Professional Documents
Culture Documents
МАНУ: Encyclopaedia Macedonica 2 - ред. Блаже Ристовски (2009)
МАНУ: Encyclopaedia Macedonica 2 - ред. Блаже Ристовски (2009)
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
MACEDONIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS
LEXICOGRAPHICAL CENTRE
ENCYCLOPAEDIA
MACEDONICA
2
M–SH
SKOPJE 2009
MAKEDONSKA AKADEMIJA NA NAUKITE I UMETNOSTITE
LEKSIKOGRAFSKI CENTAR
2
M–[
SKOPJE 2009
GLAVEN I ODGOVOREN REDAKTOR
akad. BLA@E RISTOVSKI
GLAVNA REDAKCIJA
akad. Ilija Vaskov (od 12. H 2006) (akad. \or|i Filipovski do 12. H 2006),
akad. Vlado Kambovski (od 11. XI 2006) (akad. Cvetan Grozdanov do 8. II 2006),
akad. Blagoj Popov, akad. Bla`e Ristovski (glaven redaktor), akad. Gane Todorovski
prof. d-r Simo Mladenovski (nau~en sekretar)
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Glaven redaktor
akad. BLA@E RISTOVSKI
Nau~en sekretar
prof. d-r SIMO MLADENOVSKI
Istorija na umetnostite
Prof. d-r Kosta Balabanov (od 21. IV 2006)
Pravo&voeni nauki&politologija&diplomatija&sociologija
Akad. Evgeni Dimitrov (do 1. III 2006)
Prof. d-r Svetomir [kari} (od 1. III 2006)
Lingvistika
Akad. Petar Hr. Ilievski
Prof. d-r Agim Poqoska (od 3. III 2005)
Filozofija&psihologija&logika&etika&estetika&metodologija&antropologija&pedagogija&istorija
na prosvetnoto delo vo Makedonija
Prof. d-r Violeta Panzova
Prof. d-r Sefedin Sulejmani (od 3. III 2005)
V
Matematika&fizika&hemija; elektrotehnika&ma{instvo&tehnologija&energetika&informatika;
arhitektura&grade`ni{tvo&geodezija; pati{ta&soobra}aj&vrski
Akad. Blagoj Popov
Geografija&meteorologija&seizmologija&astronomija;
geologija&mineralogija&rudarstvo&petrografija
Prof. d-r Aleksandar Stojmilov
Zemjodelstvo: pedologija&poledelstvo&ovo{tarstvo&lozarstvo&sto~arstvo;
biologija&botanika&zoologija; {umarstvo&hortikultura&lovstvo; ekologija
Akad. \or|i Filipovski (do 12. H 2006)
Prof. d-r Qup~o Grup~e (od 12. H 2006)
Medicina-stomatologija-farmacija-veterina
Akad. Momir Polenakovi}
Fiskultura-sport-gimnastika-{ah-igri
Prof. d-r Du{an Stanimirovi}
STRU^NI SORABOTNICI
m-r Anita Ilieva-Nikolovska, m-r Katerina Mladenovska-Ristovska, Liljana Ristevska
LEKTORI
prof. d-r Slavica Veleva, d-r Sne`ana Venovska-Antevska, Vesna Stoj~evska,
d-r Goce Cvetanovski, prof. d-r Aleksandar Xukeski
KOREKTORI
Gordana Ilieva, Tronda Pejovi}, Vesna Stoj~evska, Du{ko Topaloski, d-r Goce Cvetanovski
KOMPJUTERSKA REALIZACIJA
Branislav Gali}, Vesna Kr`evska, Metodija Nikolovski, Sim~o [andulovski
ILUSTRACII
Internet, prof. d-r Simo Mladenovski, akad. Bla`e Ristovski, m-r Ko~o Fidanoski
PE^AT
Skenpoint, Skopje
VI
INICIJALI NA AVTORITE NA TEKSTOVITE
A. Ago m-r Aktan Ago, profesor Bl. B. prof. d-r Bla`o Boev,
vo DSU „Josip Broz Tito#, Skopje Rudarsko-geolo{ki fakultet, [tip
A. V.-M m-r Anita Vasilkova-Midoska, kustos, Bl. P. akad. Blagoj Popov, MANU, Skopje
Muzej na grad Veles, Veles Bl. R. akad. Bla`e Ristovski, MANU, Skopje
A. G. prof. d-r Aco Girevski, Pravoslaven Bl. S. Blagoja Sotirovski, dipl. {umarski in`.,
bogoslovski fakultet „Sv. Kliment „Hortiekspert#, Skopje
Ohridski#, Skopje
Br. N. prof. d-r Branislav Nikodievi},
A. P. prof. d-r Agim Poqoska, Filolo{ki Medicinski fakultet, Skopje
fakultet „Bla`e Koneski#, Skopje
Br. R. Branko Radovanovi}, dipl. ekonomist,
A. [uk. prof. d-r Aneta [ukarova, „Stokopromet#, Skopje
Institut za nacionalna istorija, Skopje
Br. Sv. m-r Branislav Svetozarevi}, pomo{nik
Al. And. prof. d-r Aleksandar Andonoski, rakovoditel na Sektorot za za{tita
Prirodno-matemati~ki fakultet, Skopje na arhivskata gra|a vo Dr`avniot arhiv
Al. St. prof. d-r Aleksandar Stojmilov, na RM, Skopje
Prirodno-matemati~ki fakultet, Skopje
Al. Stavr. prof. d-r Aleksandar Stavridis, V. Arn. prof. d-r Violeta Arnaudova,
Medicinski fakultet, Skopje Filozofski fakultet, Skopje
Al. Tr. prof. d-r Aleksandar Trajanovski, V. B.-Gr. akad. Vera Bitrakova-Grozdanova,
Institut za nacionalna istorija, Skopje Filozofski fakultet, Skopje
Al. Cv. Aleksandar Cvetkovski, glaven i odgovoren V. V.-V. d-r Vera Veskovi}-Vangeli , nau~en sovetnik,
urednik na „Detska radost#, Skopje Institut za nacionalna istorija, Skopje
Am. J. prof. d-r Amalija Jovanovi}, V. G.-P. prof. d-r Vera Georgieva-Petkovska,
Filozofski fakultet, Skopje Filozofski fakultet, Skopje
An. Sv. prof. d-r Aneta Svetieva, V. D. d-r Vangelija Despodova, nau~en sovetnik,
Prirodno-matemati~ki fakultet, Skopje Institut za staroslovenska kultura, Prilep
V. D.-J. prof. d-r Vesna Dimovska-Jawatova,
B. V. d-r Bone Veli~kovski, nau~en sovetnik, Filozofski fakultet, Skopje
Institut za folklor „Marko Cepenkov#, V. Dask. prof. d-r Vasa Daskalovski ,
Skopje Prirodno-matemati~ki fakultet, Skopje
B. Il. prof. d-r Bor~e Iliev, V. \. prof. d-r Van~o \or|iev,
[umarski fakultet, Skopje Filozofski fakultet, Skopje
B. J. Branimir Jovanovski, profesor po fizi~ka V. Jot. prof. d-r Vasil Jotevski,
kultura, pretsedatel na Sojuzot za sport Institut za nacionalna istorija, Skopje
i rekreacija na invalidizirani lica, Skopje
V. K.-G. prof. d-r Viktorija Kolarovska-Gmirja,
B. N. prof. d-r Bo{ko Nikov, Fakultet za muzi~ka umetnost, Skopje
„Nikov konsalting#, Skopje
V. L. prof. d-r Viktor Lil~i},
B. Ort. prof. d-r Bojan Ortakov, Fakultet Filozofski fakultet, Skopje
za muzi~ka umetnost, Skopje
V. M. akad. Vitomir Mitevski,
B. P. \. Boris Pop \or~ev, novinar, Skopje Filozofski fakultet, Skopje
B. Petr. doc. d-r Boban Petrovski, V. M.-^. prof. d-r Vesna Mojsova-^epi{evska,
Filozofski fakultet, Skopje Filolo{ki fakultet „Bla`e Koneski#,
B. R. prof. d-r Boris Ristevski, Fakultet Skopje
za zemjodelski nauki i hrana, Skopje V. Mal. prof. d-r Vladimir Maleti},
B. R.-J. prof. d-r Biljana Ristovska-Josifovska, [umarski fakultet, Skopje
Institut za nacionalna istorija, Skopje V. Masl. Vesna Maslovari}, vi{ filmolog,
B. [. akad. Bojan [optrajanov, MANU, Skopje NU Kinoteka na Makedonija, Skopje
VII
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
VIII
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR
E. J.-U. d-r Elka Ja~eva-Ul~ar, nau~en sorabotnik, J. ^.-F. Jasmina ^okrevska-Filip, kustos-sovetnik,
Institut za makedonski jazik NU Muzei na Makedonija, Skopje
„Krste Misirkov#, Skopje J. B. prof. d-r Jovan Bo{nakovski,
E. M. prof. d-r Eftim Mir~ev, Veterinaren institut, Skopje
Stomatolo{ki fakultet, Skopje J. Doko Jeton Doko, pomlad asistent,
E. C. prof. d-r Emilija Crvenkovska, Institut za nacionalna istorija, Skopje
Filolo{ki fakultet „Bla`e Koneski#, J. J. prof. d-r Jove Jovanovski,
Skopje Fakultet za fizi~ka kultura, Skopje
El. M. prof. d-r Elica Maneva, J. Jan. prof. d-r Jovan Janev,
Filozofski fakultet, Skopje Institut za nacionalna istorija, Skopje
Em. X. Emilija Xipunova, balerina, J. M. prof. d-r Jo{ko Milenkovski,
Makedonski naroden teatar, Skopje Fakultet za fizi~ka kultura, Skopje
J. Nam. Jasminka Nami~eva, kustos,
@. A. prof. d-r @ivko Atanasovski, Muzej na grad Skopje, Skopje
Ekonomski fakultet, Skopje J. R.-P. m-r Jasminka Ristovska-Pili~kova,
asistent, Institut za folklor
Z. Al.-B. Zaharinka Aleksoska-Ba~eva, „Marko Cepenkov#, Skopje
kustos-sovetnik, NU Muzej na sovremenata J. Str. Jovan Strezovski, pisatel, Struga
umetnost, Skopje J. T. Jelica Todor~evska, bibliotekar,
Z. B. prof. d-r Zorica Bo`inovska, NUB „Sv. Kliment Ohridski#, Skopje
Ekonomski fakultet, Skopje J. Tak. prof. d-r Jovan Takovski,
Z. D. prof. d-r Zoran Desovski, Pravoslaven bogoslovski fakultet
Grade`en fakultet, Skopje „Sv. Kliment Ohridski#, Skopje
Z. R. prof. d-r Zoran Radi}, J. F. Jovan Filip, novinar, Makedonska
Fakultet za fizi~ka kultura, Skopje radiotelevizija, Skopje
Z. R.-N. Zagorka Rasolkoska-Nikolovska, J. C. m-r Jelena Cvetanovska, asistent, Institut
kustos-sovetnik, NU Muzei na Makedonija, za folklor „Marko Cepenkov#, Skopje
Skopje
Z. T. akad. Zuzana Topoliwska, MANU, Skopje K. Ax. prof. d-r Kosta Axievski,
Z. Tod. prof. d-r Zoran Todorovski, Filozofski fakultet, Skopje
Dr`aven arhiv na RM, Skopje K. B. d-r Kosta Balabanov,
Z. X. prof. d-r Zlatan Xikov, po~esen generalen konzul na Japonija, Skopje
Medicinski fakultet, Skopje K. Bic. prof. d-r Kita Bicevska,
Zd. R. d-r Zdenka Ribarova, Filolo{ki fakultet „Bla`e Koneski#,
nau~en sovetnik, Institut za makedonski Skopje
jazik „Krste Misirkov#, Skopje K. Bog. prof. d-r Krste Bogoevski,
Prirodno-matemati~ki fakultet, Skopje
I. B. prof. d-r Ivan Blinkov, K. Gr. prof. d-r Kokan Gr~ev, Fakultet
[umarski fakultet, Skopje za arhitektura i dizajn,
I. Vel. d-r Ilija Velev, nau~en sovetnik, Univerzitet Amerikan kolex Skopje, Skopje
Institut za makedonska literatura, Skopje K. K.-P. prof. d-r Kostadina Korneti-Pekevska,
Iv. O.-T. Ivona Opet~eska-Tatar~evska, Medicinski fakultet, Skopje
sorabotnik za folklorni dobra, K. Kamb. prof. d-r Kiro Kamberski,
Uprava za za{tita na kulturnoto nasledstvo, Filozofski fakultet, Skopje
Ministerstvo za kultura na RM, Skopje K. Kep. Kostadin Kepeski, kustos-sovetnik,
Iv. X. prof. d-r Ivan Xeparoski, NU Zavod i muzej, Prilep
Filozofski fakultet, Skopje K. Q. prof. d-r Kostadinka Qap~eva,
Ig. St. m-r Igor Stardelov, rakovoditel Tehnolo{ko-metalur{ki fakultet, Skopje
na Filmskiot arhiv, NU Kinoteka K. M.-R. m-r Katerina Mladenovska-Ristovska,
na Makedonija, Skopje asistent-istra`uva~, MANU, Skopje
Il. P. Ilindenka Petru{evska, K. Min. doc. d-r Konstantin Minoski,
rakovoditel na javna dejnost, Filozofski fakultet, Skopje
NU Kinoteka na Makedonija, Skopje
K. P. prof. d-r Kosta Peev,
Il. T. prof. d-r Ilo Trajkovski, Filolo{ki fakultet „Bla`e Koneski#,
Filozofski fakultet, Skopje Skopje
Il. X. prof. d-r Ilija Xonov, K. Tal. prof. d-r Kosta Talaganov,
Medicinski fakultet, Skopje Institut za zemjotresno in`enerstvo
Ir. K.-N. Irena Koli{trkoska-Nasteva, i in`enerska seizmologija, Skopje
kustos-sovetnik, NU Muzei na Makedonija, K. Tr.-Abj. Katica Trajkovska-Abjani}, novinar,
Skopje Makedonska radiotelevizija, Skopje
IX
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
X
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR
XI
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
XII
UPOTREBENI KRATENKI
a) kirili~ni
XIII
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
XIV
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR
XV
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
XVI
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR
XVII
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
XVIII
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR
XIX
MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
b) latini~ni
Fe `elezo Tl talium
FISP Fédération Internationale des Sociétés
de Philosophie (FISP – Me|unarodna UIAS Internacionalen komitet
federacija na filozofskite dru{tva) za slovenska arhelogija
UNDRO United Nations Disaster Relief Organization
Ga galium (UNDRO – Organizacija na ON
GAME Globalna organizacija za medicinska za pomo{ pri katastrofi)
edukacija UNESCO United Nations Educational, Scientific
GCI Getty Conservation Institute and Cultural Organization (UNESKO –
(GCI – Geti institut za konzervacija) Organizacija na ON za obrazovanie,
nauka i kultura)
Ge germanium
UNIDO United Nations Industrial Development
GWh/g. Gigavat ~asovi godi{no Organization (UNIDO – Organizacija
za industriski razvoj na ON)
IAEA International Atomic Energy Agency
(Me|unarodna agencija za atomska Vol. volume (tom)
energija)
IEEE Insitute of Electrical and Electronics Engineers
WAA World Apheresis Association
IFAC International Federation of Automatic Control
(IFAC – Me|unarodna federacija WIZO Woman’s International Zionist Organization
za avtomatsko upravuvawe) (Svetska organizacija
na cionisti~kite `eni)
IFTOMM International Federation for the Theory
of Machines and Mechanisms WMA Svetska lekarska asocijacija
(IFTOMM – Me|unarodna federacija WVA World Veterinary Association
za teorijata na ma{inite i mehanizmite)
In indium Zn cink
XX
M
†MAVROVICA# – zemjena brana rovo#. Raboti po principot na Vo samata kotlina ima nekolku
so pridru`ni objekti, so sproti- in`enering, opfa}aj}i gi site selski naselbi, me|u koi najpoz-
vodna kosina za{titena so armi- rabotni fazi: istra`uvawe, pro- nata e s. Mavrovo, koe izrasna vo
ranobetonski plo~i, na istoime- ektirawe, izveduvawe i komplet- eden od najpoznatite zimski tu-
nata reka, vo blizinata na Sveti no predavawe na objektot. Ima risti~ki centri vo RM. Niz kot-
linata, pokraj mavrovskata aku-
mulacija minuva edna od glavnite
komunikacii: Skopje–Gostivar–
Mavrovi Anovi–Debar. T. And.
814
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MA@OVSKI M
ropa. Ima dva Mexitlija–granica so RG) i M-6 LIT.: Georgi Madolev, Parapunovci. (Spo-
varieteta: ([tip–Radovi{–Strumica–No- meni), SofiÔ, 1980; Georgi D`od`ov (Dra-
go), Za kogo peÔt murite, SofiÔ, 1971; Is-
lisnat (var. vo Selo–granica so RB) (v. patna toriÔ na blagoevgradskata okrÍ`na orga-
foliosum) i ko- mre`a). nizaciÔ na BKP, SofiÔ, 1979. V. Jot.
renest (var. tu- IZV.: Materijali od dokumentacijata na
berosum). Bo- Fondot za magistralni i regionalni pa- MA@OVSKI, Isaija Radev (La-
gat e so mine- ti{ta, Skopje; Transport i drugi komu- zaropole, Debarsko, 9. III 1853 –
ralni mate- nikacii, Dr`aven zavod za statistika, Pleven, RB, 1926) – makedonski
2004 g. R. D. patriot, buntovnik, komita, zog-
rii, vitami-
ni S, B12 i raf i politi~ki deec za makedon-
eteri~ni mas- sko-albanska sorabotka. Po zavr-
la, koi na ja- {uvaweto na crkovnoto u~ili{-
Magdonos
deweto mu da- te vo rodnoto selo, tri godini so
vaat specifi~en vkus i aroma. Se dvajcata bra}a go u~at ikonopis-
upotrebuva kako dodatok i za~in niot zanaet, po koe dva meseca
vo mnogu jadewa. D. J. prestojuva vo Zografskiot ma-
nastir na Sveta Gora, kade {to se
MAGISTRALNI PATI[TA – zbli`uva so jeromonahot Natana-
javni pati{ta {to gi povrzuvaat il Ku~evi{ki i so nego patuva vo
stopanskite podra~ja na dva ili Peterburg na proslavata na slo-
pove}e regioni vo zemjata ili se venskite prosvetiteli Sv. Kiril
od posebno zna~ewe za dr`avata. i Metodija (11.V 1867) i ja ima pr-
@ivko
Vo niven sostav se i avtopatite. Krstov vata sredba so ruskiot imperator
Magistralnite pati{ta (osven Madevski Aleksandar II. Po dve godini ima
MADEVSKI, @ivko Krstov (Ku-
manovo, 12. X 1929) – matemati-
~ar, red. prof. (1980) na PMF vo
Skopje. Diplomiral (1954) na Fi-
lozofskiot fakultet i doktori-
ral (1973) na PMF so tema †Ne-
koi metodi za dobivawe relacii
me|u elementite od eden triagol-
nik#. Objavil nau~ni trudovi od
oblasta na geometrijata, algebra-
ta i nebesnata mehanika. Toj e av-
tor ili koavtor na dvaesetina
u~ebnici za osnovno i sredno ob-
Isaija
razovanie. Bil pretsedatel na Ma`ovski
DMF, ~len i pretsedatel na Re-
publi~kiot pedago{ki sovet, di- sredba so ruskiot ambasador vo
rektor (1975-1977) na Matemati~- Carigrad grofot Ignatiev i se
kiot institut so numeri~ki cen- zapoznava so bugarskite dejci pri
tar, dekan (1979-1982) na Matema- konstituiraweto na Bugarskata
ti~kiot fakultet . egzarhija (1869–1870). U~estvuva
LIT.: PMF 1946-2006, monografija; BU
vo antipatrijar{iskata borba vo
Magistralniot pat Skopje&Belgrad br. 331/1979. N. C. rodniot kraj (1871–1873), pa e
uapsen i eden mesec le`i vo Bi-
avtopatite) se izgradeni so dve MADOLEV-STEFAN, Georgi (s. tolskiot zatvor. Potoa odi vo
soobra}ajni lenti na eden kolo- Belica, Razlo{ko 13. III 1916 – Tirana za dogovor so albanskite
voz za dvonaso~en soobra}aj. Po Sofija) – istaknat makedonski prvenci za zaedni~ka borba za os-
niv se odviva samo motorniot so- revolucioner i nacionalen deec loboduvawe i prisustvuva na al-
obra}aj. Vkrstuvaweto na patni- od Pirinskiot del na Makedoni- banskiot kongres vo Prizren
te pravci e re{eno vo celost von ja. Bil ~len na Okoliskiot komi- (1874). Na pat za Rusija se sre}ava
nivo, delumno vo i von nivo i na- tet na BKP (1937), ja odr`uval so ruskiot diplomat Hitrovo vo
polno vo edno nivo. Kako magist- vrskata me|u OK i CK na BRP Bukure{t i u~estvuva vo prosla-
ralni patni pravci vo patnata (1941–1942), borec vo Beli~kata vata na 1000-godi{ninata od
mre`a se smetaat: M–1 (granica partizanska ~eta †Jakim Cokov# smrtta na Sv. Metodija vo S.-Pe-
so RS–Tabanovce–Kumanovo–Mi- (od juli 1942), politi~ki komesar terburg, a vo Carsko Selo na im-
ladinovci–Petrovec–Veles–Ne- na Razlo{kiot p.o. †Jane Sandan- peratorot Aleksandar III mu pre-
gotino–Demir Kapija–Gevgeli- ski# (1943), redaktor na parti- dava molba †od imeto na makedon-
ja–Bogorodica–granica so RG); M–2 zanskiot vesnik †Rabotni~ko skiot staroslovenski narod od
(granica so RB–Deve Bair–Kriva zname#. Aktiven za realizirawe Debar i Ki~evo (Makedonija)#
Palanka–Kumanovo); M–3 (grani- na nacionalnite prava na Make- (12. V 1885). U~estvuva vo Make-
ca so RS–Blace–Skopje kaj Mo- doncite vo Bugarija vo ramkite donskiot komitet vo Sofija (1886),
min Potok–Petrovec); M–4 (Mi- na Kulturnata avtonomija a vo slednata godina go informi-
ladinovci–Skopje kaj Hipodrom– 1944–1948 vo Pirinskiot del na ra Hitrovo vo Bukure{t za zaed-
Tetovo–Gostivar–Ki~evo–Pod- Makedonija. Po Rezolucijata na ni~kata makedonsko-albanska ak-
molje–Struga–]afasan–granica IB (juli 1948) do{ol vo sudir so cija †za slobodata i nezavisnosta
so R Albanija); M–5 (granica so novata politika na bugarskoto i na dvete zemji – Makedonija i
RB–Del~evo–Ko~ani–[tip–Ve- partisko i dr`avno rakovodstvo Albanija#. Ilegalno pak zaminu-
les–Izvor–Prilep–Topol~a- za negirawe na makedonskata na- va vo Kiev na proslavata na 900-
ni–Bitola–Resen–Kosel–Oh- cija i bil otstranet od politi~- godi{ninata od pokrstuvaweto
rid–Podmolje, so krak Bitola– kiot `ivot vo Pirinskiot kraj. na Rusite, se sre}ava so istakna-
815
M MAZEV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
ti slovenofili, me|u niv i so IZV.: VÍzpominaniÔ na IsaŸÔ Radev Ma- grupa Mugri i eden od glavnite
vidni srpski pretstavnici, a na `ovski roden na 9 mart 1852 godina, v se- inicijatori za formiraweto na
lo Lazaropole DebÍrsko – MakedoniÔ,
brodot po r. Dnepar pred najviso- SofiÔ, 1922; I. G. Senkevi~, Novi mate- FLU vo Skopje. Samostojno izla-
kite pretstavnici na ruskata dr- rijali od arhivata na M. A. Hitrovo, gal vo Skopje, Belgrad, Zagreb,
`ava, nauka i kultura odr`uva †Glasnik na INI#, 2/1965, 113–118; ista- Wujork, Qubqana. Prvite sliki
znamenit govor za Makedonija i ta, Dokumenti od istorijata na Makedo- gi rabotel vo ekspresionisti~ki
za †nesre}niot makedonski rob# nija vo arhivata na M. A. Hitrovo, manir (Crvenokosata, 1955; Port-
(13. VII 1888). Po vra}aweto, od- †Glasnik na INI#, 1/1966, 171–184. ret, 1957), potoa go prifatil me-
novo odi za razgovori so alban- LIT.: Bla`e Koneski, Spomenite na tafizi~koto slikarstvo (Opla-
Isaija Ma`ovski, †Kulturen `ivot#, III,
skite prvenci od Tirana, gi vodi 4, Skopje, 26. II 1951, 1–2; Tomislav Todo- kuvawe, 1958). Vo {eesettite go-
niv vo Sofija i gi vra}a nazad. rovski, Spomenite na Ma`ovski, Skopje, dini preminal vo domenot na aps-
Vo vremeto na Ohridskiot zago- 1972; D-r Bla`e Ristovski, Vasil Ikono- trakcijata, sozdavaj}i svoeviden
vor e uapsen vo Lazaropole i osu- mov (1848–1934). Prilog kon prou~uvawe- enformel so izobilstvo ozna~i-
den na 7 godini zato~enie vo Be- to na makedonskiot kulturno-naciona- teli bliski na makedonskoto
as-Kale (1889–1894). Pomiluvan, len razvitok, Skopje, 1985, 37–43 i 88–91; podnebje (Crven grad, 1961; Kom-
istiot, Istorija na makedonskata naci-
se vra}a vo Sofija i poveduva ja, MANU, 1999, 92-98. Bl. R. pozicija, 1962; Manastirski pej-
pismena postapka za poseta na za`, 1965; Prezreano `ito, 1965)
Belgrad za so pomo{ od Srbija da koi ostavile silen pe~at vo isto-
se otvori †srpsko-arnautsko u~i- rijata na slikarstvoto. Po edno
li{te# vo Debarsko. I bez pozi- fragmentarno svrtuvawe kon geo-
tiven odgovor, toj li~no stignuva metrizmot vo sedumdesettite, P.
vo Belgrad i mu ja obrazlaga ide- M. se vratil kon trajniot afini-
jata na srpskiot minister za nad- tet za ekspresionizmot, prakti-
vore{ni raboti (april 1895). Po- kuvan do krajot na negoviot `i-
toa odi vo rodnoto selo (6. XII vot (Krst, 1971; @ena, 1972; Kur-
1895), no obvinuvan kako †buntov- ban, 1978; Mazohizam, 1980; Sobir,
nik# i †paliku}a#, mora da se 1991; Crvenokosa 2, 1991; Trojca,
pravda kaj pa{ata vo Debar. Bi- 1993). Izvel pove}e mozaici, od
dej}i ne mu davaat paso{, toj ile- koi najzna~aen, najgolem i najvpe-
galno se prefrla vo ]ustendil ~atliv e mozaikot vo Spomen-kos-
(1896) i ottamu pak zaminuva vo Petar Mazev
turnicata vo Veles (1979 ‡1980).
Rusija i vo Petergof mu podnesu- Poznata e i negovata monumental-
va nova molba na ruskiot car Ni- MAZEV, Petar (Kavadarci, 10. II na freska vo Skopskata `elezar-
kolaj II od imeto na †kletite ma- 1927 ‡ Skopje, 13. III 1993) ‡ sli- nica (1967). Negovi dela se nao|a-
kedonski Sloveno-Bugari#. Vo kar i pedagog, klu~na li~nost na at vo dr`avni i privatni zbirki
Svetiot sinod na RPC predava modernata i postmodernata umet- vo RM, SAD, Germanija, [vajca-
eden star rakopisen minej i ima nost, zna~aen slikar so mnogub- rija, Srbija, Hrvatska i dr.
istorisko-politi~ki disput (vo rojni sledbenici i privrzanici. LIT.: Boris Petkovski, Petar Mazev
prisustvo na mitropolitot Po- Kako vode~ka figura vo makedon- (katalog), Skopje, 1966; John Russel, Petar
bedonoscev, generalot Gesej i skoto slikarstvo, izvr{il gole- Mazev, †The New York Times#, New York, 13.
prof. Pletnev) so srpskiot am- mo vlijanie vrz slikarite od raz- II 1981; Sowa Abaxieva Dimitrova, Pe-
ni generacii. Zaedno so N. Mar- tar Mazev, Skopje, 1990; Spomeni za Pe-
basador vo Rusija Sava Grui}, tar Mazev (prireduva~ Kiril Temkov),
tvrdej}i im deka †nie sme staros- tinoski, toj e najeminenten pret- Kavadarci, 2005. S. Ab.-D.
lovenski narod, preseleni od stavnik na ekspresionizmot. Dip-
Majka Velika Rusija vo Makedo- lomiral na ALU vo Belgrad MAZING, Leonhard Gothilf
nija mnogu ponapred od Bugarite (1953). Bil ~len na avangardnata (1845‡1936) ‡ prof. na univ. vo
i od Srbite, no govorot ni e pob-
lizu do bugarskiot, pa osven toa
nie se smetame za duhovni ~eda na
Svetata Bugarska egzarhija# (maj
1897). Mu predlaga na pretseda-
telot na VMOK Boris Sarafov
(1901) †da se opredelat makedon-
ski delegati {to }e zaminat vo
site golemi dr`avi za da rabotat
vrz proglasuvaweto na samostoj-
nosta na porobenata i izma~ena
Makedonija#, osobeno vo Rusija,
†za{to Srbite denono}no rabo-
tat i nastojuvaat vo Peterburg da
nè prika`at kako staro-Srbi#.
Sarafov, me|utoa, mu odgovoril
deka †tie imaat odeno vo Rusija,
no taa ne saka ni da ~ue za Make-
donija#. Podocna go pomaga Vos-
tanieto vo Makedonija, a po
†Urietot# (1908) patuva odnovo
vo Albanija za da organizira za-
edni~ka antiurietska akcija. Gi
objavuva vo Sofija svoite †Spo-
meni# (1922) i po ~etiri godini
umira (verojatno) kaj semejstvo-
to vo Pleven (Bugarija). P. Mazev: †Dvajca# (1990)
816
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAZON M
817
M MAZURINSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
818
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIZAM M
makedonski i na bugarski jazik i †Sto i edna prikazna#, pri inter- tignal vo Trakija, Oziris go
predlaga za pe~at stihozbirka pretacijata na likot na ^i~ko ubil kralot Likurg, a Makedon
{to e pre~ekana, kako i dramata, Avram i pri natsinhronizacijata go proglasil za kral i go ostavil
so seriozni zakani od Aleksan- na nad 3 000 crtani filmovi emi- da vladee tuka vo zemjata {to spo-
drovata VMRO. Vo erata na ma- tuvani na programite na Make- red negovoto ime bila nare~ena
kedonskite †bratoubistva#, osu- donskata radio-televizija. J. F. Makedonija. Sinovite na Make-
den za likvidacija, ja napu{ta don stanale eponimi za pove}e
Sofija i se povlekuva na slu`ba oblasti, gradovi, planini i reki
vo Vidin, objavuvaj}i svoi lite- vo Makedonija.
raturno-memoarski i istorio- IZV.: Hesiodi carmina, Lipsiae, 1913; F. Ja-
grafski prilozi. Po Vtorata coby, Die Fragmente der griechischen Histori-
svetska vojna se nastanuva vo So- ker, Berlin, 1923–30, Leiden, 1940–58; Diodori,
fija. Odu{even od sozdavaweto Bibliotheca historica, Leipzig, 1896.
makedonska dr`ava, nekolkupati LIT.: Pauly-Wissowa, Realencylopadie des
ja posetuva Makedonija i pi{uva Maec classischen Altertumswissenschaft, 1928. N.
Proeva, Studii za anti~kite Makedon-
dramoletki na makedonski jazik ci, Skopje, 1997; N. Proeva, Istorija na
{to i gi izveduva na scenata na MAJCI (Meloidae) – tvrdokril-
ni insekti so golem stomak i ku- Argeadite, Skopje, 2004. K. M.-R.
Kru{evskoto bratstvo vo Sofi-
ja. Po~inuva tokmu na Ilinden, si krilja. Familijata se karakte-
na koj{to mu go posveti celiot rizira so prisustvo na kantari-
`ivot i celoto svoe literatur- din vo krvta. @enkite polagaat
no-publicisti~ko tvore{tvo. jajca vo plitki dupki od kade {to
Neobjaveni mu ostanaa rakopi- izleguvaat larvi, koi se iska~u-
site: 13 dramoletki (†Scenki#), vaat po cvetovite na rastenijata;
u{te dva toma od raskazite i se zaka~uvaat za p~elite i se pre-
skicite †Svetlosenki#, romani- nesuvaat vo p~elinite gnezda, ka-
ziranata hronika †EpopeÔta na de {to se hranat so nivnite jajca.
Kru{ovo#, stihozbirkata †Za Ima pove}e vidovi od rodot Me-
MakedoniÔ#, memoarskite zapi- loe, me|u koi popoznati se Meloe
si †Lerinsko v moite spomeni i proscarebeus L. i Meloe violaceus L.
Spisanieto
pre`ivelici prez u~ebnata LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na †Macedoniae
1902/3 i 1905/6 godina#, †V stroÔ bez’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991. acta
V. T. K. – M. Kr. archaelogica#
za MakedoniÔ#, †Stranici iz
moÔ `ivot# i dr. MAKAVEI ‡ kalendarski obi- †MAKEDONIAE AKTA ARHE-
BIBL.: IlindenÏ. Drama vÍ petÏ d‹Ÿst- ~aj (1/14. VIII) vo spomen na ma~e- OLOGIKA# (†MACEDONIAE AC-
viÔ. Kartini otÍ velikoto makedonsko ni~kata smrt na sedumte bra}a od TA ARCHAEOLOGICA#) ‡ perio-
vÍzstanie pr‹zÍ 1903 god., SofiÔ, 1923; Makavejskiot rod. Se smeta za te- di~no spisanie na Makedonskoto
Kru{ovo i borbit‹ mu za svoboda, So- `ok praznik. Vo nekoi mesta se nau~no arheolo{ko dru{tvo. Pr-
fiÔ, 1935; Sv‹tlos‹nki, VidinÍ, 1942; praznuva samo eden den, vo drugi viot broj bil objaven vo 1975 g. vo
Stranici od mojot `ivot. Izbor i pred- dva dena, no nekade duri {est ili
govor Tomislav Todorovski, Skopje, 1994. Prilep (urednik Bo{ko Babi}), a
dvanaeset dena. Spored toa kakvo dosega se objaveni 17 broja. Vo spi-
LIT.: Bla`e Ristovski, Dramskite tek- }e bide vremeto vo tekot na ovie
stovi na Nikola Kirov Majski, zb.: Pet- sanieto se publikuvaat rezultati-
ti Racinovi sredbi, Titov Veles, 1968, 50- denovi, vo cela Makedonija se te od istra`uvawata na arheolo-
61; istiot, Poetot Nikola Kirov Maj- prognozira vremeto za slednite zite od Makedonija i od stranstvo
ski (1880–1962), †Sovremenost#, XXIII, 1-2, {est meseci (zimskiot period) prezentirani na nau~nite simpo-
1974, 92–112; istiot, Makedonskiot stih ili za celata godina. ziumi na MAND, kako i nau~ni
1900–1944. Istra`uvawa i materijali, I,
Skopje, 1980, 113–125; Blagoj Stoi~ovski, LIT.: BŠlgarski narodni p‹sni sobrani prilozi od arheologijata, numiz-
Nikola Kirov Majski, Skopje, 1990.Bl. R. odÍ bratÏÔ Miladinovci DimitriÔ i Kon- matikata, epigrafijata, antropo-
stantina i izdani odq Konstantina, vq logijata, starata istorija i drugi-
ZagrebÍ, 1861; Marko K. Cepenkov, Narod- te pomo{ni disciplini. Spisani-
ni veruvawa, detski igri. Kn. devetta, re-
daktirale d-r Kiril Penu{liski i Lepo- eto se pe~ati na makedonski so re-
sava Spirovska, Skopje, 1972; Jozef Ob- zime na stranski jazik. D. Z.
rembski, Folklorni i etnografski mate-
rijali od Pore~e, kniga prva, redakcija MAKEDONIZAM – nacionalna
Tanas Vra`inovski, Skopje 2001. M. Kit. koncepcija (vo bugarskata nau~na
literatura i publicistika so ne-
MAKEDON – mitski eponimen gativna konotacija) vo borbata
heroj na Makedonija i Makedon- za etno-kulturna i dr`avno-po-
cite. Prvpat se spomnuva kaj He- liti~ka emancipacija na make-
siod, a za negovoto mitolo{ko donskiot narod kako poseben en-
poteklo postojat pove}e verzii. titet vo slovenskiot svet. Se iz-
Vo raznite kontradiktorni izvo- razuva od polovinata na XIX v. ka-
Boris ri e naveden kako sin na Yevs i ko proces za afirmacija na po-
Majstorov Tija (}erka na Devkalion) i brat sebnosta na makedonskiot jazik,
na Magnet, sin na Ajol, sin na He- istorija i kultura i za obnovuva-
MAJSTOROV, Boris (Veles, 17. len i brat na Dor, sin na Ajak i
XII 1935 ‡ Skopje, 17. I 2008) ‡ ra- we na Ohridskata arhiepiskopija
eden od pedesette sinovi na ar- kako makedonska crkva. Makedo-
dioartist i re`iser. Vo 1957 g., kadskiot ili kral na Ematija Li-
na konkursot za radiodrama na nizmot prv javno go apostrofira
kaon. Postoi i verzija deka bil bugarskiot kulturno-nacionalen
Radio Skopje, bil primen za re- sin na egipetskiot bog Oziris,
doven ~len, a do penzioniraweto deec P. R. Slavejkov (18. I 1871),
koj prepu{taj}i $ go vladetels- go proklamira \. M. Pulevski
(1999) rabotel kako interpreta- tvoto na Izida, trgnal da go osvo-
tor i re`iser-supervizor vo Ra- (1875), a lozarite (1892) i K. P.
juva svetot zaedno so svoite sino- Misirkov (1903) go preimenuvaa
dioto. Realizira antologiski vi Makedon i Anubis. Koga pris-
ulogi vo radioemisiite za deca kako †makedonski nacionalen se-
819
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
paratizam#, dodeka B. Koneski so prestolnina vo Pela. Istori- liv. Na sever e zagradena so [ar
(1949) go afirmira kako posebna ~arot Herodot (V v. pr.n.e.) nave- Planina, Skopska Crna Gora,
struja vo nacionalnooslobodi- duva deka so Makedonija se ozna- Kozjak, Osogovo i so Rila, a na jug
telnoto dvi`ewe. Bl. R. ~uva teritorijata me|u rekite so rekata Bistrica i so bregot na
Vardar i Bistrica. Podocna, ka- Egejskoto More do utokata na re-
MAKEDONIJA – vizantiska te- ko {to se {irelo makedonskoto kata Mesta. Na zapad granicata
ma, formirana poradi opasnosta kralstvo, taka se {irelo i imeto vodi po bilata na planinite: Ko-
od Bugarite vo vremeto na carica- Makedonija, apsorbiraj}i gi i rab, De{at, Kr~in, Jablanica,
ta Irina, najdocna od 802 g., koga perifernite oblasti vo svoeto Gramos i Pind, a na istok po reka-
prvpat se spomnuva vo izvorite. Ja edinstveno ime. Taka, pod imeto ta Mesta i zapadnite padini na
opfa}ala Severozapadna Trakija Makedonija, u{te vo stariot vek planinata Rodopi. Vo ovie pri-
so centar Adrijanopol. Imeto go se podrazbiral glavno prostorot rodni i etni~ki granici taa za-
dobila po naselenieto {to se pre- me|u planinite Pind i Olimp na fa}a povr{ina od 68.451 km2. So
selilo tamu od geografska Make- jug, [ar Planina na sever, rekata Bukure{kiot miroven dogovor
donija po slovenskite napadi. Ot- Mesta na istok i albanskite pla- (1913) ovaa teritorija bila pode-
tamu poteknuva i osnova~ot na ma- ninski verigi na zapad. lena me|u pobedni~kite sili vo
kedonskata carska dinastija Vasi- Balkanskite vojni Srbija, Grcija
lij I. Zna~itelno namalena, uni{- Za potekloto na imeto Makedo- i Bugarija. Najgolem del od teri-
tena e od Osmanliite vo vtorata nija ima pove}e mislewa. Edni torijata pripadnala na Grcija
polovina na XIV v. smetaat deka imeto go dobila po 34.411 km ili 50,3%, pomal del na
LIT.: Constantino Porfirogenito, De themati-
svojot prv mitski kral Makedon. Srbija 26.440 km ili 38,6% i naj-
bus. Introduzione, testo critico, commento a cura Toa mislewe go zastapuva i geo- mal del na Bugarija 6.798 km ili
di A. Petrusi, Citta del Vaticano, 1952; P. Kole- grafot Strabon. Spored drugi, 9,9%, a oddelni podra~ja bile do-
darov, Obrazuvane na tema †MakedoniÔ# imeto Makedonija proizleguva od
v TrakiÔ, †IzvestiÔ na Instituta za isto- deleni i na Albanija, kako Mala
staromakedonskite zborovi ma- Prespa, Golo Brdo, del od Gora i
riÔ#, XXI, SofiÔ, 1970, 219-240. B. Petr. kos – „golem, visok, planinski#, i dr., so povr{ina od 802 km ili
MAKEDONIJA – etno-istori- don – „zemja#, {to vo bukvalen 1,2%. Vsu{nost, Vardarskiot del
ska i geopoliti~ka teritorija vo prevod bi zna~elo „golema, viso- na Makedonija bil okupiran od
centralniot del na Balkanot. ka, planinska zemja#. So ova ime Srbija, Egejskiot del od Grcija i
Makedonija se ozna~uva niz cela- Pirinskiot del od Bugarija.
Imeto Makedonija go nasledila ta nejzina istorija.
od imeto na istoimenata anti~ka Makedonija ima mo{ne povolna
dr`ava na Filip II i Aleksandar Makedonija, geografska – pla- geografska polo`ba. Sredi{na-
III Makedonski. Prvobitno toa ninsko-kotlinska teritorija na ta smestenost na Balkanskiot
ime se odnesuvalo na mala pro- Balkanskiot Poluostrov. Go za- Poluostrov ovozmo`ila da stane
vincija vo Solunskoto Pole, za- fa}a sredi{niot del na Poluos- krstosnica na va`ni pati{ta i
padno od Vardar. Na toj teren e trovot i {iroko izleguva na Egej- magistrali. U{te vo rimsko vre-
formirana makedonskata dr`ava skoto More i na Solunskiot Za- me preku nea minuvala poznatata
820
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
821
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
822
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
823
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Vo 80-tite godini na XII v. blago- skite planini se osamostoil Vol- ~etokot na 80-tite godini na XIV
rodnikot Dobromir Hrs ja otfr- ka{in, koj bil krunisan za kral i v. zapo~nalo osmanliskoto osvo-
lil vizantiskata vlast i formi- sovladetel na carot Uro{ (1365). juvawe na Makedonija; isto~niot
ral nezavisna dr`avi~ka so cen- Despotot Ugle{a se osamostoil del so gradot Ser (1383), central-
tar vo Prosek, koja se odr`ala do vo Serskata oblast (1365), pod ne- niot so [tip, Veles, Prilep i
po~etokot na XIII v. (1202). Vo pr- gova vlast se nao|ale teritoriite Bitola (1385) i Skopje (1392). Po
vata polovina na XIII v. za prevlast do Strumica i Melnik, so Sveta zaginuvaweto na kralot Marko i
vo Makedonija vojuvale sosednite Gora. Do krajot na 60-tite godini Konstantin Draga{ vo bitkata
balkanski dr`avi: Skopje, Ohrid na XIV v. tie vospostavile hegemo- kaj Rovine (1395) Makedonija pad-
i Ber padnale pod bugarska vlast nija vo Makedonija. Po nivnoto nala pod direktna osmanliska
(1203), so centar vo Solun bilo zaginuvawe vo Mari~kata bitka vlast, osven Solun, koj{to bil
formirano Solunskoto Latinsko protiv Osmanliite (1371), vo Ma- osvoen podocna (1430). K. Ax.
Kralstvo (1204–1224). Vo Prosek kedonija se izdignale sinot na Makedonija vo vremeto na osman-
se osamostoil blagorodnikot Volka{ina kralot Marko i bra- liskoto vladeewe. Vo periodot
Strez (1207–1214), a vo Strumskata }ata Konstantin i Jovan Draga{. me|u Mari~kata bitka (1371) i
oblast (so centarot Melnik) se Dr`avata na kralot Marko, poz- bitkata na Rovine (1395) Makedo-
osamostoil blagorodnikot Slav nata i kako Prilepsko Kralstvo, nija celosno potpadnala pod os-
(1207 – ok. 1230). Vo Makedonija kon krajot na 70-tite godini na manliskata vlast. Vo novoto poli-
vladeele: epirskiot car Teodor I XIV v. se protegala na istok do ti~ko ureduvawe hristijanite sta-
Angel (1224–1246), Bugarite (od oblasta Raec, na sever do Skopje, nale gra|ani od vtor red i ne gi
1230), Nikejcite (1246–1259) i od- na zapad gi zafa}ala Prespa, De- u`ivale istite prava kako i mus-
novo Vizantija (1261). Pred krajot mir Hisar, Pore~e, Ki~evskata limanite. Osnova na novoto ure-
na XIII v. srpskata dr`ava go zavla- oblast i Debar, a na jug do me|ite duvawe bil t.n. timarsko-spahiski
deala severniot del: Skopje, Goren na Pelagonija. Prilepskoto sistem {to se sostoel od dodelu-
i Dolen Polog, Ov~e Pole, Zleto- Kralstvo ja zadr`alo svojata sa- vawe feudalni zemji{ni lena (ti-
vo i Pijanec (1282), kako i Debar, mostojnost do osvojuvaweto na mari, zeameti i hasovi) vo zamena
Ki~evo i Pore~kata oblast (1284). Prilep i Bitola od Osmanliite za ispolnuvaweto na voenite ob-
Kralot Stefan Du{an za desetina (1385), koga Marko ja priznal vr- vrski. Vo po~etokot imalo i hris-
godini (1334– 1345) ja osvoil cela hovnata vlast na sultanot. tijani-timarioti, koi postepeno
Makedonija, osven Solun. Po nego- Bra}ata Jovan i Konstantin Dra- is~eznale. Zemjata ja obrabotuva-
vata smrt (1355), koga srpskata dr- ga{ se osamostoile na teritori- lo feudalno zavisnoto naselenie
`ava zapo~nala da se raspa|a, vo ite pome|u rekite Struma i Var- – hristijani i muslimani, poznati
Makedonija bile formirani ne- dar, so prestolnina vo ]usten- pod imeto raja, koe od XVII v. gi oz-
kolku nezavisni vladenija. dil. Po smrtta na Jovan (ok. na~uvalo glavno hristijanite.
Na teritoriite od Kostur do 1380), Konstantin ja priznal vr- Tie bile dol`ni da im davaat da-
Prizren i od r. Vardar do alban- hovnata vlast na sultanot. Vo po- noci i na feudalniot gospodar i
824
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
Sceni od sekojdnevniot `ivot & freski vo crkvata †Sv. Atanasij Aleksandriski# vo s. @ur~e, Demirhisarsko (1622)
na dr`avata i ne mo`ele slobodno islamizacijata. Taa zapo~nala vo vo Prilep bile krenati prvite
da raspolagaat so svojata zemja. XV v., a najsilniot bran se slu~il buni, a vo esenta 1689 g. izbuvna-
Stopanstvoto imalo naturalen vo vtorata polovina na XVI v., ko- lo Karpo{ovoto vostanie. Zadu-
karakter i selanecot gi zadovolu- ga procentot na islamiziranite {uvaweto na vostanieto i stra-
val svoite potrebi zanimavaj}i se hristijani po gradovite iznesu- vot od represalii predizvikale
so zemjodelstvo i so sto~arstvo. val 25% od gradskata populacija, iseluvawe na hristijanskoto na-
Gradovite, po kratkotrajniot dodeka vo selata samo 3%. Isla- selenie od Severna Makedonija.
zastoj, do`iveale ekspanzija so mizacijata prodol`ila i vo na- Na nivno mesto bile naseleni do-
brz razvoj na zanaet~istvoto i tr- rednite vekovi, zasiluvaj}i se selenici od Albanija, so {to za-
govijata vo niv. Promeni nasta- osobeno vo voenite godini. po~nalo menuvaweto na etni~ki-
nale i vo demografskata struktu- Pravoslavnata Ohridska arhie- ot sostav na naselenieto vo ovoj
ra na naselenieto. Preku koloni- piskopija, i pokraj golemite za- del na Makedonija.
zacija vo Makedonija bile nase- gubi {to gi pretrpela, prodol- Slabata centralna vlast i anar-
leni turski nomadski sto~ari, `ila da funkcionira i po osvoju- hijata vo Imperijata ovozmo`i-
pred sè Juruci, od Mala Azija. Vo vaweto. Sè do nejzinoto ukinuva- le vo vtorata polovina na XVIII v.
