1.

OBLACI

Oblak je skup vodenih kapljica i/ili kristala leda u atmosferi. Svi oblaci nastaju
isparavanjem vode sa površine zemlje i njenim zgušnjavanjem, kondenzacijom i
sublimacijom u vazduhu. Oblik oblaka govori o vrsti vjetra na visini, a pravac i brzina
kretanja oblaka ukazuju na pravac i brzinu vjetrova. Oblaci su za klimatologiju važni iz
četiri razloga :
1. slabe sunčevo zračenje (direktno i globalno),
2. sprečavaju osunčavanje,
3. smanjuju izračivanje Zemlje i
4. izlučuju padavine.

2. OBLAČNOST

Oblačnost je poseban klimatološki element i podrazumiljeva stepen pokrivenosti

neba oblacima. Pri tome nije bitna debljina nego površina oblaka. Oblačnost se ne mjeri
instrumentom nego se određuje od oka. Ona se izražava i bilježi cijelim brojevima od 1
do 10. Oblačnost 0 označava vedro nebo bez ijednog oblaka, oblačnost 1 znači da na
nebu postoji malo oblaka koji odgovaraju 1/10 neba. Oblačnost od 2 do 10 označava
odgovarajući broj desetih dijelova površine neba pokrivenih oblacima. Broj 9 znači da
oblaci pokrivaju 9/10 neba ili više, ali ne potpuno, tj. dok se vidi i najmanji dio neba.
Broj 10 znači da je nebo potpuno pokriveno oblacima. Nebo je vedro ako je oblačnost
manja od 2, a tmurno (oblačno) ako je veća od 8. Ako je između 2 i 8 onda je umjereno
oblačno.

2.1 Gustina oblaka

Uz broj koji označava oblačnost može se mjeriti i gustina ili prozračnost oblaka
tako što se u vidu indeksa pišu brojevi za jačinu:
 0 – tanak oblak
 1 – oblak umjerene debljine
 2 – vrlo gust(debeo) oblak
Primjer: 100 – cijela vidljiva površina neba pokrivena je tankim velom, 51 – polovina
neba pokrivena je oblacima umjerene debljine, 72 – oko dvije ttrećine neba pokriveno je
gustim oblacima itd.

2.2 Izražavanje oblačnosti

Za potrebe vremenske službe i za međunarodnu razmjenu, oblačnost se izražava u

osminama. Pretvaranje oblačnost iz desetina u osmine vrši se po sledećoj tabeli :

Desetine 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Osmine 0 1 2 2 3 4 5 6 6 7 8
Oblačnost se može izraziti i u procentima kad se cijelo nebo uzme kao 100%. Osmatranje
oblaka u meteorologiji obuhvata i raspoznavanje oblaka, određivanje smijera, gustine,
brzine i visine oblaka.

3. PARAMETRI OBLAČNOSTI

Na osnovu osmotrene oblačnosti u redovnim terminima izračunavaju se parametri

ovog klimatskog elementa. Za klimatologiju su bitni sledeći parametri oblačnosti:
 srednja dnevna oblačnost – izračunava se kao aritmetička sredina
osmotrrnih terminskih vrijednosti na meteorološkim stanicama,
 srednja mjesečna oblačnost – izračunava se sbiranjem svih srednjih
dnevnih oblačnosti i dijeljenjem broja dana u dotičnom mjesecu,
 srednja godišnja oblačnost – dobija se kad se saberu sve SMO i zbir
podijeli sa brojem mjeseci(12),
 normalne oblačnosti – dobijaju se sabiranjem srednjih vrijednosti
oblačnosti neke vremenske jedinice u višegodišnjem periodu i dijeljenjem
zbira sa brojem godina,
 broj vedrih dana – broj dana u kojima je srednja dnevna oblačnost bila
ispod dvije desetine,
 broj oblačnih dana – broj dana u kojima je srednja dnevna oblačnost bila
iznad osam desetina,
 srednji broj vedrih dana – izračunava se za mjesec i godinu u
višegodišnjem periodu sabiranjem broja vedrih dana u dotičnoj vremenskoj
jedinici u svim godinama niza i dijeljenjem sa brojem godina tog niza,
 srednji broj oblačnih dana – izračunava se sabiranjem broja oblačnih dana
u nekom mjesecu ili godini za neki višegodišnji niz i dijeljenjem sa brojem
godina u tom nizu.