog poetka, omoguiti uspostavljanje
onoga to obino, ali pogreno zovemo bioloki
sklad.
Ako se paljivo drite uputa datih u ovom
priruniku, ne biste trebali imati problema s uzgojem
biljaka. No, svakodnevno iskustvo nas ui da se
poetnici esto ale na slab rast biljaka ili invaziju
algi to skoro uvijek ide zajedno. eljeli bismo jo
jednom naglasiti da unato popisu biljaka s ove
stranice, a koje je jednostavno uzgajati u svim
akvarijima, od osnovne je vanosti (uz savjete dane
prije) imati dostatan broj biljaka u akvariju. Nasuprot
prekomjernom broju riba, biljaka nikada ne moe
biti dovoljno. Jedna treina akvarija, ako ne i vie, bi
trebala biti zauzeta biljkama. Samo tako e taj okoli,
koji omoguava rakoan rast vegetacije bez algi, moi
biti uspostavljen.

1 = Ludwigia repens
2 = Vallisneria spiralis
3 = Anubias spec.
4 = Cryptocoryne afnis
5 = Aponogeton crispus
6 = Echinodorus bleheri
7 = Hygrophila corymbosa

25

RIBE I
OSTALE
VODENE
IVOTINJE

ALGA CONTROL:
otopina protiv rasta
algi u slatkoj vodi.

26

Pod rizikom ponavljanja, elimo podsjetiti itatelje

da bi se ribe i druge vodene ivotinje (poput
beskimenjaka) trebale smjestiti u akvarij tek nakon
to on dozrije. Tijekom toga razdoblja voda e biti
potpuno ista, ravnotea plinova e biti uspostavljena
i inicijalna kolonizacija u proiivau i supstratu
s duinim bakterijama e biti uspostavljena.
Slatkovodne biljke e se aklimatizirati, a prve
zelene alge e izrasti u morskom akvariju. Uz neka
ogranienja, itav ovaj proces se moe ubrzati s
upotrebom bio-kondicionera (AQUASANA) i hladnosuenim bakterijama (BIOSTART). To se i preporua!
Ispitajmo sada najvanije toke kupnje i
stavljanja novih riba u akvarij. Ako se radi o drugim
vodenim ivotinjama preporuljivo za strunije
akvariste primjenjuju se ista pravila.
1 Nikada ne kupujte bolesne ribe. Peraje
moraju biti potpuno rairene i ne smiju imati bijele
mrlje ili oteenja, tijelo takoer mora biti bez znakova
parazita i patogena poput bijelih tokica, rana ireva,
krvavih tokica itd. Trbuh mora biti pun i udubljen.
Riba mora plivati rairenih peraja i ne smije initi
nikakove iznenadne pokrete. Disanje, prepoznatljivo
po pokretima krga, mora biti pravilno i mirno. Oi
moraju biti bistre i ivahne. Ako se riba ee o dno
ili pliva ustima vrlo blizu povrine vode, neto sigurno
nije u redu.
2 Ako openito sumnjate u zdravlje riba,
promatrajte to se dogaa prilikom hranjenja. Sve
ribe, ak i one koje su jele, e prihvatiti hranu osim u
sluaju ako su bolesne.
3 U sluaju da se radi o manje poznatim
ribama ili o delikatnim vrstama, neophodno je
sakupiti to vie informacija od prodavaa o njihovoj
prvobitnoj okolini. Vani imbenici ukljuuju:
temperaturu vode, pH, tvrdou i gustou te vrstu
hrane kojom su hranjene.
4 Kod slatkovodnih akvarija nikada ne bismo
trebali kupovati samo jedan primjerak iste vrste.
Uvijek kupite