XVI v. bile sozdadeni Solunskiot we vo 1767 g. taa bila nositel na vo pogolemiot del od Makedonija
i Ov~epolskiot juru~ki sanxak, a narodnata kultura i duhoven za{- lokalnata vlast da ja prigrabat
nivniot broj dostignal okolu titnik na hristijanite. mo}ni begovi (prete`no od al-
140.000 lica. Po proteruvaweto Promenite vo zemji{nite odnosi bansko poteklo), koi dejstvuvale
od [panija (1492) i od Portuga- i voveduvaweto na ~ifligarski- nezavisno od centralnata vlast.
lija (1497) se doselilo vo Make- ot sistem go zasililo ajdutskoto Polo`bata na rajata stanuvala sè
donija i brojno evrejsko nasele- dvi`ewe i predizvikalo reakci- pote{ka i poradi dejstvuvaweto
nie. Demografskite promeni bi- ja na hristijanskoto naselenie. na krxaliite, voeni dezerteri,
le predizvikani i od procesot na U{te vo 1564/65 g. vo Mariovo i {to zdru`eni vo golemi bandi gi
napa|ale selata i gradovite.
Reformite vovedeni vo Imperi-
jata po 1839 g. zna~ele postepeno
podobruvawe na sostojbata na ne-
muslimanite, koi, formalno, sta-
nale ramnopravni so muslimani-
te. Vo Makedonija do{lo do zgo-
lemuvawe na stopanskiot razvoj,
bila izgradena `eleznica, se vos-
postavile telegrafski i tele-
fonski linii, a trgovijata, po-
sebno me|unarodnata, do`iveala
ekspanzija. Hristijanite bile
poprisutni vo stopanstvoto i vo
trgovijata, u~estvuvaj}i i vo lo-
kalnata gradska vlast. Bila spro-
vedena i teritorijalna reforma,
so koja bile formirani trite vi-
laeti: Solunskiot, Bitolskiot
i Kosovskiot.
Iako po Rusko-turskata vojna
(1877–1878) do{lo do povtorno
vlo{uvawe na ekonomskata i po-
liti~kata situacija, ve}e bil
Karta na Makedonija (1770) sozdaden bogat hristijanski gra-
825
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Kartografski proekt za Balkanot na Carigradskata konferencija (1876/77) Promenite na Balkanot po Berlinskiot kongres
826
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
Damjan Gruev Boris Sarafov Anastas Lozan~ev Zdru`enite ~eti na Pando Kqa{ev i Vasil ^akalarov (1903)
827
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
828
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
829
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
830
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
831
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Kam~e Nakov Popangelov (Daskal Kam~e), crte` na Pane Pop Kocev, i u~ili{teto vo s. Vata{a, kade {to bila
smestena pe~atnicata
Trijazi~niot
re~nik
na \or|ija
M. Pulevski
(1875) Karta na †Makedonija, Epir i Ahaja# od Gerhart Merkator (1589)
832
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
Deklarirawe na preselnicite od Makedonija preku Avstrija vo Rusija vo polovinata na XVIII vek kako pripadnici na †makedonskata nacija#
plan. Preku fazata na slovenobu- donskiot naroden jazik vo u~i- rivalska borba na tu|ite propa-
garizmot, nastanuva i sudirot so li{teto i vo literaturata, a cr- gandi za prevlast vo Makedonija.
samiot bugarizam, najizrazito vo kovnoslovenskiot vo crkvite, za- Toa go zabavuva procesot na afir-
reakcijata protiv bugarskite edno so ve}e organiziranoto ba- macijata na makedonskata pre-
u~ebnici vo makedonskite u~i- rawe za obnovuvawe na ukinatata rodba. Taka i zapo~nuva klu~nata
li{ta, koga i bugarskite nacio- Ohridska arhiepiskopija kako faza na prerodbenskiot proces.
nalni dejci se sprotistavuvaat na samostojna pravoslavna crkva i Sogleduvaj}i ja `elbata na make-
zaedni~kiot jazik zatemelen od uslov za obezbeduvawe makedon- donskiot narod za sopstven jazik
Neofit Rilski ‡ vrz osnova na ski nufus vo {erijatskiot sis- vo svoite u~ili{ta i upornoto
isto~noto makedonsko nare~je tem na Osmanliskata Imperija. odbivawe na bugarskite u~ebni-
(1835‡1844). Toga{ kone~no se na- Po Krimskata vojna (1856), ne bez ci, za da se infiltrira bugarska-
lo`uva isto~nobugarskoto nare~- rusko vlijanie, ova dvi`ewe se ta nacionalna ideja vo Makedo-
je kako osnova na sovremeniot bu- zasiluva i e naso~eno pred sè pro- nija, Bugarskoto ~itali{te vo
garski literaturen jazik. Prvite tiv gr~kiot jazik i gr~kata kniga Carigrad formira specijalna
projavi na makedonskata (imenski vo u~ili{tata i vo crkvite, za komisija (na ~elo so P. R. Slavej-
u{te neizdiferencirana) nacio- upotreba na †na{inskiot# vo kov) za podgotovka na bugarski
nalna svest se manifestiraat so u~ili{tata i slovenskiot vo u~ebnici †na makedonskoto na-
Kuku{kata unija (1859). crkvite. Otporot na †na{izmot# re~je# (1869). No idejata stana
Pojavata na u~ebnicite †na make- protiv bugarskata penetracija vo
donskoto nare~je# ja predizvikuva Makedonija organizirano se za-
i gr~kata reakcija protiv make- siluva po obrazuvaweto na Bugar-
donskoto ime, proglasuvaj}i gi skata egzarhija (1870).
anti~kite Makedonci za Grci. Toga{ o`ivuva i srpskata naci-
Toga{ makedonskata prerodba onalna propaganda i se poveduva
preminuva vo nova faza koga na-
{ite intelektualci i anti~kite
Makedonci gi proglasuvaat za
Sloveni i prethodnici na Kiri-
la i Metodija, pa vo osnovata na
borbata za nacionalna afirmaci-
ja gi postavuvaat Filip II i Alek-
sandar III Makedonski, pretstavu-
vaj}i se i samite za direktni niv-
ni potomci. Toa be{e silen mit Statijata na P. Slavejkov vo vesnikot
†Makedonija# (18. I 1871)
{to ima{e pozitivno vlijanie vo
procesot na nacionalnata iden- bespredmetna po brzoto sozdava-
tifikacija vo narednata etapa. we na Bugarskata egzarhija, koga
Osnovnite karakteristiki na ma- so turskite zakoni be{e pomog-
kedonskata kulturno-nacional- nato slobodnoto vleguvawe na bu-
na prerodba vo ovoj period se Fermanot za garskata propaganda vo Makedo-
osnovaweto
pro{iruvaat so streme`ot za na Bugarskata nija. Vo tie novi okolnosti Sla-
egzarhija vejkov se osmeluva vo svojot ves-
upotreba i afirmacija na make- (24. II 1870)
833
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nik †MakedoniÔ# (18. I 1871) prv- ~in jazik. Vo 60-tite i 70-tite go-
pat javno da progovori i za †Ma- dini na XIX v. se pojavuvaat stiho-
kedonskoto pra{awe# {to go ka- vite na Konstantin Miladinov,
rakterizira kako †separatis- Konstantin i Andreja Petkovi~,
ti~ko# nacionalno dvi`ewe i Rajko @inzifov, Grigor Prli~ev
pritoa gi nabele`uva osnovnite i \or|ija Pulevski, a od 90-tite
barawa na Makedoncite: za svoj godini i raznovidnite literatur-
jazik, svoja crkva i svoja kultur- ni tvorbi na Vojdan ^ernodrin-
no-istoriska avtonomija, raz- ski, Marko Cepenkov, D. Haxidi-
li~na od bugarskata. nev, Petar Poparsov i dr.
Celi 20 godini podocna (1888– Vo soglasnost so evropskiot
1891) i srpskata propaganda pravi trend, po~nuva i intenzivno obja-
sli~en obid so bukvarite i ~itan- vuvawe na makedonskiot usten
kata na Stojan Novakovi} na srbi- folklor (Stefan Verkovi}, Bra-
ziran makedonski jazik za da mo`e }ata Miladinovci, \or|ija Pu-
i taa, kako znatno zadocneta, po- levski, Ivan Jastrebov, Kuzman
lesno da prodre vo Makedonija. [apkarev, Marko Cepenkov, An-
Me|utoa, brzo se uviduva deka po ton Popstoilov, Vasil Ikono-
toj pat samo se zasiluva makedon- mov, Petar Draganov i dr.). Para-
skata nacionalna svest, pa dvete lelno so toa se pojavuva i make-
propagandi brzo se otka`uvaat od donskata nau~na misla (Kon-
takviot iznuden eksperiment. stantin Miladinov, \or|ija Pu-
Vo borbata za naroden jazik vo levski, Georgi Balas~ev, Trajko
obrazovanieto u{te vo prvata Kitan~ev i dr.), no i obidi za
polovina na XIX v. se pojavuva sopstven pe~at so vesnicite:
potrebata i za svoi pe~atnici, †MakedonskiŸ glasÍ# (1885–87),
pa e otvorena Solunskata pe~at- †Makedonski list# (1887), †Ma- Prvite izdanija na makedonski jazik
nica na Teodosija Sinaitski kedoniÔ# (1888–1893), †GlasÍ Ma- od J. Kr~oski (Budim 1814)
(1838–1841) i Vata{kata na Das- kedonski# (1893–1898), †Balkan- avtonomija. So toa i zapo~nuva
kal Kam~e, no se pravi i obid za ski glasnik# (1902), †BalkanÍ# re{ava~kiot del od makedonski-
slovenizirawe na gr~kata pe~at- (1903) i dr. ot prerodbenski proces. Obidite
nica na Kirijak Dr`ilovi~ vo Toa e ve}e epohata na revolucio- na Drugarstvoto za otvorawe u~i-
Solun (1860). Potrebata za sops- nerno-politi~kata komponenta li{ta na makedonski jazik
tveni u~ebnici se obiduvaat da ja na osloboditelniot prerodben- (1903‡1905 i 1910‡1911) i dejnos-
zadovolat u~ebnikarite Anato- ski tek {to se izrazuva niz Raz- ta na Makedonskata kolonija vo
lija Zografski (1838), Partenija love~koto vostanie (1876), so Petrograd (1911‡1917), kako
Zografski (1857–1858), a podocna dobrovolcite vo Srpsko-turskata opolnomo{ten pretstavnik na
i Dimitar Makedonski i Dimi- (1876) i vo Rusko-turskata vojna makedonskiot narod pred Evro-
tar Uzunov (1867‡1868), Kuzman (1877‡1878), preku Kresnenskoto pa, gi postavuvaat osnovite na
[apkarev (1868‡1874) i \or|ija makedonsko vostanie (1878‡1879), epohata za kone~na afirmacija
M. Pulevski (1873 i osobeno Makedonskata liga so Narodno- na kulturno-nacionalnata misla
1875). Obidi za objavuvawe gra- to sobranie na Makedonija i za nacionalno-politi~ko oslo-
matika na makedonskiot jazik Privremenata vlada na Makedo- boduvawe i dr`avno konstitui-
pravat pove}emina (Dimitar Mi- nija so Ustavot za dr`avnoto rawe na Makedonija.
ladinov, Partenija Zografski, ureduvawe na Makedonija (1880– Balkanskite vojni so Bukure{-
Georgi Dinkata, Venijamin Ma- 1881). Ovoj podem na nacionalna- kiot dogovor (1912‡1913) ja raz-
~ukovski), no samo \or|ija Pu- ta svest preku †lozarstvoto# vo bivaat teritorijalnata celost na
levski uspeva i da go nape~ati pr- Sofija (1890‡1892) stignuva do Makedonija, Prvata svetska vojna
viot del na svojot obid †Slogni- Dru{tvoto †Vardar# (1893‡1894) i Versajskiot dogovor (1914‡
ca re~ovska# (1880). i potoa do Makedonskiot klub vo 1919) ja zatvrduvaat podelbata na
Paralelno so toa se zadovoluva i Belgrad (1902), pa so formirawe- zemjata, no ne ja spre~uvaat i ide-
potrebata za literatura na maj- to na Makedonskoto nau~no-li- jata za osloboduvawe i obedinu-
teraturno drugarstvo vo S.-Pe- vawe na makedonskiot narod. Toa
terburg (1902) i negovata kom- go potvrduvaat: programskoto
pletna i kompleksna nacionalna pismo na Bitolskiot kru`ok
programa (12. XI 1902) se zaokru- (15. VIII 1912), Op{tomakedon-
`uva predilindenskiot period. skata konferencija vo Veles (de-
Ilindenskiot podvig (2. VIII 1903) kemvrri 1912), memorandumite
ja utvrdi dr`avnosnata svest na na Makedoncite (1 mart i 7 juni
narodot, a MNLD so oficijalno- 1913), †Kartata na Makedonija
to voveduvawe na makedonskiot po programa na makedonskite na-
jazik prvpat vo slu`bena upot- rodnici# (1913) na makedonski
reba (~l. 12 od Ustavot, 1903) i so jazik, osnovaweto i dejnosta na
†Na~alnoe negovata nau~na kodifikacija i Slovenomakedonskoto nacional-
u~enie prakti~na primena vo knigata na no-prosvetno dru{tvo †Sv. Ki-
za decata#
(Carigrad,
K. P. Misirkov †Za makedoncki- ril i Metodija# (1912) i Rusko-
1857) od te raboti# (1903), dovr{ena vo sp. makedonskoto blagotvorno dru{-
Partenija †Vardar# (1905), nau~no gi prok- tvo †Sv. Kiril i Metodija#
Zografski
i †Sve{tena lamira nacionalnite priorite- (1913) vo Peterburg, statiite
istorija#
(Carigrad,
ti: makedonskata nacija, make- na D. ^upovski, G. Georgov, K.
1867) od donskiot jazik, makedonskata Misirkov i drugi vo ruskiot pe-
Dimitar crkva i kulturno-nacionalnata ~at i osobeno vo sp. †Makedon-
Makedonski
834
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
835
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
836
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
Vodenicata na Karadak kade {to bil razbien Karada~kiot narodnooslo- Nekrolog za zaginatite borci na Kozja~kiot i Karada~kiot
boditelen partizanski odred (12. X 1941) narodnoosloboditelen odred (1945)
837
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Razoru`uvawe na italijanskata fa{isti~ka Podelbata na Makedonija na operativni zoni na NOV i POM i pet oblasni komiteti na KPM (1943)
vojska vo Zapadna Makedonija
bodnite teritorii se sozdavaa i telen front (SNOF, oktomvri ve}e dobi masoven op{tonaroden
legalni NOO, be{e formiran 1943 ‡ april 1944) i Slavjanoma- karakter (letoto 1944).
prviot legalen Okoliski NOO kedonskata osloboditelna vojska Vo Pirinskiot del na Makedoni-
vo slobodnoto Ki~evo (26. IX (SOV) kako vooru`en del na ja bea formirani NO brigada †Ja-
1943), bea organizirani sanitet- SNOF, vo ~ii ramki dejstvuvaa ne Sandanski# i Pirinskiot par-
ska i ambulantna slu`ba, bea ot- NOPO †Lazo Trpovski# i NO- tizanski odred †Rila#, a Petri~-
voreni prvite u~ili{ta na make- PO †Vi~o#. G[ na NOV i POM kiot partizanski odred be{e vo
donski nastaven jazik i se odr`a po~na da vodi pokrupni voeni postojana vrska so edinicite na
Prviot sve{teni~ki naroden so- operacii. Be{e formirana Vto- ELAS na pl. Ali Botu{. [irum
bor kako za~etok na avtokefal-
nosta na MPC. Izdava~kata dej-
nost na makedonski jazik dobiva-
{e u{te pogolemi razmeri. Be{e
objaven Manifestot na G[ na
NOV i POM (vo po~etokot na
oktomvri 1943) kako programski
dokument za celite na NOAVM.
Pri G[ pristigna i prvata an-
gliska sojuzni~ka misija kako
zna~aen akt na me|unarodno priz-
nanie na NOAVM. Voenite sili
na NOV i POM narasnaa na 6 ba-
taljoni, edna ~eta so te{ko oru`-
je i edna baterija topovi (X-XI
1943), a be{e formirana i Prva- Slobodni teritorii vo Makedonija vo 1943 g.
ta makedonsko-kosovska NOU
brigada (11. XI 1943). CK na KPM rata MNOU brigada (s. Fu{tani,
i G[ na NOV i POM go formi- Meglensko, 20. XII 1943) i po dva
raa Inicijativniot odbor za svi- dena tamu se odr`a i Prviot kon- Partizani od Pirinskiot del na Makedonija
kuvawe na ASNOM (vtorata po- gres na NOMSM, so u~estvo na
lovina na noemvri 1943) i bea iz- 288 delegati od mladinskite or- Makedonija bea formirani ok.
brani 42 delegata za Vtoroto za- ganizacii. Voenite edinici us- 500 NOO i bea izbrani 116 dele-
sedanie na AVNOJ (Jajce, 29. XI pe{no im se sprotistavuvaa na gati za Prvoto zasedanie na AS-
1943), koi poradi voenite uslovi nadmo}nite neprijatelski sili NOM (man. †Sv. Prohor P~iw-
ne uspeaja da u~estvuvaat vo nego- vo ednomese~niot Fevruarski po- ski#, 2. VIII 1944) kako najvisoko
vata rabota. Vo Kostursko i Le- hod (1944) vo dol`ina od ok. 400 zakonodavno i izvr{no narodno
rinsko, vo Egejskiot del na Make- km, vo najnepovolni vremenski pretstavni~ko telo na makedon-
donija, bea formirani Slavjano- uslovi, i vo Proletnata ofanzi- skata dr`ava, na koe makedonski-
makedonskiot narodnooslobodi- va (25. IV ‡ 19. VI 1944). NOAVM ot jazik be{e proglasen za slu`-
838
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
839
M MAKEDONIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
840
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONIJA M
841
M †MAKEDONIJA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
842
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †MAKEDONIKA# M
(1941). Igral vo Elitnata divi- da). Taa se protegala glavno na te- kedonije krajem antike, ZRVI, XXXV, Be-
zija na Bugarija. Uspesite na ritorijata na nekoga{nite rano- ograd, 1996, 77-92; T. Mommsen, The Provin-
ces of the Roman Empire, from Caesar to Dioc-
Klubot, manifestaciite na na- anti~ki kralstva Pajonija i Pe- letian, Chicago, 1974. V. L.
viva~ite protiv bugarskata oku- lagonija, oblasta Devriop, {to
pacija i ilegalnata rabota na zna~i vo Sredno Povardarje, †MAKEDONIJA PROEKT# AD,
~lenovite na Klubot dovele do sredniot i dolniot tek na r. Bre- Skopje – proektantska organiza-
negovoto isklu~uvawe od Elit- galnica i sredniot i severniot cija osnovana vo 1954 g. od komu-
nata divizija i prefrluvawe vo del na visoramninata Pelagoni- nalnite organizacii †Arhitekt#
ligata na Skopskata fudbalska ja, zaedno so Demir Hisar. Vo na- i Zavodot za stanbena izgradba
oblast (1943). Nekoi od igra~i- ukata sè u{te e diskutabilno da- pri NO na Sobranieto na gradot
te, me|u koi Dragan Gerov, Ki- li provincijata se protegala vo Skopje. Sega{noto ime i dejnosta
ril Simonovski-Xina, Savo regionot na Ki~evo i vo Polo{- na firmata se utvrdeni vo 1961 g.
Cvetkovi} i drugi, oti{le vo kiot region. Pokraj glavniot Od 1996 g. stanuva akcionersko
partizani, {to silno odeknalo grad Stobi, pova`ni gradski cen- dru{tvo. Ima izraboteno golem
vo Makedonija i vo Bugarija (ap- tri bile Arg pod Klepa, Pelago- broj proekti za u~ili{ta, turis-
ril 1944). nija (Kru{evica, Prilepsko), ti~ki i delovni objekti, soobra-
LIT.: Du{an Stanimirovi}, Prilog kon Astrajon (Pilav Tepe, s. ©opur), }aj i dr., a vr{i i konsultantski
pra{aweto za ulogata i pridonesot na Bargala (Gorni Kozjak) i Zapara uslugi vo zemjata i vo stranstvo
SK †Makedonija# od Skopje vo narodni- (Krupi{te), Kelenidin (Vini- (Centralna i Isto~na Evropa,
ot otpor i borba protiv bugarskata ca), Armonija (Kalata, kaj Make- Severna Afrika, Bliski Istok,
okupacija. †Prilozi za istorijata na fi-
zi~kata kultura vo Makedonija#, Skopje, donska Kamenica). Prvpat e spom- Rusija i vo porane{nite jugoslo-
1975, 15–24. D. S. nata vo 482 g. (formirana vo 479– venski republiki).
482); go opfa}ala severniot del IZV.: Materijali od dokumentacijata na
†MAKEDONIJA# (Lozana, [vaj- na Makedonija so centar vo Sto- †Makedonija proekt#, Skopje. R. D.
carija, 1916‡1919) ‡ dru{tvo za bi. Posleden pat se spomenuva vo
odbrana na pravata na Makedon- XI Justinijanova novela (535), ne MAKEDONIJA SALUTARIS
cite. Bilo formirano od Make- i vo CXXXI (545), {to zna~i bila – rimska docnoanti~ka provinci-
doncite vo Lozana, pove}eto stu- ukinata me|u 535–545 g. ja. Prvpat e spomnata vo 395/396 g.
denti, vo vremeto na Prvata svet- (formirana najrano vo 379/380 g.).
LIT.: F. Papazoglu, Makedonski gradovi Ja opfa}ala severozapadna Make-
ska vojna, so cel da dejstvuva za u rimsko doba, Skopje, 1957; I. Mikul~i},
odbrana na pravata na Makedon- Anti~ki gradovi vo Makedonija, Skopje, donija. Formirana za zasiluvawe
cite. Dru{tvoto i drugite make- 1999, 207-210, 218-219, 335-350; Z. KostiÊ, na odbranata od varvarite; ukina-
donski dru{tva vo [vajcarija se Osvrt na administrativne podele Ma- ta najdocna vo 402 g.; teritorijata
kedonije krajem antike, ZRVI, XXXV, Be- podelena na sosednite provincii
obedinile vo Sojuz so Generalen ograd, 1996. B. Petr., V. L.
sovet (15. XII 1918). Nov Epir i Prevalitana.
LIT.: Quben Lape, Aktivnosta na Glav- †MAKEDONIJA DENES# ‡ LIT.: Z. KostiÊ, Osvrt na administra-
niot odbor na makedonskite dru{tva vo dneven informativno-politi~ki tivne podele Makedonije krajem antike,
[vajcarija, †Glasnik# na INI, 1, 1965; nezavisen vesnik. Prviot broj iz- ZRVI, XXXV, Beograd, 1996; M. Mirkovic, Vil-
Mihajlo Minoski, Federativnata ideja las et domaines dans l`Illyricum central (IVe-VIe si-
vo makedonskata politi~ka misla,
legol na 17 septemvri 1998 g. vo ècle), ZRVI, XXXV, Beograd, 1996. B. Petr.
Skopje, 1985. M. Min. Skopje, izdava~ †MAKDEN#. Os-
nova~ i direktor Georgi Ajanov- †MAKEDONIKA# – prva make-
†MAKEDONIJA (MACEDO- ski, prv glaven i odgovoren ured- donska multimedijalna enciklo-
NIA)# (Indijanopolis, Indijana, nik Milan Banov. Od 2004 g. Keti pedija. Edinstven i originalen
SAD, 1932) ‡ mese~no spisanie Mickovska. Vesnikot prestanuva makedonski proizvod {to ja pret-
posveteno na makedonskoto dvi- da izleguva na 8. II 2007 g. B. P. \. stavuva Makedonija. Sodr`i po-
`ewe za sloboda i nezavisnost, ve}e od 2.000 stranici tekst, 1.000
na angliski jazik. Izdava~ bil MAKEDONIJA PRVA (MACE- fotografii, okolu 300 tabeli i
Centralniot komitet na make- DONIA PRIMA) – docnoanti~ka grafikoni i pove}e od 3 ~asa vi-
donskata politi~ka emigracija provincija so sedi{te vo Tesalo- deo- i audio-materijali. Vo nejzi-
vo SAD i Kanada. Urednik bil T. nika (Solun). Vo ramkite na ad- nata podgotovka u~estvuvaa pro-
Kalev. Izleguvalo mese~no (os- ministrativnata provinciska fesionalci od site opfateni ob-
ven vo juli i avgust) i bilo pod reorganizacija na Carstvoto, Di- lasti. Enciklopedijata nudi in-
direktno vlijanie na VMRO. Ob- oklecijan ja podelil ranorimska- formacii za makedonskoto kul-
javeni se vkupno 10 broja. Vo nego ta provincija Makedonija na dva turno nasledstvo, istorijata,
sorabotuvale Xon Bejkles, Bazil dela. Provincijata Makedonija filmot, teatarot, muzikata, nau-
Bolgar, Simeon Eftimov, d-r Sa- Prva pripadnala vo diecezata kata, sportot, dr`avata, ekono-
ul Medan, Mileti~, Vangel G. Su- Makedonija. Nejzinata teritori- mijata i ekonomskite pokazate-
garev, Fric Konrad, pisatelot ja gi opfa}ala podra~jata na Dol- li, zdravstvoto, obrazovanieto,
Stojan Hristov i dr. na Makedonija: dolniot tek na makedonskite prirodni ubavini
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma-
Halijakmon, dolniot tek na Ak- i turisti~kite atrakcii. Dr. M.
kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr- sij (od Demir Kapija do utokata)
vite po~etoci do 1945 godina), Skopje, i Dolni Strimon. Ju`niot del ja
1980, 143‡144; D-r Boro Mokrov ‡ M-r To- opfa}al visoramninata Pelago-
me Gruevski, Pregled na makedonskiot nija so gradot Herakleja Linkes-
pe~at (1885‡1992), Skopje, 1993, 70.S. Ml. tidska, kaj Bitola. Pova`ni gra-
MAKEDONIJA VTORA (MA- dovi bile Filipi, Dion, Edesa,
CEDONIA SECUNDA) – docnoan- Beroja i Pela. Na sever provin-
ti~ka provincija. Severniot del cijata se protegala na podra~jeto
na Provincijata Makedonija vo {to deneska go zazema RM, poto~-
docniot IV v. bil izdelen vo po- no regionite Bitola, Resen, Va-
mala provincija Makedonija Sa- landovo, Gevgelija i Strumica.
lutaris (Macedonia Salutaris), koja LIT.: F. Papazoglu, Makedonski gradovi
podocna }e se preimenuva vo Ma- u rimsko doba, Skopje, 1957; Z. KostiÊ,
Osvrt na administrativne podele Ma- †Makedonika# & multimedijalna enciklopedija
kedonija Vtora (Macedonia Secun-
843
M MAKEDONISTIKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
844
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKA M
845
M MAKEDONSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
MAKEDONSKA ANTIFA[IS-
TI^KA ORGANIZACIJA
(MAO) (1942 – 1943) – makedonska
politi~ka organizacija formi-
rana vo Vodensko po inicijativa
na KPG. Na ~elo na organizacija-
ta bile Vangel Ajanovski-O~e,
Angel Gacev, Risto Kordalov,
Dini Papajankov i dr. Celta na
organizacijata bila, vo sojuz so
gr~kate EAM-ELAS, da se bori
protiv fa{isti~kite sili. Vo
1943 g. bila raspu{tena.
LIT.: Ajanovski Vangel-O~e, Egejski buri,
Skopje, 1975; Hr. Andonovski, Makedonci-
te pod Grcija vo borbata protiv fa{iz-
mot 1940–1944, Skopje, 1968. St. Kis.
MAKEDONSKA ASOCIJA-
CIJA ZA ISTORIJA NA ME- Makedonskata berza na hartii od vrednost AD Skopje
DICINATA (MAIM) ‡ stru~-
na i nepro- kako akcionersko dru{tvo, vrz RM. Makedonskata berza za har-
fitna asoci- osnova na poseben zakon, a nejzi- tii od vrednost (MBHV) go orga-
jacija na is- niot osnova~ki kapital iznesu- nizira trguvaweto so hartii od
tra`uva~i i va{e 15 milioni evra. Rabotewe- vrednost vo RM. Taa e osnovana
istori~ari to na bankata e zasnovano na ne- na 13. IX 1995 g. od 13 banki, 3 osi-
na medicina- kolku principi: po~ituvawe na guritelni dru{tva i 3 {tedilni-
ta i zdravs- pazarnite principi, nezavisnost ci, kako akcionersko dru{tvo
tvenata kul- vo odlu~uvaweto, komplementar- {to raboti vrz neprofitna osno-
tura. Celta e nost namesto konkurencija na ko- va. Prvoto trguvawe na Berzata e
da go istra- mercijalnite banki i nefinansi- organizirano na 28. III 1996 g. Vo
`uva medi- rawe na dr`avni organi i pret- tekot na prvata godina od postoe-
cinskoto mi- prijatija vo dr`avna sopstve- weto (1996) e ostvaren skromen
nato na make- nost. Bankata gi izvr{uva sled- promet od 34,7 milioni denari
donskite i na nive aktivnosti: finansirawe na (okolu 670.000 evra). Trguvaweto
Zbornik na trudovi razvojot na mali i sredni pret- na MBHV inicijalno se odviva-
od Prviot kongres balkanskite
na Asocijacijata prostori. prijatija (preku kreditni linii, {e na †parket#, no od april 2001
za istorija prete`no od stranski izvori), g. vakviot na~in na trguvawe se
na medicinata Formirana e
na 4. VI 1998 finansirawe na izvozot, izdava- zamenuva so avtomatiziran elek-
g. vo [tip, kade {to se nao|a i se- we garancii za izvozni zdelki i tronski sistem na trguvawe {to
di{teto. MAIM e inicijator i osiguruvawe i reosiguruvawe na e nare~en BEST. Po~nuvaj}i od
osnovopolo`nik na Balkanskata izvozot. Bankata ne prima depo- 20. VI 2001 g. raboti vrz profitna
asocijacija za istorija na medi- ziti od naselenieto i od pravni osnova. MBHV pretstavuva javen,
cinata i organizator na Prviot lica, ne vr{i platen promet i ne transparenten i organiziran pa-
balkanski kongres za istorijata trguva so hartii od vrednost. Is- zar na koj se sre}avaat ponudata i
na medicinata (Ohrid, 23‡25. X to taka, bankata ne gi kreditira pobaruva~kata za hartii od vred-
2003). MAIM e organizator i na pretprijatijata direktno tuku nost i se formiraat nivnite pa-
dvata makedonski kongresi za is- svoite aktivnosti gi izvr{uva zarni ceni. Trguvaweto na MBHV
torijata na medicinata. Prviot preku izbrani komercijalni ban- se vr{i spored odredeni sistemi
se odr`a vo [tip (7‡8. VI 2001), a ki, t.n. †banki-u~esni~ki#. Ban- i proceduri za trguvawe. Sekoja
Vtoriot kongres vo Strumica kata raboti spored istite zakon- transakcija so hartii od vred-
(3‡5. XI 2005). P. B. ski propisi {to va`at za komer- nost se izvr{uva so posredstvo na
cijalnite banki i podle`i na su- institucija-~lenka na Berzata.
MAKEDONSKA BANKA ZA pervizija od strana na NBRM. ^lenki na MBHV se brokerski
PODDR[KA NA RAZVOJOT – LIT.: Qup~o Trpeski, Pari i bankarstvo, dru{tva i banki. Na Berzata pos-
razvojna banka vo dr`avna sops- Economy Press, Skopje, 2003, 551-554. G. P. tojat dva glavni pazarni segmen-
tvenost, formirana so cel da go ta: oficijalen i neoficijalen
poddr`i razvojot na malite i MAKEDONSKATA BERZA NA pazar. Oficijalniot pazar gi
srednite pretprijatija i da obez- HARTII OD VREDNOST AD vklu~uva hartiite od vrednost
bedi finansiska poddr{ka na iz- SKOPJE – prva organizirana {to se na kotacija na MBHV, a
vozot. Taa e osnovana vo 1998 g. berza na hartii od vrednost vo toa se hartii na pogolemi kompa-
nii, so pogolema disperziranost
na akciite, i koi imaat zna~ajni
obvrski da obelodenuvaat infor-
macii za svoeto rabotewe. Neo-
ficijalniot pazar gi vklu~uva
glavno hartiite na relativno po-
mali kompanii ili kompanii so
pomala disperziranost na akcii-
te, a nivnite obrski za obelode-
nuvawe na informaciite se ne{-
to pomali. Poslednite dve godi-
ni klasi~noto berzansko trguva-
we do`ivea silen porast: vo te-
Razgleduvawe na Predlog-zakonot za osnovawe na Makedonskata banka za poddr{ka na razvojot
846
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKATA M
847
M MAKEDONSKATA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
848
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKATA M
849
M MAKEDONSKATA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
muzi~ki rakopisi, a samiot Kli- nov-Gradoborski, Naum Miladin ja kompozitori i muzi~ki umet-
ment polagal golemo vnimanie na i dr.). Vo toa vreme doa|a i do po- nici od site profili, {koluva-
crkovnoto peewe vo edukacijata javata na t.n. gradska pesna, pod ni na muzi~kite akademii na po-
na sve{tenstvoto. vlijanie na zapadnoevropskata rane{nata dr`ava. Avtorite od
muzi~ka kultura i pismenost, do ovoj tvore~ki krug otvoraat novi
prvite melografirani narodni stilski nasoki i ja zbogatuvaat
pesni, harmonizacii i tvore~ki makedonskata muzika so golem
obidi. Najistaknatiot avtor od broj kamerni, simfoniski i mu-
krajot na XIX i po~etokot na XX zi~ko-scenski ostvaruvawa. Od
v. e Atanas Badev (1860-1908), av- po~etokot na sedumdesettite go-
tor na †Zlatoustova liturgija#, dini na vekot po~nuva i poopstoj-
obrabotki na narodni temi i dr. noto muzikolo{ko istra`uvawe
Vo vremeto me|u dvete svetski na muzi~koto minato, a niza sora-
vojni doa|a do relativna moder- botnici na Institutot za fol-
Kiril nizacija na muzi~kiot `ivot: se klor †Marko Cepenkov# davaat
Makedonski, dragoceni prilozi vo prou~uva-
plakat za operata formiraat brojni horski dru{-
†Goce# (1958) tva, se odigruvaat muzi~ko-scen- weto na makedonskiot muzi~ki
Po propa|aweto na Samuilovoto ski izvedbi i se podobruva muzi~- folklor. Slednite generacii
Carstvo, ohridskata crkovna in- kata nastava. Toga{ zapo~nuva muzi~ki avtori, {koluvani na
stitucija bila simnata na rang na dejnosta i na najstarata generaci- FMU vo Skopje i vo drugi cen-
arhiepiskopija. Bogoslu`bata vo ja sovremeni makedonski muzi~a- tri, gi prodol`uvaat nastojuva-
Ohrid i vo drugite makedonski ri i kompozitori, koi }e gi os- wata na prethodnicite, obra}aj-
centri se odvivala na gr~ki ja- tvarat najzna~ajnite dela vo po- }i se kon folklorniot idiom niz
zik, a najgolemiot del na rakopi- voeniot period na makedonskata svoevidni varijanti, soodvetni
site od Klimentovata zbirka bi- muzika. Toj se odviva vo uslovi na na aktuelnite struewa vo muzi~-
le uni{teni, dodeka najubavite sestran nepre~en kulturen ras- koto tvore{tvo. Od sredinata na
od niv bile prevedeni na gr~ki te` vo Republikata. Neposredno XX v. Skopje pretstavuva zna~aj-
jazik. Od toj period za naukata po osloboduvaweto na Skopje (24. na muzi~ka metropola so bogati
posebno bogatstvo pretstavuvaat XI 1944), osnovan e Simfoniski nastani na koncertniot podium i
Ohridskite nevmatski rakopisi, orkestar, koj potoa prerasnuva vo na operskata scena, kade {to nas-
sozdavani vo XI-XIV v. na gr~ki ja- Makedonska filharmonija. Vo tapuvaat istaknati doma{ni ins-
zik, od koi najinteresnite ~ekaat dekemvri i.g. se otvora Srednoto trumentalni i vokalni solisti i
podrobna muzikolo{ka obrabot- muzi~ko u~ili{te. Prvata oper- dirigenti i svetski renomirani
ka. So usnoto prenesuvawe na tra- ska pretstava, so koja e ozna~en gostuva~ki umetnici. Vo Repub-
dicijata vo narodnoto crkovno po~etokot na dejnosta na Skop- likata se odr`uvaat muzi~ki
peewe se za~uvale i se vnesuvale skata opera, e izvedena na 9. V festivali so me|unarodno reno-
elementi na doma{niot fol- 1947 g. vo MNT. Osnovopolo`ni- me (Ohridsko leto, Interfest vo
klor, pa iako vo namalen obem, ci na site profesionalni insti- Bitola), kako i festivali na za-
slovenskata muzi~ka pismenost tucii i na brojni amaterski mu- bavnata, narodnata i xez-muzi-
prodol`ila da se neguva vo nekoi zi~ki kolektivi se: St. Gajdov kata, so poznati svetski inter-
manastiri na terenot. Me|u ma- (1905‡1992), @. Firfov (1906‡ pretatori i potvrdeni avtori i
lobrojnite slovenski rakopisi 1984), T. Skalovski (1909‡2004), grupi vo site `anrovi i stilski
od toj period {to fragmentarno Tr. Prokopiev (1909‡1979) i P. orientacii. Dr. O.
sodr`at nevmatski znaci za pee- Bogdanov-Ko~ko (1913‡1988). Na MAKEDONSKATA NARODNA
we se izdvojuvaat Bitolskiot tvore~ki plan, tie ja unapreduva- STUDENTSKA GRUPA †GOCE
triod od XII v. i t.n. Bolowski at horskata literatura, a nekoi DEL^EV# (1919–1934) – asocija-
psaltir od XIII v., sozdaden vo oh- od niv, vo tekot na slednite dece- cija na studentite formirana vo
ridskoto selo Ramne. Toa e vre- nii, se zafa}aat i so pokrupni Sofija kako Makedonska student-
meto i na najistaknatiot vizan- vokalno-instrumentalni dela. ska grupa †Goce Del~ev# (1919), no
tiski muzi~ar i kompozitor, re- Pokraj niv, vo prvite tvore~ki i vo vremeto na politi~kite ubi-
formator na duhovnata muzika i organizaciski dejnosti u~estvu- stva na Makedoncite vo Bugarija
na nevmatskoto pismo, Jovan Ku- vaat i drugi avtori i muzi~ki (1923), koga e likvidiran i nejzi-
kuzel, makedonski Sloven, roden umetnici. niot pretsedatel Taraljamov,
vo debarskiot kraj. Negovoto Kon sredinata na pedesettite go- Grupata privremeno ja prekinuva
obemno delo, spored nekoi istra- dini od X v. doa|a nova generaci- dejnosta. Koga tie ubistva go stig-
`uvawa, sodr`i i elementi na nuvaat vrvot, †nezavisnite stu-
tradicionalnoto narodno peewe denti na Sofiskiot dr`aven uni-
na makedonskite Sloveni. verzitet# ja objavuvaat bro{ura-
Sledniot period e karakteristi- ta †Ne mo`eme ve}e da mol~ime!#
~en po diskontinuitetot {to (1929) i svikuvaat mladinski kon-
nastanal vo pismenoto muzi~ko gres, no i toj e zabranet. Vo sled-
sozdavawe na slovenski jazik. nata godina progresivnite stu-
Najzna~ajnata etapa vo vremeto denti Makedonci vo Bugarija ja
na turskoto vladeewe e XIX v.. Vo obnovuvaat starata studentska
epohata na makedonskata prerod- asocijacija pod imeto Makedon-
ba, vo crkovnoto peewe doa|a i do ska narodna studentska grupa †Go-
obnova na pismenata muzi~ka tra- ce Del~ev# (1930) kako legalen
dicija vrz reformiranata Hri- klon na VMRO(Ob) so idejna
santova nevmatska notacija. Li- platforma vrz principite na
turgiskiot ~in go zbogatuvaat so Majskiot manifest (6. V 1924).
svoi napevi niza doma{ni avtori MNSG †Goce Del~ev# objavi 6
(Kalistrat Zografski, Joan Har- Od izvedbata na operata †Car Samuil# broja od svojot †organ na progre-
mosin Ohridski, Dimitar Zlata- od K. Makedonski (1968)
850
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKA M
851
M MAKEDONSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
852
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKATA M
853
M MAKEDONSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
854
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKA M
preku tri televiziski servisi i i vo rakovodeweto na Goce Del- sponirale kako neprijatelski si-
~etvrti & sobraniski kanal, a so ~ev, potoa Pere To{ev, \or~e li kon makedonskoto oslobodi-
svojata programa pretstavuva Petrov, Jane Sandanski i drugi telno delo. Vo taka nepovolno
vistinski javen, moderen servis makedonski revolucioneri. opkru`uvawe za poefikasno vo-
na gra|anite na RM. J. F. dewe na osloboditelnata borba, a
so ogled na toa deka i slovensko-
†MAKEDONSKA REVIJA ZA to naselenie vo Odrinsko se nao-
KAZNENO PRAVO I KRIMI- |alo vo ista polo`ba i vleguvalo
NOLOGIJA# – stru~no spisa- vo granicite na Egzarhijata,
nie, ~ij izdava~ e Zdru`enieto za MRO se opredelila da go organi-
kazneno pravo i kriminologija. zira i toa naselenie za izvojuva-
Prviot broj se pojavi vo 1994 g. we avtonomija na Makedonija i
Prviot glaven i odgovoren ured- na taa oblast.
nik e prof. d-r Nikola Matov-
ski. Gor. L.-B. Se odr`al Kongres na MRO
(5‡12. IV 1896) so u~estvo na prvi-
MAKEDONSKA REVOLUCI- te lu|e na Organizacijata: Goce
ONERNA ORGANIZACIJA Del~ev, Damjan Gruev, \or~e Pet-
(MRO) (Solun, 23. X / 4. XI 1893 ‡ rov, Pere To{ev, d-r Hristo Ta-
1908). Bila osnovana od {estmina tar~ev, Petar Poparsov i dr., na
revolucioneri intelektualci: koj bila usvoena nova politi~ka
Damjan Gruev, d-r Hristo Tatar- strategija i taktika vo dejstvuva-
~ev, Petar Pop Arsov, Ivan Ha- weto i vklu~uvawe i na Odrin-
xi Nikolov, Hristo Batanxiev i sko. Kongresot usvoil nova up-
Andon Dimitrov, so cel so oru- ravna podelba i teritorijalna
`ena borba da se izvojuva poli- organizacija (so sedum revoluci-
ti~ka avtonomija na Makedonija. Ustavot na Makedonskata revolucionerna onerni okruzi: Solunski, Bitol-
Na osnova~kiot sostanok usvoile organizacija (1896)
ski, Skopski, [tipski, Strumi~-
Programa za dejstvuvawe: tajna Vo letoto 1894 g. vo Resen bilo ki, Serski i Odrinski) i prome-
revolucionerna dejnost, isklu~i- odr`ano sovetuvawe na ~lenovi- na na imeto vo Tajna makedonsko-
vo na teritorijata na Makedonija te na CK i na delegatite na mes- odrinska revolucionerna orga-
(vo nejzinite prirodni i etni~ki nite komiteti posveteno na orga- nizacija (TMORO). Mesnite ko-
granici), vo Organizacijata da se nizacioni i na tekovni pra{awa miteti bile opolnomo{teni da
primaat samo lica rodeni i koi za revolucionerno dejstvuvawe. vr{at prosvetuvawe na `enite i
`iveele vo Makedonija (nezavis- Bile formirani tri revolucio- sozdavawe masovno narodno dvi-
no od nivnata narodnost i vera). nerni orkruzi: Solunski, Bitol- `ewe. Usvoenite promeni bile
Za stapuvawe vo Organizacijata ski i Skopski. Organizacijata vgradeni vo aktite & Ustavot i
bilo vovedeno polagawe zaklet- izgradila (do esenta na 1895) raz- Vnatre{niot pravilnik.
va. Bil usvoen Ustavot na Orga- graneta mre`a vo site delovi vo
nizacijata (vo po~etokot na 1894) Makedonija i proglasila suvere- Po Kongresot zapo~nalo zabrza-
i se konstituiral Centralniot nost na organizacionata terito- no sozdavawe vooru`eni ~eti,
komitet (pretsedatel d-r Hristo rija, spre~uvawe na dejstvuvawe- udarnata oru`ena sila na Orga-
Tatar~ev, sekretar Damjan Gruev). to na drugi organizirani grupi nizacijata za odbrana na terito-
Bila izgradena mre`a na Organi- so isti celi vo Makedonija. Ma- rijalniot integritet od tu|i vo-
zacijata vo pogolemite centri vo kedonskite komiteti formirani oru`eni ~eti i grupi vo Makedo-
Makedonija (do sredinata na vo stranstvo mo`ele da dejstvuva- nija. Bil donesen i poseben Pra-
1894). Osobeno silen podem bele- at isklu~ivo vo ramkite na MRO. vilnik (1900) za ~etite so koj bi-
`ela po stapuvaweto vo ~lenstvo lo regulirano formiraweto, ra-
Po formiraweto na Makedonski-
ot komitet vo Sofija (podocna
preimenuvan vo Vrhoven makedon-
ski komitet, 1895), CK na MRO
vedna{ pobaral toj komitet da ja
soobrazi svojata aktivnost so
potrebite na MRO i da raboti ka-
ko pomo{en komitet. Sofiskiot
komitet prodol`il da dejstvuva
kako paralelna organizacija za
realizirawe na bugarskata dr-
`avna politika kon Makedonija.
Vo po~etokot na 1896 g. Del~ev
pristignal vo Sofija vo svojstvo
na oficijalen pretstavnik na
MRO da raboti za spre~uvawe na
me{aweto na bugarskite dr`av-
ni faktori vo makedonskoto os-
loboditelno delo. Pretsedate-
lot na Sofiskiot komitet gene-
ralot Danail Nikolaev bil pre-
dupreden deka MRO nema da gi to-
lerira aktivnostite i akciite
prezemeni vo Makedonija.
Grcija i Srbija go zasilile pro-
Osnova~ite na Makedonskata revolucionerna Pravilnikot za selskite ~eti na Makedonskata
organizacija (MRO) pagandnoto dejstvuvawe i se ek- revolucionerna organizacija (juli 1903)
855
M MAKEDONSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
856
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKA M
857
M MAKEDONSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
858
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKATA M
MAKEDONSKATA LIGA – na- se onevozmo`at spletkite i in- nuvawe makedonski i potoa slo-
cionalnoosloboditelna organi- trigite okolu nejzinoto zagrabu- vinski/slovenski, pa s# do dr`av-
zacija na makedonskite emigran- vawe od strana na balkanskite dr- nosnite preimenuvawa bugarski,
ti vo Bugarija, konstituirana po `avi, imaj}i go predvid ~l. 23 od romejski i srpski, po koe sledi
zadu{uvaweto na Kresnenskoto Berlinskiot dogovor za davawe konglomeratnoto slovenobugar-
makedonsko vostanie. Kon krajot avtonomija na oddelnite oblasti ski i preku sinonimnoto na{in-
na 1879 g. vo Ruse (Bugarija) e os- vo Evropska Turcija, Makedon- ski i zapadnoevropskoto revalo-
novana Bugarsko-makedonska liga skata liga, edinstven legitimen rizirawe na istoriskoto ime se
za osloboduvawe na Makedonija. pretstavnik na slovenskoto mno- stabilizira so vra}aweto na se-
Koga vo Carigrad zapo~nuva da zinstvo od naselenieto vo Make- koga{ `ivoto makedonsko samoi-
raboti Evropskata komisija za donija, go podgotvi ovoj Ustav za menuvawe.
reformi vo Makedonija, ohri|a- idnoto dr`avno ureduvawe na Makedonskata nacija kako sovre-
necot Vasil Dijamandiev i vele- Makedonija# (1880). So ~l. 100 mena etno-kulturna matrica se za-
{anecot Georgi A. Georgov ja Ligata se zadol`uva Ustavot †da ra|a glavno vo periodot po ukinu-
formiraat Makedonskata liga go dostavi do Visokata porta, do vaweto na Ohridskata arhiepis-
(1880) sostavena od pet ~lena, or- pretstavnicite na evropskite go- kopija (1767) i se manifestira od
ganizirana po ugled na Irskata lemi sili, do sosednite balkan- po~etokot na XIX v. i kako dife-
liga. Organizatorite smetale de- ski kne`evstva i da izdejstvuva rencirana etni~ka makedonska na-
ka stoiljadnata makedonska emig- nivna soglasnost za negovoto cionalna svest pomasovno se pro-
racija vo Kne`evstvo Bugarija sproveduvawe vo `ivot#, a so ~l. javuva od 40-tite godini na XIX v. i
masovno }e se vklu~i vo Makedon- 103 se odreduva †da se isprati i se homogenizira od 70-tite, pomi-
skata liga †Pirin Planina# i do Privremenata vlada na Make- nuvaj}i od crkovno-prosvetnata
pod rakovodstvo na 17 vojvodi i donija vo Gremen-Te}e za usogla- faza do revolucionerno-oslobo-
so formiraweto Privremena up- suvawe i negovo prifa}awe#. Na ditelnata organizirana akcija {to
rava na Makedonija }e pretstavu- 23 juni 1880 g., so potpisot na voj- se karakterizira so vostani~ki
va respektivna osloboditelna vodite od Pirin Planina, Priv- izblici i paralelni na~ini i
voena sila. Preku ruskiot diplo- remenata uprava na Makedonija formi na kulturno-nacionalni
mat M. A. Hitrovo, Ligata podne- upatuva pismo do potpisnicite javni manifestacii na organizi-
na Berlinskiot dogovor za ispol- rani asocijacii i institucii.
nuvawe na ~l. 23. Aktite na Liga- Propagandite i vojnite go razbi-
ta ja pretstavuvaat idejnata mat- vaat edinstvenoto teritorijalno
rica za natamo{nata oslobodi- i etno-kulturno telo na Makedon-
telna borba vo Makedonija. cite, no razvienata svest nao|a
LIT.: Slavko Dimevski, Vlado Popovski, formi i na~ini vo borbata za na-
Svetomir [kari}, Mihajlo Apostolski, cionalna sloboda i edinstvena dr-
Makedonskata liga i Ustavot za dr`av-
no ureduvawe na Makedonija od 1880, `ava. Kodifikacijata na sovreme-
Skopje, 1985; Bla`e Ristovski, Istorija niot makedonski jazik i dr`avnos-
na makedonskata nacija, Skopje, 1999, nata ideja (1903) bea dvata stolba
58–71. Bl. R. na nacionalnata ideja. Programa-
MAKEDONSKATA NACIJA – ta i prakti~nata aktivnost na lo-
M. A. Hitrovo,
istoriska kategorija {to vo dve zarskoto dvi`ewe i osobeno na
ruski konzul
vo Bitola fazi go obele`uva razvojniot pat MNLD i na Makedonskata koloni-
ja vo Petrograd go trasiraa osnov-
suva memorandum do Carigradska- na makedonskiot narod: a) etno- niot pravec na nacionalnata
ta ambasadorska konferencija, kulturna i b) nacionalno-poli- afirmacija. Re{enieto na Komin-
kako i do Berlinskata interna- ti~ka i socijalno-ekonomska faza. ternata (1934) samo vo izvesna
cionalna konferencija so ostri Sovremeniot makedonski narod smisla go olesni patot do kone~-
zakani za golemo vostanie ako ne kako op{testveno-ekonomska i nata afirmacija. Samopojavenite
se ispolnat ultimativnite bara- kulturno-politi~ka formacija asocojacii, kako Makedonskiot
wa. Ligata imala †Instrukcija# na Balkanot go zapo~nuva svoeto literaturen kru`ok vo Sofija
(namesto ustav), vo koja se oprede- oblikuvawe vrz osnova na isto- ili Kulturno-prosvetnoto dru{-
luva: †Sekoj Makedonec {to `i- riskite tradicii i anti~kite tvo „Vardar“ vo Zagreb pretstavu-
vee vo Kne`evstvoto Bugarija mitologii i dr`avotvorno po~- vaa samo demonstracija na vnat-
treba da se smeta za ~len-sozak- nuva da se oblikuva so sozdavawe- re{niot razvoen stepen na make-
letnik i ~len-pomaga~ i bezus- to na slaviniskite dr`avnosni donskata nacionalna svest. Avtoh-
lovno da se pokoruva na Rusenska- formacii (VI–IX v.) i preku hris- tonata Nacionalnoosloboditelna
ta liga#. Me|u zada~ite bilo i tijanizacijata i sozdavaweto na borba vo ramkite na Antifa{is-
sozdavaweto Organski ustav na slovenskata pismenost i kultura ti~kata koalicija (1941–1944) go
Makedonija. (IX i po~etokot na H v.) stignuva ovozmo`i asnomskoto formirawe
Ligata, po ugled na belgiskiot do crkovno-dr`avnoto obedinu- na makedonskata dr`ava, makar i
ustav, podgotvila †Ustav za idno- vawe i osamostojuvawe (X–XI v.) samo na eden del od etno-kulturna-
to dr`avno ureduvawe na Make- so site vostani~ki i vizantisko- ta teritorija na Makedonija. So
donija#, kako i dve op{irni voe- bugarsko-srpski formacii (XI– toa zavr{i i procesot na razvito-
ni instrukcii †za ustrojstvoto XIV v.) s# do kralstvoto na Vol- kot i afirmacijata na Makedon-
na Makedonskata vojska vo avto- ka{in i Marko i nastapot na cite kako moderna evropska naci-
nomnata dr`ava Makedonija#. Vo mnoguvekovnoto osmanlisko ra- ja i zapo~na regularniot tek na
preambulata na Ustavot se fik- jatsko etno-kulturno amalgami- nejzinata sovremena dr`avno-po-
sirani osnovnite celi i zada~i: rawe (XIV – po~etokot na XX v.). liti~ka konstitucija.
†Tolkuvaj}i go streme`ot i `el- Vo toj dolgotraen razvoen proces Be{e sozdadena mre`a na obra-
bata na golemoto mnozinstvo od doa|a do postepeno varirawe i na zovno-vospitni institucii na
naselenieto na teritorijata {to imenskoto markirawe na narodot maj~iniot jazik, razgranet uni-
so vekovi go nosi imeto Makedo- vo Makedonija: od etno-teritori- verzitet i nau~noistra`uva~ki
nija, a so cel edna{ za sekoga{ da jalnoto tradicinalno samoime- instituti (za makedonski jazik,
859
M †MAKEDONSKI ARHIVIST# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Sp. †Makedonski
arhivist#, organ
na Sojuzot na
dru{tvata na
arhivistite vo
Makedonija
†MAKEDONSKI ARHIVIST#
(Skopje, 1972 ‡ 1991) ‡ spisanie
na Sojuzot na dru{tvata na arhiv-
skite rabotnici i arhivite vo
Makedonija. Izleguvalo povreme-
no i so pogolemi pauzi. Objavuva-
lo prilozi od oblasta na arhivis-
tikata, dejnosta na DARM i nego-
vite podra~ni oddelenija, istori-
ski izvori i sl. Prv glaven ured-
nik bil Todor Taleski, a potoa
Milo{ Konstantinov (od 1982).
Objaveni se vkupno 19 broja.
LIT.: Dr`aven arhiv na Republika Make-
donija 1951-2006, Skopje, 2006. S. Ml. Makedonski Brod
860
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
ni na r. Treska, na nadmorska vi- nata svest vo borbata za oslobo- nos Aires (Argentina). Izleguva
so~ina od okolu 530 m. Zafa}a po- duvawe i obedinuvawe na make- na bugarski jazik pod redakcija
vr{ina od 170 ha. Ima umereno- donskiot narod. Zada~ata na pub- na Nikola Popovski i prestanu-
kontinentalna klima so prose~na likacijata e †da vnese jasnost vo va poradi finansiski pri~ini,
godi{na temperatura na vozduhot mo{ne interesnata i neprou~ena pa e obnoven duri vo 1947 g. Vo
od 10,5°C i prose~no godi{no ko- istorija na makedonskoto oslo- programskata statija me|u drugo-
li~estvo na vrne`ite od 670 mm. boditelno dvi`ewe, kako i da go to se veli deka vesnikot †ja zasta-
Niz naselbata pominuva regio- sumira tvore{tvoto na Makedon- puva progresivnata orientacija
nalniot pat Prilep–Ki~evo. cite vo oblasta na naukata i li- na makedonskoto dvi`ewe i se
Imeto e dobieno po skeleto (bro- teraturata#. Za{to: †Celata is- bori za organiziraweto, prosve-
dot) so koj na ova mesto naseleni- torija i site narodni umotvorbi tuvaweto i obedinuvaweto na ma-
eto ja pominuvalo rekata Treska vo Makedonija ja izrazuvaat ne- kedonskata emigracija vo Argen-
na patot Prilep–Ki~evo. M. B. e pokoleblivata volja na makedon- tina vo eden Sojuz {to da ja pot-
stara naselba. Prvpat se spomnuva skiot narod za sloboda. Nie {to krepi borbata na vistinskata
vo edna povelba na kralot Stefan `iveeme vo tu|ina, so spomenot borbena organizacija VMRO(Ob)
Uro{ od 1300 g. Stariot del na na- za tatkovinata i so streme`ite i istovremeno da vodi borba pro-
selbata se nao|al na leviot breg da se vratime vo svoite rodni og- tiv site li~nosti i grupi {to }e
na r. Treska. Za grad e proglasen ni{ta, ne mo`eme da gi zaboravi- se obidat da ja otklonat makedon-
vo 2004 g. Toj e centar na op{tina, me so decenii vodenite oslobodi- skata emigracija od edinstveniot
koja zafa}a povr{ina od 88.897 ha, telni borbi i padnatite skapi pravilen pat prednacrtan od pr-
a ima 51 naseleno mesto so 7.141 `. `rtvi. I tokmu zatoa nie si ja voapostolot na makedonskata re-
Vo gradot nema nacionalni mal- postavuvame zada~ata preku edno volucija Goce Del~ev...#. Vo ~l. 1
cinstva, 99,6% od naselenieto se vakvo spisanie – ,Makedonski od objaveniot †Privremen ustav
Makedonci. Od industriski ob- vesti’ da gi izneseme nadle`nite na Makedonskata progresivna
jekti ima tekstilna fabrika i istoriski materijali, da gi obja- grupa vo Buenos Aires, Argenti-
fabrika za mebel. Vo s. Samokov vime portretite i biografiite na# e definirana celta: †... da ja
ima fabrika od oblasta na metal- na zaslu`enite makedonski dejci, pomaga so site sili i sredstva
nata industrija. Vo M. B. ima gim- da gi dademe politi~ko-ekonom- borbata na svojot poroben i ras-
nazija i zdravstven dom. Al. St. skite uslovi {to go porodija ma- pokinat narod za osloboduvawe i
kedonskoto osloboditelno dvi- obedinuvawe na Makedonija vo
`ewe i da gi izneseme literatur- edna Nezavisna Narodna Repub-
no-kulturnite formi so koi{to lika kako ramnopraven ~len na
narodot gi izrazuva{e i gi izra- Balkanskata federacija#. Vesni-
zuva svoite bolki i streme`i.# kot gi prenesuva i pi{uvawata na
Po br. 74 vesnikot e zabranet. v. †Makedonski vesti# od Sofija
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma-
i statii od D. Vlahov od Moskva.
kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr- Bla`e Ristovski, Makedonskiot narod i
vite po~etoci do 1945 godina), Skopje, makedonskata nacija, II, Skopje, 1983,
1980, 340–342; D-r Vlado Kartov, Angel 513–519. Bl. R.
Dinev – `ivot i delo, Skopje, 1983,
Spisanieto 92–102; D-r Bla`e Ristovski, Projavi i MAKEDONSKI DOPOLNI-
†Makedonski profili od makedonskata literaturna TELEN POLK (1915–1918) –
vesti# istorija, III, Skopje, 1990, 401–458. Bl. R. polk na Bugarskata armija vo vre-
na Angel Dinev
(1935&1936) meto na prvata svetska vojna. Bil
†MAKEDONSKI VETERINA- formiran od mobiliziranite
†MAKEDONSKI VESTI# (So- REN PREGLED# (†MACEDONI- Makedonci postari od 40 godini,
fija, I, 1, 24. I 1935 – II, 74, 16. H AN VETERINARY REVIEW)# ‡ so naredba na na~alnikot na Ge-
1936) – nedelno spisanie za isto- spisanie na Sojuzot na veteri- neral{tabot na Bugarskata ar-
rija, nauka i literatura, neofi- narnite lekari na RM. Prviot mija, generalot Kliment Bojaxi-
cijalen organ na VMRO(Ob). Re- broj e izlezen vo 1972 g. Vo spisa- ev (roden vo Ohrid). Polkot se
daktor-izdava~ Angel Dinev, nieto se objavuvani nau~ni i sostoel od dva bataljona, devet
~lenovi na Redakcijata Kosta Ve- stru~ni trudovi, kako i prilozi pe{adiski i edna in`eneriska
selinov, Mihail Smatrakalev, od aktuelnata problematika na ~eta. Komandata se nao|ala vo s.
Mitko Zafirovski i Vasil Iva- veterinarnata medicina kaj nas i Kne`evo, a komandant bil pot-
novski. Se pe~ati vo tira` od vo svetot. Avtori na trudovite se polkovnikot Kliment Krstev
2500 primeroci, na bugarski ja- stru~waci od RM, od porane{ni- (roden vo Ohrid). Vo 1915 polkot
zik; do br. 53 kako spisanie, a po- te prostori na Jugoslavija, kako imal 12.155, a vo 1917 g. 16.661 voj-
toa kako nedelen vesnik za isto- i od nekoi stranski zemji. Spisa- nici i oficeri.
rija, literatura i op{testve- nieto vo po~etokot e izdavano na
LIT.: DimitÍr Min~ev, U~astieto na
nost. Toa e najzna~ajnata legalna makedonski, so kratka sodr`ina naselenieto ot MakedoniÔ v BÍlgarska-
periodi~na publikacija na make- na angliski i na ruski jazik, a od ta armiÔ prez pÍrvata svetovna voŸna
donskata emigracija vo Bugarija 1996 g. na makedonski i na angli- 1914‡1918 g., SofiÔ, 1994. V. St.
od me|uvoeniot period {to se ski jazik. M. D. ‡ J. B.
MAKEDONSKI DRU[TVA VO
plasira ne samo sred makedonska- MAKEDONSKI GLAGOLI^- ARGENTINA (1906‡1941). Ma-
ta emigracija vo Bugarija i oso- KI LIST – v. fragmenti na gla- kedonskite doselenici vo Argen-
beno sred Makedoncite vo Pi- goli~ki staroslovenski tek- tina se samoorganizirale vo svoi
rinsko, tuku i sred makedonskata stovi. organizacii. Potoa se aktivira-
dijaspora vo Evropa i zad Okea- lo Makedonsko-odrinskoto brat-
not. Objavuva bogati podatoci od †MAKEDONSKI GLAS (MA- stvo vo Buenos Aires (1907 i
makedonskata nacionalna isto- KEDONSKI GLAS) LA VOZ MA- 1908) za organizirawe na isele-
rija, literatura i kultura i gi CEDONICA# (Buenos Aires, Ar- nicite za davawe pomo{ na oslo-
afirmira avtenti~nite pogledi gentina, I, avg. 1935 – IV, jan. 1939) boditelnata borba vo Makedoni-
za nacionalniot identitet i ste- – periodi~en organ na Makedon- ja. Postoelo dobrotvorno Make-
penot na razvitokot na nacional- skata progresivna grupa vo Bue-
861
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
donsko dru{tvo †Goce Del~ev# so sedi{te vo Qubqana (X 1994). ski biser“ – Zagreb (2005). MKD
(1909). Iselenici Makedonci MKD so svojata dejnost pridone- so svojata dejnost pridonesuvale i
~lenuvale i vo Bugarsko-make- suvaat i za unapreduvawe na make- za razvivawe na kulturnite vrski
donskiot emigrantski kulturno- donsko-slovene~kite kulturni i sorabotka me|u RM i RH.
prosveten kru`ok. Vo 20-tite g. vrski. M. Min. LIT.: Ognen Bojad`iski, Makedonci u Hrvatskoj.
na XX v. makedonskite iselenici Hronolo{ki aspekti, Zagreb, 2007. M. Min.
se vklu~ile vo argentinskoto ra-
botni~ko dvi`ewe i vo Komunis- MAKEDONSKI DRU[TVA VO
ti~kata partija na Argentina (od SRBIJA (1996‡2006). Prvoto
nejzinoto formirawe). Makedon- dru{tvo na Makedoncite vo Sr-
cite vo KPA bile organizirani bija (Srbija i Crna Gora) †Make-
vo oddelna grupa, a Nikola Ka- donija# bilo formirano vo Bra-
zanxiev bil ~len na CK na KPA. ni~evskiot okrug so sedi{te vo
Potoa zapo~nalo organizirawe- Po`arevac (1996). Vo Belgrad
to na Makedonskoto progresivno (juli 1997) bilo formirano Ju-
dvi`ewe (1932). Makedonskite goslovensko-makedonsko dru{tvo
progresivni grupi bile osnovani za prijatelstvo †[ar Planina#,
vo Buenos Aires i vo vnatre{- koe formiralo podru`nici vo
nosta. Vo Buenos Aires bil pe~a- Kru{evac, Kraguevac, Leskovac,
ten vesnikot †Makedonski glas# Pan~evo i Novi Sad. Vo Zrewa-
(1935‡1939). Bil osnovan Make- Denovi na makedonskata kultura vo Split (2007)
nin (5. VII 1998) bilo formirano
donski komitet za pomo{ na an- Srpsko-makedonsko dru{tvo za
tifa{isti~kata osloboditelna MAKEDONSKI DRU[TVA VO prijatelstvo. Potoa bile formi-
borba (juni 1941). REPUBLIKA HRVATSKA (1991– rani: Zdru`enie na Makedoncite
2005) – kulturni dru{tva na Ma- od Podunavskiot okrug, so sedi{-
LIT.: Mihajlo Minoski, Organizirawe i
organizacii na makedonskoto iseleni{- kedoncite i na Hrvati – prijate- te vo Smederevo (5. XI 1999);
tvo vo Argentina (1906‡1941), zb. †Ise- li na Makedonija. Osnovani za Zdru`enie na Makedoncite od
leni{tvoto od Makedonija od pojavata do neguvawe na makedonskite nacio- Jablani~kiot okrug †Ilinden#,
denes#, etni~ko organizirawe na iseleni- nalni tradicii i za afirmirawe so sedi{te vo Leskovac (28. XI
cite, Skopje, 2004. M. Min. na makedonskata kultura. Bile 2002); Zdru`enie na Makedonci-
osnovani 10 dru{tva i Zaednica te od Ni{avskiot okrug †Var-
na Makedoncite vo RH: MKD dar#, so sedi{te vo Ni{ (20. XII
†Ilinden“ – Rieka (1991); Dru{- 2002); Zdru`enie na Makedonci-
tvo na Makedoncite i na prijate- te od Ju`nobanatskiot okrug
lite na Makedonija – Split †Vardar# (16. II 2003). Se sozdale
(1991); Zaednica na Makedoncite uslovi za formirawe Zaednica
vo RH – Zagreb (dekemvri 1991), na makedonskite dru{tva. Vo Po-
izdavala (od 1993) svoe dvojazi~no `arevac (5. VII 2003) se odr`alo
glasilo †Makedonski glas“ (Zag- osnova~ko sobranie na Makedon-
reb), na makedonski i na hrvatski skata zaednica vo Srbija i Crna
jazik, Dru{tvo †Obedineti Ma- Gora. Za pretsedatel bil izbran
kedonci“ – Roviw (1992), Hrvat- Gojko Ilievski, pravnik. Po nej-
sko-makedonsko dru{tvo na prija- zinoto formirawe se zgolemil
telstvoto – Zagreb (1993), MKD brojot na zdru`enijata. Bilo
†Bra}a Miladinovci“ – Osiek formirano Zdru`enie na Make-
(1994), MKD †Ko~o Racin“ – Pula doncite vo Belgrad †Ko~o Racin#
Vokalnata grupa †Pela“ so direktorot (24. VI 1995), MKD †Krste Misir- (13. XII 2003). Na krajot na 2004 g.
na Agencijata za iseleni{tvo na RM Vasko Naumov kov“ – Zagreb (1996), MKD †Bilja- bil fomiran Nacionalen sovet,
i osnova~ot na grupata Quben Dimkaroski (2008)
na“ – Zadar (1999), MKD †Ohrid- organ na Makedonskata zaednica
MAKEDONSKI DRU[TVA VO
REPUBLIKA SLOVENIJA
(1992 – 2005) – nacionalni kul-
turni dru{tva na Makedoncite
osnovani za odr`uvawe na nacio-
nalniot identitet, neguvawe na
nacionalnite tradicii, afirmi-
rawe na makedonskata kultura vo
RS. Bile osnovani 10 dru{tva i
Sojuz na makedonskite dru{tva:
MKD †Makedonija# – Qubqana
(18. II 1992); MKD †Vatroslav Ob-
lak# – Celje (19. IV 1992); MKD
†Biljana# – Maribor (mart 1993);
MKD †Ilinden# – Jesenice (1993);
MKD †Kiril i Metodij# – Kraw
(24. V 1994); MKD †Ko~o Racin# –
Kopar (17. IV 1995); MKD †Var-
darka# – Maribor (1998); MKD
†Megdan# – Kamnik (2003); MKD
†Pela# – Qubqana (24. X 2005);
MKD †Ohridski biseri# – Nova
Gorica. Po osnovaweto na prvite
dru{tva bil formiran i Sojuz na Pretsedatelot na Nacionalniot sovet na Makedonskata zaednica vo Srbija Jovan Radeski gi prima
makedonskite kulturni dru{tva klu~evite od kancelarijata od pretsedatelot na Op{tinata Pan~evo (2004)
862
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
pred dr`avnite organi za ostva- nija od Kresnenskoto vostanie na Makedoncite vo Egejskiot del
ruvawe na pravata na makedon- (1878/79) do postojnata organizi- na Makedonija i protiv politi-
skoto nacionalno malcinstvo vo rana borba (od 1893). Makedonsko kata na KPG po makedonskoto
oblasta na: upotrebata na jazi- studentsko dru{tvo imalo i vo pra{awe. Vo 1961 g., pod priti-
kot, pismoto, obrazovanieto, in- @eneva (1904). Tuka bilo formi- sok na KPG, organizacijata ja
formiraweto i kulturata. Kon- rano Akademsko dru{tvo †Make- prekinala svojata aktivnost. Vo
stitutivnata sednica se odr`ala donija# (vo esenta 1915), a make- istata godina vo gradot [~e}in
vo Pan~evo (26. XII). Bilo formi- donskite studenti vo Cirih osno- bila formirana makedonskata
rano Zdru`enie na Makedoncite vale Politi~ko dru{tvo †Make- organizacija †Makedonska zaed-
od P~iwskiot okrug †Goce Del- donija na Makedoncite#. Kon kra- nica#. Organizacijata se streme-
~ev#, so sedi{te vo Vrawe (17. II jot na Prvata svetska vojna vo la da gi afirmira makedonskite
2005). Nacionalniot sovet pora- [vajcarija bile osnovani novi kulturno-jazi~ni vrednosti. Vo
di nedovolnata anga`iranost ne makedonski dru{tva (1916‡1919): 1962 g. i ovaa organizacija ja pre-
obezbedil institucionalno po- Dru{tvo za odbrana na pravata kinala svojata dejnost.
zicionirawe na Makedonskata na Makedoncite †Makedonija# - LIT.: R. Kirjazovski, Makedonskata po-
zaednica. Kako posledica na toa, vo Lozana; Makedonsko dru{tvo liti~ka emigracija od Egejskiot del na
kon krajot na dekemvri, koga Sob- †Vardar#, so devizata: †Makedo- Makedonija vo isto~noevropskite zemji
ranieto na Dr`avnata Zaednica po Vtorata svetska vojna, Skopje 1989;
nija na Makedoncite#. Site ima- S. Kiselinovski, Statusot na makedon-
Srbija i Crna Gora ja ratifiku- le edinstvena cel: osloboduvawe skiot jazik vo Makedonija (1913–1987),
valo Evropskata povelba za mal- i obedinuvawe na Makedonija i Skopje, 1987. St. Kis.
cinskite jazici, makedonskiot ja- sozdavawe makedonska dr`ava.
zik ne bil registriran vo mal- Bil formiran Sojuz na makedon- MAKEDONSKI @ELEZNICI
cinskite jazici vo dr`avata. skite dru{tva vo [vajcarija (15. – javno pretprijatie, eden od naj-
LIT.: Gojko Ilievski, [to se slu~i so XII 1918), koj izdaval svoe glasilo starite stopanski subjekti vo Ma-
nas? Kako go organizirav makedonskoto i bil aktiven do pred krajot na kedonija. Vo 1873 g. e vospostavena
nacionalno malcinstvo vo Srbija i Crna prvata `elezni~ka linija So-
Gora, Po`arevac, 2006. M. Min. 1919 g., do i neposredno po zavr-
{uvaweto na rabotata na Versaj- lun–Veles, a nekolku meseci po-
skata mirovna konferencija. docna i linijata Solun–Skopje.
Pretprijatieto †Makedonski dr-
LIT.: Mihajlo Minoski, Obid za organi-
zirawe makedonski kongres vo [vajcarija `avni `eleznici# e formirano so
vo 1900 godina, †Glasnik# na INI, 1, ukaz na prviot makedonski minis-
Skopje, 1987; Quben Lape, Pridonesot na ter za grade`ni{tvo i transport
makedonskite studenti vo stranstvo za (1944). So promenite vo politi~-
razvitokot na makedonskata nacional- kiot i ekonomskiot sistem vo ram-
na misla i odbrana na makedonskiot na-
cionalen identitet, Momenti od rabo- kite na SFRJ, pretprijatieto e
tata na nekolku studentski dru{tva, preimenuvano vo †@elezni~ko
sp. †Istorija#, 2, Skopje, 1970. M. Min. transportno pretprijatie – Skop-
je#, a potoa i vo †@elezni~ka tran-
MAKEDONSKI DRU[TVA I sportna organizacija# (sostavena
ORGANIZACII VO POLSKA od 20-tina OOZT). Denes `elezni-
(1960–1961) – po raspu{taweto na cata postoi i funkcionira kako
Organizacijata †Ilinden#, Ma- JP †Makedonski `eleznici#. Vo
kedoncite vo Polska po~nale da periodot 1945–1970, koga patniot
formiraat sopstveni kulturno- soobra}aj be{e slabo razvien, ma-
prosvetni dru{tva i organiza- kedonskite `eleznici go ponesoa
cii. Vo dekemvri 1960 g. makedon- najzna~ajniot tovar kako na tovar-
skite intelektualci ja formira- niot taka i na patni~kiot soobra-
le tajnata organizacija †Egejska }aj i dadoa zna~aen pridones vo
zora#. Za pretsedatel na organi- vkupniot ekonomski razvoj na zem-
zacijata bil izbran Laki Papa- jata. Iako vo periodot po 1965 g.,
tolev, za potpretsedatel Vangel poradi maliot obem na investici-
Bel~ev i za ~len Lambro Karan- ite, kapacitetite na `eleznicata
filov. Vo programata e utvrdeno stagniraa, pa duri i se namaluvaa,
deka organizacijata }e se bori za
Quben Lape: Aktivnosta na Glavniot odbor na nacionalno osoznavawe na Make- prevozot na stoki so `eleznicata
makedonskite dru{tva vo [vajcarija 1918&1919 bele`e{e kontinuiran rast do
doncite, za nacionalnite prava
MAKEDONSKI DRU[TVA VO 1984 g., koga dostigna obem od 9,9
[VAJCARIJA (1899‡1919). Vo milioni toni, nasproti 4,2 milio-
poslednite godini na XIX v. make- ni toni vo tekot na 1965 g. Tenden-
donskite studenti vo [vajcarija ciite bea obratni kaj prevozot na
se organizirale vo makedonski patnici, koj do krajot na osumde-
studentski dru{tva. Bilo aktiv- settite godini se prepolovi – od
no Makedonsko studentsko dru{- 8,4 milioni patnici vo tekot na
tvo vo Bern (1899) so cel da go 1965 na 4,6 milioni vo 1989 g.
svrti vnimanieto na Evropa na Po osamostojuvaweto na zemjata,
sostojbite vo Makedonija. Dej- visokiot pad na bruto doma{niot
nosta na Dru{tvoto bila poddr- proizvod vo ranite tranzicioni
`uvana i pomagana od stranski godini i krizata na golemite pret-
studenti, vo prv red od Rusi. Vo prijatija, {to rabotea so zagubi,
Friburg (26. XI) bilo osnovano dovedoa do zna~ajno namaluvawe na
Makedonsko studentsko dru{tvo. obemot na rabotata na `eleznica-
Na osnova~koto sobranie bil Petre Nakovski:
ta. Vo takvi uslovi pretprijatieto
pretstaven kontinuitetot na os- †Makedonski go zapo~na procesot na prestruktu-
loboditelnite borbi vo Makedo- deca vo Polska# rirawe so izdvojuvawe na spored-
863
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Prvoto
lingvisti~ko
Novata `elezni~ka stanica vo Skopje periodi~no
izdanie
†Makedonski
nite dejnosti i pove}ekratno nama- nalni trudovi, apstrakti, kako i jazik#
luvawe na brojot na vrabotenite. revii i biografii za morfolo- (1950)
Vo organizacionata struktura na gijata, fiziologijata, biohemi-
JP †Makedonski `eleznici# denes jata, patologijata i biohemijata †MAKEDONSKI JAZIK“ – go-
se zastapeni: soobra}aj, vle~a, odr- na reprodukcijata kaj `ivotnite di{no spisanie {to od 1950 g. pr-
`uvawe na liniite i na elek- i kaj ~ovekot. Prviot broj e obja- vin izleguva kako Bilten na Ka-
trotehni~kite postrojki, kako i na ven vo april 1995 g. M. D. ‡ J. B. tedrata za ju`noslovenski jazici
sektorite informatika, op{te- na Filozofskiot fakultet, a od
†MAKEDONSKI ZBOR# (Det- 1954 g. e organ na Institutot za
stven standard i novi linii. Idna- roit, SAD, 1.VIII 1977 – IX 1991) ‡
ta transformacija na JP †Make- makedonski jazik †Krste Misir-
organ na Makedonskiot kulturen kov# vo Skopje. Najnoviot broj e
donski `eleznici# odi vo pravec
na formirawe na JP za `elezni~ka
centar †Ilinden#. Prviot broj, od god. LVII. Vo objavenite prilo-
objaven na 1. VIII 1977 g., pe~aten zi od doma{ni i od stranski avto-
infrastruktura (poradi prisus- na makedonski so latinica, e pos-
tvoto na elementi na priroden mo- ri se obrabotuvaat temi od site
veten na 74-godi{ninata od Ilin- podra~ja na makedonistikata, od
nopol ostanuva vo dr`avna sopstve- denskoto vostanie i 33-godi{ni-
nost) i AD za transport so vklu~u- istorijata na makedonskiot ja-
nata od konstituiraweto na make- zik, od sovremeniot jazik, od ob-
vawe na privatni operatori.
IZV.: Republi~ki zavod za statistika,
Razvoj na SR Makedonija 1945–1984, Skop-
je, 1986, 84; N. Uzunov, Stopanstvoto na
Republika Makedonija 1945–1990, MANU,
Skopje, 2001, 319–323. T. F.
MAKEDONSKI @ENSKI SO-
JUZ (Sofija, 1920–1934) – osno-
van kon krajot na maj 1920 g. so za-
da~a da sobira i grupira vo svoi-
te redovi `eni i devojki od redo-
vite na makedonskite begalci vo
Bugarija. Vo po~etokot e rakovo-
den od Olga Radeva. Imal filija-
li i dru{tva vo gradovite i sela- Re{enieto na ASNOM za voveduvawe na makedonskiot kako slu`ben jazik vo makedonskata dr`ava (2. VIII 1944)
ta vo Pirinskiot del na Makedo-
nija. Otvoral kujni za siroma{ni
deca, organiziral izlo`bi i dru-
go. Dejstvuva do dr`avniot prev-
rat vo Bugarija od 19 maj 1934 g.
LIT.: M-r Nade`da Cvetkovska, Poli-
ti~kata aktivnost na makedonskata
emigracija vo Bugarija od 1918 do 1929 g.,
Skopje, 1990. N. Cv.
†MAKEDONSKI @IVOT# (Bu-
kure{t, 1963‡1966) ‡ periodi~no
spisanie na makedonskata poli-
ti~ka emigracija vo isto~noevrop-
skite zemji, na makedonski jazik.
Objaveni se vkupno 4 broja. S. Ml.
†MAKEDONSKI @URNAL
ZA REPRODUKCIJA# (MACE-
DONIAN JOURNAL OF REPRO-
DUCTION) ‡ me|unarodno nau~-
no spisanie {to objavuva origi- Prvata komisija za makedonskata azbuka (1944)
864
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
Re{enieto za makedonskata azbuka (16. V 1945) Re{enieto za pravopisot na makedonskiot literaturen jazik (7. VI 1945)
lasta na dijalektologijata i ono- i zaklu~ocite na jazi~nite komisii, slovenski dijalekt#, za{to naro-
mastikata, komparativni temi za koga se prifa}aat principite na dot vo Makedonija †si ima svoj za-
makedonskiot jazik vo slovenski Misirkovata kodifikacija i na 16 seben dijalekt {to mo`e da se
i balkanski kontekst, pra{awa maj 1945 g. Ministerstvoto za nar- slu`i so fonetskiot pravopis#.
zna~ajni za razvojot na makedon- odna prosveta na Prezidiumot na Makedonskata mladina re{ila
skata lingvistika. Spisanieto ASNOM go donesuva Re{enieto za †da otvori ~itali{te za svoite
informira i za najnovite izdani- makedonskata azbuka, a na 5 juni i sonarodnici, kade {to }e se odr-
ja od oblasta na makedonskiot ja- Re{enieto za pravopisot na make- `uvaat i red javni predavawa#.
zik vo rubrikata Prikazi, a vo donskiot jazik. So toa, so vode~ki No koga vesnikot objavi deka †ma-
rubrikata Hroniki se sledat ak- anga`man na lingvistot Bla`e kedonskata mladina sobrana oko-
tuelnite nastani od nau~niot i Koneki, zapo~nuva regularniot lu ,Balkanski glasnik‘, so po-
kulturniot `ivot. L. M. razvitok na sovremeniot makedon- mo{ta od site emigranti {to `i-
ski standarden jazik. Bl. R. veat vo Srbija, podgotvi memo-
MAKEDONSKIOT LITERATU- randum (`alba) {to naskoro }e
REN JAZIK & sovremenata jazi~- MAKEDONSKI KLUB (so ~ita-
na norma na makedonskiot stan- li{te) vo Belgrad – asocijacija
dard {to ima kontinuirana mile- na makedonskite studenti, emig-
niumska istorija, so dve globalni ranti i pe~albari vo Srbija
etapi. Osnovata e postavena so ki- (1901–1902). Spored osnova~ite,
rilo-metodievskata pismena nor- Makedoncite †u{te pred izdava-
ma vrz osnova na solunskiot make- weto na v. ,Balkanski glasnik‘ se
donski govor, nastanata vo polovi- obidoa vo forma na literaturen
nata na IX v., prilo`ena vo Make- klub da osnovat kru`ok {to bi †Balkanski glasnik# (1902), organ
donija od svetite Kliment i Naum imal cel da ja obedini vo edno ce- na Makedonskiot klub vo Belgrad
kako slovenski pismen normativ, lo makedonskata inteligencija vo im bide podnesen na pretstavni-
koja po XII v. preminuva vo make- Srbija, bez razlika na ubeduvawa- cite na golemite sili potpisni~-
donska redakcija na starosloven- ta, i koj{to bi se stremel da obez- ki na Berlinskiot dogovor#, vo
skiot i so nekolku fazi kako jazik bedi edinstvo na mislite sred ma- srpskata javnost se pokrena gole-
na crkvata i pismenosta trae do kedonskoto naselenie#. Po edno- ma reakcija, pa Makedonskiot
krajot na XIX v. godi{ni podgotovki, vo momentot klub be{e zabranet i †Balkanski
Vtorata etapa gi odrazuva obidite koga vo Belgrad sve~eno se otvora glasnik# (po osmiot broj) be{e
na A. i P. Zografski, K. Miladi- Slovenski klub (11. V 1902), ~ii ukinat, a organizatorite i redak-
nov, D. Makedonski, K. [apkarev, filijali stanuvaat Ruskiot i torite izgoneti. Kon krajot na
V. Ma~ukovski, G. Prli~ev i po- ^e{kiot klub, a B. Sarafov se septemvri 1902 g. Dedov i Mi{aj-
sebno na \. M. Pulevski obide da otvori pretstavni{tvo kov odat vo S.-Peterburg i zaedno
(1875&1892), pa preku najavite na na TMORO i vo srpskata prestol- so Misirkov, ^upovski i drugi
Mladata makedonska kni`ovna nina, edna grupa makedonski inte- vrz istata nacionalna platforma
dru`ina vo Sofija (†Loza#, 1892), lektualci (St. J. Dedov, D. T. Mi- na 28 oktomvri go osnovuvaat
U~eni~koto dru{tvo †Vardar# vo {ajkov, M. Petrov/i}/ i dr.), zaed- MNLD, a na 12 noemvri 1902 g. go
Belgrad (1893), osobeno pak na Ma- no so nekoi politi~ki emigranti, potpi{uvaat Memorandumot do
kedonskiot klub vo Belgrad (†Bal- pe~albari, zanaet~ii i trgovci Ruskata vlada i do Sovetot na S.-
kanski glasnik#, 1902), i kone~no (L. Osmakov, N. Todorovi}, M. Peterbur{koto slovensko bla-
se realizira vo Makedonskoto na- Mu{evi} i dr.), podgotvija Pravi- gotvorno dru{tvo kako prva kom-
u~no-literaturno drugarstvo vo la i oficijalno pobaraa od nad- pletna makedonska nacionalnoos-
S.-Peterburg (1902) so kodifika- le`nite vlasti i nivniot Make- loboditelna programa.
cijata na K. P. Misirkov prakti~- donski klub da stane ramnopraven
LIT.: D-r Bla`e Ristovsi, Krste P. Mi-
no primeneta vo knigata †Za make- ~len na novata slovenska institu- sirkov (1874–1926),Skopje,1966, 200–223;
donckite raboti# (Sofija, 1903) i cija. Iako ne dobija odgovor, orga- istiot, Dimitrija ^upovski (1878–1940)
vo sp. †Vardar# (Odesa, 1905). nizatorite od 7 juli 1902 g. po~naa i Makedonskoto nau~no-literaturno
da go izdavaat svojot organ †Bal- drugarstvo vo Petrograd, I, Skopje, 1978,
Definiraweto na sovremeniot ma- kanski glasnik / Revue balkanique# 110–130; istiot, Makedonski letopis.
kedonski jazi~en standard stanuva (na srpski jazik so uvodnicite i Raskopki na literaturni i nacionalni
po sozdavaweto na makedonskata temi, I, Skopje, 1993, 237–279. Bl. R.
na francuski), koj{to pobara †da
dr`ava, vrz re{enijata na Prvoto $ se dade na Makedonija avtono- MAKEDONSKI, Kiril (Bito-
zasedanie na ASNOM (2. VIII 1944) mija i da $ se priznae nejziniot la, 19. I 1925 ‡ Skopje, 4. VI 1984) ‡
865
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
866
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
867
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Paskal Nikolov, Stefan Nanov, go vpregneme za da poneseme del Vo Rakovodnoto telo na MLK
Boris Stoicov, Ivan Harizanov, od te`inata na edno delo i `esto- u~estvuvale N. Vapcarov, A. Po-
Pavel [atev, Dimo Haxidimov, koto veli~ie na edna epoha“. Za da pov i M. Smatrakalev. Rabotnite
P. K. Javorov, Todor Pavlov, Ste- se izgradi edno takvo dvi`ewe, sostanoci se odr`uvale edna{ ne-
fan Avramov, Bo`in Prodanov, rekol, „treba umetnost {to da delno. Tie pretstavuvale litera-
Tu{e Deliivanov, Georgi Baka- stigne vo nizinite i da raspali turna laboratorija za kreirawe
lov, Mih. Girxikov i drugi. Os- edna nacionalna `ed“ {to }e soz- na tvore~kiot pat na makedonski-
novnata zamisla i cel na vesnikot dade „harmonija me|u politi~kata te literaturni tvorci. Se raspi-
e izrazena vo op{irniot uvodnik koncepcija i umetnosta… Za nas, {uvale konkursi na opredelena
(A. Popov) so egidata: „Borbata osobeno za beletristite, e apso- tema od makedonskata istorija i
vo koja{to gine makedonskiot na- lutno neophodno da gi poznavame kultura, a napi{anite tvorbi bi-
rod e ideja. – Goceviot zavet: Slo- karakterite, obi~aite, nosiite, le razgleduvani na odnapred zaka-
bodna i nezavisna Makedonija!“ jazikot i tipi~noto preovladuva- `ani sednici. Site ~lenovi na
Bidej}i bugarskata cenzura ne go we na nekoi izrazi, zborovi i sli- MLK, osven V. Markovski i K. Ne-
dozvolila pe~ateweto, korektur- ki“. Treba „da ja poznavame make- delkovski, pi{uvale na jazikot na
niot primerok go za~uval M. Za- donskata istorija i najmnogu isto- svoeto obrazovanie – na bugarski.
firovski i se nao|a vo NUB „Sv. rijata na na{eto nacionalno-re- Preku Govorniot hor „Goce Del-
Kliment Ohridski“ vo Skopje. volucionerno dvi`ewe – Ilin- ~ev“ i so ekskurziite i litera-
Tretata i najzna~ajna faza na den, Goce, Dame, bitkite... Nie sme turnite ~itawa ja pro{iruvale
MLK go opfa}a periodot koga Makedonci. I na{eto tvore{tvo dejnosta i vo masite. Osobeno plo-
del od ~lenstvoto na Makedon- treba da bide vo slu`ba na make- dotvorna bila sredbata na Kru-
skiot literaturno-publicisti~- donskata kauza...“. Potoa, vrz os- `okot so makedonskite studenti
ki kru`ok „Nacija i kultura“ vo od Belgradskiot univerzitet doj-
oktomvri 1938 god. (vo domot na deni vo Sofija po povod prosla-
Asen [urdov) i programski go vata na 50-godi{ninata na So-
obnovuvaat MLK. Na ovoj prv sos- fiskiot univerzitet (maj 1939).
tanok prisustvuvale: Nikola A za da ja afirmiraat makedon-
Vapcarov, Anton Popov, Mihail skata borba na me|unaroden plan,
Smatrakalev, Kiril Nikolov, go koristat gostuvaweto na mos-
\or|i Abaxiev, Ivan Kereziev, kovskiot sportski klub „Spar-
Anton Velikov, Todor Janev, tak“ vo Sofija. Pokraj sobranite
Asen [urdov (Vedrov), Georgi karti, razglednici od Makedoni-
Despotov i Vasil Aleksandrov. Bele{ki na M. Smatrakalev od diskusijata na ja i drugi materijali, izleale i
Potoa vo redovna izborna proce- kru`o~nicite za stihozbirkata †Beli mugri# (1940) bronzov medaljon, na koj od ednata
dura bil primen Mitko Zafirov- strana ima reljef na makedonsko-
ski, pa bile vklu~eni i Venko nova i vo duhot na vovedniot to zname so natpis (na makedonski
Markovski i Kole Nedelkovski. tekst, Vapcarov ja napi{al svoja- jazik): Slobodna nezavisna Make-
Od slednata godina vo Kru`okot ta znamenita pesna „Referat“. donija, a pod nego kartata na et-
aktivno u~estvuvale i Kosta Ve- Vo 1939 god. e podgotven Statutot ni~ka Makedonija vrz koja e napi-
selinov, Dimitar Mitrev, Angel na MLK. Vo negoviot prv ~len se {ana Gocevata deviza: œ go razbi-
Dinev, Vasil Ivanovski i dr., a definira: „Kru`okot e samostoj- ram svetot samo kako pole za
svoi nastapi (kako gostin) imal i na, nezavisna grupa od makedonski kulturno nadprevarueine megÓ
Todor Pavlov. poeti i pisateli, obedineti od narodite, dodeka na reversot e
zaedni~kata cel da rabotat za soz- izgravirana posvetata: Preko
davawe makedonska umetni~ka li- drugarite spartakisti make-
teratura.“ I se dodavaat zada~ite: donskata mlade{ prakÔ pozdraf
„Kru`okot go afirmira sozdade- na mladite od S.S.S.R. 1940 av-
noto tvore{tvo od negovite ~le- gust. SofiÔ. Zadol`eniot Vapca-
novi, organizira literaturni ~i- rov, me|utoa, ne uspeal materija-
tawa, ve~erinki, utra, ekskurzii, lite da im gi predade na moskov-
izdava knigi, vesnici, spisanija, skite gosti i medaljonot e za~u-
zbornici, almanasi i drugo“. van vo ostavninata na \. Abaxiev.
Nikola
Vapcarov
868
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
869
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
bil d-r H. Man~ev. Spisanieto `enata opozicija za sozdavawe Na- MAKEDONSKI NARODEN
objavuva stru~ni i nau~ni trudo- roden front, t.e. za obedinuvawe SOJUZ VO SAD I KANADA
vi na makedonskite lekari. Se pe- na silite za zaedni~ka akcija pro- (1931–1967, Geri, Indijana) – or-
~ati kvartalno, kako dvobroj, vo tiv re`imot, za demokratija i na- ganizacija na makedonskata naci-
1000 primeroci na makedonski ja- cionalna ramnopravnost. Op- onalno orientirana emigracija
zik so rezimea na angliski jazik. {tinskite (1936) i parlamentar- vo SAD i Kanada. Pod vlijanie
LIT.: 60 godini Makedonsko lekarsko nite izbori (1938) bea pri~ina za na VMRO(Obedineta) vo SAD i
dru{tvo, Skopje 2006. D. S.-B. zbli`uvawe na KP i MANAPO Kanada od 1929 do 1930 g. vo pove-
so polevo orientirani pretstav- }e gradovi se formiraat make-
MAKEDONSKI MLADINSKI nici od partiite na zdru`enata donski progresivni grupi kako
SOJUZ vo Bugarija (1923–1934 g.) opozicija. MANAPO, po svojata pandan na postojnata MPO. Vo
– organizacija na mladinci-be- su{tina, kako {iroko antifa- 1930 g. bila odr`ana konferen-
galci od Makedonija. Po inicija- {isti~ko dvi`ewe, pretstavuvalo cija vo Toledo (Ohajo, SAD) na
tiva na Varnenskoto dru{tvo vo Naroden front, a spored postave- koja bile doneseni nekolku rezo-
Varna bil formiran Sojuz {to nite celi, regionalnata organizi- lucii za ponatamo{noto dejstvu-
obedinuval 11 mladinski dru{- ranost na nacionalnata teritori- vawe. Vo april 1931 g. bil odr`an
tva. Vo toa vreme sojuz bil osno- ja, pretstavuvalo revolucionerno obedinuva~kiot kongres vo Geri
van i vo Plovdiv. Vo oktomvri makedonsko nacionalnooslobodi- (Indijana) so u~estvo na pret-
1923 g., na Kongresot vo Ruse, dva- telno dvi`ewe. MANAPO dejs- stavnici od 36 makedonski grupi
ta sojuza se obedinile vo Make- tvuvalo vo vreme koga komunisti~- od SAD i Kanada. Kongresot go
donski mladinski sojuz, vo koj kata partiskata organizacija vo donesol Ustavot na Sojuzot. Za
vlegle 17 dru{tva so 1.000–2.000 Vardarskiot del na Makedonija osnovna cel na MANS bilo utvr-
~lenovi. Vo 1924 g. brojot naras- bila pasivizirana, desetkuvana po deno da ja pomaga so site sili i
nal na 15.000. Osnovna dejnost na golemite provali vo 1936 i 1937 g. sredstva borbata na svojot poro-
Sojuzot bila kulturno-prosvet- So zajaknuvaweto na KP vo Var- ben i raspar~en narod za oslobo-
nata. Organi na dru{tvoto bile: darskiot del na Makedonija (1939) duvawe i obedinuvawe na Make-
v. †Ustrem# (1923–1926) i sp. †Ro- MANAPO postepeno is~eznalo donija vo nezavisna narodna re-
dina# (1926–1934). Po 19 maj 1934 od politi~kiot `ivot. publika i za nejzino vklu~uvawe
g. MMS bil rasformiran. LIT.: D-r Nade`da Cvetkovska, Gra|an-
kako ramnopraven ~len vo idnata
LIT.: Nade`da Cvetkovska, Politi~ka- skite politi~ki partii vo Vardarski- balkanska federacija na slobod-
ta aktivnost na makedonskata emigra- ot del na Makedonija (1935–1941), Skopje, nite balkanski narodi. Vlijanie-
cija vo Bugarija od 1918 do 1929 g., Skopje, 1996. N. Cv. to na MANS se pro{irilo vo si-
1990. N. Cv. te pozna~ajni sredini kade {to
MAKEDONSKI NARODEN SO- `iveele Makedonci. Vo vremeto
MAKEDONSKI NARODEN JUZ VO AVSTRALIJA (avgust
POKRET (MANAPO) (1936– na Vtorata svetska vojna MANS
1946 ‡ 1958) ‡ osnovan na obedinu- zel aktivno u~estvo so davawe po-
1939) – dvi`ewe na makedonskite va~kata konferencija na makedon- mo{ na sojuznicite i na Makedo-
studenti vo Zagreb, Belgrad i skite grupi vo Zapadna Avstrali- nija. MANS ja informirala ma-
Skopje, koi na taen sostanok vo ja. Na Konferencijata bila done- kedonskata emigracija za nasta-
Zagreb vo 1936 g. usvoile Politi~- sena odluka za svikuvawe op{t nite vo tatkovinata; za odr`uva-
ka deklaracija. Platformata bi- kongres. Kongresot bil odr`an vo weto na Prvoto zasedanie na AS-
Melburn (7‡9. III 1947) i bil za NOM i za konstituiraweto na
sozdavawe edinstvena organizaci- makedonskata nacionalna dr`a-
ja pod istoto ime Makedonski na- va. Po osloboduvaweto na Make-
roden sojuz (MNS) vo Avstralija. donija emigracijata organizira-
Na Konferencijata (april 1947)
bila donesena odluka Sojuzot da se na vo MANS se vklu~ila vo dava-
imenuva: Makedonsko-avstraliski weto pomo{ za izgradba na Dr-
naroden sojuz (MANS). Na Treta- `avnata bolnica vo Skopje. Vo
ta konferencija (septemvri 1950) povoeniot period MANS svojata
bila pretstavena radikalnata dejnost ja pro{iri i vo Avstra-
promena na odnosot kon makedon- lija. Vo 1967 g. organizacijata
skoto i kon jugoslovenskoto dr- prestana da postoi.