barem jedan par ili jo bolje manju grupu od 4 6 riba,

osobito kada su u pitanju ribe koje ive u jatu. Isto ne
vrijedi za morske akvarije jer mnoge morske vrste ive
same i ne podnose prisustvo drugih riba iste vrste u
jednom akvariju. Ako Vam nije poznato nita o prirodi
riba preporuamo da za savjet upitate prodavaa prije
kupnje ili da konzultirate strunu literaturu.
5 im prije dopremite ribe kui kako biste
izbjegli promjene u temperaturi. Takoer je vano da ne
tresete vree u kojima se ribe prevoze.
6 Prije putanja riba u akvarij trebate provjeriti
temperaturu vode u akvariju, a potom i onu u vreici.
Ako postoji razlika vea od 3C otvorite transportnu
vreicu i pustite ju da pluta oko 15 minuta u akvarijskoj
vodi. Ako imate delikatne ribe (a s tog gledita sve
morske ribe su delikatne) preporua se lagano
dodavanje akvarijske vode (nakon 10 minuta) onoj u
vreici. To se ini s ciljem sprijeavanja iznenadnih
promjena kemijskih vrijednosti. Uvijek je preporuljivo
ugasiti svjetlo akvarija prije nego u njega pustimo nove
ribe.
7 Kada temperatura dostigne istu vrijednost,
paljivo pustite ribe u akvarij polako isputajui sadraj
vreice u vodu. Nikada rukama ne hvatajte ribe i ne
pokuavajte upotrebljavati mreicu za ovu radnju.
8 Provjeravajte ponaanje riba oko 10 minuta.
To je takoer korisno da biste otkrili njihova mjesta
za skrivanje kako biste ih mogli nai tijekom njihovog
razdoblja prilagodbe.
Ostaje razjasniti jednu stvar: koji kriterij
treba primjeniti kako biste izabrali posebne vrste te
koliko riba, uope, treba uzeti? Odgovor na to pitanje
nije uvijek lagan zbog injenice da to ovisi o raznim
imbenicima:
1 Tip akvarija koji imate na umu (raznoliki
akvarij, posebni akvarij samo za odreene vrste, akvarij
koji oponaa posebni biotop).
2 Priroda i ponaanje riba u akvariju. Svaka
vrsta ribe ima razliite potrebe za prostorom.

IZBOR RIBA

27

3 Kapacitet akvarija i veliina do koje pojedina

vrsta raste (trgovine uglavnom prodaju mlade
ribe koje su stoga jo uvijek male).
Slijede dva popisa riba koje su
jednostavne za drati. Posebno su prikladne
za poetnike ili za akvariste koji ne ele troiti
previe vremena na uzgoj problematinih vrsta te
mogu biti od pomoi.
Neproblematine slatkovodne ribe
Barbus conchonius, B. nigrofasciatus, B. schuberti,
B. tetrazona, B. titteya
Betta splendens
Brachhydanio albolineatus, B. rerio
Chanda ranga
Colisa fasciata, C. labios, C. lalia
Corydoras aeneus, C. paleatus
Gymnocorymbus ternetzi
Helostoma temminckii
Hemigrammus nanus, H. ocellifer
Hyphessobrycon callistus, H. ammeus, H. gracilis,
H. pulchripinnis
Hypostomus plecostomus
Labeo bicolor
Macropodus opercularis
Melanotaenia boesemani
Moenkhausia sanctaelomenae
Paracheirodon innesi
Poecilia reticulata, P. latipinna, P. velifera
Pristella maxillaris
Pterophyllum scalare
Rasbora heteromorpha
Tanichthys albonubes
Trichogaster leeri, T. trichopterus
Xiphophorus helleri, X. maculatus, X. variatus

28

Morske neproblematine ribe

Abudefduf, praktiki sve vrste
Amphiprion clarkkii, A. ephippium, A. melanopus
Chromis xanthurus
Dascyllus aruanus, D. carneus, D. reticulates,
D. trimaculatus
Gobidi, praktiki sve vrste
Labridi, praktiki sve vrste
Monodactylus argenteus
Pomacentrus, praktiki sve vrste
Scatophagus argus

MORSKE RIBE

S obzirom na broj riba koje ete staviti u

akvarij preporuljivo je u poetku potivati slijedea
pravila:
1 Kod slatkovodnih akvarija raunajte s 1,5
l vode na svaki centimetar ribe (ukljuujui repnu
peraju)
2 Kod morskih akvarija svaki centimetar ribe
treba otprilike 7 8 l vode.

29

TO I KAKO
RIBE JEDU

Ispod: NUTRON
hrana u pahuljicama i hladnosuena hrana.
Cjelovit asortiman
za sve vrste slatkovodnih i morskih riba.