`avno rakovodstvo na Koli{ev- LIT.: †Glasnik na INI#, g. 15, br. 1,
^lenovi na MANAPO vo Ohrid (1938) ski i na Tito po Rezolucijata na Skopje, 1971. M. Mih.
la prifatena na pro{ireniot sos- IB (1948), obvinuvani za predav- MAKEDONSKI NARODEN
tanok na 28 avgust vo Ohrid, so stvo, razbivawe na slovenskoto TEATAR (Skopje, 31. I 1945-) – prv
u~estvo na studenti, drugi inte- edinstvo i predizvikuvawe voena nacionalen profesionalen teatar.
lektualci i politi~ki eksponira- opasnost. Na IV konferencija vo Osnovan e so re{enie na Prezi-
ni Makedonci, antifa{isti i ko- Melburn, odr`ana na Ilinden (2.
munisti od pove}e gradovi i so toa VIII 1952), Sojuzot usvoil Deklara-
bile postaveni organizacionite cija so povik za edinstvo na Make-
osnovi na Dvi`eweto vo Makedo- doncite vo Avstralija za poddr{-
nija so cel da se bori za makedon- ka na makedonskiot narod za obe-
ska nacionalna dr`avnost vo fe- dinuvawe i mir vo svetot. Na VI
konferencija (januari 1957) do{-
derativna dr`avna zaednica – Ju- le do izraz vnatre{nite podelbi.
goslavija. Platformata bila Bila odr`ana vtora VI konferen-
vgradena vo partiskata politi~ka cija na MANS (april 1958) i nee-
programa na makedonskite komu- dinstvoto i podelbite dovele do
nisti i pretstavuvala osnova za prestanuvawe na dejnosta na Orga-
pregovori so demokratskite i an- nizacijata.
tifa{isti~kite sili, so makedon- LIT.: Ivan Katarxiev, Makedonskata
skite nacionalisti i so gra|an- politi~ka emigracija po Vtorata svet- Makedonskiot naroden teatar vo Skopje
skite politi~ki partii od zdru- ska vojna, Skopje, 1994. M. Min. pred zemjotresot (1963)
870
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
871
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
872
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
LIT.: Mihajlo Minoski, Prilog kon pra- gr. Port Kolbern (Ontario). Bi- kiot dogovor i podelbata na Ma-
{aweto za politi~kata aktivnost na la osnovana makedonska isele- kedonija (na 10. VIII).
makedonskoto iseleni{tvo vo SAD do
1931, Glasnik na INI, 1, Skopje, 1982; ni~ka organizacija †Pere To- LIT.: Mile Mihajlov i Mihajlo Georgi-
Mile Mihajlov i Mihajlo Georgievski, {ev# vo gr. Xanstaun (1928), a po- evski, Politi~kata aktivnost na MNS
Politi~kata aktivnost na Makedon- toa MPO †Goce Del~ev# (1929) vo vo SAD i Kanada, †Glasnik na INI#, 1,
skiot naroden sojuz vo SAD i Kanada od gr. Ki~ener (Ontario). Skopje, 1971; Kostadin GÍrdev, Makedon-
1928-1935 godina, Glasnik na INI, 1, skite patrioti~eski organizacii vÍ
Skopje, 1971. M. Min.
Zapo~nalo i sozdavaweto neza- Kanada, SofiÔ, 1991; Atanas Bliznakov,
visno nacionalno politi~ko or- Spomeni za nacionalnata politi~kata
MAKEDONSKI ORGANIZA- ganizirawe na makedonskoto ise- i kulturnata dejnost vo SAD i Kanada,
CII I NEZAVISNI GRUPI leni{tvo vo SAD i vo Kanada Skopje, 1987. M. Min.
VO KANADA (1913-). Vo Toron- (1929), po osnovaweto na Inici- MAKEDONSKI PARTIZAN-
to i vo Hamilton (IX 1913) bile SKI EDINICI VO EGEJSKI-
osnovani Makedonsko-odrinski OT DEL NA MAKEDONIJA
organizacii, koi istaknale bara- (1943–1944) – formirani vo vto-
wa za revizija na Bukure{kiot rata polovina na 1943 g. Parti-
dogovor. Vo Toronto bile osnova- zanskiot odred †Lazo Trpovski#,
ni 10 iseleni~ki rodnokrajni voena formacija na SNOF, bil
dru{tva (do 1922). So dejstvuva- formiran vo Kore{ta na 1. IX
weto na pretstavnikot na Ispol- 1943 g. vo sodejstvo so gr~kite
nitelniot komitet na makedon- edinici na ELAS i vodel borbi
skite bratstva vo Bugarija Sreb- protiv kolaboraciskoto probu-
ren Pop Petrov vo SAD i vo Ka- †Edinstvo#, vesnik na bugarskata i makedonskata garsko komitsko dvi`ewe vo
nada, vo Toronto bilo osnovano trudova emigracija vo Kanada Egejskiot del na Makedonija. Vo
Makedonsko bratstvo †Pravda# juni 1943 g. bil formiran i Vo-
(VII 1922) za da dejstvuva za bugar- jativniot odbor za osnovawe ma- denskiot partizanski bataljon, a
kedonski nezavisni grupi. Vo Ka- vo avgust 1943 i Lerinsko-kostur-
nada MNG bila osnovana vo To- skiot bataljon vo sostavot na
ronto, vo Ki~iner i dr., ~lenki edinicite na ELAS. Po razoru-
na Makedonskiot naroden sojuz `uvaweto na kolaboraciskoto
imalo vo SAD i vo Kanada. MPO komitsko dvi`ewe, KPG naredi-
vo Kanada (1933) imala samo dve la rasformirawe na makedonski-
organizacii, po edna vo Toronto te partizanski edinici. Make-
i vo Ki~iner. Vo Kanada (1959) donskite bataljoni preminale na
bila osnovana organizacijata teritorijata na Vardarskiot del
†Obedineti Makedonci#, koja na Makedonija. Vo Bitola se
dejnosta ja pro{irila i vo SAD. formirala Egejskata udarna bri-
Vo Toronto (1971) bila osnovana gada, koja u~estvuvala vo borbite
organizacija na Osloboditelni- protiv albanskoto balisti~ko
ot komitet na Makedonija, dvi- dvi`ewe vo Zapadna Makedonija.
`ewe (od 1972), (DOM / DOOM, LIT.: Istorija na Makedonskiot narod,
od 1984 NOFM) vo Evropa, so op- V, Skopje, 2003. St. Kis.
Prvata makedonska crkva vo Kananda (1911) redelba da dejstvuva za oslobodu-
skata kauza. Bratstvoto protes- vawe, obedinuvawe i sozdavawe MAKEDONSKI POLITI^KI
tiralo poradi priznavaweto na samostojna makedonska dr`ava. ORGANIZACII VO EVROPA
makedonskoto nacionalno mal- Bil aktiven Makedonski nacio- (1952– ). Vo Polska (vo po~etokot
cinstvo i pojavuvaweto na Abe- nalen komitet (1988), koj objavil na 1952) bila osnovana makedon-
cedarot vo Grcija (1925). Isele- Deklaracija za ~ovekovite prava ska nacionalna politi~ka orga-
nici od Ohridsko (VII 1928) osno- na Makedoncite vo Grcija, vo Bu- nizacija na Makedoncite progo-
vale samostojna organizacija vo garija i vo Albanija predadena na neti od Egejskiot del od Makedo-
ON, na godi{ninata od Bukure{- nija †Ilinden#, pod kontrola na
KPG. Organizacii na †Ilinden#
bile formirani i vo Ungarija,
Polska, ^ehoslova~ka, Romanija
i Bugarija (do pred krajot na
1953). Bila prezemena aktivnost
(II 1954) za osnovawe organizacii
vo SSSR (vo Ta{kent i vo ^ir-
~ik), no osnovaweto vedna{ bilo
zabraneto. Sleduvale zabrani i
vo drugite socijalisti~ki dr`a-
vi. Bila donesena odluka (VI
1956) za rasformirawe na Orga-
nizacijata †Ilinden#. Vo Polska
(XII 1960) bila formirana tajna
makedonska organizacija †Egej-
ska zora# za da se bori za nacio-
nalnite prava na Makedoncite vo
Egejskiot del od Makedonija i za
afirmirawe na makedonskata na-
cionalna dr`ava NRM. Taa bila
otkriena i bila rasturena (1961).
Vo Skandinavija (1962) bila osno-
vana makedonska nacionalna poli-
U~esnicite vo izvedbata na †Makedonska krvava svadba# vo Toronto ti~ka organizacija, pod ime: Oslo-
873
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
boditelen komitet na Makedonija dve vkrsteni kopja. Do 1776 g. pol- donski. Vo vremeto na Rimskoto
(so sedi{te vo Danska), za da dejs- kot imal grb so amblem na lav, ze- Carstvo patot Via Egnatia igral
tvuva za osloboduvawe i za obedi- men od Stematografijata na H. zna~ajna uloga vo funkcionira-
nuvawe na Makedonija vo samostoj- @efarovi~. Polkot i ~etite ima- weto na rimskata po{ta. Vizanti-
na makedonska dr`ava. Organiza- le i posebni znamiwa. Vo 1773 g. ja gi zadr`ala site rimski po{-
cijata ja pro{irila dejnosta vo so ukaz bile ukinati narodnosni- tenski ustanovi. Prvata dr`avna
zapadnoevropskite i vo prekuoken- te imiwa na polkovite i bile pre- po{ta na teritorijata na Makedo-
skite zemji (do sredinata na 1971), imenuvani spored gradovite. Ma- nija turskite vlasti ja otvorile
vo Kanada i vo SAD, i pe~atela kedonskiot polk bil imenuvan ka- vo Bitola (1843), a nekolku godi-
svoj organ †Makedonska nacija#. Na ko Aleksandriski polk. Polkot ni podocna po{ti bile otvoreni
Kongresot odr`an vo Kopenhagen bil pofaluvan i nagraduvan od ca- vo Skopje i vo [tip. Po Prvata
(30. V‡1. VI 1971) vo novoizbraniot ricite Elisaveta Petrovna i svetska vojna vo Skopje bilo osno-
Centralen komitet bile pretsta- Ekaterina II. Nekolku oficeri od vano po{tensko u~ili{te (1921),
veni organiziaciite od Danska, makedonskiot polk dobile gene- a podocna po{tata vo Skopje do-
[vedska, Germanija, Belgija, Fran- ralski ~inovi vo ruskata armija. biva nova zgrada (1939).
cija Kanada i SAD. Na Organiza- LIT.: Aleksandar Matkovski, Makedonski- Po Vtorata svetska vojna po{tite
cijata $ pristapilo tajnoto Dvi- ot polk vo Ukraina, Skopje, 1985. V. St. vo NRM bile obnoveni, a za prv
`ewe za samoosoznavawe i za priz- direktor na PTT-slu`bata na Ma-
navawe na makedonskata nacija od MAKEDONSKI POLK (1913) ‡ kedonija (so odluka na ASNOM)
Pirinskiot del na Makedonija – polk na Srpskata armija. Bil bil imenuvan Blagoja Ta{ev
†Aleksandar Makedonski 1970# (vo formiran so naredba na na~alni- (1915–1950). Vo SRM, PTT do`i-
po~etokot na X 1971). Organizaci- kot na [tabot na srpskata Vr- vea sestran razvoj, osobeno vo per-
jata se deklarirala kako Dvi`ewe hovna komanda Radomir Putnik iodot 1976–1985 g., koga se izgrade-
za osloboduvawe na Makedonija (16. V 1913) za formirawe ~etiri ni kapitalnite po{tenski objek-
(1972 DOM, od 1973 DOOM). Vo bataljoni so komandni mesta vo ti vo pogolemite gradovi na Ma-
Avstralija bila osnovana organi- Sveti Nikole, Gevgelija, Nego- kedonija. Organizacionata posta-
zacijata DOM (1972) i prerasnala tino i vo Pri{tina. Popolnuva- venost na po{tata se menuvala so
vo semakedonsko dvi`ewe vo stran- weto bilo izvr{eno od mesnoto promenite vo stopanskiot i poli-
stvo. DOOM se transformirala vo naselenie, a komandniot sostav ti~kiot sistem na zemjata. Taka,
edinstven front za osloboduvawe i bil od grani~nite edinici. Sobranieto na SRM vo 1989 g. do-
za obedinuvawe na Makedonija IZV.: AVII, popis 2, K-1, Zapovest Vk. br. nesuva odluka za organizirawe na
(1984) pod imeto Narodnooslobo- 6132, maj 1913 g., Operacijski dnevnici. V. St.
RO za PTT soobra}aj †Makedoni-
ditelen front na Makedonija. MAKEDONSKI POMO[EN ja#, kako javno pretprijatie so 16
LIT.: Risto Kirjazovski, Makedonskata KOMITE T (Buenos Aires, Ar- osnovni organizacii.
politi~ka emigracija od egejskiot del gentina, na krajot od juni 1941) ‡
od Makedonija vo Isto~na Evropa, Skop- Po osamostojuvaweto na RM,
je, 1989; Ivan Katarxiev, Makedonskata komitet osnovan za pomo{ na PTT sistemot se transformira
politi~ka emigracija po Vtorata svet- borbata na antifa{isti~kite vo nacionalen PTT sistem i se
ska vojna, Skopje, 1994. M. Min. dvi`ewa po napadot na Germanija priklu~uva kon svetskata po{-
na SSSR, pod pretsedatelstvo na tenska struktura (12. VII 1993),
Nikola Kazanxiev. Dejstvuval vo koga Makedonija e primena vo
ramkite na Slovenskiot komi- Svetskiot po{tenski sojuz. Vo
tet, ~ij pretsedatel bil d-r Kos- periodot 1991–1995 i potoa ak-
ta Veselinov. tivnostite vo PTT soobra}ajot
LIT.: Mihajlo Minoski, Organizirawe i na Makedonija se naso~eni kon
organizacii na makedonskoto iseleni{- otvorawe novi me|unarodni po{-
tvo vo Argentina, Zb. †Iseleni{tvoto tenski linii (posebno so sosed-
od Makedonija#, Skopje, 2004; Nikola Po-
povski, Neka faktite govorÔt, Boenos nite zemji), avtomatizacija na
AŸres, 1946. M. Min. {alterskoto rabotewe, osovre-
menuvawe na tehnologijata vo
MAKEDONSKI PO[TI. Po{- po{tenskite centri, moderniza-
tenskiot soobra}aj na teritorija- cija na transportnite sredstva za
ta na dene{na RM ima vekovna prevoz na po{tenski pratki, po-
A. Matkovski: tradicija. Vo drevna Makedonija digawe na kvalitetot na po{ten-
†Makedonskiot toj e vospostaven u{te vo vremeto skite uslugi i voveduvawe novi
polk vo Ukraina#
na Filip II i Aleksandar III Make- uslugi. Od po~etokot na 1997 g.
MAKEDONSKI POLK VO UK-
RAINA (10. V 1759 ‡ 28. VI 1773)
‡ polk vo Ruskata armija vo Ukra-
ina. Bil formiran od majorot Si-
meon Pi{~evi}, po naredba na
ruskata carica Elisaveta Pet-
rovna. Oficijalnoto imenuvawe
na polkot bilo †MakedonskiŸ gu-
sarskiŸ poleviŸ polkÍ#, pod ko-
manda na generalot Ivan Horvat.
Podocna komandant na polkot sta-
nal Aleksandar Dimitrov. Pol-
kot bil sostaven od okolu 4.000 lu-
|e, raspolagal so svoj pe~at, so po-
sebna uniforma (palto i pantalo-
ni `olti, pro{arani so crni gaj-
tani, crvena kapa), so makedonski
grb i amblem so tatarski {tit so Zgradata na Makedonski po{ti vo Skopje
874
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
875
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
ne ploden pisatel od Pirinskiot †MAKEDONSKI SPORT# ‡ ke. Slika 2. Familijarna grobnica Mrwa-
del na Makedonija, koj{to pi{u- edinstven dneven sportski ves- v~eviÊa, †Glasnik SUD“, Beograd, 1878,
223–224; Bo`idar ProkiÊ, Jovan Skilica
val na bugarski i na svojot roden nik vo RM. Prviot broj izlegol kao izvor za istoriju maÊedonske sloven-
osogovski dijalekt, kako i na ru- na 11 maj 1998 g. Izdava~: †BAR- ske dr`ave, †Glas SKAN“, LXXXIV, Beog-
ski jazik. Podolgo vreme `iveel NEL LLC# od Skopje. Osnova~i: rad, 1910; [lÝomber`e, Car SamuilÍ i
vo grat~eto Elin-Pelin, Sofi- Jo`e Olevski (direktor), Vasko VasiliŸ II, SofiÔ, 1943; Konstantin Jire-
sko. Izvesen period u~el i rabo- Arsovski (glaven i odgovoren ~ek, Srpski car Uro{, kraq Vuka{in i
tel vo Rusija, pa vo Moskva dip- urednik), Mirko Spaseski (di- Dubrov~ani, Zbornik Konstantina Jire-
~eka, I, Beograd, 1959, 341–385; Rade Mi-
lomiral na teatarska re`ija. Jav- rektor na marketingot). B. P. \. haq~iÊ, Car i kraq: neuspe{no savladar-
no se deklariral kako Makedo- stvo, Istorija srpskog naroda, I, Beograd,
nec. Istapil od ~lenstvoto na MAKEDONSKI SREDNOVE- 1981, 588-589; Lazar MirkoviÊ, Mrwav~e-
Sojuzot na bugarskite pisateli KOVNI DINASTII – po vos- viÊi, †Starinar#, III (1924–1925), Beograd,
poradi onevozmo`uvawata {to tanijata na komitopulite (David, 1925, 11–26; Bla`e Ristovski, Kralot
Aron, Mojsej i Samuil) protiv Marko posledniot suveren na Makedoni-
mu se pravele vo negovite proma- ja, zb.: Kralot Marko vo istorijata i vo
kedonski projavi. Golema popu- Bugarija (969) i protiv Vizantija
(976), Samuil se osloboduva od tradicijata, Prilep, 1997, 7–22; S. Piri-
larnost me|u ~itatelite vo Pi- vatriÊ, Samuilova dr`ava. Obim i karak-
rinsko steknuva so svojata kniga svoite bra}a i ja osnovuva Samui- ter, Beograd, 1998; Biljana Ristovska-Josifov-
od prozni zapisi †[turo pleme#, lovata dinastija. Krunisan e za ska, The Name of the Dynasty Mrnjavchevi and
car vo prestolniot grad Prespa the Title of the King Marco in the Historical So-
vo koja gi komentira aktuelnite (ok. 999/1000). Po negovata smrt urces. Tradition and Historiography, †Balkanis-
sostojbi na Makedoncite. Go pre- (1014), na tronot doa|a sin mu tic Forum#, 1–2–3, Blagoevgrad, 2002, 194–199;
vel na bugarski jazik romanot Gavril Radomir (1014– 1015), no e –, Avtohtoni srednovekovni dinastii
†Pirej# od Petre M. Andreevski vo Makedonija (X–XIV vek), †Balcanoslavi-
ubien od sinot na Arona Jovan ca’#, 30–31, 2002, 165–182.; istata, \or|ija
i kniga raskazi od Rade Siljan, Vladislav (1015–1018), po ~ija
kako i tekstot od Al. Donski M. Pulevski i Krste P. Misirkov za vla-
smrt caricata Marija i semejst- deeweto na Mrwav~evci, zb.: †Deloto na
†Orisija# (1997). Go izdaval v. voto mu se predavaat na Vasilij Krste Misirkov“. Zbornik od Me|unarod-
†Makedonec# vo Blagoevgrad, ka- II. ^lenovite na carskata dinas- niot nau~en sobir po povod stogodi{ni-
ko i drugi publikacii. tija se rasprateni vo vizantiski- nata od izleguvaweto na knigata †Za ma-
BIBL.: †Zdravo, drugari!#, poezija (1955); kedonckite raboti#, I, MANU, Skopje,
te provincii. Podocna sinot na 2005, 34–365. B. R.-J.
†Kusi raskazi# (1961); †Da go fotokopi- Gavril Radomir, Petar Deljan,
rame `ivotot#, esei (1964); †Pole na ma-
`i#, roman (1967); †Da bideme i utre# kako voda~ na vostanie (1040/41), †MAKEDONSKI STOMATO-
(1969); †Razbudi se za presuda# (1969); †Ta- e proglasen od narodot za car. Ka- LO[KI PREGLED# ‡ oficija-
so Makedonecot# (1995); †Makedonska ko pretendent se javuva i Alusi- len organ na St. f. i Makedonsko-
golgota# (1969); †Makedonska biblija# jan, sinot na Jovan Vladislav. Vo to stomatolo{ko dru{tvo vo
(1994); †Makedonski kni`ovnik#, zbornik vostanieto (1072/73) na ~elo so Skopje. Spisanieto izleguva od
(1995); †Progonuvawe so Tatra# i dr. G. T.
\or|i Vojteh za car e proglasen 1977 g., po ~etiri broja godi{no
MAKEDONSKI SLOVENSKI Konstantin Bodin, sin na zetski- vo tira` od 1500 primeroci i se
PLEMIWA – na teritorijata na ot vladetel Mihail, potomok pre- distribuira do site stomatolozi
Makedonija se naseluvale glavno ku Samuilovata }erka Kosara. vo zemjava i do zainteresiranite
po VI v. Poznati se od †^udata na Rodona~alnik na Mrwav~evata vo stranstvo. E. M.
sv. Dimitrij Solunski#, kn. prva. dinastija e kralot Volka{in MAKEDONSKI STOPANST-
Draguvitite `iveele zapadno od (1365–1371). Se spomnuva kako `u- VENICI. Brzata industrijali-
Solun; Sagudatite vo oblastite pan vo Prilepskiot kraj (1350), zacija na Makedonija po Vtorata
zapadno od Solun do Verija, a mo- podocna e proglasen za kral (1365) svetska vojna, modernizacijata
`ebi i na nekoi delovi od Halki- i sovladetel na carot Uro{ I. na zemjodelstvoto i etablirawe-
dikot; Verzitite/Berzitite me|u Negoviot brat despotot Ugle{a to i razvojot na drugite ekonom-
Bitola, Prilep, Ki~evo i Veles. ja upravuva oblasta so sedi{te vo ski sektori (grade`ni{tvoto,
Vo periodot od 674–678 g. se zabe- Serez. Postoeweto na brat Gojko turizmot, komunalnite dejnosti,
le`ani (kn. vtora na †^udata#) u{- ne e potvrdeno. Bra}ata Mrwav- bankarstvoto itn.) {to ja pret-
te: Rinhini, koi `iveele po tekot ~evci zaginuvaat vo bitkata pro- stavuvaa osnovata na brziot po-
na r. Rihios do Orfanskiot Zaliv, tiv Turcite na r. Marica (26. IX voen ekonomski rast i razvoj. Go-
a go zazele pogolemiot del od Hal- 1371). Vlasta ja nasleduvaat Vol- lem e brojot na makedonskite
kidik, i Strimonci, koi `iveele ka{inovite sinovi Marko, Iva- stopanstvenici koi{to so svoja-
po tekot na r. Struma. Podocna zas- ni{, Andrija{ i Mitra{, a na ta uporna i tvore~ka rabota, vo
vedo~enite Smoljani `iveele na prestolot doa|a prvorodeniot ramkite na toga{niot op{tes-
teritorijata od Dolna Struma do kral Marko (1371–1395), po ~ija tveno-ekonomski i politi~ki
Zapadnite Rodopi i r. Mesta. Se smrt Makedonija napolno potpa- sistem, dadoa dragocen pridones
organizirale vo poludr`avni |a pod turska vlast. za razvojot na mladata dr`ava.
formacii – sklavinii i vo voe- IZV. i LIT.: V. R. Rozen, Imperator Va- Vo ovoj kontekst, najprvin gi no-
noplemenski sojuzi. Postepeno siliŸ BolgaroboŸca. Izvle~eniÔ izÍ tirame imiwata na pionerite i
Vizantija gi stavila pod svoja l‹topisi œhii Antiohijskago, Sanktpe-
osnovopolo`nicite na pozna~aj-
kontrola (prvin samo nominal- terburgÍ, 1883; V. N. Zlatarski, Zapadna-
ta bÍlgarska dr`ava do provÍzglasÔva- nite ekonomski sektori na zemja-
no). Vo periodot VII – vtora pol. neto na Samuila za carÔ, I, †Makedonski ta: Milan Netkov, Stojan \or-
na IX v. bile hristijanizirani i pregled#, II, 1, Sofi|, 1926, 7–8; Bo`idar ~evski, Gligorie Gogovski (tek-
postepeno nivnite imiwa is~ez- ProkiÊ, Postanak jedne slovenske care- stilna industrija); Kiril Biser-
nale, so isklu~ok na Draguvitite, vine, †Glas#, LXXVI, Beograd, 1908, 213-
224; Jadran Ferluga, Le soulivment des Comi- koski, Du{ko Boceski, Josif
~ie ime kako poseben entitet se Mickovski i Dan~o [uturkov
upotrebuvalo zaklu~no so XIII v., topoules, †Zbornik radova Vizantolo{kog
instituta#, IX, Beograd, 1966, 75-84; Stje- (tutunska industrija); Stra{o
a imeto na Verzitite (vo formata pan Antoljak, Vistinata za vostanieto Hristov (crna metalurgija);
Brsjaci) e za~uvano do denes. na komitopulite, Srednovekovna Make- Mitko Temenugov-@elezni, Ris-
LIT.: T. @ivkoviÊ, Ju`ni Sloveni pod donija, I, Skopje, 1983, 604-610; Vangelija to Frangov, To{o Neveselov,
vizantijskom vla{Êu (600–1025), Beog- Despodova, Grobot na Presijan, vnukot
rad, 2002; F. Bari{iÊ, ^uda Dimitrija na car Samoil, se nao|a vo Mihalovce, Slo- Gligor Ge~evski-Iv~e, Goga Pet-
Solunskog kao istoriski izvor, Beograd, va~ka?, †Slavica Slovaca“, 29–1, Bratislava, kovski, Angel [umanski (agro-
1953. B. Petr. 1994, 16–23; P. SreÊkoviÊ, Putni~ke sli- industriski kompleks); \or|i
876
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKI M
Zarezankov, Angel Zarezankov Jan~evski, Mile Jovanovski, Ki- bica Petrovska (†Pakom kompa-
(ko`arska industrija); Xoxa Bo- ro Kramarski, Nikola Matliev- ni# – Skopje), Savo Stankovi}
jaxievski, Bla`o Pangovski (tr- ski-Pa{ata, Zlatan Mitev, (†Haj–Te~# Korporacija – Skop-
govija), Taki Maja, Nikifor Ni- Aleksandar Manevski, Simon je), bra}a Stojkovski (†Bujoto#);
kiforovski (nadvore{na trgovi- Naumoski, Nako Nikolovski, Mexit Sapa (†Debarski bawi#),
ja); Mile Stefanovski, Tome [i- Stra{o Nelkovski, Jorgo ]uka, Zlatko Sokoloski (†Mikrosam#),
mov, \ore ^artov, Asen Xikov, Stefan \or|ievski, Tome Mit- Kir~o Susinov (†Goldmak# – Ra-
Sotir Naumov (paten soobra}aj); koski, @ivko Radevski, Aleksan- dovi{), Boris Stojmenov (†BS# –
Todor Mirovski, Aleksandar Bo- dar Simevski, Jovo Panajotovi}, Skopje), Vladimir Todorovi}
goev, Stojan ]osev, Andon Mak- Nikola Para}eev, Qubomir Po- (†Tineks–MT# – Skopje), Taip
raduli, Petar Gan~evski (finan- povski, Teodos Paunov, Mirko Tairi (†Eurogranit#), Zore Te-
siski sektor), Andrej Damjanov, Pecov, Velija Ramkovski, Van~o melkovski (†Mia Beverixis# –
Bla`o Ristomanov, Mustafa Ristov, Voislav Ristovski, Mi- Skopje), Marija Tasevska (†Var-
Amitov (grade`ni{tvo), Dragan lorad Stefanovski, Nikola dargradba# – Skopje), Xevat Fe-
Tanevski, Krume Jovanovski, Ja- Stefkov, Kiro Samarxioski, tai (†Gudalat# – Gostivar), Mit-
ni Bojaxievski (konditorska in- Qube Stavreski, Milan Hrovat, ko [apkovski (†Metalpromet# –
dustrija), Mihajlo Zisi}, Kon- Mile Cvetkovski, Van~o ^ifli- Strumica) i dr.
stantin (Dinka) Avram~ev, Alek- ganec, Borivoe Xrtev, Risto IZV.: Informacii od Stopanska komora
sandar Grizo i Ane Arsov (hemi- [apkar, Venko [apkar, Isak na Makedonija i od Sojuz na stopanskite
ja), Velimir Ginovski, Dragi Ar- [ehu i dr. komori na Makedonija.
sov, Stojan Zdravev, Jon~e Kote- Vo tranzicioniot period dojde LIT.: Stopanska komora na Makedonija.
ski, Nikola Min~ev (metali), 75 godini komorsko organizirawe vo Ma-
do brz razvoj na malite i sredni- kedonija, Skopje, 1998; Mile Stefanov-
Pero V’~kov i [terjo Nakov te pretprijatija i na pretpriem- ski, Soobra}ajot vo Makedonija, Skopje,
({pedicija). ni{tvoto. Vo RM postojat okolu 2001. M. S. – T. F.
Po osamostojuvaweto, RM pomi- 50.000 mali i sredni biznisi i
na niz te{ki tranzicioni godi- nim im pripa|a dominantno mes-
ni. Reformite {to se odvivaa so to vo kreiraweto na bruto do-
promenliv uspeh i intenzitet, ma{niot proizvod, dodadenata
postepeno ja pribli`uvaat zem- vrednost i vrabotenosta vo biz-
jata do krajnata cel – izgradba na nis-sektorot. Vo prodol`enie
funkcionira~ka pazarna ekono- notirame samo eden del od popoz-
mija. Makedonskite menaxeri ra- natite imiwa na firmi i sops- Vesnikot †Makedonski studentski list# (1931-1932)
botat vo napolno izmenet eko- tvenici (ili menaxeri) na mali i †MAKEDONSKI STUDENT-
nomski ambient i vo uslovi koga na sredni pretprijatija: Arben SKI LISTÎ# (Sofija, I, 1, 4. XII
pazarot stanuva dominanten me- Abduramani (†Vede [ari#, s. Tre- 1931 – 1. VI 1932) – organ na prog-
tod na alokacija na resursite. bo{), Boro Antovski (†Sit Xer- resivnite studenti vo Bugarija.
Novite menaxerski i pretpriem- mes Plus# – Skopje), Ilija Bres- Izleguva periodi~no, na bugar-
ni~ki znaewa i modernoto vode- liski (†Beton# – [tip), Ilija ski jazik, kako neoficijalen or-
we na firmite, vo konstelacija Ge~ev (IGM – †Trejd# – Kavadar- gan na VMRO(Ob), pod redakcija
na zaostrenata konkurencija na ci), Venko Gligorov (†Login sis- na D. Petkov, no fakti~ki redak-
doma{niot i osobeno na me|una- temi# – Skopje), Marijan Gerasi- tori se: Kosta Veselinov, Vasil
rodniot pazar, stanuvaat impera- mov (†Bomeks# – Skopje), Blagoja Haxikimov, Mihail Smatrakalev
tiv na vremeto. Gi notirame imi- Don~ev (†Ading# – Skopje), Sto- i Kiril Nikolov. Vesnikot se bo-
wata na menaxerite na firmite jan Dav~ev (†Dasto# – Skopje), Jo- ri za formirawe Op{t makedon-
{to go so~inuvaat makedonskiot van Dabevski (†Zdravje# – Rado- ski naroden studentski sojuz pro-
berzanski indeks (MBI–10): vo), Ratko Dimitrievski (†Evro- tiv vrhovizmot i fa{izmot, za
Trajko Mukaetov (†Alkaloid# – pa 92# – Ko~ani), Van~o \or|iev nezavisnost na Makedonija i za
Skopje), Stra{o Milkovski (†Delikates# – Ko~ani), Traj~e federacija na slobodnite balkan-
(†Granit# – Skopje), Savka Di- Zaev (IGM †Elenica# – Strumi- ski republiki. Zapren od bugar-
mitrieva (†Evropa# – Skopje), ca), [efki Idrizi (†Renova# – skite vlasti, no istovremeno pro-
Hari Kostov (Komercijalna ban- Tetovo), Traj~e Leov (†Dinamo# – dol`uva pod noviot naslov †Ma-
ka – Skopje), Done Tanevski Veles), Igor Le{tar (†Seavus# – kedonska studentska tribuna#.
(†Makedonijaturist# – Skopje), Skopje), Stojna Jo{evska (†Elek- LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma-
Andreja Josifovski (†Makpet- troelement# – Skopje), Trifun kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr-
rol# – Skopje), Najdenko Popov- Kostovski (Eurostandard banka, vite po~etoci do 1945 godina), Skopje,
ski (Ohridska banka – Ohrid), †Eurolink#, †Eurolizing#, †Eu- 1980, 325–328; Bla`e Ristovski, Portre-
Jakim Ivanovski (Stopanska rolend#, †Keramika Nova#, †Ne- ti i procesi od makedonskata litera-
turna i nacionalna istorija, III, Skopje,
banka – Bitola), Dimitar Haxi- gorski bawi#), Bojan Kova~evski 1990, 353–373. Bl. R.
Mi{ev (Toplifikacija – Skop- (†Uniplast# – Struga), Slobodan
je), [terjo Nakov (†Fer{ped# – Kutreski (†Pekabesko# – Skop- MAKEDONSKI TEKSTOVI
Skopje). Me|u stopanstvenicite, je), Miladinovi (†Kimiko# – SO GR^KO PISMO ‡ Vo tekot
od koi pogolemiot broj bea ak- Struga), Mihailo Mihailovski na dolgata politi~ka dominacija
tivni i vo vremeto na SRM, no i (†Vatrostalna# – Skopje), Ko~o pod osmanliskite Turci, spored
po osamostojuvaweto na zemjata, Mocan (†Tehnometal – Vardar# – nivniot teokratski sistem, balk.
gi odbele`uvame: Slave Atana- Skopje, †Goldtekst# – Kru{evo), pravosl. narodi potpadnale pod
soski, Kosta Argiroski, Nikola Blagoja Mehanxiski (†Zegin# – duhovna vlast na carigradskiot
Ga{oski, Gligor Bi{ev, Boris Skopje), Morina Bexet (†Bas Tu- patrijarh so status na rum-mi-
Gi~ev, Gligorie Gogovski, Gav- ti Fruti# – Skopje), Vase Mitev let. Vo svoi race crkvata go ima-
rilo Gavrilski, Risto Gu{kov, (†Oran`erii# – Strumica), Da- la i obrazovanieto, vo koe se pre-
Vangel Gaga~ev, Trajko Davit- nilo Nikolovski (†Roloplast# – davalo na gr~. j. i so gr~. pismo.
kovski, Dragan Zaharievski, Qu- Skopje), Niko Paligora (†Pal- Po ukinuvaweto na samostojnata
bisav Ivanovski-Yingo, Ivan tekst# – Del~evo), Ilija Pren- Ohridska arhiepiskopija (1767),
Ivanov, Min~o Jordanov, \or|i tovski (†Peksim# – Skopje), Qu- a osobeno po osloboduvaweto na
877
M MAKEDONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
878
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKII GLASÞ M
879
M MAKEDONSKO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
880
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †MAKEDONSKO ZNAME# M
881
M MAKEDONSKO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
MAKEDONSKO KIRILI^KO dar, od kade {to, zaedno so \ura| nove smrti, vo kn.: Vizantija i Sloveni,
LIV^E – v. Fragmenti na kiri- Bal{a, trebalo da trgnat kon Beograd, 1970, 435–456; Sima ´irkoviÊ,
Poklad Kraqa Vuka{ina, Zbornik Filo-
li~ki staroslovenski tekstovi Onogo{t protiv `upanot Niko- zofskog fakulteta, XIV, 1, Spomenica
od makedonsko poteklo. la. Dubrov~anite, kako ~lenovi Frawa Bari{iÊa, Beograd, 1979, 153–161;
na koalicijata, trebalo da obez- Branko Panov, Srednovekovna Makedoni-
MAKEDONSKO KRALSTVO bedat prefrluvawe na trupite, a ja, I, Skopje, 1983; Bla`e Ristovski, Kra-
(1365–1395) – srednovekovno kral- bosanskiot ban Tvrtko i knezot lot Marko posledniot suveren na Make-
stvo vo Makedonija so sedi{te vo Lazar, koi bile vo neprijatelski donija, zb.: Kralot Marko vo istorijata i
Prilep. Rodona~alnik na tn. Mr- vo tradicijata, Prilep, 1997, 7–22; \or|i
odnosi so Nikola, blagonaklono Zdravev, Oblekite na kralot Volka{in
wav~eva dinastija e kralot Vol- gledale na ovoj napad, koj{to po- i na kralot Marko vo fresko-`ivopisot
ka{in (1365–1371). Toj se spomnu- toa bil odlo`en. od XIV vek, na istoto mesto, 319–330; Biljana
va prvin kako `upan vo Prilep- Ristovska-Josifovska, The Name of the Dynasty
skiot kraj (1350), podocna e prog- Kralot Volka{in zaedno so brat Mrnjavchevi and the Title of the King Marco in
lasen za kral (1365) i sovladetel mu, despotot Jovan Ugle{a, kako the Historical Sources, Tradition and Historiog-
na carot Uro{. Negoviot brat odgovor na turskite napadi na ev- raphy, †Balkanistic Forum’#, 1–2–3, Blagoev-
ropska po~va, so vojska se spro- grad, 2002, 194–199; Biljana Ristovska-Jo-
despotot Ugle{a ja upravuva ob- sifovska, Avtohtoni srednovekovni di-
lasta so sedi{te vo Seres. Pos- tistavuvaat vo bitkata kaj ^er-
nastii vo Makedonija (X-XIV vek), †Balca-
toeweto na brat Gojko ne e potvr- nomen na r. Marica (26. IX 1371) i noslavica#, 30-31, 2002, 165-182. B. R.-J.
deno. Kralstvoto se prostiralo vo nea zaginuvaat. Negov nasled-
glavno vo zapadniot del na Make- nik e kralot Marko (1371–1395) MAKEDONSKO LEKARSKO
donija, so sedi{te vo Prilep. Vo so trojcata bra}a Ivani{, An- DRU[TVO (MLD) ‡ zdru`enie
po~etokot kralot Volka{in ko- dreja{ i Mitra{. Iako nekoi de- na lekarite od Makedonija. Osno-
vel moneti so natpis od carot i lovi se zazemani od knezot Lazar, vano vo 1945 g. Prv pretsedatel
od kralot, a podocna samo so ne- od Nikola Altomanovi}, od Bal- bil d-r B. Spirov, prof. po isto-
gov natpis. Volka{in go progla- {ite i od Turcite, kralot Marko rija na medicinata na Med. f. vo
suva sinot Marko za mlad kral, sepak upravuval zna~ajna terito- Skopje. Glaven nositel e na kon-
odnosno za svoj naslednik (me|u 1. rija i vodel aktivna nadvore{na tinuiranata medicinska eduka-
IX 1370 i 31. VIII 1371). Kralstvo- politika. Toj e posledniot hris- cija vo Makedonija. Ja unapreduva
to odr`uva aktivni trgovski vr- tijanski kral pred osmanliskoto medicinskata i srodnite nauki,
ski so Dubrovnik, no neprijatel- zavladuvawe, uspevaj}i da ja zadr- go ~uva ugledot na lekarskata
ski se odnosite so golemcite od `i vnatre{nata samouprava na profesija i gi {titi interesite
nekoga{noto Du{anovo Carstvo, dr`avata. Istovremeno vladee vo na lekarite. ^lenstvoto e orga-
koi osobeno se vlo{uvaat po Ko- Makedonija nezavisno od srpski- nizirano vo 22 podra~ni, specija-
sovskata bitka (1369), koga se po- te golemci i stanuva turski vazal listi~ki i supspecijalisti~ki
razeni vojskite na nemawi}ev- ili sojuznik duri nekade vo 1385– zdru`enija (58 specijalisti~ki
skata dinastija (Lazar Hrebelja- 1392 g. Vo vremeto na feudalnata zdru`enija se ~lenki na soodvet-
novi}, Nikola Altomanovi} i rascepkanost i intenzivni os- ni me|unarodni organizacii, a
carot Uro{) od vojskite na nova- manliski prodirawa na Balka- nekoi od niv i osnova~i na bal-
ta Mrwav~eva dinastija (kralot not, dr`avata ne bila tolku zag- kanski i zdru`enija od Jugois-
Volka{in i despotot Ugle{a), rozuvana od Osmanliite kolku od to~na Evropa). ^len e na Svet-
koga e zaroben i carot Uro{. negovite sosedi. Markovoto skata medicinska asocijacija
kralstvo dolgo se odr`alo so na- WMA, EFMA/WHO, SEEFMA (Fo-
Kralot Volka{in i sin mu Mar- polno samostoen status, iako gra- rum na nacionalni lekarski aso-
ko (vo proletta na 1371), zaedno nicite ne bile sosem bezbedni. cijacii od Jugoisto~na Evropa) i
so Bal{ite, podgotvuvaat napad Vo 80-tite godini na XIV v. se za- na pove}e od 40 me|unarodni spe-
na Nikola Altomanovi}. Vo po- zemeni najva`nite tvrdini vo Ju- cijalisti~ki asocijacii. Osno-
~etokot na juni kralot Volka{in goisto~na i Jugozapadna Makedo- vopolo`nik e na Lekarskata ko-
bil o~ekuvan na patot od Skopje nija: Seres (1383), Solun i Ber mora na RM (juni 1992).
do Prizren, a podocna so svojot (1387), a naskoro potoa i Kostur. LIT.: Statut na MLD. D. S.-B.
sin Marko se zataboril kaj Ska- Neposredno po srpsko-turskata
Kosovska bitka (1389) Osmanlii- MAKEDONSKO MIKOLO[-
te prodiraat vo oblasta na Skop- KO DRU[TVO (MMD) – nevla-
je i go zazemaat gradot (1. IX 1391 dina organizacija formirana vo
– 6. I 1392). Kone~noto zavladuva- maj 1998 g., so sedi{te vo Insti-
we na celata teritorija na Make- tutot za biologija pri Prirodno-
donija stanuva duri po bitkata matemati~kiot fakultet vo Skop-
kaj Rovine vo Vla{ko (1395), vo je. Ima osnovna cel da ja prou~uva
koja go zagubuvaat `ivotot i kra- raznovidnosta na gabite na teri-
lot Marko i Konstantin Dejanov, torijata na RM i da se gri`i za
u~estvuvaj}i na stranata na Tur- nivnata za{tita. M. K.
cite. Kralot Marko e ostanat vo MAKEDONSKO NAU^NO-LI-
memorijata na narodot kako za{- TERATURNO DRUGARSTVO
titnik na hristijanite. Prisu- VO S.-PETERBURG – najzna~aj-
ten e vo makedonskiot i vo bal- nata makedonska nacionalna i na-
kanskiot juna~ki epos kako ne- u~no-kulturna asocijacija vo pe-
nadminliv junak, so nat~ove~ka riodot do Osloboduvaweto, {to
sila, so brziot kow [arko, koj- se zema i kako istoriska osnova
{to deli pravda, gi {titi nemo}- na MANU. Osnovano na 28. H 1902
nite i se odmazduva. g. vo S.-Peterburg od 19 potpis-
LIT.: Lazar MirkoviÊ, Mrwav~eviÊi, nici od site krai{ta na Makedo-
†Starinar#, III (1924–1925), Beograd, 1925, nija (K. Misirkov, D. ^upovski,
11–26; Milan IvanoviÊ, Natpis mladog
kraqa Marka sa crkve sv. Nedeqe u Priz- G. Konstantinovi~, D. Mi{ajkov,
Kralot Volka{in, freska na stolbot vo manastirot renu, †Zograf“, 2, Beograd, 1967; Georgije S. Dedov, M. Stoilov i dr.). Vo
†Sveti Arhangel#, Varo{, Prilepsko (1371/72) Ostrogorski, Serska oblast posle Du{a- slednata godina ~lenstvoto na-
882
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKO M
883
M MAKEDONSKO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
884
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKO-RIMSKI M
885
M MAKEDONSKOTO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
886
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKOTO M
Sledej}i ja staroslovenskata i skata dr`ava, predizvikal selid- cite se sovpa|a so vremeto na In-
slovensko-makedonskata toponi- beni procesi na makedonskoto formbiroto (1948), koga toga{-
mija vo Albanija, mo`e da se iz- naselenie. So nemo`nosta za soz- nata FNRJ bila ekskomunicira-
vr{i pribli`na rekonstrukcija davawe sopstvena makedonska dr- na od strana na stalinisti~kiot
na teritorijata {to bila marki- `ava po padot na Turskoto Car- blok dr`avi poradi politi~kite
rana so makedonski (slovenski) stvo, koga evropskite dr`avi go nesoglasuvawa.
naselbi vo raniot sreden vek, vo ovozmo`ile sozdavaweto na al- Po zavr{uvaweto na Vtorata svet-
vremeto na turskiot period i vo banskata dr`ava, prodol`ile ska vojna i do 1948 g. postoele u~i-
noviot period po sozdavaweto i migraciite na makedonskoto na- li{ta na makedonski jazik po od-
razvojot na albanskata dr`ava vo selenie kon istok, sever i jug. Os- delni sela vo site makedonski et-
XX v. Otkako etni~ki razli~no- ven voenite sostojbi, pri~ina za ni~ki predeli vo Albanija, a ma-
to naselenie na ovoj prostor po- preselbite bilo i formalnoto kedonsko-albanskata granica les-
minalo niz proces na etni~ki vklu~uvawe na makedonskite et- no se minuvala vo dvete nasoki, so
proniknuvawa, zapo~nal proces ni~ki predeli vo teritorijata na posebni li~ni i semejni dokumen-
na grupirawe spored srodnosta novoformiranata albanska dr- ti za makedonskoto naselenie od
po jazikot i etni~kata kultura. `ava: Mala Prespa (1919), Golo pograni~niot pojas. Od 1948 g. gra-
Na toj na~in, na edna strana se iz- Brdo i Gora (1923) itn. Pokraj nicata stanala neprobivna, make-
dvoile albanskite egzogamni pritisokot vrz Makedoncite vo donskite u~iteli bile isterani, a
plemiwa, a na druga makedonski- Balkanskite vojni i vo Prvata i pove}eto u~ili{ta bile zatvore-
te endogamni etni~ki grupi Vtorata svetska vojna (vremeto ni. Vo onie {to ostanale da fun-
(XVII–XVIII v.). Mo`e da se kon- na Ahmet Zogu i Enver Hoxa), kcioniraat bile vraboteni alban-
statira deka prirodnata etni~ka
granica me|u makedonskoto i al-
banskoto naselenie bila ^erme-
nika, a kon jugozapad Kor~ansko i
Devol, od kade {to ovaa granica
gi dopirala makedonskite prede-
li okolu dvete golemi ezera – Oh-
ridskoto i Prespanskoto.
Vo klasi~niot turski period se
odr`uval kontinuitet na make-
donskite naselbi i pokraj proce-
site na islamizacijata vo cen-
tralnite i vo severnite predeli Eden od bunkerite vo pograni~niot pojas
(Debarsko Pole, Golo Brdo i Go- Ahmet
ra). Intenzivna migracija na ma- Zogu ski u~iteli {to se poka`alo kako
kedonskoto naselenie kon istok lo{ poteg, bidej}i ne bile vo sos-
mo`e da se konstatira vo vremeto iseluvawata ne bile celosni, ta- tojba da komuniciraat so decata i
na turskiot ~ifli~ki feudalen ka {to zna~aen broj makedonsko so nivnite roditeli {to zboruva-
sistem. Migracijata e povrzana naselenie s# u{te `ivee vo Al- le samo na makedonski jazik. Od
so pojavata na lokalnite polune- banija. Pokraj mehanizmite na tie pri~ini bila vovedena nova
zavisni turski feudalci od al- dr`avata za albanizacija na Ma- praktika na obrazuvawe u~iteli
bansko poteklo – Bu{ati na se- kedoncite, dobar del od niv ja za- od redovite na lokalnoto nasele-
ver i Ali-pa{a Janinski Tepele- dr`ale svojata etni~ka kultura: nie, koi potoa se vra}ale vo rod-
ni na jug (XVIII–XIX v.). Osobeno jazikot, usnata folklorna tradi- nite sela za da gi u~at decata na
cija i lokalnata narodna nosija albanski jazik preku objasnuvawa
kako neverbalen simbol na et- na makedonski. Ovaa praktika se
ni~kiot identitet. sproveduva do dene{ni dni. Al-
Vo Albanija ne se zagarantirani banskite intelektualci od make-
malcinskite prava. Malcinskite donsko poteklo ja objasnuvaat
zaednici se marginalizirani vo ovaa privilegija na Mala Prespa
sferata na ekonomijata, vo javna- so faktot {to vidni funkcione-
ta administracija, vo obrazova- ri na nekoga{nata Komunisti~ka
nieto, vo legislativata, vo poli- partija (Koci Yoye, Pandi Kris-
ti~kiot i javniot `ivot, vo medi- to i drugi) bile Makedonci od
umite itn. Pod pritisok na dr`a- Mala Prespa, a Koci Yoye bil
vata Makedoncite vo Albanija vtor ~ovek vo dr`avata, po Enver
bile i s# u{te se izlo`eni na al- Hoxa. Se smeta deka nivna e zas-
banizacija. Za olesnuvawe na toj lugata {to vo selata od Mala
proces, pokraj obrazovanieto na Prespa po 1948 g. ostanal da rabo-
albanski jazik, dr`avata sprove- ti tamo{niot u~itel Nikola Be-
Ali-pa{a Janiniski Tepeleni
la akcija za promena na li~nite rovski i da gi u~i decata na make-
nepovolna za opstanokot na make- imiwa i prezimiwa vo albanska donski jazik. Toa osvoeno pravo
donskoto naselenie bila pret- forma. Ovie potezi bile prosle- se uva`uva samo na teritorijata
poslednata turska teritorijalna deni so pove}epatno gorewe na na Mala Prespa {to pretstavuva
organizacija (1846–1877) na ~eti- mati~nite knigi. Samo mal del specifi~en †malcinski rezer-
ri vilaeti: Janina, Bitola, Ska- od Makedoncite (vo devet sela od vat#, bidej}i so iseluvawe od pre-
dar i Kosovo {to vremenski se Mala Prespa) imaat privilegija delot vo drugi naselbi vo Alba-
sovpa|a so balkanskite i so al- da u~at na makedonski jazik vo os- nija, `itelite go gubat pravoto
banskite nacionalni dvi`ewa vo novnoto obrazovanie, no so pre- da bidat Makedonci.
vtorata polovina na XIX v. Al- vedeni albanski u~ebnici. Gube- Po padot na re`imot na Enver
banskiot prodor kon makedonski- weto na elementarnite malcin- Hoxa malcinskite etni~ki grupi
te teritorii, pod zakrila na tur- ski i ~ovekovi prava na Makedon- vo Albanija politi~ki se akti-
887
M MAKEDONSKOTO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
888
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKOTO M
ot rodopski greben, vo pograni~- Planina. Kaj posledniot vrv (Ka- kako Makedonci, treba da se do-
noto podra~je na RG kon Trakija, diica) go se~e izvori{teto na dade eden pristoen del od brojot
kako i vo drugite etni~ki prede- Lebnica – desna pritoka na r. 147.707 du{i, kolku {to iznesuva
li na Pirinsko (Gornoxumajsko, Struma i prodol`uva preku Og- 2% †drugi# od 7.385,367 vkupna
Nevrokopsko i Razlo{ko). Osven ra`den. Od tuka se spu{ta vo do- polulacija (2006). Ako se smeta
vo selskite naselbi, Makedonci- linata na r. Strume{tica, pa se so aproksimativna brojka od
te od dvete konfesii `iveat vo ka~uva na planinata Belasica i 100.000 od tn. †drugi#, brojkata na
site gradovi vo Pirinskiot del izleguva na nejziniot greben. Na makedonskoto malcinstvo vo RB
na Makedonija. To~niot broj na taa to~ka, {to e trome|e me|u mo`e da iznesuva nekade okolu
Makedoncite vo Bugarija ne e Pirinskiot, Egejskiot i Vardar- 150.000 do 250.000.
poznat, bidej}i dr`avata po 1948 skiot del na Makedonija, zapo~- Govorniot jazik e makedonskiot –
g. ne ovozmo`uva slobodno izjas- nuva ju`nata granica i vodi po jugoisto~no nare~je (razlo{ki,
nuvawe za nacionalnata pripad- planinskite vrvovi, pa se spu{ta petri~ki i seresko-lagadinski:
nost vo popisnite listi. Vo prvi- kon grat~eto Petri~ vo dolinata mrva{ki, ~e~ki govor). Vo slu`-
te povoeni popisi (1946 i 1956) na Struma, ja se~e rekata kaj Ru- bena upotreba po 1912 g. e standar-
pove}e od 70% od naselenieto vo pelska Klisura, odi po podno`je- diziraniot bugarski jazik. Po re-
Pirinsko se izjasnile kako Ma- to na Rupelska Planina i se ka~u- ligijata naselenieto e od pravos-
kedonci. Makedoncite od dvete va na Goceva Planina. Od tuka i lavnoto hristijanstvo (protes-
konfesii ne u`ivaat malcinski od ju`nite razgranoci na Pirin tantizmot se pojavuva od vtorata
prava vo RB. granicata se spu{ta vo dolinata polovina na XIX v.) i islamsko.
Pirinskiot del na Makedonija go na r. Mesta, jugoisto~no od grat-
~eto Nevrokop (dene{en Goce Kontinuitetot na Strumsko-mes-
opfa}a najgolemiot del od make- tanskata etnografska celina mo-
donskata Strumsko-mestanska et- Del~ev), ja se~e rekata i se iska-
~uva na ju`niot del od planinata `e da se sledi od ranoto sredno-
nografska celina. Samo eden mal vekovje, koga postoela edna ob-
del (Strumi~ko i Radovi{ko) se Dospat. Pirinskiot del na Make-
donija zafa}a okolu 6.798 km² ili last poznata po imeto Struma
nao|aat vo dr`avnite granici na ili Strumska `upa. Strumskata i
RM. Krajniot del od ovaa etnog- okolu 10.18% od makedonskata et-
ni~ka teritorija. Mestanskata oblast so tekot na
rafska celina geografski e de- vremeto po~nale da se razlikuva-
finiran so deltata na r. Mesta i Za brojnosta na makedonskoto at po oddelni etni~ki karakte-
predelite na toj prostor, a zavr- malcinstvo ne postojat to~ni po- ristiki {to se dol`i na pojavi
{uva do krajniot jugoisto~en del datoci, bidej}i dr`avata Bugari- povrzani so istoriskite procesi.
na Egejskiot del na Makedonija ja go tretira kako †nepostojno#. Re~isi do krajot na turskiot pe-
(RG). Granicata me|u RB i RGr Toj dr`aven stav mo`e da se sle- riod, na ovoj prostor na etni~ka
(1913) neprirodno ja se~e ovaa ma- di po nastanite povrzani so In- Makedonija postoele dva sanxa-
kedonska etnografska celina, oso- formbiroto (1948), koga e preki- ka: Serski i Dramski vo sostav na
beno etni~kiot predel Mrva{ko. nata minimalnata kulturna avto- Solunskiot vilaet. Modusot na
Teritorijata na koja `iveat pi- nomija na Pirinskiot del na Ma- administrativna nepromenli-
rinskite Makedonci mo`e da se kedonija. Vo 1946 i 1956 g. bile vost vo period od re~isi pet veka
opredeli po~nuvaj}i od linijata sprovedeni pozitivno vlijael vrz za~uvuva-
na isto~nata granica {to zapo~- relativno weto na makedonskiot etni~ki
nuva na ju`niot del od planinata slobodni po- karakter na prostorot i odr`u-
Dospat, vodi na sever i se dvi`i pisi, na koi vaweto na kontinuitetot so an-
po zapadniot rodopski greben i nad 70% od ti~kata i staroslovenskata kul-
po planinskite vrvovi i izleguva naselenieto turna matrica od vremeto na
na izvorot na Mesta, na Rila se izjasnile srednovekovnite predci na Make-
Planina. Na taa to~ka zapo~nuva kako Make- doncite na ovoj prostor – Strum-
severnata granica {to se dvi`i donci. Pri- janite okolu r. Struma i Smolja-
vo zapadna nasoka preku visokite tisokot {to nite po r. Mesta, koi vo simbioza
planinski vrvovi i preku vrvovi- se vr{el za so starobalkanskoto naselenie
te na jugozapadna Rila, pa se prinuduvawe na Makedonija sozdale svoj et-
spu{ta severno od Blagoevgrad, na Makedon- ni~ki identitet vo domenot na
vo dolinata na r. Struma. Ja se~e cite da se iz- materijalnata, socijalnata i du-
Plakat za izvedbata jasnuvaat ka-
na dramata †Pe~albari# hovnata kultura.
od Oblasniot makedonski ko Bugari
naroden teatar vo Gorna dal rezulta- Etni~koto splotuvawe na make-
Xumaja (1947/48) donskoto malcinstvo od Pirin-
ti vo nared-
nite godini, no ne ja isklu~il po- sko se gradelo vrz osnova na sops-
javata na Makedoncite vo slu`- tvenata etni~ka kultura, kako i
benite popisi. Pokraj zapla{u- preku zdru`uvaweto protiv zaed-
vawata, vo popisot od 1992 g. se
pojavilo makedonsko malcinstvo
od 10.800 `iteli, koe Bugarija od-
bila da go priznae. Za razlika od
Blagoevgrad
turskoto i romskoto malcinstvo,
rekata i se ka~uva vo planinski- makedonskoto malcinstvo nema
ot predel Pijanec. Tuka zapo~nu- svoja grafa vo popisnite listi,
va zapadnata granica i vodi kon tuku e smesteno vo grafata †dru-
jug po planinskata vododelnica gi# zaedno so ermenskoto, tatar-
{to go deli slivot na r. Bregal- skoto, gagauskoto i drugite mali
nica na zapad od pritokite na r. malcinstva. Za da se dobie barem
Struma na istok. Isto~no od pribli`na brojka na makedonsko-
Peh~evo, zapadnata granica gi to malcinstvo vo Bugarija, kon
sledi vrvovite na Male{evskata brojot na onie {to se izjasnuvaat Jane Sandanski so borci od svojata ~eta
889
M MAKEDONSKOTO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
890
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONSKOTO M
891
M MAKEDONSKOTO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
istok i rekite {to te~at na zapad vo domenot na materijalnata, so- Bugarija i Turcija za †razmena na
(Devol, Osem). Na Pind po~nuva cijalnata i duhovnata kultura. naselenieto# (Nej, 1919 i Lozana,
ju`nata granica i vodi preku pla- Etni~koto splotuvawe na Make- 1923) zapo~nal egzodusot na make-
ninite Kambunica i Olimp, pa se doncite od Egejskiot del na Ma- donskoto naselenie od ovoj del na
spu{ta ju`no na r. Bistrica i vo- kedonija se gradelo vrz osnova na Makedonija kon Bugarija, kon
di kon Egejskoto More. Od tuka sopstvenata etni~ka kultura, ka- drugite sosedni zemji i kon Evro-
kon istok vodi po morskiot breg, ko i preku zdru`uvaweto protiv pa, SAD i Avstralija. Zapo~nala
gi opfa}a Halkidi~kiot Poluos- zaedni~kiot neprijatel (turska, i migracijata na poma~koto ma-
trov i ostrovot Tasos i zavr{uva gr~ka ili druga tu|a vlast, gr~ka- kedonsko naselenie kon Turcija i
kaj utokata na r. Mesta. ta crkva, itn.), koe{to se potvr- vseluvaweto pripadnici na gr~-
Za brojnosta na makedonskoto duva so inicijativi i masovni kata patrijar{iska crkva (Gagau-
malcinstvo ne postojat to~ni po- u~estva vo ajdutski i vostani~ki zi od Bugarija, pravoslavni od
datoci, bidej}i dr`avata Grcija akcii, sè do Ilindenskoto vosta- Mala Azija, od Isto~na i Zapad-
go tretira kako †nepostojno#. Toj nie i nastanite {to sledele po- na Trakija).
dr`aven stav oficijalno mo`e toa, vklu~uvaj}i gi i poslednite
da se sledi od 1912/13 g. do dene- povrzani so partizanskoto dvi-
ska, iako vo 1920 g. Grcija potpi- `ewe vo Vtorata svetska vojna.
{ala Dogovor so Dru{tvoto na Naru{uvawe na me|uetni~kite
narodite so koj se obvrzala deka odnosi se pojavilo po ukinuvawe-
}e im ovozmo`i dostojni gra|an- to na Ohridskata arhiepiskopija
ski prava i slobodi na malcin- i vklu~uvaweto na makedonskoto
stvata. Spored aproksimativni naselenie vo gr~kata crkva, so
presmetki na †Vino`ito# – Par- slu`ba na gr~ki crkoven jazik
tija na Makedoncite vo Grcija, (1767). Po~etocite na progonot
okolu 200.000 selsko naselenie go na Makedoncite od ovoj del na
zboruva ili go razbira makedon- Makedonija datiraat od krajot na Begalci od Egejskiot del na Makedonija
skiot jazik. XIX v., a se intenziviral vedna{
Makedonskiot govoren jazik go po Ilindenskoto vostanie. Zago- Etni~koto ~istewe na Makedon-
pretstavuvaat: jugozapadnata gru- vornicite na evropskite idei za cite prodol`ilo i po Vtorata
pa govori – kor~anskiot, kostur- sozdavawe dr`ava-nacija razvile svetska vojna (1946–1949). Za da se
skiot, nesramskiot i kostenar- strategija za obnova na klasi~na- obezbedi deka nema da se vratat
skiot; ju`nata grupa govori – so- ta anti~ka i na elinisti~kata is- vo rodnite mesta, Grcija im gi od-
lunskiot i vodenskiot i jugois- torija. Nasproti mitot za anti~- zemala dr`avjanstvata na begal-
to~nata grupa – lagadinskiot i kata †gr~ka Makedonija# stoela cite. Eden broj od begalcite de-
serskiot. Po 1912 g. standardizi- realnosta za osvojuvawe na pri- neska `iveat vo RM. Kon onie
raniot gr~ki jazik e vo slu`bena rodnoto bogatstvo na Makedonija {to ostanale vo rodnite mesta
upotreba. (plodni po~vi, reki, ezera, pla- zapo~nala zasilena asimilacija
nini, {umi itn.). Za taa cel se so nedozvoleni sredstva. Vo so-
Predcite na sovremenite Make- organiziraat andartski oru`eni vremenata gr~ka dr`ava uporno
donci se adaptirale vo provinci- akcii protiv Makedoncite u{te se neguva novosozdadeniot mit
jata Makedonija i vo nejzinoto vo 1904–1906 g. so pomo{ na pla- deka site gra|ani na Grcija se
sosedstvo i se evidentirani vo tenici od Krit i od drugi mesta. predci na anti~kite Grci. Pok-
srednovekovnite romejski/vizan- raj zabranite za koristewe drugi
tiski izvori pod plemenskite jazici, prosledeni so grubi kazni
imiwa Draguviti (zapadno/jugo- i drugi sli~ni naredbi, edna od
zapadno od Solun), Berziti (se- povpe~atlivite postapki bila
verno od Solun), Sagudati (okolu preimenuvaweto na 1646 makedon-
r. Bistrica), Rinhini (na Halki- ski toponimi i nivna zamena so
diki), Velegiziti (vo Tesalija), †anti~ki#, za koi vedna{ bila
Vojuniti (vo Epir) i dr. Od VII do proizveduvana i †slavna anti~ka
XV v. celosno ili delumno bile istorija#.
vo sostavot na srednovekovnite
balkanski dr`avi (Romejska Im- Vo RGr. ne se garantirani mal-
perija, Bugarija, Srbija), vklu~i- Gr~ka andartska ~eta (1904&1906) cinskite prava, osven delumno na
telno i vo Samuilovoto Carstvo. turskoto malcinstvo (kako mus-
Ovoj temen period na gr~kata is- limansko). Makedonskoto mal-
Vo po~etokot na turskiot period torija oficijalno e ozna~en kako cinstvo e marginalizirano vo
bile vo sostav na Rumeliskiot po~etok na t.n. †makedonska bor- sferata na ekonomijata, vo javna-
vilaet, a potoa do krajot na tur- ba#. Antimakedonskata borba za ta administracija, vo obrazova-
skiot period vo sostav na Solun- teritorii se izveduvala pod iz- nieto, vo legislativata, vo poli-
skiot vilaet. Modusot na admi- govor deka treba da se kaznat Ma- ti~kiot i javniot `ivot, vo medi-
nistrativna nepromenlivost po- kedoncite zatoa {to stanale ne- umite itn. Navedenite prava Ma-
ve}e od ~etiri veka pod turska vernici, ja napu{tile gr~kata kedonecot mo`e da gi dobie ako
vlast pozitivno vlijael vrz za~u- crkva i se priklu~ile kon Bugar- go prisvoi gr~kiot etni~ki iden-
vuvaweto na makedonskiot etni~- skata egzarhija (1870). titet. Programski se prisvojuva
ki karakter na prostorot i odr- Po voenite u`asi (1912/13 i makedonskata etni~ka kultura i
`uvaweto na kontinuitetot so 1923), Grcija so evropska poddr{- folklorot na egejskite Makedon-
anti~kata i staroslovenskata ka uspeala da dobie okolu 51% od ci i se prika`uvaat kako gr~ki.
kulturna matrica od vremeto na teritorijata na etni~ka Makedo- Se pe~atat ogromen broj publika-
srednovekovnite predci na Make- nija. Za da ja osigura novata teri- cii za promocija na dr`avnata
doncite na ovoj prostor. Vo sim- torija, zapo~nala etni~ko ~iste- politika za negacija na makedon-
bioza so starobalkanskoto nase- we na mnozinskoto makedonsko skoto malcinstvo, posebno vo od-
lenie na Makedonija sozdale svoj naselenie. Kako rezultat na me- nos na etnonimot Makedonci. Od
prepoznatliv etni~ki identitet |udr`avnite dogovori na Grcija, dr`avnata politika na negacija
892
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONCI M
893
M MAKEDONCI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
na teritorijata na etni~ka Make- Planina. Od tuka zapadnata gra- i Gora, kako i vo gradovite Tira-
donija i vo dijasporata. Samoime- nica vodi preku planinata Korab na, Kuks, Kor~a, Podgradec.
nuvaweto na nacijata Makedonci do rekata Crn Drim i po vododel- Vo dr`avniot popis vo RS (2002)
zna~i koristewe na pravoto da se nicata me|u Ohridskoto i Pres- postojat posebni grafi za Make-
iska`e ~uvstvoto na kulturno- panskoto Ezero, na edna strana, i doncite, kako i za Goranite {to
antropolo{ka posebnost vo od- Kor~anskata Kotlina, na druga se vsu{nost isto taka islamizi-
nos na sosednite i site drugi na- strana. Potoa granicata vrvi po rani etni~ki Makedonci. Spored
rodi. Sovremenata makedonska planinite Gramos i Pind. Tuka popisnite podatoci, kako Make-
dr`ava e konstituirana kako zapo~nuva ju`nata granica i se donci se izjasnile 25.847 lica
DFM/NRM/SRM vo ramkite na dvi`i po ju`nata vododelnica na (0,35%) i 4.581 kako Gorani
Jugoslavija (od 1944). Osven Ma- r. Bistrica i vo nasoka kon istok (0,06%), vkupno 30.428 Makedon-
kedoncite vo RM i vo sosednite stignuva do Solunskiot Zaliv, go ci vo Srbija, koe{to ne odgovara
zemji, u{te ok. 700.000 lica se iz- opfa}a i Halkidi~kiot Poluos- na fakti~kata sostojba.
jasnile kako etni~ki Makedonci trov, ostrovot Tasos i zavr{uva
vo dijasporata (2004). Tie imaat kaj utokata na r. Mesta. Drugite podatoci za brojnosta na
svoi etni~ki ~uvstva, politi~ki, Makedoncite vo dr`avite od po-
Spored podatocite od posledni- rane{na SFRJ se: RH (2001) –
gra|anski i verski asocijacii i ot popis vo RM (2002), od vkupni-
postojano go afirmiraat make- 4.270; RBiH (2005) – 2.278; RSl
ot broj 2,022.547, kako etni~ki (2002) – 3.972. Popisite vo evrop-
donskiot etni~ki identitet. Makedonci se izjasnile 1.297.981 skite zemji ne mo`at da se koris-
Do Balkanskite vojni Makedonci- ili 64,18%. Brojot na Makedon- tat vo ovaa smisla, bidej}i se
te `iveele na teritorijata na is- cite vo sosednite zemji (RGr, RB primenuva glavno metodologija-
toriskata etnokulturna Makedo- i RA) ne e poznat, bidej}i vo po- ta na †zemja na potekloto#. In-
nija {to iznesuvala 6.798 km². De- pisnite listi ne postoi mo`nost tenzivnata migracija na Make-
neska Makedoncite `iveat vo RM za izjasnuvawe na makedonskoto doncite (poradi ekonomski i po-
(na ok. 38% od etni~kata terito- malcinstvo. Spored aproksima- liti~ki pri~ini) pridonela za
rija na Makedonija – 25.774 km²), tivni presmetki na Partijata na sozdavawe mnogubrojni makedon-
vo Egejskiot del na Makedonija vo Makedoncite vo Grcija †Vino`i- ski kolonii vo svetot, osobeno vo
RGr, vo Pirinskiot del na Make- to#, okolu 200.000 selsko nasele- prekuokeanskite zemji. Spored
donija vo RB, vo RA – vo etni~ki- nie go zboruva ili go razbira ma- popisot na SAD (2002), po sredna
te predeli Mala Prespa, Golo Br- kedonskiot jazik. Najgolema kon- procenka ima 42.975 etni~ki Ma-
do i Gora, i vo RS i na Kosovo, vo centracija na makedonskoto mal- kedonci ili po gorna procena –
del od etni~kiot predel Gora i vo cinstvo ima vo Lerinsko, Voden- 51.955; spored popisot vo Kanada
del od etni~kiot predel P~iwa. sko i Kostursko. Sprotivno na (2001) – 31.265 i spored popisot
Granicite na teritorijata na et- toa, vo popisot vo Grcija (2001) na Avstralija (2001) – 81.899. Ma-
ni~ka Makedonija do 1913 g. bile se spomnuvaat samo 962 imigran- kedonskite dr`avni institucii
istovremeno i etnografski gra- ti od †PJRM#. ne raspolagaat so to~ni brojki za
nici. Kontinuitetot na makedon- Najgolema koncentracija na ma- etni~kite Makedonci vo dijaspo-
skite etni~ki granici mo`e da se kedonskoto malcinstvo vo RB rata. Se operira so pribli`na
konstatira i od ranite srednove- ima vo Pirinskiot del na Make- brojka od ok. 700.000 – spored po-
kovni izvori, koga namesto imeto donija {to se poka`uva so popi- datoci od MIA (2003).
Makedonija, makedonskite prede- site od 1946 i 1956 g. (nad 70%), Predcite na Makedoncite vo pro-
li se imenuvani kako †Sklavini- kako i vo popisot od 1992, koga vincijata Makedonija i vo nejzi-
ja# – zemja na Slovenite (Teo- 10.800 lu|e se izjasnile kako et- noto sosedstvo se evidentirani
fan). Aktuelnata severna grani- ni~ki Makedonci – i pokraj site vo ranite srednovekovni izvori
ca na Grcija so RB (Pirinskiot pritisoci od dr`avata za nivna pod plemenskite imiwa Strumja-
del na Makedonija) i RM e povle- negacija. Sprotivno na toa, vo po- ni (po r. Struma), Smoljani (po r.
~ena vo 1913 g. i nepravilno hori- pisot vo RB (2001) figuriraat Mesta), Draguviti (zapadno/jugo-
zontalno ja se~e etni~kata Make- 5.071 Makedonci, pomalku duri i zapadno od Solun), Berziti (se-
donija na polovina. Se~e delovi od popisot vo Avstrija (2001) – verno od Solun), Sagudati (okolu
od strumsko-mestanskite, brsja~- 5.145. Vidlivo e deka RGr i RB ne r. Bistrica), Rinhini (na Halki-
kite, bogdanskite, vardarskite, gi primenuvaat evropskite stan- dik), Velegiziti vo Tesalija, Vo-
kosturskite i drugi makedonski dardi za malcinski prava i za juniti vo Epir i dr. Makedonsko-
etni~ki predeli na {teta na ma- slobodno izjasnuvawe na dr`av- to naselenie na ovoj prostor kon-
kedonskiot narod. nite popisi. tinuirano mo`e da se sledi vo
Etni~kite granici na Makedoni- Spored posledniot popis vo RA srednovekovniot period vo ram-
ja mo`at da se sledat po~nuvaj}i (1989), navedeni se samo 4.697 et- kite na srednovekovnite balkan-
od isto~nata granica so Trakija i ni~ki Makedonci, a se odnesuvaat ski dr`avi (Isto~no Rimsko
utokata na r. Mesta, od kade {to samo za predelot Mala Prespa, Carstvo, Prvo i Vtoro Bugarsko
se iska~uva do zapadnite delovi kade {to Makedoncite u`ivaat Carstvo, Samuilovo Carstvo,
na Rodopite i se dvi`i kon sever teritorijalno ograni~eni redu- Srpsko Carstvo) i vo turskoto
pokraj planinata Rila, ja se~e r. cirani malcinski prava. Spored srednovekovje (XV – XIX – po~eto-
Struma nad Blagoevgrad (Gorna presmetki na makedonskite par- kot na XX v.). Modusot na admi-
Xumaja) i odi po vododelnicata tii i gra|anski zdru`enija od Al- nistrativna nepromenlivost od
na Osogovskite Planini i drugi- banija, tie 4.697 iznesuvaat samo nad pet veka pod turskata vlast
te poniski planini {to se nao|a- 5% od aproksimativnata brojka pozitivno vlijael vrz za~uvuva-
at na zapadnata strana do niskata od ok. 200.000 etni~ki Makedonci weto na makedonskiot etni~ki
vododelnica me|u rekite Vardar vo Albanija, koi nemale mo`nost karakter na prostorot i odr`uva-
i Morava kaj Pre{evo. Granica- da se izjasnat poradi nepostoewe weto na kontinuitetot so anti~-
ta natamu se dvi`i po vododelni- posebna grafa vo popisite. Najgo- kata i staroslovenskata kulturna
cite na Skopska Crna Gora, ja se- lema koncentracija na Makedon- matrica od vremeto na srednove-
~e r. Lepenec kaj Ka~anik i se ka- ci vo Albanija ima vo etni~kite kovnite predci na Makedoncite
~uva po vododelnicata na [ar predeli Mala Prespa, Golo Brdo na ovoj prostor.
894
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONCI M
Vez od `enska ko{ula †uskukwak# Vez od `enska ko{ula †devet cveta# Vez na rakav od `enska ko{ula †so eden
(s. Stracin, Kumanovsko, XIX v.) (s. Skopska Blatija, XX v.) sinxir# (s. Radiovce, Polog, XX v.)
Vezen rakav od `enska ko{ula Nevestinski vez †sokaj# za na glava Vez od `enska ko{ula
(Ki~evija, XX v.) (Ohridsko Pole, XIX v.) (Caparsko Pole, XX v.)
Nevestinski vez †sokaj# za na glava Grabeno rakav~e, za postara `ena Vezen rakav od nevestinska ko{ula
(s. Lopatica, Bitolsko Pole, XIX v.) (Prilepsko Pole, XIX v.) so †|uvezna# (s. Duwe, Mariovsko, XIX v.)
Vez od `enska ko{ula Rakav od nevestinska ko{ula Vez od `enska krpa za na glava
(Petri~ko, XIX v.) (Kostursko, XIX v.) (s. Bugarievo, Solunsko, XX v.)
895
M MAKEDONCI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
896
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKEDONCI M
Nevestinska nosija Nevestinska nosija @enska prazni~na nosija @enska prazni~na nosija
(Suva Gora) (Bitolsko-Prilepsko Pole) na islamizirani Makedonci (Gorna Reka)
(s. Gorno Vodno, Skopsko)
897
M MAKEDONCITE MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
898
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAKROEKONOMIJA M
Elena Etinger-Kavaeva bile dol- MAKELARSKI-BECKO, Niko- rast (na rast na BDP), nevrabote-
gogodi{ni li~ni prijateli so la (Debar, 1914 ‡ Struga, 10. H nosta i inflacijata i nivnite
vrvnite sovetski rakovoditeli, a 1980) ‡ komunisti~ki deec, prvo- me|usebni odnosi. Doajeni na ma-
M. Antonov stanal i general na borec, soobra}aen in`ener. Os- kedonskata makroekonomska nau-
Crvenata armija. novno u~ili{te zavr{il vo rod- ka se: Vjekoslav Majhsner (diplo-
LIT.: B. N.: Elena i Vladimir Kavaevi, niot grad, a potoa ve~eren Grade- miral pravo vo 1925 g. vo Zagreb,
†Nova Makedonija#, XXVII, 9267, Skopje, `en tehnikum vo Skopje (1938). a potoa doktoriral vrz osnova na
7. XI 1972, 6; @ivko Dimoski, Seta mla- Kako u~enik vo Skopje pi{uval Rigoroz, ekspert za monetarni i
dost za Oktomvri, Sredbi, †Prosvetena pesni na makedonski jazik, od koi finansiski pra{awa i osnova~
`ena#, Skopje, dekemvri 1977, 9; R. T., Ma-
le~kata buntovni~ka ‡ golema prijatel- policijata mu odzela okolu 100 na prviot jugoslovenski postdip-
ka na Lenin. Se}avawa na Elena Kavaeva pesni. Bil sindikalen aktivist lomski studium za monetarni
za Oktomvriskata revolucija, †Nova Ma- vo URS-ovite sindikati vo Bel- problemi na Ekonomskiot fa-
kedonija#, Skopje, 31. III 1979, 7; D-r Petar grad, Sremska Mitrovica i Ni{. kultet vo Skopje), Todor Mirov-
Stojanov, Antivoenoto raspolo`enie na Po otslu`uvaweto na voeniot ski (diplomiral ekonomski nau-
frontot vo Makedonija kon krajot na
1917 i vo tekot na 1918 godina, †Glas- rok, poradi komunisti~ka dej- ki vo Zagreb, kade {to vo 1935 g.
nik# na INI, XI, 2, Skopje, 1967, 55-68; D-r nost, bil uapsen i ispraten vo doktoriral so zabele`ana diser-
Orde Ivanoski, Oktomvri i Makedonija zatvorot vo Ni{, kade {to bil tacija, vo koja prvpat e dadena na-
me|u dvete svetski vojni, †Kulturen `i- zaedno so Jordan Nikolov-Orce. u~na analiza na stopanstvoto na
vot#, XI, 2, Skopje, 1967, 16-18; D-r \or|e Dodeka bil na robija, vo v. †Na{a Vardarska Makedonija), kako i
Miqkovi}, Makedoncite pod znameto na re~# mu bila objavena pesnata akademicite Kiril Miqovski
golemiot Oktomvri, I-V, †Komunist#,
Skopje, 2. X ‡ 6. XI 1987, 23. S. Ml. †Apsana# (22. IV 1939). Aprilska- (v.), Ksente Bogoev (v.), Nikola
ta vojna (1941) go zateknala vo Uzunov (v.) i Nikola Kqusev (v.).
†MAKEDON^E# (Bukure{t, av- Ni{kiot zatvor, po {to bil pre- Vo razvojot na oddelni oblasti
gust 1949 ‡ dekemvri, 1955) ‡ me- frlen vo germanski logor na Cr- na makroekonomijata posebno
se~no spisanie za decata od Egej- veniot krst, od kade {to izbegal treba da se odbele`at pridonesi-
skiot del na Makedonija vo is- (12. II 1942) i se vklu~il kako bo- te na slednive makedonski ekono-
to~noevropskite zemji, na make- rec na Ni{kiot NOPO, potoa vo misti (glavno redovni univerzi-
donski jazik. Prvin bilo pe~ate- Vrawskiot NOPO, kako zame- tetski profesori): Kiril Mi-
no spored makedonskiot, a potoa nik-politi~ki komesar na Mi- qovski, Mitra [aroska, Jovan
spored bugarskiot pravopis. Gla- {arskiot NOPO i politi~ki Stojanovski, Aleksandar Milev-
ven urednik bil Pavle Kalkov. komesar na Ozrenskiot NOPO. ski, Kostadin Popovski, Todor
Sodr`elo razni rubriki: †Od Podocna se prefrlil vo Skop- Ru{kov, Jordan Krstevski, Todor
`ivotot i dejnosta na domovite#, skiot NOPO (vo esenta 1943) i Todorov, Taki Fiti, Dimitrija
†Poetsko kat~e# i dr. Objaveni kako iskusen komandant na odred Nova~evski, Metodija Stojkov,
se vkupno 35 broja. S. Ml. zaminal vo Pore~ieto da formi- Trajko Koneski, Josif Andreev-
†MAKEDON^E# (Detroit, SAD, ra nov partizanski odred. U~es- ski, Sa{o Atanasoski (politi~-
maj 1979) ‡ detsko spisanie na ma- tvuval vo razbivaweto na ~etni~- ka ekonomija); tuka treba da se
kedonski jazik, izdavano od Ma- kite sili vo Pore~ieto, bil naz- spomnat i: Dime Bojanovski-Di-
kedonsko-amerikanskata izdava~- na~en za politi~ki komesar na ze, koj go prevede na makedonski
ka ku}a †Ilinden# vo Detroit. Debarskiot NO mladinski ba- jazik Marksoviot Kapital; Ki-
Toa e prvoto detsko spisanie na taljon (1943) i u~estvuval vo pro- ril Miqovski i Metodija Stoj-
severnoamerikanskiot konti- bivot na Sremskiot front kako kov (zaslu`ni za razvojot na eko-
nent. Sl. N.-K.
komandant na Prviot bataljon na nomskata misla); Taki Fiti, Di-
XI (makedonski) korpus na NOVJ, mitrija Nova~evski, Metodija
po {to ostanal vo slu`ba na Ge- Stojkov, Vladimir Kandikjan, Ja-
neral{tabot na NOVJ vo Bel- ne Miqovski, Trajko Slaveski
grad. Po Osloboduvaweto zavr- (ekonomija); Nikola Kqusev, Go-
{il Voena akademija (grade`na ce Petreski, Metodija Stojkov
nasoka) vo Leningrad (SSSR, (teorija i politika na ekonom-
1946‡1951) i kako in`ener za is- skiot razvoj); Zlatka Popovska
tra`uvawe na `elezni~kite li- (upravuvawe so sistemite i teh-
nii i jazli se aktiviral vo So- nolo{ki razvoj); Tihomir Jova-
vetskata armija (do 1964). Po vra- novski, Mihail Petkovski, Qube
}aweto vo Makedonija rabotel vo Trpeski, Gligor Bi{ev, Vasil
Proektantskoto biro na @TP. Griv~ev, Kiki Mangova-Powa-
Nositel e na Partizanska spome- vi}, Blagoja Nanevski, Dimko
nica 1941. Kokaroski, [aban Prevala (mo-
Vlado BIBL.: †Na{a re~#, I, 5, Skopje, 22. IV 1939, 7.
Makelarski netarna ekonomija, finansii i
LIT.: Ki~evo i Ki~evsko vo NOV 1941- bankarstvo); Ksente Bogoev, @iv-
MAKELARSKI, Vlado D. (s. 1945. Dokumenti, Ki~evo, 1985. Slobodni- ko Atanasovski, Abdulmenaf Be-
Makelari, Albanija, 1919 ‡ 29 te teritorii vo Makedonija vo 1943, xeti (javni finansii); Nikola
ili 23. I 1993) ‡ prvoborec. Bil Skopje, 1975; D-r Simo Mladenovski, De-
barskiot mladinski bataljon, †Na{ Uzunov, Angel \or|iev, Branko
~len na KPJ (1941) i prvoborec, svet#, XXI, 711, Skopje, 18. XI 1981, 6; Te- Zelenkov, Sofija Todorova i
nositel na Partizanska spomeni- tovo i Tetovsko vo NOV 1941-1945, kn. Metodija Nestorovski (primene-
ca 1941. Po Osloboduvaweto bil prva i vtora, Tetovo, 1991; Bla`e Ristov- ta ekonomija); Nikola Uzunov,
~len na Zemskiot odbor na SSM ski, Makedonskiot stih 1900–1944. Is- Qubica Kostovska (sovremeni
i direktor na Fabrikata za kera- tra`uvawa i materijali, I, Skopje, 1980,
315-316. S. Ml. ekonomski sistemi); Asen Simit-
mika †Jug# vo Skopje. Ja prifa- ~iev, Nikola Uzunov, Vladimir
til Rezolucijata na Informbi- MAKROEKONOMIJA – del od Petkovski (ekonomika na indust-
roto (1949) i bil ispraten na Go- ekonomskata nauka {to gi izu~u- rijata); \or|i ^epujnoski, Pavle
li Otok. va najsinteti~kite ekonomski ag- Taseski (op{testveno planira-
LIT.: Dim~e Naj~eski, Golooto~ki svedo{- regati na nivo na vkupnata ekono- we); Mane ^u~kov, Pan~e Kirov-
tva, III, Posledici, Skopje, 2006, 38. S. Ml. mija: stapkite na ekonomskiot ski, Du{an Veqkovi}, Natalija
899
M MAKROEKONOMSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
900
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MALEVSKI M
na tema †Odnosot pome|u organi- Proeski, Kaliopi, Risto Samar- pen pad od 1.122 m i prose~en
te na vlasta vo pretsedatelskiot xiev, Karolina i dr.). M. Kol. pad od 52,7 ‰. Slivot zafa}a
sistem na SAD# (2005). Prvin povr{ina od 200,1 km2. Sredno-
bil izbran za asistent (2001), a †MAKFUNGI# (MACFUNGI) – godi{niot protok iznesuva 6,71
potoa za docent po Ustavno pravo baza na podatoci za gabite, for- m3/sec. Najgolem srednomese~en
(2006) i dekan na Pravniot fa- mirana vo ramkite vo Mikolo{- protek od 17,1 m3/sec se javuva vo
kultet na Dr`avniot univerzi- kata laboratorija na Institutot maj, a najmal od 1,68 m3/sec vo
tet vo Tetovo (2006‡). Objavil za biologija pri Prirodno–mate- septemvri.
pogolem broj trudovi od oblasta mati~kiot fakultet vo Skopje.
LIT.: Dragan Vasilevski, Radika, †Nap-
na ustavnoto pravo. Vo momentov vo nea se opfateni redok#, Tetovo, 1997. Dr. V.
21000 podatoci za gabi od RM, od
BIBL.: Aspekti juridiko-kushtetues dhe politik i
statusit shtetformues të popullit shqiptar në Ma- Balkanskiot Poluostrov i po{i-
qedoni, Shkup, 2005. Sv. [ ‡ Hat. O. roko. Ovozmo`uva prebaruvawe
na podatocite spored pove}e kri-
teriumi (sistematski kategorii,
lokalitet, zemja na potekloto, da-
tum na sobiraweto, supstrat, nad-
morska viso~ina i dr.) M. K.
Zlate
Makfaks, dneven internet vesnik Malakovski
MAKFAKS ‡ nezavisna novin- MALAKOVSKI (MIHAJLOV-
ska agencija, osnovana vo dekem- SKI), Zlate (s. Bogdevo, Gosti-
vri 1992 g. vo Skopje. Emituva varsko, 1926 – Egejskiot del na
vesti na makedonski, albanski i Makedonija, 1944) – naroden heroj.
angliski jazik od maj 1993 g. Os- Bil yidarski rabotnik vo Bel-
nova~ i sopstvenik Risto Popov- grad (do 1941). Po okupacijata na
ski. Korisnici na servisite se Crkvata †Mal sv. Kliment# vo Ohrid Jugoslavija se vratil vo Makedo-
prakti~no site pozna~ajni medi- nija i stapil vo NOPO †Korab#.
umi vo regionot i informativni †MAL SV. KLIMENT# – neko- Vo edna borba bil zaroben, spro-
sistemi vo svetot. Makfaks e ga{en paraklis na bolni~kata veden i dr`an vo zatvor vo Tirana
~len na Mediumskata organizaci- enorija, izgraden i `ivopisan vo (do 1943). Po kapitulacijata na
ja vo Jugoisto~na Evropa SEE- 1378 g. od jerejot Stefan, vo vre- Italija bil osloboden i stanal
MO pri Internacionalniot meto na arhiepiskopot Grigorij borec vo Prvata makedonsko-ko-
pres institut (IPI), ja ima pod- II i velikiot `upan Andrija Gro- sovska NO brigada (noem. 1943).
dr{kata na Svetskata asocijaci- pa, rodnina na kralot Marko. Ma- Zaginal vo borba na brigadata so
ja na vesnici (VAN). B. P. \. la ednokorabna crkva, edinstve- bugarskata vojska vo Egejskiot del
nata posvetena na za{titnikot na Makedonija (1944). Proglasen e
na gradot Ohrid sv. Kliment. @i- za naroden heroj na Jugoslavija.
vopisot vo pogolemiot del na ol- LIT.: D-r Simo Mladenovski, Narodni-
tarot i naosot e so~uvan i gi no- ot heroj Zlate Mele Malakovski, Bigor-
si site programski belezi na oh- ski nau~no-kulturni sobiri 1980-1981,
ridskite gradski rabotilnici od Skopje, 1083, 167-171. Vl. Iv.
sredinata na XIV v. Liturgiski
kompozicii vo oltarot, ciklusot
na Golemite praznici vo poviso-
kata zona na naosot i poedine~ni-
te pretstavi na svetci vo dolnata
zona so likovi na sv. Kliment, sv.
Nikola, sv. Naum, svetite besreb-
Plakat na Makfest renici Kuzman i Damjan, sv. Pet-
ka, kako i sv. Konstantin i Elena
MAKFEST ‡ festival na popu- na zapadniot yid.
larna muzika. Prvoto izdanie e LIT.: Mirjana ´oroviÊ-QubinkoviÊ,
odr`ano vo 1986 g. Zamislen pred Stari sv. Kliment u Ohridu, †Starinar#,
s# da go stimulira makedonskoto (1940), Beograd, 1942, 95‡97; Gojko SubotiÊ,
tvore{tvo na popularna muzika, Sveti Konstantin i Jelena u Ohridu, Be-
ograd, 1971, 63‡64; Cvetan Grozdanov, Oh- Du{ko
mnogu brzo stana poznat kaj nas i Malevski
ridskoto yidno slikarstvo od XIV vek,
vo svetot. Vo poslednata decenija Ohrid, 1980, 151‡153. S. C.
na HH v. prerasna vo me|unaroden MALEVSKI, Du{ko (Tetovo, 14.
festival. Negoviot pridones vo MALA REKA – leva i najgole- IX 1924 ‡ Skopje, 8. VIII 2007) ‡ no-
sovremenata makedonska pop-muzi- ma pritoka na rekata Radika. Se vinar, eden od najpoznatite make-
ka e izvonredno zna~aen. Makfest formira na viso~ina od 966 m donski nadvore{no-politi~ki
producira{e nad 700 kompozicii, od vodite na Jadovska i na Tre- komentatori i urednici. Vo no-
izdade 15 LP-plo~i, 40 audiokase- sone~ka Reka. Izvira od plani- vinarstvoto od 1948 g. Od 1951 g.
ti i nad 50 kompakt-diskovi. Na ne- nata Bistra na viso~ina od 1.728 vo †Nova Makedonija# kade {to
go svojata afirmacija ja zapo~naa m, a se vliva na viso~ina od 606 ostanuva do penzioniraweto
golem broj od aktuelnite yvezdi na m. Vkupnata dol`ina na re~ni- (1985). Eden od osnova~ite na ne-
makedonskata pop-estrada (To{e ot tek iznesuva 21,3 km, ima vku- delnikot †Reporter#. Izvestuva~
od mnogubrojni zna~ajni nastani
901
M MALEVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
902
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MALE[EVO M
903
M MALE[EVSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
na Struma. Prvpat se spomnuva vo op{tinskite arhivi, ja spre~uval loto na planinata minuva delum-
edna povelba na vizantiskiot car rekvizicijata (avgust-septemvri) no makedonsko-bugarskata grani-
Vasilij II vo 1020 g. Vo vremeto na i vr{el agitacija i mobilizacija ca. Na najvisokite delovi se nao-
osmanliskoto vladeewe upravno na novi borci. Del od borcite |a izvorskiot del na rekata Bre-
sredi{te na M. bilo Peh~evo vlegle vo sostavot na Trinaeset- galnica. Bilata se goli dodeka
(toga{ Osmanija); a potoa ovaa tata i ^etirinaesettata NO bri- planinskite strani se pokrieni
uloga ja prezema Berovo. Vo M. gada na Pedesettata (makedonska) so bukova i dabova {uma. T. And.
ima 14 sela i dve gradski naselbi divizija na NOVJ (vtorata polo-
– Berovo i Peh~evo. Od selata, 8 vina na septemvri). Po formira-
$ pripa|aat na op{tinata Bero- weto na Komandata na podra~jeto
vo, a 6 na op{tinata Peh~evo. Na- vo Berovo i komandite na mesta vo
selbite se od zbien tip i se nase- Berovo i vo Peh~evo, ja vr{el
leni so Makedonci. Vo s. Crnik glavnata bezbednosna za{tita.
ima Turci i Romi. Brojot na nase- LIT.: D-r Mile Mihajlov, Voenozadnin-
lenieto e vo stagnacija. Vo 1961 g. skite organi vo Narodnoosloboditelna-
ovde `iveele 20.048 `., i vo 2002 ta vojna na Makedonija (1941–1945),
g. skoro isto tolku – 19.458 `. Ma- Skopje, 1992; Blagoja Aleksov, Berovo vo
prostorot i vo vremeto. (Hronika). Be-
le{evci prete`no se zanimavaat rovo, 2003. S. Ml.
so sto~arstvo, ovo{tarstvo i so
proizvodstvo na kompiri. MALE[EVSKI, Nikola (Bero-
LIT.: J. Pavlovi¢, Male{evo i Male{ev- vo, 1852 ‡ Dupnica, den. Stanke
ci, Beograd 1928; Male{ i Pijanec, Pri- Dimitrov, Bugarija, 1935) ‡ deec Crkvata †Mali Sv. Vra~i# vo Ohrid
rodni i socio-geografski karakteris- na makedonskoto revolucionerno
tiki, MANU, Skopje 1980. Al. St. †MALI SV. VRA^I# – mala edno-
osloboditelno dvi`ewe. Bil is- korabna crkva {to $ pripa|ala na
MALE[EVSKA, Ana (Dupnica, taknat u~esnik vo Razlove~koto ^elni~kata enorija. Izgradena e i
Bugarija, 1871 – Bugarija, 1942) – (1876) i vo Kresnenskoto vostanie `ivopisana pred 1345 g. i vo svojata
u~itelka, u~esni~ka vo Ilinden- (1878-1879), a potoa emigriral vo slikana programa sodr`i nekolku
skoto vostanie, }erka na Nikola Bugarija. Podocna se vklu~il i vo ikonografski re{enija {to se
Male{evski, punktov na~alnik na TMORO (1895) kako dolgogodi- edinstveni vo ohridskoto yidno
TMORO vo Dupnica. Gimnazija za- {en punktov na~alnik vo Dupni- slikarstvo od XIV v. Bogorodica
vr{ila vo Solun. U~itelstvuvala ca. Go pomagal prefrlaweto na @ivonosen Isto~nik vo konhata
vo Kuku{, kade {to se vklu~ila vo vooru`enite ~eti od Bugarija vo na apsidata, sv. Kliment so mode-
TMORO. Vlegla vo ~etata na ku- Makedonija i prifa}aweto na be- lot na gradot Ohrid vo racete, koj
ku{kiot okru`en vojvoda Krsto galcite po izbuvnuvaweto na Vi- go prinesuva na patronite na crk-
Asenov (vo proletta na 1903). Na ni~kata afera (1897). Vo Dupnica vata sv. Kuzman i Damjan. Del od
Ilinden (1903), pri osvetuvaweto bil osnova~ na nekolku komiteti. slikanata dekoracija e delo na naj-
na vostani~koto zname, se ven~ala Bil blizok drugar i sorabotnik poznatiot ohridski slikar od sre-
so Kr. Asenov vo crkvata vo s. Kor- na Goce Del~ev i \or~e Petrov. dinata na XIV v. Jovan Teorijan. Vo
ni{or. Poradi toa vojvodata Ase- crkvata e so~uvan i originalniot
nov bil ubien od negov ~etnik. Po drven ikonostas od sredinata na
ovoj dramati~en nastan Ana zami- XIV v., kako i rezbanite carski dve-
nala od ~etata i $ se posvetila na ri od po~etokot na XVII v.
u~itelskata dejnost. LIT.: Voislav J. ™uriÊ, Vizantijske
LIT.: Milen Kumanov, MakedoniÔ, Kra- freske u Jugoslaviji, Beograd 1974, 69, zab.
tÍk istori~eski spravo~nik, SofiÔ, 80; Cvetan Grozdanov, Ohridskoto yidno
1993. V. \. slikarstvo od XIV vek, Ohrid, 1980 48‡53;
Mirjana ›oroviÊ-QubinkoviÊ, Srewove-
MALE[EVSKA EPARHIJA kovni duborez u isto~nim oblastima Ju-
goslavije, Beograd, 1965, 19‡24, 123; Petar
(IX v.) – poznata i kako Provadska Miqkovi}-Pepek, Sveti Vra~i vo Ohrid,
ili Ov~epolska, Zletovska ili †Kulturno nasledstvo#, 19-20-21, (1992-93-
Lesnovska i Morodviska, spored 94), Skopje, 1996, 81‡108. S. C.
teritoriite na koi{to se prosti-
rala. Postoela od IX v., od vreme- \or~e Petrov, Nikola Male{evski (vo sredinata) MALI HIDROCENTRALI VO
i Goce Del~ev RM – vo periodot 1992-2003 g.
to na prvata misija na svv. Kiril
LIT.: D-r Risto Poplazarov, Oslobodi- prose~noto godi{no proizvod-
i Metodij po dolinata na Bregal- telnite oru`eni borbi na makedonskiot
nica. ^esto bila podvlastuvana stvo na malite HC vo RM iznesu-
narod vo periodot 1850-1878 godina, Skop- valo 110,6 GWh, a najgolemo bilo
od drugi eparhii i od pobogatite je, 1978; istiot, Makedonskoto Kresnensko-
mitropolii (Skopskata). razlo{ko vostanie, Skopje, 1979. S. Ml. vo 1996 g. i iznesuvalo 158,5 GWh.