30

Oito je da opstanak riba u akvariju ovisi u velikoj

mjeri o hrani koju dobivaju. Pravilna prehrana ne
samo da ih odrava na ivotu, nego im omoguava i
da rastu i u sluaju slatkovodnih riba pomae im
da se razmnoavaju. Hrana mora biti to slinija hrani
koju ribe nalaze u prirodi. Iz tog se razloga savjetuje
hranjenje ivom hranom, ali se danas skoro sve ribe
koje se prodaju u specijaliziranim trgovinama hrane
umjetnom hranom. Na tritu je dostupan irok
asortiman proizvoda za prehranu: od pahuljica do
granula, od hladno-suene do smrznute hrane.
To je jednostavno pitanje izbora........i malo
razboritosti.
1 Oblik hrane treba odgovarati veliini ribe npr. veliki
komadi za velike ribe, sitnija hrana za male ribe.
Iskustveno pravilo koje prilino vrijedi tvrdi da bi svaki
komadi hrane trebao biti velik poput oka ribe kojoj je
hrana namjenjena.
2 Vrsta hrane treba odgovarati prehrambenim
potrebama riba. Neke od rasprostranjenih riba su
biljojedi to znai da se uglavnom hrane organskim
tvarima dok se druge trebaju hraniti sastojcima
animalnog podrijetla jer su mesojedi.
3 Ako je mogue ribe hranite dva puta
dnevno; prvi puta rano u jutro i drugi puta malo prije

nego ete ugasiti svijetlo.

4 Koliina hrane je vrlo vana. Podajte samo
onoliko koliko ribe mogu pojesti u 5 10 minuta, a tako
ete vrlo brzo saznati koja je ispravna koliina.
5 Jednoliku prehranu treba izbjegavati pod
svaku cijenu. UVIJEK kombinirajte najmanje dva tipa
riblje hrane. ak i najbolja hrana, ako se daje dugo, ne
zadovoljava potrebe riba.
6 Malu dozu dobrog vitaminskog integratora
(PRODAC VITAMIN B), posebno preporuljivog za ribe,
biste trebali redovito davati.
Uvijek kombinirajte osnovnu hranu PRODAC
asortimana s hladno-suenom hranom (KRILL,
TUBIFEX, CHYRONOMUS, ARTEMIA itd.). Uputu
proitajte na samim proizvodima. Takoer, hranu u
pahuljicama NUTRON (HI-FI, GREEN, COLOR, MIX,
BIOFOOD, BABBY, DISCUS, RED, GOLDRED itd.),
ovisno o veliini riba, kombinirajte s granuliranom
hranom tipa BIGRAN ili COLDWATER GRANULE te
tapiima tipa CICLID STICKS, ovisno o vrsti riba.
Bitno je samo kombinirati, mijenjati, kombinirati...
Budete li na taj nain hranili Vae ribe uoiti ete
znatan napredak u pogledu zdravlja, rasta, boje i
ponaanja riba.

Ispod: hladno-suena
NUTRON hrana je
idealna hrana koja
osigurava potpunu
prehranu svim
vrstama slatkovodnih
i morskih riba.
Granulirani proizvodi
upotpunjuju
asortiman
(BIOGRAN), HIFI (mjeavina
pahuljica za
slatkovodne ribe)
i TARTAFOOD
NUTRON Pellet peleti za slatkovodne
kornjae.

31

RAZMNOAVANJE
RIBA

Ispod: pravilna
upotreba vitamina.
Vitamini se NIKADA
ne stavljaju u vodu
izravno. To samo
zagauje vodu bez
ikakovog povoljnog
djelovanja na ribe.
Vitamini se kapaju
po hrani (najbolje
hladno-suenoj ili
suhoj hrani) prije
samoga hranjenja.

Kao to je spomenuto, slatkovodne tropske ribe

se takoer razmnoavaju i u akvariju. Naalost,
ak i danas razmnoavanje morskih riba se
dogaa vrlo sluajno. Neophodno je naglasiti
da razmnoavanje veine slatkovodnih riba
ne predstavlja posebne probleme i uz malo
akvaristikog iskustva svatko to moe postii.
Kako god bilo, preporuljivo je prvo stei
malo iskustva s generikim akvarijem prije nego
se posvetimo uzgoju riba. Prije pristupanja uzgoju
preporua se konzultirati dobru knjigu o uzgoju
akvarijskih riba.