Ovde se navedeni samo HC so in-
LIT.: Ivan Snegarov, IstoriÔ na Ohrid- MALE[EVSKI PLANINI – stalirana mo}nost od 1 do 12 MW.
skata arhiepiskopiÔ, I–II, vtoro foto- srednovisoki planini vo isto~-
tipno izdanie, SofiÔ, 1995; M. Jankovi¢, HC †Do{nica# e na istoimenata
Episkopije i mitropolije Srpske crkve u niot del na RM. Pripa|aat na reka, nedaleku od Demir Kapija.
sredwem veku, Beograd, 1985. Rat. Gr. gromadnite planini od Rodopska- Vo pogon od 1953 g. Ima dva agre-
ta masa. Se protegaat la~no vo gata so pelton turbini. Instali-
MALE[EVSKI (MALE[KI) pravec jz–si. Dol`inata na glav-
NARODNOOSLOBODITELEN rana mo}nost 4,62 MW.
noto bilo iznesuva 32 km. Bilata
PARTIZANSKI ODRED (mes- se zaobleni, a najvisoki vrvovi se HC †Zrnovci# e na rekata Zrnov-
nost Paruca, kota 1356 na pl. Xami Tepe (1.801 m) i ^engino ka, kaj s. Zrnovci, nedaleku od
Pla~kovica, 25. VIII ‡ noemvri Kale (1.748 m), najisto~nata to~- Ko~ani. Vo pogon od 1950 g. Ima
1944) ‡ teritorijalna partizan- ka na RM. Geolo{kiot sostav e dva agregata so pelton turbini.
ska edinica na NOV i POM. Bil pretstaven so kristalesti {kril- Instalirana mo}nost 1,26 MW.
formiran od 50 borci od Male{e- ci, a vo poniskite delovi sprema HC †Kalimanci# e akumulacio-
vijata. Gi napa|al pomalite nepri- Berovskata Kotlina se pokrieni na HE na rekata Bregalnica,
jatelski upori{ta, gi uni{tuval so neogeni sedimenti. Preku bi- blizu do seloto Kalimanci (po-
904
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MALINOV M
Vane
Malinkov -
]endo
905
M MALINSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
br. 837, Skopje, 15. X 2003, 58-61; Referat {ata politi~ka {kola †\uro \a- rija vo Skopje. Osnovno u~ili{-
za izbor na nau~en sorabotnik vo Insti- kovi}# vo Belgrad, bila glaven i te i gimnazija zavr{il vo rodni-
tutot za folklor †Marko Cepenkov# ‡
Skopje, na istoto mesto, br. 878, od 1. IX odgovoren urednik na v. †Nova Ma- ot grad (1976), a potoa diplomi-
2005, 125-127. S. Ml. kedonija#, direktor na Radio ral na Filozofskiot fakultet
Skopje (1952–1961), pretsedatel na vo Skopje ‡ Grupa istorija (1. X
Zdru`enieto na novinarite na 1980), kade {to i magistriral so
Makedonija, potpretsedatel na temata †Dejnosta na bugarskata
Glavniot odbor na SSRNM, ~len profa{isti~ka organizacija Bra-
na Izvr{niot sovet na Sobranie- niik vo Makedonija 1941-1944 go-
to na SRM, republi~ki i sojuzen dina# (7. III 1989) i doktoriral so
pratenik, ~len na Pretsedatels- temata †Profa{isti~kite i ko-
tvoto na CK na SKM, pretsedatel laboracionisti~kite organiza-
na Univerzitetskiot sovet na cii i grupi vo Makedonija 1941-
Univerzitetot †Sv. Kiril i Me- 1944 godina# (dekemvri 1994). Ra-
todij# vo Skopje i ~len na Pretse- boti vo INI (od 1. X 1981) kako
datelstvoto na SRM. Nositel e na istra`uva~ na Makedonija vo
Partizanska spomenica 1941. vremeto na Vtorata svetska vojna.
Veselinka BIBL.: Vo Skopje 1942 godina, †Prosve- Avtor e na pogolem broj mono-
Georgieva
Malinska tena `ena#, br. 11, Skopje, 1961, 1; Sredbi grafski trudovi.
so Tito vo 1941 godina, †Prosvetena `e- BIBL.: Veles i Vele{ko vo Narodnooslo-
MALINSKA, Veselinka Geor- na#, Skopje, maj 1972, 4-5; Postojano ~eko- boditelnata vojna 1941‡1945. Spomen-
gieva (Kumanovo, 4. I 1917 ‡ Skop- rewe napred, Godi{nina na Prvata kon- kniga na zaginatite borci vo NOV i `rt-
je, 12. XI 1987) ‡ nacionalen i ko- ferencija na AF@ na Makedonija, †Pro- vi na fa{isti~kiot teror od Veles i Ve-
munisti~ki deec, prvoborec, no- svetena `ena#, Skopje, dekemvri 1972, 2; le{ko, Titov Veles, 1985 (so koavtor);
Bele{ki za hronika ‡ Skopje oktomvri Monopolot vo Veles 1919‡1945 godina,
vinar i politi~ar. Kako ~len na 1942 ‡ juli 1943, †13 Noemvri#, XI, 11,
SKOJ (1933) i sekretar na skoev- Titov Veles, 1988; Borba za sloboda, Ti-
Skopje, 1972, 6; Za aktivnosta na Oddele- tov Veles, 1989; Sveti Nikole i Sveti-
ski aktiv (1934), bila uapsena (ja- nieto za agitacija i propaganda na CK nikolsko od 1912 do 1945 godina, Sveti
nuari‡fevruari 1936) vo istra`- na KPM i na Glavniot {tab na NOV i Nikole, 1990; @iveeja, se borea i zaginaa
niot zatvor vo Skopje i vo Ada POM za vreme na negoviot prestoj vo se- vo viorot na Revolucijata 1941‡1945,
lo Gorno Vranovci esenta 1944 godina, Spomen kniga na zaginatite borci i `rt-
Ciganlija (Belgrad). Ja zavr{i- Veles i Vele{ko vo NOV 1943-15 maj 1945
la Trgovskata akademija vo Ni{. vi na fa{isti~kiot teror od Sveti Ni-
godina, Titov Veles, 1977, 201-204; Sredba kole i Svetinikolsko, Sveti Nikole,
Kako ~len na KPJ (1936) i stu- so Tito vo 1941 godina. Spomeni, †Pros- 1990 (so koavtor); Bugarskata fa{is-
dent na Visokata ekonomsko-ko- vetena `ena#, Skopje, maj 1980, 14-15; Be- ti~ka organizacija †Branik#vo Makedo-
mercijalna {kola vo Zagreb, bi- le{ki za hronika, †Skopje vo oslobodi- nija (1941‡1944), Skopje, 1992; Profa{is-
la istaknat aktivist vo kumanov- telnata vojna i revolucija 1941-1945, tom ti~kite i kolaboracionisti~kite or-
I, kn. prva, Skopje, 1984, 167-174; Podem na ganizacii i grupi vo Makedonija 1941‡
skoto Studentsko dru{tvo (vo le- informativnata i kulturnata akcija.
toto 1937) i bila izbrana za ~len 1944, Skopje, 1995; Kriva Palanka i Kri-
Istoriskite denovi na Gorno Vranovci, vopalane~ko niz istorijata, Kriva Pa-
na MK na KPJ vo Kumanovo. Po- Skopje, 1984, 86-91; @enite na Makedoni- lanka, 1996 (so koavtori); Vinica i Vi-
docna studirala vo Belgrad (1939), ja vo borbata za ramnopravnost, Nezabo- ni~ko, Vinica, 1998; Demir Kapija, Demir
kade {to bila sekretar na Mes- ravnik, NIP †Komunist#, Skopje, 1985. Kapija, 1998; Nacionalnoto dvi`ewe vo
niot odbor na Narodnata pomo{ IZV.: Izvori za Osloboditelnata vojna Veles od 1919 do 1931 godina, Veles, 1998;
(1940‡1941). Po Aprilskata vojna i revolucija vo Makedonija 1941-1945, tom Jov~e Xipunov i negovata aktivnost od
I, kniga prva, vtora i treta, Skopje, mart 1919 do 1931 godina, Veles, 1998 (so koav-
bila glavnata kurirska vrska na 1968; Zbornik na dokumenti za u~estvo- tor); Trajko Andreev‡Petkanovski 1919-
PK na KPJ za Srbija i CK na to na `enite od Makedonija vo Narodno- 1943, Veles, 1998 (so koavtor), Dolna Ba-
KPJ so Belgradskiot NOPO i so osloboditelnata vojna i revolucijata wica ‡ Asagi Banitsa e Poshtme, Ko~ani,
partiskite organizacii vo Srbi- 1941-1945, Skopje, 1976; Kumanovo i Kuma- 2000; ^a{ka niz istorijata, ^a{ka,
ja. Vo otsustvo bila osudena na novsko vo NOV 1941-1945. Dokumenti, 2001; Op{tina Zelenikovo, Zelenikovo,
Kumanovo, 1988. 2001; Balisti, Skopje, 2002; Politi~ki-
smrt (april 1942). Potoa se vra- te partii i organizacii vo Makedonija
tila vo Makedonija (maj 1942) i LIT.: Petar Trajkovski, Georgi Malin-
ski ‡ prv esperantist vo zemjata, †Na{ vo Vtorata svetska vojna 1941-1944 go-
bila sekretar na MK na KPJ vo vesnik#, XVIII, 666, Kumanovo, 18. V 1979, 5; dina, Skopje, 2002; Gorno Lisi~e-Skop-
Skopje i urednik na negovoto gla- Kumanovo i Kumanovsko vo NOV 1941- sko, Skopje, 2002; Kisela Voda vo Vtora-
silo †Vesnik#. Naskoro zaminala 1942 godina. Materijali od nau~niot so- ta svetska vojna 1941-1944 godina, Skop-
kako borec vo Vtoriot skopski bir odr`an na 12, 13 i 14 dekemvri 1978 go- je, 2003. S. Ml.
NOPO (oktomvri 1942 ‡ januari dina, Kumanovo, dekemvri 1979. S. Ml.
MALCINSTVA (ZAEDNICI)
1943), a potoa se ilegalizirala VO RM – grupi {to se malobroj-
kaj jataci na Skopska Crna Gora, ni vo odnos na ostatokot od nase-
od kade {to zaminala (20. V 1943) lenieto na RM, ~ii pripadnici
na pl. Karaorman za sekretar na imaat etni~ki, religiozni, jazi~-
Agitprop pri G[ na NOV i POM. ni i rasni obele`ja po koi se raz-
Bila kandidat za ~len na CK na likuvaat od mnozinstvoto i negu-
KPM (1943‡1945), izbran delegat vaat ~uvstvo na solidarnost naso-
na AVNOJ, ~len na Glavniot od- ~eno kon za~uvuvawe na svojata
bor na NOF, odgovoren urednik na kultura, tradicija, jazik i vera.
sp. †Ilindenski pat# (od april Ustavot na RM (1991) kako sino-
1944), delegat i vtor sekretar na nim za poimot †malcinstvo# go
rabotnoto Pretsedatelstvo na upotrebuva{e poimot †nacional-
Prvoto zasedanie na ASNOM (2. nost#. Poimot †zaednica# vo RM,
VIII 1944), referent na Poverens- \or|i oficijalno, prvpat se upotrebu-
tvoto za informacii (od 14. VIII Malkovski
va vo Ramkovniot dogovor (2001)
1944) i urednik na sp. †Makedon- MALKOVSKI, \or|i (Veles, 24. i vo amandmanite na Ustavot od
ka# (od noemvri 1944). Po Oslobo- VI 1957) ‡ istori~ar, nau~en so- 1991 g. (16. XI 2001). Vrz nivna os-
duvaweto bila sekretar na Glav- vetnik i redoven profesor vo nova i site pravni akti usvoeni
niot odbor na AF@ za Makedoni- Institutot za nacionalna isto- potoa za ozna~uvawe na poimot
ja (od 15. XII 1944), ja zavr{ila Vi- †malcinstvo# go upotrebuvaat
906
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MANAKOVI] M
Du{an
Manakovi}
MANAKOVI], Du{an (Skopje,
19. III 1924 – Skopje, 12. VIII 1995)
– geograf, redoven profesor na
Prirodno-matemati~kiot fakul-
tet, Institut za geografija. Os-
novno i sredno obrazovanie zavr-
{il vo Skopje. Aktivno u~estvu-
val vo Narodnoosloboditelnata
Janaki
vojna od 1944 godina. Po demobi-
Manaki Milton
lizacijata vo 1946 god. rabotel
MANAKI, Janaki (s. Avdela, Manaki kako slu`benik vo tekstilnata
Kostursko, 1878 ‡ Solun, 1948) ‡ fabrika †Progres#, a od 1948 g.
MANAKI, Milton (s. Avdela, vo Ministerstvoto za industrija
fotograf i, zaedno so postariot Kostursko, 1882 ‡ Bitola, 5. III i rudarstvo na NR Makedonija.
brat Milton, prvi balkanski 1964) ‡ fotograf i filmski sni-
filmski snimateli (od vla{ko Studiite po geografija gi zavr-
matel (od vla{ko poteklo), po- {il kako vonreden student vo
poteklo). Gi zavr{il Osnovnoto mlad brat na Janaki. Zavr{il os-
romansko u~ili{te vo rodnoto 1952 g. Vo 1954 godina bil izbran
novno u~ili{te i prvi klas gim- za asistent na Katedrata za geog-
selo i Romanskata gimnazija vo nazija, a potoa se oddal na izu~u-
Bitola, so osoben interes za cr- rafija na Filozofskiot fakul-
vawe na fotografskiot zanaet tet vo Skopje. Vo 1960 godina dok-
taweto, kaligrafijata i foto- kaj postariot brat Janaki. Po an-
grafijata. Potoa bil nastavnik toriral na Prirodno-matemati~-
dartskoto palewe na rodnoto se-
907
M MANASIEV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
kiot fakultet vo Skopje na tema grad. Po vojnite so semejstvoto se {il Komandno{tabna akademija i
†Geomorfologija na pore~ieto preseluva vo Sofija (1924) i go [kola za narodna odbrana. Vo
na Babuna i Topolka so Titovve- zapo~nuva stradniot `ivot na be- ARM bil komandant na korpus,
le{kata Kotlina#. Vo 1961 g. bil galecot poet. Gimnazijalecot od- pomo{nik na NG[ za ONR i zame-
izbran vo zvawe docent, vo 1966 g. vaj pre`ivuva kako fizi~ki ra- nik na NG[ na ARM, po {to bil
za vonreden profesor, a vo 1972 g. botnik i prodava~ na ja`iwa, no penzioniran (8. XI 1999). V. St.
za redoven profesor, vo koe zva- toj e glaven aktivist vo Gevgelis-
we e preizbran vo 1981 godina. Od kiot kvartal, sekretar na Gevge-
1. I 1980 g. e dekan na Geografski- liskoto bratstvo i pretsedatel
ot fakultet. Vo redovna penzija na ^itali{teto †Roden kraj#.
zaminal vo 1985 g. Toj e osnova~ i Objavuva humoristi~no-satiri~-
dolgogodi{en pretsedatel na ni i socijalno-patriotski stiho-
Speleolo{koto dru{tvo na RM, vi, raskazi, humoreski i dramski
generalen sekretar na Sojuzot na tekstovi vo mnogu dnevni i perio-
speleolozite na SFRJ, pretseda- di~ni publikacii niz Bugarija,
tel na Ferijalniot sojuz pri glavno pod psevdonimite: Violet-
Univerzitetot †Sv. Kiril i Me- ko, Vio, Lorans, L-s, Neranzin i
todij# vo Skopje. Bil u~esnik vo Ve~erin. Kulturno-op{testvena
slednite proekti: †Geomorfolo- dejnost razviva vo Gevgeliskoto
gija na Bukovi}#; †Bistra#; †Ma- bratstvo, a vo ^itali{teto †Ro- Pepi
riovo – kompleksni geografski den kraj# organizira sobranija i Manaskov
istra`uvawa#; †Geomorfolo{ka kulturno-umetni~ki programi so
karta na R Makedonija#, i pove}e makedonska nacionalna tematika. MANASKOV, Pepi (Veles, 19.
sektorski studii raboteni za In- Osobeno e blizok so rodnokrajci- VIII 1964) ‡ rakometar. Zavr{il
stitutot za prostorno planira- te Angel Dinev i Mitko Zafi- Vi{a zemjodelska {kola vo Bi-
we. Nau~nata aktivnost bila rovski i sorabotuva vo nivnite tola (1989). Bil ~len na Rako-
orientirana sprema geomorfo- publikacii †Roden kraŸ# (1933), metniot klub †Borec# vo Veles
logijata i speleologijata. T. And. †Makedonski vesti# (1935–1936) i (1980–1983). Igral za RK †Pelis-
†Makedonska zemÔ# (1936). Te{ko ter# vo Bitola (1983–1990), po-
zabolen, umira mlad vo golema si- toa vo Francija, Germanija i
roma{tija. Slovenija (osum godini) i vo ne-
kolku doma{ni ekipi (1983–
LIT.: AngelÍ DinevÍ, KirilÍ Manasie-
vÍ (Ve~erinÍ), †Makedonski vesti#, II, 54, 2006). Bil reprezentativec na Ju-
SofiÔ, 29. IV 1936, 2; D-r Bla`e Ristov- goslavija (od 1985) i na Makedo-
ski, Projavi i profili od makedonskata nija (1992– 2001). Igral vo kvali-
literaturna istorija, I, Skopje, 237–240; fikaciite i na Svetskoto prven-
Vasil Tocinovski, Rod i porod, Skopje, stvo vo Egipet (1999). Nastapil
2001. Bl. R. vo kvalifikaciite za evropski
prvenstva (1996, 1998 i 2000) i vo
zavr{nite natprevari vo Itali-
ja (1998). Kako najdobar strelec
zna~ajno pridonesuval za uspesi-
Argir te na ekipite vo koi igral. D. S.
Manasiev
908
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MANEV M
MANASTIR KON^E & v. †Sv. an vo Skopje (1910). U~estvuval le na zapad, dolinata na Bregal-
Stefan#. vo Balkanskite vojni. Bil ubien. nica na jug i dolinata na Zletov-
IZV. i LIT.: CDA, f. 1, op. 1, a.e. 1, l. 78;
ska Reka na istok. Najvisok vrv e
MANASTIR MATEJ^E & v. Asanica (874 m). Drugi poistak-
†Sv. Bogorodica# K. CÍrnu{anov, MakedonizmÍt i sÍpro-
tivata na Makedoni® srecu nego, Sofi®, nati delovi se Gramada (849 m) i
MANASTIR MATKA & v. †Sv. 1992. Al. Tr. ^elebisko Trlo (731 m). Plani-
Bogorodica#. nata re~isi celosno e gola i si-
roma{na so vegetacija, pa na nej-
MANASTIR NEREZI & v. †Sv. zinite planinski strani inten-
Pantelejmon#. zivno e razviena recentna erozi-
MANASTIR PSA^A – v. †Sv. ja na po~vata. T. And.
Nikola#.
MANASTIR †SV. \OR\I # & v.
†Sv. \or|i Skoroposti`nik#.
MANASTIR TRESKAVEC & v.
†Uspenie na Sv. Bogorodica (Ma-
nastir Treskavec)#.
MANASTIR SVETI JOAKIM Kole
OSOGOVSKI & v. †Sveti Mangov
Joakim Osogovski#.
MANGOV, Kole (s. Banica, Le-
MANASTIR SVETI JOVAN rinsko, 2. VII 1940) ‡ poet, publi-
BIGORSKI & v. †Sveti Jovan cist. ^len na DPM (1977). Avtor
Bigorski#. na zbirkite poezija: †Glados- Petar
Mangovski
trav# (1975), †Vik# (1979). Pokraj
MANASTIRSKI BOLNICI. ^apovski, Gilevski i Ja~ev, te- MANGOVSKI, Petar (s. Velu{i-
Srednovekovnata medicinska dok- mata na egejskiot egzodus poetski na, Bitolsko, 19. VIII 1909 ‡ Skopje,
trina propagirana od Vizantija ja izrazuva i Mangov. Kon krajot 2002) ‡ ~len na ASNOM i univer-
bila pod kontrola na crkvata i na na XX v. nekoga{niot poet na zitetski profesor, pravnik. Gim-
nejzinite sfa}awa {to se isprep- obezdomenosta se svrtuva kon nazija zavr{il vo Bitola, a Pra-
letuvale so proverenite medicin- publicistikata i gi objavuva svo- ven fakultet vo Belgrad. Doktori-
ski znaewa. Po~etocite na sredno- ite knigi †Za makedonskite ~ove- ral na Pravniot fakultet vo Bel-
vekovnata medicina se javuvaat po kovi prava# (1995) i †Vo odbrana grad, na tema †Pravnite aspekti na
crkvite i vo manastirite. Prvite na makedonskiot nacionalen Arapskata liga#. Po osnovaweto
manastirski bolnici bile pred sè identitet# (1998). V. M.-^. na Pravniot fakultet vo Skopje,
humanitarni ustanovi, vo koi se izbran za docent na predmetot Me-
sproveduvala duhovna i telesna |unarodno javno pravo (1953), potoa
medicina i im se davale soveti na za vonreden (1959) i za redoven
bolnite. Tie odigrale golema ulo- profesor (1962). Bil ~len na ile-
ga vo razvojot na medicinskata galniot Narodnoosloboditelen od-
misla i hospitalna zdravstvena bor za gradot Bitola, ~len na Prvo-
za{tita kaj nas. Sv. Kiril i sv. to zasedanie na ASNOM (1944), ju-
Metodij i nivnite u~enici sv. goslovenski diplomat vo Sofija i
Kliment i sv. Naum Ohridski, os- vo Otava (1945‡1950) i sudija na Vr-
ven ogromnata prosvetitelska dej- hovniot sud na NRM (1950). Bil de-
nost, bile i osnovopolo`nici na kan na Pravniot fakultet vo Skop-
medicinskata nauka, osobeno na je (1959‡1961). Objavil pogolem broj
manastirskata bolni~ka slu`ba, nau~ni trudovi; avtor na prviot
preventivnata i socijalnata medi- u~ebnik po predmetot me|unarodno
cina vo Makedonija i po{iroko. Krsto
Mangov javno pravo na makedonski jazik.
Najstara bila Klimentovata bol-
BIBL.: Regionalizmot vo me|unarodno-
nica vo manastirot †Sv. Pantelej- MANGOV, Krsto (s. D’mbeni, Kos- to pravo, Skopje, 1965; Me|unarodno jav-
mon# vo Ohrid (IX v.), potoa †Sv. tursko, Egejskiot del na Makedo- no pravo, Skopje, 1975.
Naum Ohridski#, †Sv. Vra~i# vo nija, 1912 – s. Breznica, Kostursko, LIT.: Praven fakultet ‡ Pedeset godi-
Bitola, †Sv. Joakim Osogovski# 11. VIII 1949) – u~esnik vo gr~koto ni 1951‡2001, Skopje, 2001. Sv. [.
vo blizina na Kriva Palanka, bol- komunisti~ko i antifa{isti~ko
nicata vo manastirot †Sv. Arhan- dvi`ewe i deec na Makedonskoto MANEV, Dimitar ([tip, 1948) ‡
gel Mihail# posvetena na Gavril nacionalnoosloboditelno dvi`e- slikar, likoven pedagog. Vnesuva
Lesnovski i dr. P. B. we. Bil sekretar na Reonskiot ko-
mitet na KPG za Kore{ta, Kos-
MANASTIRSKI ]ELIJNI tursko. Vo MNOD bil pretseda-
U^ILI[TA – v. ]elijni u~i- tel na Okoliskiot odbor na NOF
li{ta za Kostursko i ~len na Glavniot
MANGAROV, Ignat M. (Krato- odbor na NOF za Egejskiot del na
vo, 1880 – Kumanovo, IX 1944) – Makedonija. Zaginal vo s. Brezni-
u~itel, ~len na TMORO. Zavr- ca od artileriska granata.
{il pedago{ko u~ili{te vo LIT.: T. Mamurovski, Svetli likovi od
Skopje (1898). U~itelstvuval vo Egejska Makedonija (1945–1949), Skopje,
Gevgelija, Kr. Palanka i na dr. 1987. St. Kis.
mesta. Bil ~len na OK na TMO- MANGOVICA – niska planina
RO vo Gevgelija (1904–1905). Po- {to se protega pome|u Kumanov-
docna bil zatvoren vo Kur{umli skata Kotlina na sever, Ov~e Po- Dimitar Manev, †Bikovi vo boja# (2001)
909
M MANEV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nov senzibilitet vo slikarstvoto val vo Belgrad (1977). Bil pretse- Krstevi, srednovekovna nekropola,
od krajot na sedumdesettite. Dip- datel na DLUM (2006). Dobitnik Skopje, 2000. D. Z.
lomiral na Akademijata za likov- e na priznanieto Po~esen vitez od MANEVA, Liljana (Skopje, 16. IV
ni umetnosti vo Belgrad (1975). oblasta na umetnosta i naukata na 1917) ‡ komunisti~ki deec i prvo-
Od 2001 g. `ivee i raboti vo ^ika- Ministerstvoto za kultura na Re- borec. Zavr{ila gimnazija vo
go. Samostojno izlagal vo Skopje, publika Francija. S. Ml. Skopje, a studirala vo Belgrad i
Zagreb, Qubqana, Pariz, ^ikago. na Filozofskiot fakultet vo
Negovite dela se nao|aat vo mnogu Skopje. Kako ~len na SKOJ i KPJ
javni i privatni kolekcii vo zem- (od 1940), ~len na MK na SKOJ
jata i vo stranstvo. Vo sedumdeset- (1941) i na MK na KPJ vo Skopje
tite godini slika apstraktni, a od (od krajot na 1941). bila uapsena
osumdesettite golemi figurativ- (dekemvri 1941 ‡ maj 1942) i inter-
ni kompozicii, vo koi ja primenu- nirana vo Babjak (Razlo{ko, maj ‡
va kola`nata postapka vo duhot na po~etokot na 1943). Po vra}aweto
postmodernizmot. L. N. (kon krajot na 1943) bila zamenik
politi~ki komesar na ~eta vo NO
bataljon †Jordan Nikolov# i vo
Tretata makedonska NOUB, sekre-
tar na Diviziskiot komitet na
Elica KPM pri ^etirieset i vtorata
Maneva (makedonska) divizija na NOVJ,
MANEVA, Elica (Bitola 1. XII rakovoditel na Personalnata
1947) ‡ arheolog, univ. profesor. slu`ba na Prvata korpusna oblast
Diplomirala arheologija na Fi-
lozofskiot fakultet vo Belgrad
(1972), a magistrirala (1977) od
oblasta na anti~kata arheologija.
Kole Doktorirala (1991) na Filozof-
Manev skiot fakultet vo Skopje na tema
MANEV, Kole (s. Bap~or, Egej- od oblasta na sredniot vek. Od
skiot del na Makedonija, 5. IV 1941) 1973 do 1983 g. rabotela kako kus-
– slikar i filmski re`iser. Kako tos vo Zavodot i muzej Bitola, a od
dete-begalec pove}e godini `iveel 1983 g. kako profesor po sredno-
vo detski domovi vo Romanija vekovna arheologija i ranohris-
(1948–1956), kade {to go zavr{il tijanska arheologija na Institu-
osnovnoto u~ili{te, a potoa, vra- tot za istorija na umetnosta i ar-
}aj}i se vo tatkovinata, go zavr- heologija na Filozofskiot fa- Liljana
{il Umetni~koto u~ili{te vo kultet vo Skopje. Vr{ela nau~ni Maneva
Skopje (1956–1960) i studiral na istra`uvawa na anti~ki i sredno-
Likovnata akademija vo Belgrad vekovni lokaliteti (Herakleja, (od noemvri 1944) i na Politi~ka-
(1960–1964). ^len e na DLUM i na Bitola, Strumica, Demir Kapija ta uprava na G[ na NOVM. Po Os-
DLUPUM. Priredil pove}e samo- i dr. lokaliteti vo Srednoto Po- loboduvaweto bila sekretar na
stojni izlo`bi (Pariz, Skopje i vardarje). Urednik e na nau~noto Okoliskiot i na Okru`niot ko-
dr. mesta). Negoviot film †Bas- spisanie †Folia archeologica Balkani- mitet na KPM vo Skopje, pomo{-
kavskite izvori# ja osvoil prvata ca# na Filozofskiot fakultet. nik vo ambasadata na FNRJ vo So-
nagrada na TV festivalot vo Bled BIBL.: Herakleja: Nekolku tipovi i fija, zamenik minister za zemjo-
(1972), a so dolgometra`niot doku- formi na elinisti~ka i rimska kerami- delstvo, pretsedatel na Glavniot
mentaren film †Tulge{# osvoil ka od Herakleja, Bitola, 1977; Srednove- odbor na AF@ za Makedonija, re-
koven nakit od Makedonija, Skopje, 1992; publi~ki i sojuzen pratenik, sek-
Gran-pri na Martovskiot festi-
retar na Sovetot za narodno zdrav-
je na NRM, ~len na CK i na Orga-
nizaciono-politi~kiot sekreta-
rijat na CK na SKM, urednik na
sp. †Prosvetena `ena#, ~len na
Glavniot odbor na Sojuzot na `en-
skite dru{tva na Jugoslavija, pot-
pretsedatel na Republi~kata kon-
ferencija na SSRNM, pretsedatel
na Odborot za vnatre{na politi-
ka na Op{testveno-politi~kiot
sovet na Sojuznoto sobranie, gla-
ven urednik na Radio Skopje i prv
direktor na Makedonskata televi-
zija. Nositel e na Partizanska
spomenica 1941.
BIBL.: U{te ne{to za sudskiot proces
od maj 1942 i za SKOJ, Skopje vo NOV
1941, Skopje, 1973, 421-423.
IZV.: Zbornik na dokumenti za u~estvo-
to na `enite od Makedonija vo Narodno-
osloboditelnata vojna i revolucijata
1941-1945, Skopje, 1976; Skopje vo Oslobo-
ditelnata vojna i revolucijata, Zbornik
K. Manev: Bla`e Koneski (2003) na se}avawa, tom I, kniga prva, Skopje, 1984.
910
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MANIFEST M
LIT.: Skopje vo NOV 1941. Materijali od BIBL.: Kazneno-prvna za{tita na javnite razlika od drugite turski poetski
nau~niot sobir odr`an na 13 i 14 juni finansii & pravni aspekti i prakti~ni tvorbi vo forma na ~etvorostih,
1972 godina vo Skopje, Skopje, 1973; Skop- iskustva, Skopje, 2003; Korupcijata vo
je vo NOV 1942. Materijali od nau~niot Republika Makedonija, Skopje, 2005. Sv. [. kade {to site ~etiri stiha pret-
sobir odr`an na 10 i 11 april 1975 godina stavuvaat edna mislovna celina, vo
vo Skopje, Skopje, 1975. S. Ml. tvorbite mane prvite i vtorite
dva stiha imaat posebna mislovna
celina. Me|u turskoto naselenie
od Makedonija se sre}avaat dve
formi na manifestacija na m. i
dva vida ispolniteli: prvata grupa
ja so~inuvaat onie kaj koi ka`uva-
weto e vo forma na recitirawe na
tekstot, a vtorata grupa se odnesu-
va na vokalnite ispolniteli, koga
melodiskata linija e nepromenli-
va bez ogled na brojnosta na tvor-
Stefan
bite. Druga melodiska linija mo-
Manevski `e da se sretne kaj ispolniteli od
Blagoja MANEVSKI, Stefan (Skopje, drugi regioni vo Makedonija.
Manevski 25. XII 1934 ‡ Skopje, 12. VIII 1997) LIT.: Marija \ukanovi#, Kroz tursku na-
rodnu poeziju, Beograd, 1969; Muhan Bali,
MANEVSKI, Blagoja (Skopje, 9. ‡ skulptor, profesor na Fakul- Paraleli od turskata narodna litera-
IV 1957) ‡ slikar, profesor na tetot za likovni umetnosti vo tura vo sosednite zemji, †Makedonski
Fakultetot za likovni umetnos- Skopje. Pridonel vo zbogatuva- folklor#, XI, 21‡22, Skopje, 1978, 129; Gala-
ti, eden od nositelite na postmo- weto na registarot na apstrak- ba Palikru{eva, Jedan \ur|evdanski obi-
tnite formi. Diplomiral (1960) ~aj kod Juruka u okolini Radovi{a, Rad IX
dernisti~kite tendencii od osum- Kongresa folklorista Jugoslavije u Mos-
desettite. Diplomiral na Fakul- i magistriral (1963) na Akademi-
jata za likovni umetnosti vo Bel- taru i Trebiwu, 1962, 367; Sevim Pili~ko-
tetot za likovni umetnosti vo va, Maniwata kaj Turcite od Makedonija,
Skopje (1986). Izlagal samostoj- grad. Retrospektivna izlo`ba Tursko narodno tvore{tvo od Makedonija,
no i grupno vo Skopje, Belgrad, imal vo Skopje (MSU, 1999). Ne- Narodni pesni, 1, Skopje, 1986; -, Za |ur|ov-
govite po~etoci (1963/64) se vrza- denskite obi~ai i maniwa kaj Romite-
Pariz, Rim, Minhen, Tokio, Los ni za inventivnata serija enfor- muslimani od Titov Veles, †Etnolo{ki
Anxeles. Koristi razni likovni melni crte`i, dodeka plasti~ni- pregled#, Beograd, 1982, 303 – 30. S. Pil.
formi od slikarstvoto, objekt, te realizacii od 1966 g. se konci-
crte`, fotografija, instalacija, pirani so metalni fragmenti
ambient, do umetnosta na relaci- (Mig na vremeto, 1966). Podocna
jata {to gi podrazbira socijal- skulpturite gi sveduva na objekti
nite aspekti na `ivotot. L. N. so opti~ki efekti i so razbranu-
vana oboena povr{ina (Svetlo-
sen informator 2, 1983).
LIT.: Sowa Abaxieva, Stefan Manevski,
Skopje, 1999. M. B.-P.
MANI (Mani) ‡ najstar vid i naj-
kusa turska poetska tvorba. So og-
led na toa {to starite pi{uvani
izvori ne posvetuvale dovolno Naum
vnimanie na proizvodite na narod- Manivilov&
Prespanski
nata literatura, s# u{te ne e ras-
vetleno pra{aweto okolu potek- MANIVILOV–PRESPAN-
loto i istorijata na ovoj vid poe- SKI, Naum (Qubojno, 18. VII 1934
zija. Nazivot mani poteknuva od – Skopje, 8. X 1961) ‡ poet. Zavr-
Mihajlo
Manevski arapskiot zbor ma’na (zna~ewe). {il sredno obrazovanie. Rabotel
Kako najrano svedo{tvo za nivno kako novinar vo v. †Mlad borec#.
MANEVSKI, Mihajlo (Ba{ino postoewe e †Sejahatname# od Evli- ^len na DPM od 1960. Negovata
Selo, Vele{ko, 24. XII 1937) & ja ^elebija od XVII v. Me|u prvite poezija, iako prekinata so prera-
pravnik. Osnovnoto i srednoto ob- avtori {to pi{uvaat za ovoj vid nata tragi~na smrt, ostavi silen
razovanie go zavr{il vo Veles, a poetski tvorbi e Ungarecot Ignas pe~at vo toga{nata razvojna eta-
Pravniot fakultet vo Skopje Kuno{, koj objavuva 401 maniwa od pa na makedonskata lirika; taa e
(1960). Rabotel vo obvinitelstvo- pove}e regioni. Avtor na prvite ispolneta so mlade{ki `ar i
to, vo sudstvoto i vo dr`avnata objaveni tvorbi od ovoj vid od Ma- kopne` za sloboden izraz.
vlast. Bil zamenik javen obvini- kedonija e Gli{a Elezovi}. BIBL.: Prespa, Sk., 1961; No}en patnik,
tel na Makedonija (1976&1984 i Vo Makedonija m. e rasprostrane- Sk., 1963 – posthumno. Izbor od negovoto po-
2000&2002), minister za pravosud- to glavno preku usnata transmisi- etsko tvore{tvo e objaven vo redakcija i so
stvo i uprava vo IS na SRM predgovor na Slobodan Mickovi}. P. Gil.
ja, se sre}ava vo repertoarot na si-
(1986&1991), pretsedatel i ~len na te generacii, a najomileni i najma- MANIFEST NA GLAVNIOT
Dr`avnata komisija za spre~uvawe sovni se kaj pomladata populacija. [TAB NA NOV I POM (1943).
na korupcijata (2002&2005) i mi- Naj~estiot termin vo Makedonija Po kapitulacijata na Italija
nister za pravda vo Vladata na RM e mane, no vo nekoi regioni se sre- (po~etok na IX 1943) se sozdala
(2006&2009). U~estvuval na pove}e }ava i kako martufal ili marti- nova situacija i se nametnala
me|unarodni konferencii za pra- fal. Najmnogubrojni se tvorbite potreba za obnaroduvawe na kraj-
{awa od organiziraniot krimi- sostaveni od ~etiri stiha, a se sre- nata cel na oru`enata borba na
nal i korupcijata. Objavil pove}e }avaat i vo po{iroka forma, koga NOD vo Vardarskiot del od Ma-
trudovi vo stru~ni spisanija, kako dvata stiha {to se dodavaat slu`at kedonija. Za donesuvawe takov
i dve posebni knigi. za mislovnata cel na tvorbata. Za politi~ki dokument od istori-
911
M MANOZISI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
912
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MAN^EV M
913
M MAN^EVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
914
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MARIJA M
Vaclav
Franti{ek
Mare{
(Slovenski institut pri AV ^R),
od 1968 g. prof. na Univerzitetot
vo Viena. ^len na pove}e akade-
mii: ÖAW, PAN, MANU (od 1980),
HAZU. Nositel na brojni proekti
i organizator na me|unarodna so-
Vokalno-instrumentalnata grupa †Mawifiko#
rabotka. Vo nau~niot opus domi-
†MAWIFIKO“ ‡ vokalno-in- niraat nekolku podra~ja. Kako pr-
strumentalna grupa. Osnovana vo vo, sporedbenata slovenska grama-
1959 g. Nejzini ~lenovi bile: tika, a specijalno istoriskiot
Pan~e Ko~ovski (gitara, vokal), razvoj na fonolo{kiot i morfo-
Krsto Tau{anov (gitara, vokal), lo{kiot sistem, i vo tie ramki i
Nevena Ko~ovska (vokal) i Petar razvojot na makedonskiot jazik.
Gelev (gitara, vokal, udiralki). Negovite makedonisti~ki trudovi
Go neguvala latinoamerikanski- opfa}aat {irok dijapazon pra{a- List od Mariinskoto evangelie so likot
na evangelistot Sv. Luka (XI v.)
ot melos. M. odr`ala nad 3 000 wa, po~nuvaj}i od staroslovenski-
koncerti vo nad 30 zemji, izdala te po~etoci na makedonskata pis- MARIINSKO EVANGELIE –
34 singl i 6 LP-plo~i, edno CD i menost, preku csl. period do sov- glagoli~ko ~etveroevangelie od
edna videokaseta. Snimile 360 remenata sostojba na makedonski- prvata pol. na XI v., 174 l., od koi
pesni, a najgolemi hitovi se: ot jazik. Komparativisti~kiot eden (134) e ispi{an so podocne{-
†Marija, Marija#; †Hace un ano#; pristap mu ovozmo`uva da se sog- na kirilica. Se ~uva vo Moskva,
†La bamba#; †Guantanamera#; †Vaja ledaat specifi~nostite na make- RGB, sign. Grig 6, odn. Muz 1689, f.
con dios##; †Cumba, cumba kero#; donskiot jazik kako vo odnos na 87 (172 l.) i vo Viena, Narodna
†Zamba del grilo# i dr. Prestana da drugite slovenski jazici, taka i vo bibl., sign. Cod. Slav. 146 (2 l.).
raboti vo 1990 g. M. Kol. balkanskiot kontekst. Avtor e na Pronajdeno vo 1844 g. vo Bogorodi-
prvata gramatika na sovr. mak. ja- ~iniot skit na man. Ksilurg na Sv.
MARGARIT (VII v.) – titularen zik za ~e{koto jazi~no podra~je. Gora od V. I. Grigorovi~. Naspro-
episkop na Stobi vo vtorata po- Trudovite od oblasta na sloven- ti postoeweto na pove}e ponovi
lovina na VII v. U~estvuval na skata filologija se odnesuvaat na crti vo fonetikata, arhai~nite
Trulskiot crkoven sobor, odr`an otvorenite kir.-met. problemi, na osobenosti vo morfologijata i
vo Carigrad (692). Titularen, bi- stsl. i csl. leksikografija. ^len leksikata upatuvaat na mo{ne ar-
dej}i ne e potvrdeno postoeweto na redakcijata i soavtor na Slovnik hai~na predlo{ka. Jagi} smeta de-
na negovata episkopija vo Stobi jazyka staroslovenskeho, (Praha, ka predlo{kata bila makedonska,
vo vtorata polovina na VII v. 1966–1997) i gl. red. na Rjecnik crkve- no so ogled na nekoi fonetski cr-
LIT.: R. Brato{, Ranohristijanskata noslavenskoga jezika hrvatske redakcije ti, zaedni~ki so srpskoto dijalek-
crkva vo Makedonija i nejziniot odnos (Zagreb, 1991 i sl.). Brojni trudovi tno podra~je, pomisluva na srpski
sprema Rim, Treta programa na Radio mu se posveteni na stsl. jazik i na prepi{uva~. Poradi toa prepisot
Skopje, br. 44 1990. K. Ax. neretko se locira vo Severna Ma-
oddelni stsl. i csl. tekstovi; pri-
MARDARIJ I (HV¶¶ v.) – cetinski reduva edicii na Sinajskiot pa- kedonija, no mo`no e i da bil izvr-
mitropolit (1637–1647) od make- limpsest (→ Fragmenti na glago- {en na Sveta Gora, kako {to poso-
donsko poteklo. Vo celoto vreme li~ki stsl. tekstovi), na noviot ~uva B. Koneski, koj poznatite pri-
na negovoto arhipastiruvawe bil del od Sinajskiot ps. (→) i na ~e{- meri so promenata 4> ou, pri ednov-
vo pregovori so papata za primawe ko-csl. tekstovi. Negovata bibli- remenata otsutnost na denazaliza-
unija so Rim. Imal te{kotii od ografija sodr`i 364 pozicii. cija na malata nosovka gi tolkuva
osmanliskite vlasti. Duri eden DELA: (izbor) An Anthology of Church Slavo- kako rusizmi. Jazi~nite osobenos-
period bil i v zatvor. U`ival ug- nic Texts of Western (Czech) Origin, Munchen, ti prv detalno gi opi{uva Jagi} vo
led kaj vernicite, osobeno me|u 1979; Fragmentum glagoliticum evangeliarii pa- svoeto izdanie na rakopisot.
sve{tenstvoto i mona{tvoto. laeoslovenici in codice Sinaitico 39 (palimpses- LIT.: (izbor) V. Jagic, Quattuor evangeliorum
tum). Anzeiger der Phil.=hist. Kl. der ÖAW 117, versionis palaeoslovenicae Codex Marianus glago-
LIT.: Pravoslavqe u Crnoj Gori, Ceti- 1980, 139-152 (so M. Altbauer); Psalterii Sinaiti-
we, 2006. Al. Tr. liticus. Mariinskoe ~etveroevangelie, Beroli-
ci pars nova (monasterii s.Catharinae codex slav. ni-Sanktpeterburg 1883, repr. Graz 1960 (izd.,
2/N). Ad editionem praeparaverunt P. Fetkova, Z. kir. transkr., lakuni dopolneti od De~an-
MARE[, Franti{ek Vaclav Hauptova, V. Konzal, L. Pacnerova, J. Svabova,
(Franti{ek Vaclav Mare{) (Bene{ov, sub redactione F. V. Mares, Wien 1997; Diachro-
skoto ev. od 13 vek: Mt1–5:24, i od Zograf-
skoto ev., krit. aparat, detalna lingv. ana-
^e{ka, 20. XII 1922 – Viena, Avst- nische Phonologie des Ur- und Fruhslavischen. liza, index verborum); B. Koneski, O Mari-
rija, 3. XII 1994) – ~e{ki slavist, Herausg. und red. von A. Bergemayer und G. Hol- jinskom jevanÚequ, JF, 42, 1986, 67–70. Zd. R.
univ. prof. Studira na KU vo Pra- zer, Schriften uber Sprachen und Texte. Herausg.
von G. Holzer. Frankfurt am Main ..., B. 4. 1999 MARIJA (XI v.) – vnuka na carot
ga, kade {to doktorira vo 1950 g. (izbor na trudovi od oblasta na istor. i
(disertacija za Pra{kite odlom- sporedb. fonol. na slov. jazici); Cyrilometo-
Jovan Vladislav, }erka na negovi-
ki). Sorabotnik na Stsl. re~nik dejska tradice a slavistika. Edd. E. Blahova, J. ot sin Trajan. Poseduvala nadvo-
Vintr, Praha 2000 (izbor na trudovi od oblas- re{na i vnatre{na ubavina, mud-
915
M MARIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
rost i blagoroden karakter (Vrie- doktorskata teza †Redovnite prav- rigo-Poza (Don Karlos), Amonas-
nij). Vo brakot so Andronik Duka ni lekovi vo krivi~nata postapka ro (Aida). Poseduva mo}en glaso-
imala dve }erki, postarata Irina vo FNRJ# (1958). Izbran za preda- ven potencijal, dobra peja~ka
stanala vizantiska carica, `ena va~ po predmetot krivi~na postap- {kola i siguren artisti~ki nas-
na imperatorot Aleksij I Komnin. ka na Pravno-ekonomskiot fakul- tap na scenata. Gostuval vo Grci-
LIT.: B. Leib, Anne Comnène Alexiade, I, Pa- tet vo Skopje (1953), za docent ja, Egipet, Bugarija, Turcija, Ro-
ris, 1937; Anna Komnina, Aleksiada, ed. Y. (1954), za redoven profesor na manija, Italija. F. M.
N. LÓbarski, Moskva, 1965. K. Ax. Pravniot fakultet vo Skopje
(1962). Bil pretsedatel na Vrhov- MARIOVO – oblast vo ju`niot
MARIJA (X–XI v.) – makedonska del na RM. Go zafa}a srednoto
carica, `ena na Jovan Vladislav. niot sud na Makedonija (1949 i 1967
g.) i sojuzen javen obvinitel slivno podra~je na Crna Reka.
Vo brakot imala {est sina i {est Pretstavuva edna prirodna celi-
}erki. Po smrtta na Jovan Vladis- (1967‡1974). Avtor e na pogolem
broj nau~ni trudovi i u~ebnici od na, zagradena so visoki i sredno-
lav (1018) so trojcata sinovi i visoki planini kako: Nixe i Ko-
{este }erki vo Ohrid mu se preda- oblasta na krivi~nata postapka.
`uv od jug, Sele~ka Planina od
la na Vasilij II, koj ja po~estil so BIBL.: Teorija na krivi~nata postapka,
kniga prva i kniga vtora, Skopje, 1958; zapad, Dren Planina od sever i
titulata zosta (dvorska dama) i ja Kozjak so nekoi razgranoci na
Krivi~na postapka na SFRJ, Skopje, 1979.
ispratil so decata vo Carigrad.
LIT.: Praven fakultet- Pedeset godi-
LIT.: Ioannis Scylitzae Sinopsis Historiarum, ni, 1951‡2001, Skopje, 2001. Gor. L.-B.
rec. I. Thurn, Berlin, 1973. K. Ax.
MARIJA (Margarita) (1175–1223)
– ungarska princeza, vizantiska
carica, `ena na Bonifacij Mon-
feratski, gospodarot na Solun.
Po smrtta na prviot ma` (Isak II
Angel), se oma`ila za markizot
Bonifacij od Monferat (1204).
So nego go rodila sinot Dimit-
rij, idniot solunski kral. Koga
situacijata vo Solun se vlo{ila,
se vratila vo Ungarija (1223).
LIT.: J. Longnon, L’Empire latin de Constanti-
nople et la Principaute de Moree, Paris, 1949, 14, Dimitri
58–59, 70, 82, 92, 100, 163. K. Ax. Marinovski
MARIJA (Ohrid, X–XI v.) – Ma- MARINOVSKI, Dimitri (Oh-
kedonka od Samuiloviot dvor, ed- rid, 14. IX 1928) ‡ operski pevec,
na od soprugite na ruskiot vlade- bariton, prvenec na Operata na
tel sv. Vladimir, majka na sveti- MNT. Peewe u~el kaj pove}e vo-
te bra}a Boris i Gleb. Sv. Vladi- kalni pedagozi, me|u koi prof.
mir e pokrstitelot na Rusija, a so M. Simi}-Matievi} (Belgrad) i
Marija se praroditeli na hristi- prof. M. Bor~i} (Zagreb). Vo
janstvoto vo Rusija. Nivnite si- Operata na MNT e vo postojan
novi se prvite ruski svetii. raboten odnos od 1952 do 1983 g., M. Malahova: Mariovska `enska narodna nosija (1953)
LIT.: Bla`e Ristovski, Portreti i pro- no i ponatamu, do 1994, u~estvuva
cesi od makedonskata literatura i naci- vo realizacijata na nejziniot re- Ko`uv od istok. Zafa}a povr{i-
onalna istorija, Skopje, 1989; Ratomir
Grozdanoski, proto|akon, Na{ite vekov-
pertoar. Vo me|uvreme (1961– na od 1.038 km i se deli na dva de-
ni vrski so Ruskata pravoslavna crkva, 1975) e anga`iran kako solist vo la: Gorno ili Staro Mariovo,
Zb. Makedonsko-ruski vrski vo XIX i po~e- Novosadskata opera. Ostvaril koe se prostira vo dolniot tek na
tokot na XX vek, Skopje, 1996. Rat. Gr. pove}e od 15 glavni ulogi, od koi r. Crna vo Mariovo i Dolno ili
pozna~ajni se: Rigoleto, Nabuko, Mlado Mariovo, koe go zazema
Magbet, Holan|aninot skitnik gorniot sliv na ovaa reka vo Ma-
(vo istoimenite operi), Jago riovo. Me|utoa, pove}e e ra{ire-
(Otelo), Skarpija (Toska), Rod- na podelbata na bitolsko, pri-
Panta
Marina
916
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MARJANOVI] M
917
M MARKILOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
MARKILOV, Sokrat (s. Butko- Markovom manasturu, †Zograf#, 1, Beog- Trakija. Vo Mari~kata bitka (26.
vo, Demir Hisar, Egejskiot del na rad 1966; 28-29; V. J. ŸuriÊ, Tri doga—aja u IX 1371) kralot Volka{in i des-
srpskoj dr`avi XIV v. i wihov odjek u sli-
Makedonija, 12. IV 1921 – Strumi- karstvu, †Zbornik za likovne umetnos- pot Ugle{a ne uspeale voeno da go
ca, 4. VIII 1993) – makedonski na- ti#, 4, Novi Sad, 1969, 87-97; N. No{pal- spre~at probivot na Osmanliite
cionalen deec vo Bugarija po Nikuqska, Za ktitorskata kompozicija vo Evropa, katastrofalno bile
Vtorata svetska vojna. Vo vojnata i natpisot vo Markoviot manastir s. porazeni, pa i samite zaginale.
dezertiral od bugarskata armija Su{ica, Skopsko, †Glasnik na INI# ,15,
Skopje, 1971; Z. Rasolkoska Nikolovska, Marko ja nasledil tatkovata
i stapil vo antifa{isti~koto Ktitorskiot portret vo yidnoto sli- kralska kruna i ja prodol`il di-
dvi`ewe. Poradi svojata make- karstvo vo Makedonija, Civilizaciite nastijata, so sedi{te vo Prilep.
donska nacionalna opredelba bil na po~vata na Makedonija, 2, MANU, Na zapadnata fasada na crkvata
progonuvan od bugarskite dr`av- Skopje, 1995, 216-217; M. Bo{koski, Kra- „Sv. Arhangel“ vo Varo{ (1371
ni organi (po 1956). Osnoval taj- lot Marko vo epigrafskite spomenici i
zapisite, Kralot Marko vo istorijata i ili 1372) se zografisani posebno
na Nezavisna makedonska organi- vo tradicijata, Institut za starosloven- kralevite Volka{in i Marko, a
zacija – †Ilinden# (1968) vo Pi- ska kultura, Prilep, 1997. Z. R.-N. nad ju`nata vrata na crkvata „Sv.
rinskiot kraj i me|u makedonska- Dimitrija“ vo Markoviot manas-
ta emigracija. Bil uapsen (1973) MARKO (IX – X v.) – devolski tir se pretstaveni so kralskite
i osuden na 5 godini zatvor episkop (prva pol. na X v.). Bil
(1974). Bil eden od osnova~ite na u~enik na sv. Kliment, potoa i na
legalnata Obedineta makedonska sv. Naum. Ja prodol`il nivnata
organizacija (OMO) – †Ilinden# rabota vo organiziraweto na Oh-
(IV 1990). ridskata kni`evna {kola. Po ne-
IZV.: Spomeni na Sokrat Markilov gova naredba eden anonimen u~e-
(snimeni na magnetofonska lenta od Va- nik na sv. Naum go sozdal †Prvo-
sil Jotevski), maj-juni 1991. to Naumovo slovensko `itie#, vo
LIT.: Stojan Georgiev-Tomovi~in, Make- koe `itiepisecot go narekol
donija nad sè, Bitola, 1990. V. Jot. episkopot Marko †~etvrti epis-
MARKI], Zdenko Lovrov (Zag- kop na slovenskiot jazik#.
reb, 4. VIII 1942) ‡ veterinar, redo- LIT.: J. Bel~ovski, Ohridskata arhie-
piskopija od osnovaweto do pa|aweto na
ven prof. na F. vet. med. vo Skopje. Makedonija pod turska vlast, Skopje,
Doktoriral na Vet. f. vo Zagreb. 1997. B. Petr.
Ima objaveno 35 nau~ni i stru~ni
trudovi. Vo SFRJ prv ja izoliral MARKO KRALE (poznat vo na-
bakterijata Yersinia enterocolitica kaj rodnoto tvore{tvo kako: Krale
sviwite. Avtor e i koavtor na 3 Marko, Krali Marko, Marko Kra-
knigi od oblasta na zdravstvenata leviti, Kralevi} Marko, a vo is-
za{tita kaj sviwite. M. D. ‡ J. B. toriskite izvori kako: „mladiot
kral Marko“, „blagoveren Kral
Marko“) (Prilep, ok. 1346 – Rovi-
ne, kaj Krajova, Vla{ko, 17. V Crkvata †Sv. Dimitrija# (Markov manastir),
1395) – posledniot kral na Make- s. Su{ica, Skopsko (XIV v.)
donija (1371–1395), najstariot insignii i vrz purpuren fon dvaj-
sin-naslednik na kralot Volka- cata prilepski kralevi. Na svi-
{in. Kako 16-godi{en vo 1361 g. tokot vo levata raka na Marko na
bil praten vo dr`avni~ka misija dr`avniot staroslovenski jazik
vo Dubrovnik. Verojatno u~estvu- pi{uva: „Jas vo Hrista Boga bla-
val vo bitkata na kralot Volka- goveren kral Marko go sozdadov i
{in i brat mu despot Ugle{a na go ispi{av ovoj bo`estven hram“,
Kosovo vo 1369 g. protiv srpskite dodeka vo restavriranite natpi-
vojski na knezot Lazar Hrebelja- si se za~uvani i podatoci za celo-
novi}, `upanot Nikola Altoma- to kralsko semejstvo i za ktito-
novi} i carot Uro{, koga pobedi- rite: „Se obnovi ovoj prebo`est-
le vojskite od Makedonija i bil ven hram na svetiot velikoma~e-
zaroben carot Uro{. Vo edna gra- nik Hristov pobedonosec i ~udo-
mota na kralot Volka{in za Dub- tvorec Dimitrija so usrdieto i
rovni~kata Republika (5. IV 1370), pospe{enieto na blagoverniot
pokraj imeto na kralicata Elena, kral Volka{in i so blagoverna-
Kralot Marko, freska na stolb vo crkvata se navedeni i dvajcata najstari
†Sv. Arhangel# vo Varo{, Prilepsko (1871) ta kralica Elena i so prevozqu-
sinovi Marko i Andreja, no bez benite nivni }erki i sinovite
MARKO – kral vo Makedonija tituli. Vo natpisot na prizren- blagoverniot kral Marko i And-
(1371–1395), sin na Volka{in, skata crkva „Sv. Nedela“ (pred reja{, Ivani{ i Dimitrija vo go-
ktitor na fresko`ivopisot vo avgust 1371) e ve}e navedeno deka dinata 1377, a ovoj manastir po~-
manastirskite crkvi †Sv. Arhan- crkvata bila zografisana „po na- na da se yida vo 1345 vo dnite na
geli# vo Varo{ (Prilep) i †Sv. redba na mladiot kral Marko“. blagoverniot car Stefan i hris-
Dimitrija# (Markov manastir) Vo juni 1371 g. kralot Volka{in toqubiviot kral Volka{in, a se
vo s. Su{ica (Skopsko). Portre- so sinot Marko so vojskata se na- zavr{i vo dnite na blagoverniot
tite na kralot Marko se naslika- o|ale kaj Skadar, gotovi (vo so- i hristoqubiv kral Marko“. Do-
ni vo 1371 g. na zapadnata fasada dejstvo so rodninite Bal{i} i so polnitelna potvrda na podatoci-
na crkvata †Sv. Arhangeli#, a vo pomo{ od Venecija) odnovo da go te za semejstvoto se nao|aat i vo
1376–1377 g. (na dvapati) vo crk- napadnat `upanot N. Altomano- op{irniot natpis na yidot na
vata †Sv. Dimitrija#. Se spomnu- vi}, no po povikot od despot Ug- crkvata „Sv. Andreja“ kraj ezero-
va kako donator na crkvata †Sv. le{a za opasnosta od probivot na to Matka (Skopsko), izgradena vo
Nedela# vo Prizren. Osmanliite, pohodot e prekinat 1389 g. od samostojniot vladetel
LIT.: K. Balabanov, Novootkriveni por- i vojskata e naso~ena kon Isto~na na del od Severozapadna Makedo-
treti kraqa Marka i kraqa Vuka{ina u
918
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MARKO M
de pomo{nik na hristijanite, pa
neka bidam prviot me|u mrtvite
vo ovaa borba“.
Bidej}i Markovoto kraluvawe go
simboliziralo posledniot slo-
boden `ivot i razvitok na naro-
dot vo Makedonija pred dolgove-
kovnoto osmanlisko ropstvo, toa
na{lo silen odraz vo narodnata
tradicija, vo pesnite, predanija-
ta i legendite i se sozdal nenad-
minat mit. Vo 1845 g. ruskiot sla-
vist V. Grigorovi~ svedo~i: „Vo
site videni krai{ta [vo Makedo-
nija] jas ne slu{nav drugi imiwa,
osven na Aleksandar V.[eliki] i
Marko Kralevi}. I edniot i dru-
giot `iveat vo spomenot na naro-
dot vo mnogu op{ti likovi“. Do
deneska mnogu toponimi vo Make-
donija go nosat negovoto ime i ja
slavat negovata sila i mo}. Port-
retite vo crkvite (zastanat vo
kralskata odora so tatko mu) go
krepele spomenot na generaciite
za verata i hrabrosta vo borbite
za sloboda, prenesuvaj}i ja legen-
data deka Marko ne e mrtov, tuku
skrien vo pe{tera i go ~eka de-
not koga }e ripne od temninata za
da go oslobodi narodot. Vo toj duh
e stihotvorbata „Krale Marko“
(1914) od D. ^upovski, a K. Mi-
sirkov (1923) mu predo~i na sve-
tot: „Krale Marko e sin i gor-
dost na Makedonija i eden od
trojcata zavojuva~i {to go raz-
nesoa imeto na svojata tatkovina
daleku od nejzinite granici“. Po
Aleksandra Makedonski i Sveti-
te Kiril i Metodij, toj go navedu-
va i tretiot: „Krale Marko gi
pot~ini pod svojata vlast i pod
onaa na makedonskata muza site
narodni pevci i narodi na Bal-
kanskiot Poluostrov“.
Dramati~niot dr`aven i li~en
`ivot na Marko daval bogati
mo`nosti za izgradbata na Mar-
koviot epos i mit. Bil `enet so
Elena, }erka na Radoslav Hlapen,
Kralot Marko, freska od Markoviot manastir (XIV v.) koja po smrtta na Volka{ina ja
nija vtoriot Volka{inov sin An- granici. Nekoi periferni ob- ostavil i mu ja zel `enata na vla-
dreja{: „... se sozdade i se ispi- lasti, me|utoa, mu bile odzemeni detelot na Polog Grgur Branko-
{a... so trudot i so podvigot na od sosedite: Andrej Gropa go za- vi} Teodora. Vo novite politi~-
hristoqubiviot rab bo`ji And- zel Ohrid, \ura| Bal{i} go otki- ki zbli`uvawa i interesi, Mar-
reja{, vtoriot sin na blagoverni- nal Prizren, bra}ata Jovan i ko mu ja dal na dedo mu Radoslav
ot kral Volka{in i na kralicata Konstantin Draga{ zafatile do- svojata vtora `ena Teodora, a ka-
Elena – monahiwata Elisaveta“. bar del od Isto~na i od Central- ko zamena si ja vratil nazad svoja-
na Makedonija, dodeka Vuk Bran- ta „prvoven~ana“ Elena. No oko-
Edinstvenite dve za~uvani fres- lu 1374/75 g. taa mu se prema`ila
ki go pretstavuvaat vistinskiot, kovi} vlegol vo Skopje (1392).
Kralstvoto se odr`alo celi dve za albanskiot blagorodnik Jovan
mo{ne sugestiven lik na kralot Spat i toj ostanal i bez `ena i
Marko. Toj kovel svoi pari vo decenii, s# do Markovata smrt,
koga zaginal (zaedno so Konstan- bez porod i naslednik. Vakvite
sopstvenata kova~nica vo Ohrid bra~ni odnosi dale dobra osnova
(svoi pari se~ele i majka mu Ele- tin Draga{) kako sultanov vazal
vo bitkata so vla{kiot hristi- za narodnata tradicija i nastanal
na-Elisaveta i brat mu Andre- bogatiot kralimarkovski ciklus
ja{), gradel crkvi i manastiri vo janski vojvoda Mir~ea. Narodot
ne mo`el da se pomiri so takvata vo makedonskoto, pa i vo ju`nos-
diecezata na Ohridskata arhie- lovenskoto narodno tvore{tvo.
piskopija, ja zakrepnal ekonomi- sudbina na svojot kral i predani-
eto prenesuva deka neposredno Slikata ja kompletirala i sudbi-
jata, se zame{al vo dvorskite voj- nata na bra}ata: Ivani{ zaginal
ni na vizantiskite vladeteli i, pred bitkata Marko bo`em re-
kol: „Go molam Gospoda da im bi- kaj Berat vo bitka so Osmanliite
spored silite, gi branel svoite (1385), a Andreja{ i Dimitri ko-
919
M MARKO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
920
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MARKOVSKI M
921
M MARKOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
922
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MARTINOSKI M
923
M MARTINCI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
924
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MASLODAJNI M
LIT.: Vele{ki partizanski odred 1942, Dimovski i Du{an Dimitriev- MASIN, \eorgi Fotiev (Ohrid,
Skopje, 1999. \. Malk. ski od s. Rudnik, Kamka Tocinova 6. V 1930) ‡ internist-nefrolog,
MASAKROT vo Kumanovo (sred. od Veles i Amed Lojkov od s. redoven prof. na Med. f. vo
na januari 1945) – izvr{en od Ivankovci. Skopje (od 1985). Diplomiral na
pripadnici na OZN vrz 48 osude- LIT.: Veles i Vele{ko vo NOV 1941–1945. Med. f. vo Skopje (1954). Specija-
ni lica od Kumanovsko. So presu- Spomen kniga, T. Veles, 1985; Vele{ki parti- liziral interna medicina, sup-
da na Sovetot pri Kumanovskoto zanski odred 1942, Skopje, 1999. \. Malk. specijalnost nefrologija. Habi-
voeno podra~je (14. I 1945) na taj- MASAKROT kaj s. Dabnica, litiral na tema †Kalulozen pie-
na lokacija bile strelani lica za Nevrokopsko, Pirinskiot del na lonefrit# (1975). Pri prestojot
koi imalo somnevawa deka rabo- Makedonija (1925) – izvr{en vrz vo New Castle (Anglija) kaj prof.
tele kako sorabotnici na okupa- makedonskoto naselenie od mes- Kerr se zapoznava so najnovite dos-
torot. Toa e poslednoto masovno nite ~eti na VMRO na Van~o Mi- tignuvawa od oblasta na lekuva-
strelawe vo oslobodena Makedo- hajlov. Od seloto pove}e od 300 weto na HBI i transplantacijata
nija. Natamo{nite masovni stre- lica bile nasila odvle~eni i tri na bubrezite. Ja formiral i ja ra-
lawa bile zabraneti. meseci (od april do juni) bile kovodel programata za lekuvawe
LIT.: †Nova Makedonija“, 21. I 1945; \or- podlo`eni na krvavi represalii, na TBI so HD vo RM. Bil pretse-
|i Malkovski, Bo`i}niot masakr na pred o~ite na mesnite dr`avni, datel na odborot za renalna
Skopskoto Kale, †Nova Makedonija“, 21. transplantacija pri Med. f. i
I 1991. \. Malk. administrativni i voeni vlasti,
a eden pogolem del od niv bile i pretsedatel na zdru`enieto na
MASAKROT vo s. B’mboki (1949) ubieni. Kako posledica na †`es- nefrolozite pri MLD. Bil nosi-
– zlostorni~ki ~in vo Gra|anska- tokata inkvizicija#, po~inale tel na dva nau~ni proekta od
ta vojna vo Grcija. Sili na gr~ka- ok. 200 du{i, a pogolem broj bile MON, a u~estvuval vo izrabotka-
ta vladina armija vlegle vo s. internirani nadvor od Pirin- ta na tri me|unarodni nau~ni
B’mboki (Kostursko) i pod somne- skiot del na Makedonija. proekti. Avtor i koavtor e na nad
vawe deka `itelite sorabotuva- 200 nau~no-stru~ni trudovi od
LIT.: Zoran Todorovski, VMRO 1924–
le so DAG, zatvorile deset sela- 1934, Skopje, 1997; PetÍr Gal~in, Poli- nefrologijata. Bil direktor
ni (osum `eni i dvajca ma`i) i ti~eskite borbi v PirinskiÔ kraŸ (pretsedatel na rabotovodniot
svirepo gi ubile. 1923–1939, SofiÔ, 1989. \. Malk. organ) na Klinikata za nefrolo-
gija (1982‡1990), a potoa direktor
LIT.: S. Kiselinovski, Gr~kata koloni-
zacija vo Egejska Makedonija (1913–1940), na Klini~kiot centar pri Med.
Skopje, 1981. St. Kis. f. vo Skopje (1994‡1997). M. Pol.
MASAKROT vo s. Zeleni~ (1904)
– andartski kole` vo s. Zeleni~,
Lerinsko. Na 13. XI 1904, okolu 60
do 100-tina gr~ki andarti vo vre-
meto na svadbenata proslava na
sve{tenikot \or|ija go napadna-
le seloto zatoa {to egzarhiskite
vernici se otka`ale od jurisdik-
cijata na Carigradskata patri-
jar{ija. Vo odmazdata bile ubie- Dimitar
ni 13 ma`i, `eni i deca. Krvava- Masevski
ta †Zeleni~ka svadba#, kako {to
e poznata vo istoriografijata, MASEVSKI, Dimitar (Skopje,
bila edno od dotoga{ najgolemi- 6. V 1937) ‡ kompozitor. So muzi-
te zlostorstva {to gi izvr{ile ka po~nal seriozno da se zanimava
gr~kite andarti vo Makedonija. vo sredno{kolskite godini, koga Maslinki
LIT.: A. Trajanovski, Andartskiot ko-
gi napi{al prvite kompozicii
(†Vrati se#, 1956). Se vrabotil MASLINKA (Olea europea L.) –
le` vo Zagori~ani 1905, Bitola–Skopje,
1995. Al. Tr. (1957) kako muzi~ar vo Zabavniot vo na{eto submediteransko pod-
orkestar na Radio Skopje. Vo se- ra~je (Dojran, Gevgelija, Valan-
MASAKROT kaj Pusta Kula – vo dumdesettite godini na HH v. bil dovo) se odgleduva kako dvorna,
blizina na s. Rudnik, Vele{ko producent vo Muzi~kata produk- zimzelena ovo{ka, koja dava i
(14. IX 1942) – bugarskata polici- cija na MRT, kade {to produci- dobri prinosi. Pred desetina go-
ja bez presuda strelala i masak- ral nad 2000 pesni, glavno od ma- dini vo Dojran e organizirana
rirala sedum pripadnici na kedonski avtori. Eden e od inici- firma za prerabotka na maslin-
NOD. Tie od Skopskiot istra- jatorite za pokrenuvawe na Skop- ki, koja inicira podigawe na pro-
`en zatvor so kamion bile done- skiot zabaven festival. Vo ova izvodstveni nasadi. Mo`e da se
seni i strelani. Bile ubieni: vreme sozdava del od svoite anto- odgleduvaat samo otporni sorti
Pan~e Bur~evski, Pero Grkov- logiski kompozicii (†Qubi me, na izdignati lokacii. B. R.
ski, Andreja Basarovski, Atanas qubi Mirjanka#, †Male~ka gula- MASLODAJNI RASTENIJA –
bice#, †Bela hrizantema#, †Mol- vo ovaa grupa spa|aat rastenijata
~i qubov moja#, †Gri{a#, itn.). {to se odgleduvaat za semeto i
Sorabotuval so re~isi site poz- plodot, bogati so maslo. Rasti-
na~ajni makedonski peja~i (Nina telnoto maslo u~estvuva so okolu
Spirova, Zoran Georgiev, Dragan 70% od svetskoto proizvodstvo na
Mijalkovski, Daniela Pan~eto- maznini. Masloto od golem broj
vi}), kako i so nekoi peja~i od to- rastenija slu`i za ~ove~kata is-
ga{na Jugoslavija (Mi{o Kova~, hrana, direktno ili indirektno,
Miki Jevremovi}). Napi{al i go- i pretstavuva visokokvalitetna
lem broj detski pesni, kako i mu- hrana. Hranlivata vrednost na
zika za televiziski serii i tea- eden kg maslo e ramna na 2,25 kg
Strelanite kaj Pusta Kula (1942) tarski pretstavi. M. Kol. {e}er, 4 kg leb i 8 kg kompir. Ras-
925
M MATAK MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
titelnoto maslo nao|a primena MATANOT LAEVJONIM (La ta, Karmen, Evgenij Onegin, Ni-
vo razni industriski granki kako menza de elevos proves) (XX v., me|u kola [ubi}‡Zrinski) i so og-
surovina za izrabotka na sapuni, dvete svetski vojni) – humanitar- romnite zaslugi za nejziniot
lakovi, boi, pri omeknuvaweto na na evrejska organizacija vo Ma- razvoj so pravo mo`e da se smeta
ko`ite i platnata, za linoleum, kedonija za pomo{ na sira~iwata kako duhoven tatko na Makedon-
mu{ami, ve{ta~ki kau~uk, osvet- i siroma{nite ~lenovi na zaed- skata opera. Se zanimaval i so
luvawe, maziva i vo medicinata nicata. Vo Bitola i vo Skopje se- kompozitorska dejnost. F. M.
(ricinusovoto). Poznati se okolu kojdnevno se slu`el topol obrok
190 maslodajni rastenija. Pova`- za pove}e od 200 deca. Prihodite
ni se: son~ogledot, repkata, susa- za organizacijata stignuvale od
mot, kikiritkite, maslodajniot dobrotvori od Amerika i od dru-
len, ricinusot, sojata i afionot. gi iseleni~ki centri.
Rastitelnite masla po svojot he- LIT.: \or|i Colev Dimovski, Bitolskite
miski sostav pretstavuvaat slo- Evrei, Bitola, 1993; Mark Cohen, Last Century
`eni estri na glicerinot so po- of a Sephardic Community. The Jews of Monastir
ve}e od 40 masni kiselini. Vo RM 1839-1943, New York, 2003. J. Nam.
se odgleduvaat: afion, kikiritki, MATA^I], Lovro (14. II 1899 –
repka, son~ogled (Helianthus Zagreb, 7. VII 1985) ‡ dirigent.
annus L.). P. Iv.
Iako bez formalna akademska
diploma (studiral muzika na Vi- Risima
enskiot konzervatorium), so svo- Risimkin-
jot ogromen talent i erudicija Matevska
se vbrojuva me|u vrvnite evrop- MATEVSKA (RISIMKIN), Ri-
ski i svetski dirigenti. Prvite sima (Tetovo, 25. X 1963) ‡ bale-
kontakti so muzikata gi do`ivu- rina i koreograf. Balet u~i vo
va kako ~len na horot na Vien- MBUC †Ilija Nikolovski-Luj#
skite deca. Dirigentskata kari- vo Skopje. Stanuva ~len na Bale-
era ja zapo~nuva vo 1919 g. vo tot pri MNT (1980-1998). Speci-
Osie~kata opera. Potoa sleduva- jalizira vo Kiev, London i vo
at anga`mani vo operskite ku}i Plovdiv. Po~nuva da raboti kako
vo Novi Sad, Qubqana, Belgrad, koreograf (1990). Osnova~ na In-
Man~u
Zagreb, Riga i stignuva do diri- terart kulturniot centar vo
Matak gentskiot pult na vrvnite svet- Skopje (1996). Ja vostanovuva nag-
MATAK, Man~u (Kru{evo, 1920 ‡ radata †Menada# za zaslu`ni ba-
s. Vitoli{te, Mariovsko, 25. V letski umetnici (2005).
1944) ‡ {iva~, komunisti~ki de- ULOGI: Tri lebedi (P. I. ^ajkovski,
ec i naroden heroj, Vlav. Bil †Lebedovo ezero#), Mercedes (L. Minkus,
~len na KPJ (1939). Vo Aprilska- †Don Kihot#), Vila Mona (A. Adam, †@i-
zel#) i dr.
ta vojna (1941) bil zaroben kako
vojnik na Kralstvoto Jugoslavi- KOREOGRAFII: †Bolero# (M. Ravel),
†Vitel, ili kako smrtta ja pobedi Kar-
ja, no uspeal da izbega i se vratil men# (Bize-[~edrin) i dr. Em. X.
vo Kru{evo. Kako ~len na MK na
KPJ vo Kru{evo (krajot na 1941),
poradi u~estvo vo {trajkot na
monopolskite rabotnici, bil
uapsen (april ‡ juni 1942). Bil Lovro
sekretar na Organizacijata na Mata~i}
KP vo Kru{evskiot NOPO †Pi-
tu Guli#, a po negovoto rasformi- ski orkestri: Drezdenskata dr-
rawe (kon krajot na 1942) se ile- `avna kapela, Berlinskata i Vi-
galiziral vo Kru{evo, a potoa se enskata filharmonija, Tokiski-
prefrlil vo Gostivar i stapil vo ot simfoniski orkestar. Bil
NOPO †Korab# (vo proletta ~est gostin na golemite operski
1943). Vo borba so balistite bil ku}i vo Evropa i Amerika. Na
zaroben i sproveden vo Tiranski- svojot bogat i raznoviden reper-
ot zatvor. Po kapitulacijata na toar imal ogromen broj operski Mateja
i simfoniski dela od site epohi Matevski
Italija (8. IX 1943) stanal koman-
dir na Prilepskata ~eta vo Prva- vo muzikata, po~nuvaj}i od Mon- MATEVSKI, Mateja (Istanbul,
ta makedonsko-kosovska NOUB, a teverdi i zavr{uvaj}i so Vagner, Turcija, 13. III 1929) – poet, lite-
potoa vo Edinaesettata makedon- Brukner i [traus, ne zapostavu- raturen i teatarski kriti~ar,
ska NO brigada. Zaginal pri na- vaj}i go pritoa i tvore{tvoto eseist, preveduva~. Godinite na
pad na bunker na germanskite si- na slovenskite kompozitori – detstvoto gi pominuva vo Gosti-
li. Proglasen e za naroden heroj Smetana, Jana~ek, ^ajkovski, var, a po Osloboduvaweto u~i
na Jugoslavija (1951). Zajc, Baranovi} i dr. Osobeno gimnazija vo Tetovo i vo Skopje.
golema i zna~ajna e negovata ulo- Studira vo Belgrad i vo Skopje,
LIT.: Man~u Matak, Brigada na bratst-
voto i edinstoto, Skopje, 1958, 460; N(aum) ga vo profesionalnoto oformu- kade {to diplomira na Filo-
Naumovski, Narodniot heroj Man~u Ma- vawe i vospituvawe na kadrite – lo{kiot fakultet (1956). Podoc-
tak, na istoto mesto, 421–423; Man~u Ma- solisti horisti, orkestranti na na (1962/63) na Institutot za tea-
tak, Vtorata makedonska udarna brigada, mladata makedonska opera. So tarski studii vo Pariz go izu~u-
Skopje, 1973, 160–161; Bor~e Naumovski, svoeto rabotewe vo Operata na
Man~u Matak, na istoto mesto, 167-169; va moderniot francuski teatar i
Zlatko Biljanovski, Odredot †Pitu Gu-
MNT (1948–1952) kako re`iser i drama. Rabotel vo Radiotelevi-
li#, Skopje, 1973; istiot, Man~u Matak, dirigent (Grabnuvawe od sara- zija Skopje kako novinar (ured-
Skopje, 1975. S. Ml. jot, Boemi, Vol{ebnata flej- nik na kulturnite i literaturni-
926
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MATERKA M
te programi), potoa kako glaven 1976); Krug (poezija, 1976); Lipa (poezija, Nastavata po~nala na 16. XII 1946
urednik i direktor na Televizi- 1980); Ra|awe na tragedijata (poezija, g. spored usvoen nastaven plan, so
1985); Od tradicijata kon idninata
jata i generalen direktor na Ra- (kritika i eseistika, 1987); Drama i tea- dvajca nastavnici: prof. d-r Dra-
diotelevizija Skopje (1967–1977); tar (teatarska kritika i eseistika, goslav Mitrinovi} i univerzi-
ja vr{el funkcijata pretsedatel 1987); Oddale~uvawe (poezija, 1990); Crna tetskiot predava~ Jo`e Ul~ar.
na Republi~kata komisija za kul- kula (poezija, 1992); Zavevawe (poezija, Podocna doa|aat P. Dimi} (1947),
turni vrski so stranstvo (1977– 1996); Svetlinata na zborot (kritika i M. Popadi} (1948), B. Popov
1986) i ~len na Pretsedatelstvo- eseistika, 1998); Mrtvica (poezija, 1999); (1948) i in`. d-r Petar Serafi-
Vnatre{en predel (poezija, 2000); Isku-
to na SRM (1985–1986). Bil nas- {enijata na identitetot (kritika i mov (1948/49). Prviot rakovodi-
tavnik vo stru~no u~ili{te, eseistika, 2002); Otade zaboravot (poe- tel bil D. S. Mitrinovi}
urednik vo Knigoizdatelstvoto zija, 2003); Kopne` po celina (poezija, (1946–1950), a potoa: B. Popov
†Ko~o Racin# (1961–1962) i redo- 2005). Antologii na {panskata poezija: (1950–1971), D. Per~inkova (1971-
ven profesor na Fakultetot za [panskata poezija na XX vek (1998) i De- 1975) i D. Dimitrovski (1975–
set veka na {panskata poezija (2004), ka-
dramski umetnosti po Istorija ko i antologiite Galiciska poezija (1999) 1976). Institutot se preimenuva
na svetskata drama i teatar i Katalonska poezija (2000). Vo 2005 iz- (1976) vo Fakultet za matemati-
(1975–1985). Matevski e eden od dadeni mu se izbrani dela vo 10 toma. ka, koj{to preminuva (1977) vo
osnova~ite na Stru{kite ve~eri LIT.: Vlada Uro{evi}, Alki {to se na- Matemati~ki fakultet.
na poezijata, na Racinovite sred- dovrzuvaat, Izbrani dela, 6, Sk. 2006; Ge- LIT.: PMF 1946–2006, monografija,
bi, na Ohridsko leto i nivni po- orgi Stardelov, No}en gradinar, Sk., Skopje, 2006. N. C.
ve}egodi{en pretsedatel. Bil 2006. Milan \ur~inov, Dodeka svetot
su{tinata svoja ja gubi, Izbrani dela. 1. MATEMATI^KI INSTITUT
pretsedatel na dru{tvata za pri- Skopje 2006. Zbigwev Vjenkovski, esej za
jatelstvo na Makedonija i Fran- SO NUMERI^KI CENTAR na
poezijata na M. Matevski kon polskoto Univerzitetot vo Skopje (1966–
cija, Makedonija i Norve{ka i izdanie na Ramnodenica, Polska, Krakov
Makedonija i Turcija, pretseda- 1989. G. St. 1977) – formiran zaradi intere-
tel na DPM i na Makedonskiot sot na op{testvoto za kadri (ma-
PEN-centar (potoa negov po~e- MATEJ (H¶V – po~. na HV v.) – temati~ari, in`eneri, ekonomis-
sen pretsedatel), urednik na li- ohridski arhiepiskop. Prv pog- ti) {to }e rabotat vo domenot na
teraturnite spisanija †Mlada li- lavar na Ohridskata arhiepisko- informatikata i primenetata ma-
teratura# i †Razgledi#. Za dopi- pija vo periodot pod osmanlisko tematika. Pokraj redovniot sos-
sen ~len na MANU e izbran na 14. vladeewe. Prvpat se spomnuva vo tav, vo nego ~lenuvaa kako nadvo-
V 1979 g., a za redoven na 21. XI gr~kiot natpis od 1408 g. vo crk- re{ni sorabotnici, matemati~a-
1983 g. Bil pretsedatel na MANU vata †Sv. Ilija# vo s. El{ani, rite od Matemati~kiot institut
(2001–2003). Dopisen ~len na Se- Ohridsko. Vo negovo vreme za- pri PMF i od tehni~kite fakul-
vernoamerikanskata akademija na po~nalo {ireweto na dijacezata teti. Go rakovodele, kako direk-
{panskiot jazik vo Wujork (2002); na Ohridskata arhiepiskopija. tori: B. Popov (1966-1969), \. ^u-
~len na Evropskata akademija za Bil energi~en i ve{t diplomat i pona (1969–1973), I. [apkarev
nauka i umetnost vo Salcburg uspeal vo borbata so carigrad- (1973–1975) i @. Madevski (1975–
(2003); ~len na Evropskoto dru{- skiot patrijarh Evtimij da gi 1977). Vo 1977 vleze vo sostavot na
tvo za kultura vo Venecija (2004); prezeme Sofiskata i Vidinskata Matemati~kiot fakultet. N. C.
~len na Norve{kata akademija eparhija po ukinuvaweto na Tr-
novskata patrijar{ija. Po~inal MATEMATI^KI FAKULTET
(2005); po~esen ~len na Albanska- vo 1410 ili 1411 g. (1977−1984) – formiran so re-
ta akademija na naukite (2006); do- formite na Univerzitetot vo
pisen ~len na Slovene~kata aka- LIT.: I. Snegarov, Istori® na Ohridska-
ta arhiepiskopi®-patriar{i®, Sofi®, Skopje, vo ramkite na UCMTN,
demija na naukite i umetnostite 1995; J. Bel~ovski, Hronolo{ki spisok na od nastavno-nau~niot kadar po
(2007). Ima objaveno pove}e knigi poglavarite na Ohridskata arhiepisko- matematika na Matemati~kiot
poezija, literaturna i teatarska pija /patrijar{ija/, †Godi{en zbornik na institut, tehni~kite fakulteti
kritika i eseistika, kako i 50-ti- Bogoslovskiot fakultet Sv. Kliment Oh- i Matemati~kiot institut so nu-
na knigi prepevi na poezija i pre- ridski#, kn. 8, Skopje, 2002. Al. Tr.
meri~ki centar. Ja obezbeduva{e
vodi na dramski i prozni teksto- †MATEMATI^KI BILTEN# nastavata po matematika za stu-
vi od nekolku jazici ({panski, (1977) – nau~no spisanie, nasled- dentite od site fakulteti na
francuski, italijanski, alban- nik na spisanieto †Bilten na UCMTN i se gri`e{e za razvo-
ski, ruski, srpski, slovene~ki). DMF od SRM#. Izleguva po eden jot na matemati~kite i informa-
Toj e eden od najpoznatite make- broj godi{no. Zaklu~no so 2005 ti~kite nauki op{to.
donski poeti vo svetot. Negovite g., se objaveni okolu 260 prethod- LIT.: PMF 1946−2006, monografija,
poetski dela se objaveni na site no recenzirani statii na okolu Skopje, 2006. N. C.
evropski jazici, kako i na mnogu
od jazicite na drugite kontinen-
2.280 stranici, glavno na angli-
ski i na makedonski jazik. Obja- MATEMATI^KI [KOLI − v.
ti. Se smeta deka so †Do`dovi# venite trudovi se referiraat vo Dru{tvo na matemati~arite i
(1956) gi postavil temelite na renomiranite svetski spisanija. fizu~arite na NRM (srm).
makedonskata moderna poezija, Glavni urednici: B. Popov (1977– MATERKA, AL[ARSKA (Thy-
iako vo nea se slu{aat trajnite 1992), D. Dimitrovski (1993–1997) mus alsarensis Ronn.) – lokalen en-
poetski rezonancii na drevnosta i B. Ilievski (1998 –). demit vo florata na RM od fami-
i ve~nata prefiguracija na ~o- LIT.: †Matemati~ki bilten#, kn. 14 (XL), lijata na ustocvetno rastenie
ve~kata tragedija vo opfatot na 1990, i kn. 24 (L), 2000. N. C. (fam. Lamiaceae). Opi{an od av-
smislata na ~ovekoviot tragi~en striskiot botani~ar Karl Ronniger
opstoj na zemjata i kopne`ot po MATEMATI^KI INSTITUT (1924), eden od najdobrite poznava-
celinata na postoeweto. Dobit- (1946–1976) – osnovan vo ramkite ~i na rodot Thymus od lokalite-
nik e na golem broj nagradi i na Filozofskiot fakultet. tot Al{ar kaj Kavadarci. Vl. M.
priznanija. Nositel e i na fran- Odigral golema uloga vo formi-
cuskite odlikuvawa Legija na raweto na nastavniot kadar za MATERKA, EMOVA (Thymus
~esta i Umetnost i literatura. srednoto obrazovanie i na nas- oehmianus Ronn. & Soska) – loka-
DELA: Do`dovi (poezija, 1956); Ramnode- tavnonau~niot kadar po matema- len makedonski endemorelikt od
nica (poezija, 1963); Perunika (poezija, tika za visokoto obrazovanie. fam. Lamiaceae (ustocvetni raste-
927
M MATERKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nija), poznat samo za nekolku lo- LIT.: V. Lil~i}, Matka niz vekovite,
kaliteti vo klisurata na rekata Skopje, 1995, 32-35, 53-67; V. Lil~i}, Tes-
necot Matka, †Makedonsko nasledstvo#,
Treska: Kapina, O~a, selo Zduwe, 3, Skopje, 1997, 46-59. V. L.
Samokov – Mala Reka. Imenuvan
e po prezimeto na akademik Hans
Em, koj prvpat go otkril na loka-
litetot Kapina (12. VIII 1936). Se
nao|a na svetskata crvena lista
na zagrozeni rastenija vo svoj-
stvo na is~eznat vid (IUCN 1997
Red List of Threatened Plants). Vl. M.
MATERKA, KARAXI^KA (Thy-
mus karadzicensis Matevski & Micev-
ski) – endemit vo florata na RM
od familijata Lamiaceae, otkrien
i opi{an od strana na makedon-
skite taksonomi i floristi Aleksandar
prof. Vlado Matevski i akademik Matkovski
Kiril Micevski. Poznat e samo MATKOVSKI, Aleksandar (Kru-
za planinata Karaxica. Vl. M. {evo, 30. V 1922 ‡ Skopje, 14. IV
MATERKA, SKOPSKA (Thymus 1992) ‡ istori~ar-orientalist,
Ve{ta~kata akumulacija †Matka#, Skopsko
skopjensis Micevski & Matevski) – ~len na MANU. Podolgo vreme
lokalen makedonski floristi~- HEC Matka ima instalirana mo} `iveel vo Gostivar (do 1936), a
ki endemit od familijata Lamia- od 3,9 MW. Dr. V. potoa vo Skopje. Kako ~len na
ceae (Labiatae) (ustocvetni raste- KPJ i u~esnik vo NOB (od 1941),
nija), opi{an od makedonskite MATKA, MARKOV GRAD (Skop- bil uapsen (2. VI 1942) i kako ma-
floristi akademik Kiril Mi- sko) – docnoanti~ki kastel i loletnik osuden na 10 godini
cevski i prof. Vlado Matevski. srednovekoven grad. Na dominan- strog zatvor, a kaznata ja izdr`u-
Se razviva vo okolinata na Skop- tnite karpi nad srednovekovniot val vo Skopje, Varna i vo zatvo-
je (s. Nova Breznica) i po tekot manastir †Sv. Andreja# se nao|aat rot Idrizovo (Skopsko, do 29. VII
na rekata Treska (Kozjak, M. ostatoci od docnoanti~ka i sred- 1944). Po begstvoto od zatvorot
Brod). Vl. M. novekovna tvrdina, koja gi kon- se vklu~il vo Pettata makedon-
trolirala tesnecot i patot vo ska NO brigada na NOV i POM.
MATICA NA ISELENICITE klisurata na Matka. Taa se sostoi Vo zatvorskite denovi napi{al
OD MAKEDONIJA (17. V 1951) od triagolna akropola (60 h 40 m), golem broj pesni na makedonski
– formirana na Osnova~koto zapadno i isto~no podgradie, t.n. jazik, za~uvani vo Arhivot na
sobranie odr`ano vo Skopje za da Bojana, na padinata kon †Sv. An- MANU, del od niv i objaveni po
razviva bliski vrski so makedon- dreja#. Preku kerami~ki tubuli Osloboduvaweto. Ja zavr{il
skite iselenici vo stranstvo, da tvrdinata se snabduvala so voda U~itelskata {kola vo Skopje
gi zapoznava so `ivotot vo tatko- od izvorot Gorna Koa~ica. Vo (1947), diplomiral na Pedago{-
vinata, da ja zapoznava doma{na- tvrdinata se nao|aat temeli na kata {kola vo Belgrad i na Fi-
ta javnost so rabotata i `ivotot nekolku objekti, kako i temelite lozofskiot fakultet (Grupa is-
na makedonskoto iseleni{tvo. na srednovekovnata crkva †Sv. torija) vo Skopje (1951), doktori-
Organi na Maticata: Sobranie, Nedela#. Otkrieni se moneti na ral na Filozofskiot fakultet
Izvr{en odbor i pretsedatel. Arkadij (383-408), Justin I (518- vo Zagreb so temata †\ur~in Ko-
Aktuelen pretsedatel: Ivan Pet- 527), eden republikanski as i kaleski (1775‡1863)# (1957), a
reski-Xo. Glasilo – mese~no spi- srednovekovna sadova keramika. diplomiral i na Filolo{kiot
sanie †Makedonija#, so statii na
makedonski i na angliski jazik.
LIT.: Ivan Katarxiev, Makedonija i Make-
doncite vo svetot, Skopje, 1996. D. Jov.
†MATKA# – ve{ta~ka akumula-
cija na r. Treska. Se nao|a 14 km
od gradot Skopje. Branata e be-
tonska, prstenesto-la~na, izgra-
dena od armiran beton, so viso~i-
na od 38 m i viso~ina nad terenot
od 29,5 m. Krunata na branata e na
viso~ina od 317,5 m, nejzinata
dol`ina iznesuva 64 m, a {iro~i-
na 1 m. Pri normalno nivo dol-
`inata na zaezereniot del izne-
suva 7 km, najgolemata {iro~ina
120 m i zafa}a povr{ina od 0,25
km2. Pri kota na maksimalnoto
nivo, zafatninata na ezerskata
voda iznesuva 4.000.000 m3. Vodata
se koristi za proizvodstvo na
elektri~na energija, za navodnu-
vawe, za ribolov i odgleduvawe
ribi i za turizam i rekreacija. Temelite na srednovekovnata crkva †Sv. Nedela#, Markov Grad, Matka (Skopsko)
928
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MATOV M
929
M MATOVSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
pove}e knigi so teoretska, revo- grad (1961), kade {to bil izbran last. Go osvoil vizantiskiot im-
lucionerna, filolo{ka i lite- za asistent po predmetot Krivi~- perator Vasilij II, otkako ja ra-
raturna sodr`ina. Uspe{no se no procesno pravo so krimina- zurnal demata vo klisurata Kli-
zanimaval so literaturna i so na- listika (1964), potoa za predava~ dion (1014). Se locira pome|u
u~na dejnost, objavuvaj}i ~esto (1969), za vonreden (1979) i za re- Klidion i Strumica, kaj Me~ko-
svoi trudovi vo bugarskata peri- doven profesor (1985). Magis- vo, vo pazuvite na planinata Og-
odika pod psevdonimot Drimko- triral na Pravniot fakultet vo ra`den, nedaleku od komunikaci-
lov. Vodi ostri polemiki so Di- Zagreb (1967), a doktoriral na jata Strumica – Petri~.
mo Haxi Dimov, \or~e Petrov i Pravniot fakultet vo Skopje, na LIT.: T. Tomoski, Bele{ki za polo`bata
Jane Sandanski. Vo poezijata os- tema †Ulogata na branitelot vo na nekoi mesnosti vo Makedonija vo po~e-
tava odvaj zabele`livi tragi, ia- krivi~nata postapka# (1977). Bil tokot na XI vek, Makedonija niz vekovi-
ko raspolagal so tvore~ki nerv, dekan na Pravniot fakultet vo te, Skopje, 1999. K. Ax.
no na revolucionernoto delo mu Skopje (1985‡1987) i pretsedatel MA^EV, Ismail (Skopje, 03. I
se posvetuva bez ostatok. Avtor e na Zdru`enieto na Obedinetite 1960) ‡ atleti~ar. Bil ~len na
na serija vpe~atlivi politi~ki nacii za RM (1991‡2001). Objavil AK †Rabotni~ki# vo Skopje
esei, vo koi se razotkriva kako pove}e nau~ni i stru~ni trudovi (1978–1983) i AK †Crvena Zvez-
neporekliv nacionalen misli- vo doma{ni i vo stranski spisa- da# vo Belgrad (1983–1995). Bil
tel. Na ovie tekstovi ~esto se nija od oblasta na krivi~noto pove}ekraten makedonski i jugos-
potpi{uva so psevdonimot Brut. procesno pravo. lovenski prvak i rekorder vo at-
Znamenita e negovata sredba so BIBL.: Kazneno procesno pravo ‡ Op{t letika i reprezentativec na Jugo-
Trocki vo Sofija. del, Skopje, 2003. Sv. [. slavija (1982–1992). Na Medite-
IZV.: Arhiv Hristo Matov. Dokumenta- ranskite igri vo Latakija (Siri-
len sbornik. SÍstavitel Co~o V. BilÔr- ja, 1987) na 400 m osvoil srebren
ski, SofiÔ, 2004; Hristo Matov, Make- medal, kako i na Univerzijadata
donska revolÓcionna sistema. VMRO.