NE

32

DA

Suprotno staroj tvrdnji zdrav ko riba i ribe mogu

oboliti. No, ako imate akvarij s neproblematinim
ribama i postupate u skladu sa savjetima iz ovoga
prirunika mogunost bolesti je mala. Ustvari, ne
treba zaboraviti da ribe imaju veliku otpornost na
patogene i ako su glavni uzgojni uvjeti dobri malo je
mogue da e biti pogoene boleu.
Ne moemo i ne elimo ovdje pisati o
lijeenju raznih bolesti, nego emo ostaviti taj posao
strunoj literaturi. No, nuno je nekoliko osnovnih
pravila:
1 Ako strogo nadziremo rad akvarija i ako
smo kupili zdrave ribe imunitet riba je dostatan za
sprijeavanje bolesti.
2 Apsolutno je nepreporuljivo upotrebljavati
kemijske proizvode za tzv. preventivne kure. Oni
gotovo uvijek nanesu vie tete nego koristi.
3 Ako primjetite udno ponaanje ili druge
znakove bolesti preporuamo da se posavjetujete s
prodavaem riba ili konzultirate posebnu literaturu.
4 Na tritu postoje razliiti proizvodi za
lijeenje akvarijskih riba.
5 Niti jedna riblja bolest ne prenosi se na
ovjeka!

RIBLJE
BOLESTI

VITAMIN B,
vitaminski kompleks
za integriranje riblje
hrane.
AQUAMEDIK:
dopunske tvari za
slatkovodne i morske
ribe
ICHTHYOMEDIK,
MICOMEDIK:
dopunske tvari koje
ine slatku vodu
bioloki istom
OODIMEDIK CORAL,
OODIMEDIK
FISHES: dopunska
otopina koja ini
morsku vodu bioloki
istom.

33

ODRAVANJE

Unato tome to trite nudi brojnu opremu

koja omoguava automatski rad akvarija potrebno
je redovito obavljati odreene poslove odravanja.
Iako akvarij od 100 200 l zahtijeva samo par sati na
mjesec... ostaje Vam puno vremena za promatranje
i uivanje u bajkovitom podvodnom svijetu u Vaem
domu!
Ispod moete nai kratki vodi za zadatke
odravanja. Kao to se u odreenim sluajevima
moe vidjeti ti se zadaci malo razlikuju ovisno o
tome imate li slatkovodni akvarij ili akvarij s morskom
vodom.
Krenuti emo sa zadacima koji su jednaki za
oba tipa akvarija.
Svaki dan se moraju obaviti osnovne
radnje. No, ako je potrebno neke od ovih mogu se
automatizirati:
1 palite i gasite svjetlo
2 hranite ribe
3 nadzirite temperaturu vode
4 otklanjajte otpadne tvari s dna.
Za slatkovodne akvarije je potrebno obavljati
jednom tjedno slijedee radnje:
1 provjeravajte pH, tvrdou i nitrite ako

34

postoje

2 provjeravajte CO2 difuzer sustav

3 provjeravajte stanje biljaka, presaujte ih ako
je potrebno i upajte mrtvo lie
4 nadzirite rad proiivaa i redovito istite
pred-lterski materijal
5 nadomjetajte ishlapjelu vodu (kako ne biste
promijenili kemijske vrijednosti vode preporuljivo je
upotrijebiti destiliranu vodu).
Oko 15% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva
tjedna dodajui PRODAC AQUASANU (proitajte
uputu u pakiranju). Dok to inite dobra je ideja provjeriti
akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi
ispravno.
Ne preporuamo ulatiti akvarij u potpunosti
niti nakon jedne godine. Taj drastini korak se moe
izbjei pravilnom poetnom postavom i radom na
odravanju kako je opisano u ovom priruniku.
Za morske akvarije je nuno obavljati slijedee
poslove:
1 provjeravajte pH, gustou, nitrite i eventualne
nitrate
2 nadzirite rad proiivaa i redovito istite
pred-lterski materijal
3 nadomjetajte ishlapjelu vodu (preporuljivo
je koristiti vodu iz vodovoda) i stavljajte u vodu MAGIC
TRACE ELEMENTS.
Oko 15 - 20% vode bi trebalo zamjeniti
svaka dva-tri tjedna dodajui OCEAN FISH za pripravu
morske vode. Dok to inite dobra je ideja provjeriti
akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi
ispravno.
Kao to je vidljivo, treba se drati samo
nekoliko jednostavnih pravila kako biste imali dodir
ive prirode u Vaem domu...
Sretno!

OCEAN FISH,
potpuna morska sol
za idealnu pripremu
(s vodovodnom
vodom), umjetne
morske vode
za tropske i
mediteranske ribe,
beskimenjake i alge.
MAGIC TRACE
ELEMENTS: 70
mikronutrienata od
vitalne vanosti za
odravanje zdrave
ore i faune u
morskom akvariju.

35

Providing Aquatic Solutions