SÍstavitel – Co~o V. BilÔrski, SofiÔ, vo Zagreb (1978). Na Balkanskite
2001. Z. Tod., G. T. igri vo Bukure{t (1982) osvoil
zlaten, a vo Stara Zagora (Buga-
rija, 1983) srebren medal. Postig-
nal vrvni rezultati i na drugi
me|unarodni natprevari. D. S.
MA^UKOVSKI, Venijamin (Va-
sil) Hristov (s. Ma~ukovo, Gevge-
lisko, pred 1847 – Carigrad,
1878) – makedonski gramati~ar,
Slavko
Matovski prerodbenski prosveten i crko-
ven deec, sobira~ na narodni pes-
MATOVSKI, Slavko (Skopje, 17. ni i obi~ai i publicist. U{te
IX 1927) ‡ univ. profesor, rako- mlad se zakalu|eruva vo Zograf-
metar. Diplomiral na Dr`avniot skiot manastir i od P. Zograf-
Qupka institut za fizi~ka kultura vo ski e rakopolo`en za |akon. Po-
Matovska
Belgrad (1960). Magistriral na toa patuva vo Carigrad (1861),
MATOVSKA, Qupka Ilieva Medicinskiot fakultet vo Skop- u~i vo unijatskoto u~ili{te vo
(Kratovo, 13. VIII 1946) ‡ spec. po je (1977) na tema: †Mestoto na Solun (1862–1864) i kako |akon
bolesti na ustata i zabite i redo- Sportskoto dru{tvo ,Rabotni~- patuva so monsiwor Turok vo Pa-
ven prof. na St. f. Magistrirala ki’ vo Skopje vo na{eto napredno riz i vo drugi gradovi vo Franci-
(1976), a doktorirala vo 1982 g. rabotni~ko dvi`ewe i negovata ja (1863).
Publikuvala 90 statii. Avtor e na uloga vo razvojot na sportskiot Odr`uva kontakti so St. Verko-
monografijata †Patolo{ka den- `ivot vo SR Makedonija#. Dokto- vi} i po negovi upatstva sobira
talna resorpcija# i na u~ebnicite riral na Fakultetot za fizi~ka narodno tvore{tvo, stari knigi
†Kariologija# i †Endodoncija#, kultura vo Skopje (1982) na tema: i moneti, go sledi dnevniot i
kako i koavtor na †Stomatolo{ki †Naprednoto rabotni~ko sport- periodi~niot pe~at od Carigrad,
terminolo{ki re~nik#. E. M. sko dvi`ewe vo Vardarska Make- a od Srbija i od Romanija gi dobi-
donija od negovata pojava do 1944 va pozna~ajnite izdanija od ob-
g. so osvrt na sindikalnoto sport- lasta na istorijata i politikata
sko dvi`ewe vo NR Makedonija {to se va`ni za Makedonija. Li~-
(1944–1947)#. Objavil pove}e no i so pomo{ na drugi pravi
stru~ni i nau~ni trudovi. Kako opis na Meglenskata kaza i na s.
stru~wak i rakovoditel rabotel Ma~ukovo (1864).
vo nekolku institucii, a na Fa-
kultetot za fizi~ka kultura kako Go napu{ta unijatskoto u~ili{-
vi{ predava~ i redoven profesor te, no ~ekaj}i da bide ispraten za
na predmetot Sportski igri (od {koluvawe vo Belgrad, stanuva
1978–1987). Vo atletikata posta- u~itel vo Kuku{ (1865) i |akon
vil osum republi~ki rekordi. Toj vo crkvata vo Enixe-Vardar. So
e sestran sportist, reprezentati- preporaka od Ruskata misija, se
vec vo rakometot, uspe{en tre- zapi{uva vo Hersonskata duhovna
Nikola seminarija, kade {to go zavr{uva
Matovski ner, istaknat sportski rabotnik
i funkcioner i e eden od osnovo- V klas (1866–1869), no poradi
MATOVSKI, Nikola (Skopje, polo`nicite na rakometot vo zdravstveni pri~ini (po negova
22. VII 1939) ‡ univerzitetski Makedonija. D. S. molba) e osloboden i se vra}a vo
profesor, pravnik. Zavr{il gim- Makedonija. Golem voshit do`i-
nazija (1957) i diplomiral na MACUKION – srednovekovno vuva od sredbata so G. St. Rakov-
Pravniot fakultet vo rodniot utvrduvawe vo Strumi~kata ob- ski vo Odesa (1866) i vo pismata
930
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MA[INI M
mu izrazuva patriotska gotov- a tretiot (so mo}nost 10 MW) vo po~vata na Makedonija i istovre-
nost †da umre za narodnost i ote- 1954 g. Kako prva pogolema TC vo meno e organski vrzano za stvar-
~estvo# (1869). Vra}aj}i se, vo RM odigrala va`na uloga vo pe- nosta na svetot. Novinite {to gi
Carigrad e uapsen poradi nosewe riodot pred da se izgradat pogo- vnesuva vo literaturata ~esto se
revolucionerna literatura. Mi- lemite HC. Prestanala da rabo- nalik na gradbite {to gi opi{u-
nuvaj}i niz Solun dobiva pokana ti vo 1971 g. va. Kompozicijata na negovoto
da im bide u~itel i od maj 1870 g. LIT: 50 godini makedonsko elektrosto- delo Kula na Ridot celosno se
ja prezel dol`nosta, stanuvaj}i panstvo, Skopje, 1995. Dr. R. sovpa|a so si`eto, a so toa i so
istovremeno i ~len na Crkovno- zna~ewata na romanot. Vistini-
u~ili{nata op{tina i nejzin pi- MAXIROV, @arko Vangelov tosta komplementarna so stvar-
sar. Go kani (od imeto na Op{ti- (Bogdanci, 20. III 1930) ‡ veteri- nosta, i obratno, go preobrazuva
nata) i P. Bo`igropski da dojde nar, redoven prof. na Zemjodel- si`eto i vo Vremeto na irvasi-
od Solun vo Voden za †da sa tru- skiot i na V. f. vo Skopje. Dokto- te za da stane del od istorijata
dime za polzata na narodot#. Na riral na V. f. vo Zagreb (1968). na kni`evnite idei. Si`eto ~es-
11 maj 1871 g. na proslavata na Sv. Objavil 120 nau~ni i stru~ni pub- topati e nevidlivo za akterite,
Kiril i Metodij i Ma~ukovski likacii. Avtor e na u~ebnicite: odnosno za likovite na deloto i
dr`i govor vo crkvata. Kako u~i- †Zoohigiena#, †Veterinarstvo#, mo`e da se vospostavi samo vo
tel vo Kuku{, go objavuva vo v. †Praktikum po zoohigiena# i svesta na ~itatelot. Polifonis-
†Pravo# svoeto †Objavlenie za †Praktikum po veterinarstvo#; kiot pristap e o~igleden i vo
bugarska gramatika na makedon- koavtor na u~ebnikot †Parazito- dramite, koi se vo postojan dija-
skoto nare~je# (16. VIII 1872), ob- logija i parazitni bolesti kaj do- log so negovite raskazi. Celina-
jasnuvaj}i: †Izu~uvaweto na bu- ma{nite `ivotni#. M. D. ‡ J. B. ta ponekoga{ se dava kako zbir od
garskata gramatika vo makedon- fragmenti, kako vselena nasele-
skite u~ili{ta e eden od najte{- na so malku materija (tekst), no
kite predmeti za u~enicite, zaed- so silni gravitaciski (tvore~ki)
no so toa e i najbestolkoven. Toj sili {to ja dr`at zaedno.
im odzema dosta dolgo vreme, i DELA: raskazi: ^udan susret (Beograd,
toa ne pre~i pak da nemaat poim 1970), Ubij govorqivog psa (Beograd,
od gramatikata. Toa proizleguva 1973), Nad troskotot oblaci (Skopje,
od nesoobrazenosta vo gramati~- 1974), Mirisot na zemjata (Skopje, 1984),
^udna sredba / Nad troskotot oblaci
kite formi na dosega{nite izda- (prvo kompletno izdanie na dotoga{nite
deni bug. gramatiki so onie na raskazi na makedonski, Skopje, 1986), Ubij
makedonskoto nare~je#. Po ostra- go zborlivoto ku~e (Skopje, 1988); kratki
ta reakcija od bugarskiot pe~at prozi: Me|ata na svetot (Skopje, 1985,
izleguvaweto na makedonskata vtoro, promeneto izdanie 1990), MeÑa sve-
Mitko ta (Belgrad 1984), Paradoksalen son
gramatika e spre~eno. Za da se Maxunkov (Skopje, 1987), Drvoto na Narajana
trgne od Makedonija, bugarskiot (Skopje, 1998), Begstvoto i povtornoto
egzarh go prepora~uva (27. IX MAXUNKOV, Mitko (Strumica, ra|awe na zografot (Melburn, s. a.), Da-
1873) da bide primen kako student 19. III 1943) ‡ raska`uva~, roman- rovi neba (Pan~evo, 2007); romani: Kula
†vo Moskovskata duhovna akade- sier, dramski avtor, eseist; aka- na Brdu (Beograd, 1980), Kula na Ridot
mija#. Od 15. VIII 1874 g. toj gi po- (Skopje, 1981, red. izdanie 1999), Domot
demik. Osnovno u~ili{te i gim- na Aleksandar (Skopje 1986), Kon druga-
laga predvidenite ispiti za pri- nazija ima zavr{eno vo Strumica, ta zemja (Skopje, 1993), Aleksandrov dom
em i e zapi{an na Akademijata, a Filolo{ki fakultet (svetska (Beograd, 2002), Vremeto na irvasite
no bidej}i pak te{ko se razbolu- kni`evnost so teorija na kni`ev- (Skopje, 2003); esei: [trkot edinak i ne-
va, po sovet na lekarot (6. VI nosta) vo Belgrad. Rabotniot vek govoto jato (Skopje, 2000), ^ehov ili
1875) i ovojpat ja napu{ta Rusija. Tajna pripovedawa (Beograd, 2006); drami:
go pominal glavno vo Bibliote- Golemiot Smok, Senkata, Pusta zemja,
Vo u~ebnata 1875/76 g. stanuva kata na gradot Belgrad, kade {to Pat za Lihnidos, Melnica, ^udo golemo
u~itel vo Gumenxe i gramatikata e i penzioniran (kako bibliote- (izveduvani na teatarskite sceni i obja-
ja predava spored svojot rakopi- kar-sovetnik). Dobitnik e na po- vuvani vo posebni knigi).
sen u~ebnik. ve}e kni`evni nagradi i prizna- LIT: Marko NediÊ, Paralelna slika
Vo letoto 1876 g. e ve}e redaktor nija. Osven na svojot maj~in make- stvarnosti (Kula na Brdu 1981); Hristo
donski jazik, pi{uval i na srpski. Georgievski, Makedonskiot roman, 1991;
na v. †Isto~no vreme#, a kon kra- istiot, Slobodna igra na duhot i sozdava-
jot na mart 1877 g. go osnovuva i ^len e na Zdru`enieto na pisate- weto, Poetikata na makedonskiot raskaz,
go redaktira v. †CarigradÍ#. Vo lite na Srbija (1970) i na Dru{- 1985; Lidija Kapu{evska-Drakulevska, Vo
vremeto na Srpsko-turskata voj- tvoto na pisatelite na Makedoni- lavirintite na fantastikata, 1998;
na pi{uva vo gr~kite vesnici ja (1986), kako i na Dru{tvoto na Georgi Stardelov, Literaturata kako
†Traki# i †Fili#. Nakleveten, nezavisni pisateli. ^len na MA- spas, No}en gradinar, 2006; istiot, Golem
romansierski potfat (Kon drugata zemja
pak bil uapsen i praten na zato- NU nadvor od rabotniot (2003) i 1994); Vlada Uro{evi}, Izbor po srod-
~enie na Rodos (1877). Po rusko- redoven ~len (2007). nost, Izbrani dela, tom VII, 2007. G. St.
turskiot mir (1878) se vra}a bo- Avtor so seopfatno raska`uva~-
len vo Carigrad i umira vo edna ko, romansiersko, dramsko i ese- MA[INI I UREDI VO DRV-
ruska bolnica. isti~ko delo. Od prviot raskaz NATA INDUSTRIJA – rabot-
LIT.: Bla`e Ristovski, Venijamin Ma~u- Voskresenie do najnovite dela toj nite procesi vo drvnata indus-
kovski, avtor na prvata makedonska gra- traga po celinata istkaena od trija se izveduvaat so pomo{ na
matika, †Razgledi#, V, 7 (107), 7. IV 1958, vidlivoto i nevidlivoto, nadvo- razni vidovi ma{ini i uredi.
1–2 i 10; istiot, Portreti i procesi od Tie se razlikuvaat spored fun-
makedonskata literaturna i nacionalna re{noto i vnatre{noto, „stvar-
noto i imaginarnoto“, ne zaradi kcijata {to ja izvr{uvaat. Vidot
istorija, I, Skopje, 1989, 148–184. Bl. R. i tipot na ma{inite i uredite
golata kni`evna postapka, tuku
†MAXARI# – porane{na TC na zaradi nejzinata su{nost. Spa|a zavisi od rabotnata operacija
lignit, locirana vo blizina na me|u najkonzistentnite avtori, {to se izvr{uva vo ist ili vo
seloto Maxari, Skopsko. Prvite ~ija kni`evna postapka se sovpa- razli~en tehnolo{ki proces.
dva agregata (so mo}nost 5,8 MW) |a so avtorskiot potpis. Negovo- Ma{inite i uredite vo drvnata
bile pu{teni vo pogon vo 1949 g., to delo e dlaboko vkoreneto vo industrija se grupirani spored
931
M MA[INSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
odredeni zaedni~ki karakteris- soki. Vo 1971/72 g. se voveduva 3-ta ve na~ini: spored mestoto na ko-
tiki: spored vidot na mehani~ka- nasoka, a vo 1976/77 g. e usvoen so 5 ristewe (mebel za stanovi i me-
ta obrabotka na predmetot; spo- nasoki (i na I stepen). Vo 1996/97 bel za javni i op{testveni usta-
red stepenot na obrabotkata na g. nastavniot plan e so 9 nasoki, a novi); spored namenata, odnosno
predmetot; spored na~inot na ob- vo 2004/05 g. se voveduva nastava funkcijata {to ja ostvaruva (me-
rabotkata na predmetot; spored po EKTS na akademski ~etirigo- bel za sedewe, le`ewe, rabota i
konstruktivnite karakteristiki di{ni studii (9 nasoki) i na pro- smestuvawe na predmeti); spored
i spored namenata. Spored stepe- fesionalni trigodi{ni studii konstrukcijata, odnosno vidot na
not na obrabotkata na drvoto, ma- (5 nasoki). Vo u~ebnata 1972/73 g. sostavite od koi e izraboten (plo-
{inite i uredite se grupirani vo zapo~nale dvegodi{ni studii na ~est, ramovski, sanda~est-korpu-
dve osnovni grupi: za primarno i III stepen (9 nasoki), koi se inovi- sen i kombiniran mebel); spored
za finalno proizvodstvo. Ma{i- rani vo 1985/86, za da se prisposo- osnovniot materijal od koj e izra-
nite i uredite za primarno pro- bi na Bolonskata deklaracija vo boten (drven, pleten, metalen,
izvodstvo se nameneti za prvoste- 2005 g. Nastavno-nau~nata rabota plasti~en i kombiniran mebel);
pena obrabotka ili prerabotka na fakultetot (2005) se izveduva spored na~inot na komponirawe,
na drvoto (naj~esto vo pilanite). od: 74 nastavnici, 13 asistenti i 7 za da se dobijat prakti~ni i eko-
Ma{inite i uredite za finalno laboranti, a vkupno se vraboteni nomski re{enija (edini~en, vo
proizvodstvo se nameneti za fi- 125 lica. Ma{inskiot fakultet garnituri, monta`en, adaptibi-
nalna (zavr{na) obrabotka na dr- ima 16 laboratorii. Na Ma{in- len i komponibilen mebel); i spo-
voto. Postoi i posebna grupa ma- skiot fakultet (2005) steknale red tehnologijata na izrabotka
{ini i uredi, nameneti za proiz- diploma vkupno: 97 doktori; 212 (eksperimentalen-prototipski,
vodstvo na furniri i na razni vi- magistri; 4.055 diplomirani ma- seriski i masoven mebel). Mebe-
dovi drveni plo~i, koi spa|aat vo {inski in`eneri i 1.218 ma{in- lot se klasificira i spored na~i-
grupata na primarnite ma{ini i ski in`eneri. Sl. A. not na povr{inskata obrabotka,
uredi. B. Il. MA[KOV, Viktor Fjodorovi~ – spored na~inot na postavuvawe na
nosivite elementi, spored prime-
MA[INSKI FAKULTET – ruski konzul vo Skopje do Bal-
netata tehnologija itn. B. Il.
Skopje. Studiite zapo~nale vo kanskite vojni (1912/13). Po zavr-
1959 g. na Elektroma{inskiot {uvaweto na junkerskoto u~i- MEGLENSKA EPARHIJA na
oddel pri Tehni~kiot fakultet li{te vo Tiflis, slu`buval vo Ohridskata arhiepiskopija (XI
vo Skopje, kade {to vo 1961 g. se Vladikovskiot polk i kako po- v.) – spomnata i vo hrisovulite na
otvoreni dva otseka: Elektroteh- ru~nik rezervist patuval vo Abi- carot Vasilij II (1019). Osven
ni~ki i Ma{inski. So Zakon na sinija. Konzul vo Skopje so osobe- Meglenska, vo XI v. e narekuvana
Sobranieto na SRM vo 1965 g. e na naklonetost kon srpskata po- i Vodenska eparhija. Gi opfa}ala
osnovan Elektroma{inskiot fa- litika vo Makedonija. Po Oktom- teritoriite severno od Lerin vo
kultet so dva oddeli i dva stepe- riskata revolucija kako emigrant Centralniot del na Makedonija
na na obrazovanie: kontinuirana po~inal vo Jugoslavija. Bl. R. do Prosek (Demir Kapija) i Ma-
nastava (9 sem.) i I stepen (5 sem). riovo. Kon krajot na XI v. od Meg-
Od starata zgrada na Tehni~kiot MEBEL – sostaven del na sekoj lenskata eparhija se odvoil gra-
fakultet, Elektroma{inskiot sovremen dom. Nego go so~inuvaat dot Enixe–Vardar so okolijata i
fakultet vo 1963 se premestuva predmeti izraboteni od drvo, od bila formirana nova Slani~ka
vo baraki, no ve}e vo 1968 g. se nedrvni materijali ili od nivni eparhija. Podocna dvete eparhii,
vseluva vo dene{nata zgrada. Od kombinacii. Osnovnata zada~a na Meglenskata i Slani~kata, se
1977 g. Ma{inskiot fakultet predmetite od mebelot e so di- spoile, a sedi{teto na episkopot
postoi kako samostojna visokoob- menziite, konstrukcijata i for- bilo vo Voden. Poznati meglen-
razovna institucija. Prviot nas- mata da gi zadovolat fizi~kite, ski episkopi se sv. Ilarion Meg-
taven plan e donesen vo 1959/60 g., kulturnite i op{testvenite pot- lenski i German, kako i novoma-
vo 1960/61 e usvoen nov po op{to rebi na sovremeniot ~ovek. Me- ~eni~kata sv. Zlata Meglenska.
ma{instvo, a vo 1965/66 so dve na- belot se klasificira na sledni-
LIT.: Ivan Snegarov, IstoriÔ na Ohrid-
skata arhiepiskopiÔ, I–II, vtoro foto-
tipno izdanie, SofiÔ, 1995; R. Gruji¢,
Meglenska eparhija, vo: Azbu~nik Srpske
pravoslavne crkve, Beograd, 1993; Jovan
Bel~ovski, Ohridska arhiepiskopija od
osnovaweto do pa|aweto na Makedonija
pod turska vlast, Skopje, 1997. Rat. Gr.
†MEDICINSKI BILTEN# ‡
spisanie na lekarite i farmacev-
tite na Skopska A.O. Izleguvalo
od 1976 do 1987 g. (do 1986 g. kako
dvomese~no spisanie, so eden dvob-
roj godi{no). Objavuvani se origi-
nalni nau~noistra`uva~ki trudo-
vi. Urednici: A.Spirov (1978‡81),
A. Veljanovski (1982‡86) i B. Di-
mi{kovski (1987).
IZV.: Biblioteka na VB vo Skopje.
Sl. M. P.
MEDICINSKI FAKULTET
VO SKOPJE. Vladata na RM na
6. III 1947 g. donese Ukaz za formi-
rawe na Med. f. vo Skopje. Na 17.
III e odr`ana prvata sednica na
Zgradata na Ma{inskiot fakultet vo Skopje Nastavni~kiot sovet, sostaven od
932
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR ME\UNARODNATA M
933
M ME\UNARODNI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
na nejzinite finansieri. Edin- makedonskata vojska so sojuzni~- za Kosovo; juni 1999 g. – Zadnin-
stven dr`avjanin na RM ~len vo kite sili, da organiziraat i da ski {tab na KFOR (HQ KFOR RE-
Bordot na MKG e biznismenot i primaat voena i druga pomo{, AR) zaradi logisti~ka poddr{ka
gradona~alnik na Skopje Trifun obuka za rakuvawe so oru`jeto na KFOR na Kosovo – del od
Kostovski. MKG obznanuva iz- itn., do mart/maj 1945 g.; nabqudu- Edinstveniot {tab na NATO vo
ve{tai/brifinzi i vo odnos na va~ka misija na ON za preventiv- Skopje; 22. VIII 2001 – 22. IX 2001 g.
no ~uvawe na mirot vo RM (de- NATO misija †Neophodna `et-
kemvri 1992 – dekemvri 1995 g. ka- va# (Essential Harvest-Task Force
ko UNPROFOR (United Nation Harvest); 22. IX 2001 – 15. XII 2002 g.
Protection Force, odnosno mart 1995 NATO misija †Kilibarna lisi-
– fevruari 1999 g. kako UNPRE- ca# (Amber Fox-Task Force Fox); 15.
DEP (United Nation Preventive Dep- XII 2002 – 31. III 2003 g. NATO mi-
loyment Force); NATO misija na sija †Sojuzni~ka harmonija# (Alli-
ed Harmony); 31. III – 15. XII 2003 g.
EU misija †Konkordija# (Concor-
dia), zameneta so EU misijata
PROKSIMA, koja e poinakov
Trifun
(policiski) vid misija.
Kostovski, LIT.: Sa{o Dodevski, Prisustvo na me-
~len na MKG |unarodni sili vo Makedonija vo tekot
od RM na XX v., Zbornik posveten na po~esni
RM {to sodr`at analizi na slu- doktori, doktori i magistri na nauki
(2001-06), Praven fakultet †Justinijan
~uvawata vo i okolu RM, dilemi Prvi# – Skopje, Skopje, 2006. T. Petr.
na me|unarodnata zaednica, pret-
postavki za razvitokot na situa- ME\UNARODNI VOENI OPE-
cijata vo idnina i predlozi za RACII VO KOI U^ESTVUVA
pravecot na prezemaweto oprede- RM – voeni operacii na dr`ava,
leni aktivnosti so cel da se spre- grupa dr`avi, me|unarodni orga-
~at problemi i krizi od pogole- nizacii, zdru`eni koalicii ili
mi razmeri. Mirovnite sili na OON (UNPROFOR) vo RM entiteti vo koi u~estvuvaat pri-
IZV.: http://www.intl-crisis-group.org/projects/ padnici na vooru`enite sili na
balkans/macedonia/reports. Kosovskiot verifikacionen ko- RM. Vo periodot od 2001 do 2007
LIT.: Tatjana Petru{evska, Analiza na ordinativen centar, vospostave- g., pripadnici na vooru`enite
predlozite za re{avawe na Gr~ko-make- na na 26. XI 1998 g. kako del od sili na RM, vrz osnova na Memo-
donskiot spor okolu ustavnoto ime na operacijata na NATO na Kosovo randumot za razbirawe, sklu~en
RM sodr`ani vo Izve{tajot za Balka- †Orlovo oko# (Eagle Eye), fun- pome|u Vladata na RM i Me|una-
not broj 122 na MKG od 10.12.2001, Zbor-
nik vo ~est na `ivotot i deloto na Vasil kcionira do mart 1999 g.; misija rodnite sili za bezbednosna pod-
Griv~ev, Skopje, 2002. T. Petr. na Silite za izvlekuvawe na NA- dr{ka, u~estvuvaat vo tri me|u-
TO, vospostavena na 10. XII 1998 narodni mirovni operacii: vo
ME\UNARODNI VOENI MI- g., kako del od misijata †Re{ite- Avganistan (vo soglasnost so Re-
SII VO MAKEDONIJA – mi- len garant# (Determined Guarantor) zolucijata 1386 na Sovetot za
sii na dr`avi, grupi dr`avi, me- vo funkcija na izvlekuvawe na bezbednost na ON od 20. XII 2001)
|unarodni organizacii, sojuzi verifikatorite na OBSE od Ko- vo ISAF 2, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10 (2002–
ili entiteti {to pozicioniraat sovo, funkcionira do mart 1999 2007); vo †Sloboda za Irak#, po
vooru`eni sili na teritorijata g.; mart-juni 1999 g. NATO misija barawe od Vladata na SAD (4. IV
na Makedonija. Vo tekot na XX i za podgotvitelni sili na KFOR 2003) i vo soglasnost so SOFA
XXI v. vo Makedonija se pozicio-
niraat 12 voeni misii: fevruari-
septemvri 1903 g., vospostavena
so Vienskata spogodba (fevruari
1903) vo funkcija na sproveduva-
we na Fevruarskite reformi na
turskata `andarmerija; 1903–1909
g., vrz osnova na Dogovorot od
Mirc{teg (septemvri 1903), sos-
tavena od pripadnici na armiite
na V. Britanija, Francija, Germa-
nija, Italija, Rusija i Avstro-
Ungarija so ist mandat kako i
prethodnata; vo Vtorata svetska
vojna sojuzni~ki voeni misii na
Velika Britanija, SAD i SSSR
(vospostaveni: britanskata vo
oktomvri 1943 g., amerikanskata
vo juni 1944 g., edinstvenata an-
gloamerikanska vo juni-oktom-
vri 1944 g. i sovetskata vo noem-
vri 1944 g.) so mandat da gi sledat
i da izvestuvaat za voenite dej-
stva na NOV i POM i nivnite
rezultati, da organiziraat sabo-
ta`i i drugi diverzantski akcii,
koordinirano da dejstvuvaat na Pretsedatelot na RM B. Crvenkovski vo poseta na makedonskite vojnici vo Kabul, Avganistan (11. X 2007)
934
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR ME\UNARODNO M
voeno-tehni~kite dogovori so Ku- negovi ramki i Komisijata za za finansii kako supstitut za na-
vajt i Katar, kako poddr{ka vo post- standardi za revizija, gi prezede cionalni smetkovodstveni stan-
voenata faza, a vrz osnova na Od- ingerenciite za a`urirawe, pub- dardi. So formiraweto na In-
lukata na Sobranieto na RM (22. likuvawe i pravilna implemen- stitutot na ovlasteni revizori
IV 2003) od 1. VI 2003 g., so {est- tacija na MRS vo revizorskata na RM vo maj 2006 g., vo soglasnost
mese~no rotirawe; vo voenata praktika na RM. so Zakonot za revizija od septem-
operacija na EU za krizen menax- LIT.: Handbook of International Auditing, As- vri 2005 g., Komisijata za smetko-
ment – ALTEA vo BiH, vrz osno- surance and Ethics Pronouncements 2007, Inter- vodstveni standardi gi prezede
va na Odlukata na Sobranieto na national Federation of Accountants. Z. B. ingerenciite za a`urirawe, pub-
RM (3. VII 2006), od 14. VII 2006 g. ME\UNARODNI SMETKO- likuvawe i pravilna implemen-
IZV.: Ministerstvo za odbrana na RM, VODSTVENI STANDARDI tacija na MSS vo smetkovodstve-
Skopje, 2007. T. Petr. (MSS) – op{toprifateni stan- nata praktika na RM.
dardi, kreirani i publikuvani vo LIT.: B. J., Epstein and Ali Mirza Abbas, IAS
ME\UNARODNI REVIZOR- Interpretation and Application of International
SKI STANDARDI (MRS) – vo- periodot 1973–2000 g. od strana Accounting Standards 1998, Wiley, 1998. Z. B.
di~i vo ramkite na procesot na na Komitetot za me|unarodni smet-
harmonizacija {to go po~naa Me- kovodstveni standardi (KMSS). ME\UNARODNO PRIZNAVA-
|unarodnata federacija na smet- Od 2001 g. KMSS se zamenuva so WE NA RM – proces na konstati-
kovoditeli (MFS) i nejzinite Odbor za smetkovodstveni stan- rawe na faktot na (re)konstitui-
~lenki. Komitetot za me|unarod- dardi, vo ~ii ingerencii spa|a rawe na RM kako subjekt vo me|u-
na revizorska praktika (KMRP) a`uriraweto i publikuvaweto na narodnoto pravo i politika {to
ve}e ima objaveno 29 vodi~i za MSS. Izminative nekolku godi- zapo~nuva da te~e po dostavuva-
me|unarodna revizorska prakti- ni Odborot, me|u drugoto, nado- weto na setot od dokumenti: Pis-
ka (do 1990). Stana pove}e od jas- polni nekoi od MSS, a del od niv mo na pretsedatelot Kiro Gligo-
no deka globalnite pazari na ka- na 1. IV 2002 g. gi zameni so novi rov do site {efovi na dr`avi i
pitalot imaat potreba od revi- Me|unarodni standardi za fi- na vladi vo svetot za priznavawe
zorski standardi za podobruvawe nansisko izvestuvawe (MSFI). na RM (2. XII 1991); Pismo na mi-
na kvalitetot na finansiskoto MSS se kreirani kako odgovor nisterot za odnosi so stranstvo
izvestuvawe, osobeno za finan- na potrebite na globalnite paza- d-r Denko Maleski do ministri-
siskite transakcii nadvor od ri na kapitalot, koi baraat zaed- te za nadvore{ni raboti vo sve-
granicite na nacionalnite eko- ni~ki smetkovodstven †jazik# za tot za priznavawe na RM (2. XII
nomii. So prifa}aweto od stra- komunicirawe so finansiskite 1991); Deklaracija na Sobranie-
na na ~lenkite na MFS na potre- informacii. Nepostoeweto na to na RM za me|unarodno prizna-
bata za promena od vodi~i na eden †zaedni~ki jazik# kaj koris- vawe na RM kako suverena i neza-
standardi vo me|unarodni revi- nicite na finansiskite izve{- visna dr`ava (19. XII 1991) i Pis-
zorski standardi, KMRP zapo~na tai vnesuva doza na somnevawe vo mo na ministerot za odnosi so
seopfaten proekt na nivno revi- prezentiranite informacii, spo- stranstvo d-r Denko Maleski do
dirawe i kodificirawe. KMRP red na razli~nite nacionalni pretsedava~ot so EZ Hans van den
izdade mre`a od MRS, koj e pri- standardi. Dramati~no brziot Bruk za informirawe deka Sob-
marno fokusiran na revizijata razvoj na multinacionalnite ranieto na RM gi prifa}a Naso-
na finansiskite izve{tai kompanii vo tekot na izminative kite za priznavawe na novite dr-
(1994). Beneficiite od koriste- 35 godini, po ru{eweto na barie- `avi vo Isto~na Evropa i SSSR
weto na globalnite MRS od stra- rite pome|u nacionalnite ekono- i Deklaracijata za Jugoslavija i
na na revizorite pri revidira- mii, ja promeni delovnata i poli- izrazuvawe `elba za me|unarod-
weto na finansiskite izve{tai ti~kata klima, ja zgolemi global- no priznavawe (20. XII 1991), is-
bea i sè u{te se predmet na deba- nata konkurencija i ja nametna prateno po pokana od Sovetot na
ta vo nau~nite i profesionalni- dilemata za harmonizirawe na ministri na EZ sodr`ana vo Dek-
te krugovi. No, i pokraj perma- prezentiranite informacii vo laracijata za Jugoslavija (Bri-
nentno prisutnite debati za pot- finansiskite izve{tai na glo- sel, 17. XII 1991), vo utvrdeniot
rebite od harmonizacija na revi- balno me|unarodno nivo. Napori- rok (do 23. XII 1991), so koi for-
zorskata profesija, evidentna e te za razvoj na zaedni~ka ramka za malno-pravno RM im obrnuva
silnata poddr{ka za primena na globalno finansisko izvestuva- vnimanie na postojnite dr`avi
MRS kaj pazarite na kapital vo we KMSS gi temele{e na potre- na faktot na postoewe na RM ka-
svetot. MRS gi imaat prifateno bata od prezentirawe na visoko ko nov/(re)konstituiran subjekt
155 ~lenki na MFS od 118 zemji kvalitetni finansiski infor- so site belezi na dr`avnost – no-
vo svetot. Od oktomvri 1998 g. i macii, bez ogled na geografskata sitel na pravoto na dobivawe me-
RM pristapi kon primenata na lokacija i razli~nata smetko- |unarodno priznavawe.
MRS, kako supstitut na nacio- vodstvena tradicija na delovnite
nalnite revizorski standardi. entiteti. Me|utoa, obezbeduva-
Imeno, so Zakonot za revizija od weto na visoko kvalitetnite fi-
dekemvri 1997 g. be{e vovedena nansiski informacii ne zavisi
zadol`itelna primena na MRS edinstveno od koristeniot set na
pri revizijata na finansiskite MSS. Visokiot kvalitet na ko-
izve{tai na delovnite entiteti ristenite MSS mora da bide pot-
od strana na revizorite. Spored krepen so infrastruktura {to
ovoj zakon, Ministerstvoto za obezbeduva nivno pravilno tol-
finansii be{e odgovorno za pre- kuvawe i primena vo smetkovods-
vod, a`urirawe i publikuvawe na tvenata praktika na nacionalni- Kiro Gligorov so me|unarodnite posrednici
MRS. So noviot Zakon za revizi- te ekonomii. Po~nuvaj}i od 1998 za biv{a Jugoslavija - Stoltenberg i Lord Oven
ja od septemvri 2005 g. se otvori g., vo RM se gradi potrebnata in-
proces na deregulirawe na revi- Procesot na priznavawe na RM e
frastruktura za pravilna prime- dolgotraen, makotrpen, protiv-
zorskata profesija. Novoofor- na na MSS. Vo noemvri 1998 g.
meniot Institut na ovlasteni re~en, presedan vo me|unarodno-
MSS se prevedeni i se prifate- to pravo. Po povod priznavaweto
revizori na RM od maj 2006 g., a vo ni od strana na Ministerstvoto na dr`avite proizlezeni od ras-
935
M MEZIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
936
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MEMETI M
stvo poteknuva pro~ueniot nau~- Na funkcijata bil izbran so oso- MELKOLIJAN, Leon Kirkov (s.
nik i lekar, Avraham Melamed, bena blagonaklonost na carigrad- Zibiv~e, Ristovac, Srbija, 15. XI
{to slu`el (1630) vo sinagogata skiot patrijarh. Patuval za bara- 1892 ‡ Zagreb, 1973) ‡ spec. hi-
†Bet Aaron#. Pogreban bil vo we pomo{ vo Rusija. Poznat e ka- rurg, anatom, prof. na Med. f. vo
Skopje. ko sostavuva~ na kodeks na Ohrid- Skopje. Diplomiral na Med. f. vo
LIT.: Zeni Lebl, Plima i slom iz istorije Jevreja skata arhiepiskopija (1. V 1677). [vajcarija. Spec. po op{ta i ab-
Vardarske Makedonije, Gornji Milanovac, 1990. Se otka`al od funkcijata od fi- dominalna hirurgija, podra~je vo
J. Nam. nansiski pri~ini i pod pritisok koe i habilitiral. Vonreden pro-
na izneverenite o~ekuvawa na fa- fesor po predmetot anatomija
nariotite. So preporaka od ca- (1948‡1956).
rigradskiot patrijarh Partenij LIT.: Almanah na prvata generacija stu-
(1680) zaminal vo Moldova i Ma- denti na Medicinskiot fakultet vo
lorusija i {est godini slu`el vo Skopje, Skopje, 1989. K. K.-P.
crkvata †Sv. Mihail# vo gradot
Ne`in. Pri priemot, ruskiot car
(8. VII 1686) mu podaril krst od
skapoceno drvo. Prestojuval vo
Troickata lavra, no od zdravstve-
ni pri~ini bil prinuden da se
vrati vo Malorusija, kade {to se
pretstavuval kako ohridski pat-
Pavlos rijarh. Po pismen protest od eru-
Melas salimskiot patrijarh Dositej vo
MELAS, Pavlos (1870 – s. Stati- Moskva i negoviot tamo{en ras-
ca, X 1904) – oficer na Gr~kata pit, ruskite vlasti mu zabranile
vojska, ~len na †Etniki eterija#, taka da se imenuva.
aktivno rabotel na formirawe i LIT.: Ivan Snegarov, Istorix na Oh-
ridskata arhiepiskopix, t. 2. Ot pada-
ispra}awe gr~ki vooru`eni ~eti neto $ pod turcite do nejnoto uni]o-
za dejstvuvawe vo Makedonija. `enie (1394–1767), Sofix, 1931; Jovan
Nazna~en za glaven {ef na gr~- Bel~ovski, Hronolo{ki spisok na pogla-
kite ~eti vo regionot na Bitola varite na Ohridskata arhiepiskopija
(patrijar{ija), †Godi{en zbornik# na Bo- Tvrdinata Melnik
i Kostur (1904). Bil ubien vo su-
dir so osmanliskite sili. goslovski fakultet †Sveti Kliment Oh- MELNIK – grad vo Pirinskiot
ridski#, kn. 8, Skopje, 2002, 65–66. S. Ml.
LIT.: Douglas Dakin, The greek struggle in del na Makedonija, Republika Bu-
Macedonia 1897-1913, Thessaloniki, 1993; MELIORACIJA NA PO^VA- garija, so 286 `. (1992). Se nao|a
Ιωαννη Κολιοπουλου, Ιστορια της Ελλαδος TA ‡ podobruvawe na svojstvata vo jugozapadnite padini na Pirin
απο 1800, τ. Α, Θεσσαλονικη, 2000. D. Jov. na po~vata so primena na razni Planina, od dvete strani na Mel-
MELEAGAR (IV v.) – makedonski meliorativni merki, koi imaat ni~ka Reka, na nadmorska viso~i-
blagorodnik, hetajros i vojskovo- podolgotrajno, t.e. pove}egodi{- na od okolu 400 m. Klimata e pro-
dec na Aleksandar III. U~estvuval no dejstvo. Pretstavuva pozitiv- meneto sredozemnomorska. Imeto
vo vojnite na Aleksandar so Tri- na antropogenizacija na po~vata. mu doa|a od zborot mel {to zna~i
balite (335) i vo pohodot na Is- Vo na{eto zemjodelstvo, vo pogo- bela glina. M. e star grad so mno-
tok (334–323). Im bil veren na lema ili pomala mera, se prime- gu bogato kulturno-istorisko nas-
kralot Aleksandar i na dinasti- nuvaat slednite meliorativni ledstvo i za~uvana stara arhitek-
jata. Po smrtta na Aleksandar, merki: borba protiv erozijata, tura. Vo eden period od sredniot
bil ubien od privrzanicite na terenski melioracii, promena na vek bil glaven voen, administra-
Perdika. mehani~kiot sostav, humizacija, tivno-politi~ki, stopanski, kul-
LIT.: F. Papazoglu, Istorija na helenis- hidrotehni~ki melioracii, desa- turen i duhoven centar vo dolini-
ti~kiot period (336–275 g.pr.n.e.), Skop- linizacija, dealkalizacija, me- te na Struma i Mesta. Vo 1207 g.
je, 1995. K. Ax. liorativno |ubrewe so mineral- boljarot Aleksij Slav se oslobo-
ni |ubriwa, pravilna upotreba dil od bugarskata dr`ava i se
MELETIJ I (HV¶¶ v.) – ohridski na pesticidi, mul~irawe i snego- proglasil za samostoen vladetel
arhiepiskop (1638–1653). Bil so- zadr`uvawe, zasiluvawe na mik- so sedi{te vo Melnik. Gradot bil
fiski mitropolit (1628), od kade robiolo{kite procesi, otstra- za{titen so te{ko pristapna
{to bil smenet (1631). Ohridski nuvawe na degradacijata na po~- tvrdina. Poseben prosperitet do-
arhiepiskop stanal na 26. IX 1638. vite vo sto~arskite farmi. Od `ivuva vo tekot na XVIII i XIX v.
Kako poglavar na Ohridskata najgolemo zna~ewe se hidroteh- Kon krajot na XIX v. ima 4.330 `.
crkva vo izvorite se spomnuva vo ni~kite melioracii (podobruva- Potoa negovoto naselenie po~nu-
1644 g., koga bil zamenet od arhie- we na vodniot re`im na po~vata va da opa|a i deneska toa e grad
piskopot Hariton. Baral pomo{ so navodnuvawe i odvodnuvawe), re~isi bez naselenie. Poradi za-
od Rusija i pretendiral da stane bidej}i se primeneti na najgole- ~uvanoto originalno arhitekton-
vselenski patrijarh i poglavar na mi povr{ini. Pred hidrotehni~- sko nasledstvo i prisustvoto na
Aleksandriskata patrijar{ija. kite melioracii vo RM imalo prirodnite zemjeni piramidi M.
Po~inal vo mart 1653 g. 67.000 ha plaveni povr{ini seko- e proglasen za grad–muzej.
LIT.: I. Snegarov, Istori® na ohridska- ja desetta i 102.000 sekoja stota LIT.: V. Ne{ova, SrednovekovniÔt Mel-
ta arhiepiskopi®-patriar{i®, Sofi®, godina. Mo~urlivi povr{ini nik. Vekove, kn. 4, SofiÔ, 1981. Al. St.
1995; A. Matkovski, Odnosite pome|u Oh-
ridskata arhiepiskopija i osmanskata imalo 86.000 ha. So primena na
ovie melioracii se za{titeni MEMETI, Evzi (s. Lipkovo, Ku-
dr`ava, †Glasnik na INI#, XVI, 2, Skop- manovsko, 10. VI 1936) ‡ prosveten
je, 1972. Al. Tr. 65.000 ha od poplavi i se odvodne-
ti 64.000 ha mo~urlivi povr{ini. rabotnik. Zavr{il U~itelska
MELETIJ II ‡ sofiski mitropo- Pod sistemi za navodnuvawe se {kola vo Tetovo. Kako ~len na
lit i ohridski arhiepiskop (24. X nao|aat 140.000 ha, no se navodnu- KPM (od 1955), bil sekretar na
1676 ‡ vtorata polovina na 1677). va zna~itelno pomalku. \. F.
Op{tinskiot komitet na SKM
937
M MEMI[OV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
938
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MESESNEL M
939
M MESMER MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
940
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR METODIJ M
941
M METODIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
942
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR ME^KIN M
Sultanot
Mehmed I Mehmed [azim
^elebi Mehmedi Mehmeti
nija 8 godini (5. VII 1413 – 17. VI legatot na ASNOM Rexo Ru{it de`ni{tvoto. Dosega ima reali-
1421). Sin na sultanot Bajazid I. Limani (Zajazi). zirano tri samostojni izlo`bi.
Po pobedata vo vojnata za presto- LIT.: Slobodata be{e nivniot ideal. @ivee i raboti vo Gostivar. Av-
lot so bra}ata Sulejman i Musa ja Zbornik na padnati borci vo NOV i na tor e na desetina knigi od oblas-
obedinil osmanliskata dr`ava. `rtite na fa{isti~kiot teror od Ki- ta na kni`evnosta i eseistikata.
~evo i Ki~evsko, Ki~evo, 1982, 153.S. Ml.
LIT.: H. Ganem, E`tudes d`histoire orientale, BIBL:: Igra na bolkata, poezija, 2004;
Les sultans ottomans, t. I., Paris, 1901; M. Ser- Fragmenti, proza, 2005; Tregime, Brezi, Te-
toYlu, Resimi osmanl’ tarihi ansiklopedisi, Istan- tov[, 2006. A. P.
bul, 1958. J. Jan.
Kim
Mehmeti
Sultanot
Re{at
MEHMETI, Kim (Kim Mehmeti) Dimitar
Me~ev
Mehmed V (s. Gr~ec, Skopsko, 1955) ‡ pisa-
tel, publicist i preveduva~. Os- ME^EV, Dimitar (Veles, 1870 –
MEHMED V Re{at (1844-1918) – novno obrazovanie zavr{il vo Solun, 1903) – revolucioner gemi-
trieset i petti sultan (27. XI 1909 rodnoto mesto, a sredno u~ili{te xija. Zavr{il osnovno obrazova-
– 3. VII 1918). Sin na sultanot Ab- vo Skopje. Rabotel vo zemjodelska nie. Rano vlegol vo redovite na
dul Azis, brat na sultanot Murat zadruga, bil pe~albar na Bliski- TMORO. Bil blizok so G. Del~ev i
V, a go nasledil proteraniot sul- ot Istok, a potoa novinar i ured- so D. Gruev. Prestojuval vo Sofija
tan Abdul Hamid II. Prestojuval nik vo „Flaka e velazerimit“ i vo i vo @enava. • se pridru`il na
vo Bitola i vo drugi mesta vo Ma- „Jehona“. Rakovodel pove}e me|u- grupata revolucioneri gemixii i
kedonija. Vo negovo vreme bil ob- narodni proekti i humanitarni u~estvuval vo Solunskite atenta-
noven Parlamentot. Kako sultan organizacii i fondacii, a bil an- ti (1903) kako najstar gemixija.
izgubil tri vojni: Italijansko- ga`iran i kako ekspert-konsul- LIT.: K. Bitovski, Solunskite atenta-
turskata, Prvata balkanska i Pr- tant vo FIOOM vo Skopje. Nego- ti 1903, Skopje, 2003. Al. Tr.
vata svetska vojna, koga dr`avata vata proza e napi{ana na alban-
ja upravuvale mladoturcite. Go ski i na makedonski jazik. ME^KAROV, Pando (s. Preko-
nasledil brat mu Mehmed VI. BIBL.: Pra{inata {to niknuva, 1986; pana, Kostursko, 1869 – s. Zele-
LIT.: Turkiye Tarihi, Istambul, 1967. Al. Tr. Sedum no}i kazna, proza, 1990; Sudbinata ni~, Lerinsko, 13. XI 1904) – u~es-
na Fatu{a, 1994; Seloto na prokolneti- nik vo Ilindenskoto vostanie,
MEHMED, Abduraim ‡ vtor pot- te deca, proza, 1998; Sobira~ite na ove- lerinski selski vojvoda. Bil
pretsedatel na prvata Vlada na natite cve}iwa, 1994. A. P. ~len na TMORO (1899) i pretse-
DFM (16. IV 1945‡XII 1946). datel na RK vo s. Prekopana. Vo
MEHMETI, Nexmi (Nexhmi Meh-
LIT.: Makedonski vladi, 60 godini, Dr- Ilindenskoto vostanie predvo-
`aven arhiv na Republika Makedonija, meti) (Debar, 1945) ‡ pisatel i no-
vinar. Osnovno i sredno obrazova- del ~eta od rodnoto selo. Bil
Skopje, 2005, 22. S. Ml. ubien od andartite vo vremeto na
nie zavr{il vo Debar. Kratko vre-
MEHMEDI, Mehmed Dauti (s. me rabotel kako u~itel, a potoa †Zeleni~kata krvava svadba#.
Zajas, 1911 ‡ s. Bukoj~ani, Ki~ev- kako novinar vo Radio Debar. Bil LIT.: G. Pophristov, RevolÓcionnata bor-
sko, juli 1945) – zemjodelec, dele- dopisnik na „Flaka“ i na „Rilin- ba v Bitolski® okrÍg, Sofi®, 1953; A. Tra-
gat na Vtoroto zasedanie na AS- janovski, Andartskiot kole` vo s. Zagori-
dja“. Pi{uva poezija za vozrasni. ~ani 1905, Bitola–Skopje, 1995. Al. Tr.
NOM. Bil u~esnik vo NOB (od BIBL.: Da ti ka`am eden zbor. A. P.
letoto 1943) i ranet vo Mavrov- ME^KIN KAMEN – mesnost bli-
sko kako borec na Grupata batal- MEHMETI, [azim (Shazim Meh- zu do Kru{evo, kade {to se vodela
joni na NOV i POM. Po ozdravu- meti) (s. Balindol, Gostivarsko, golema bitka za odbrana na gradot
vaweto stanal borec na Sedmata 1958) ‡ poet, slikar i publicist. (1903). Vostanici od odredot na
makedonska {iptarska NO bri- Osnovno obrazovanie zavr{il vo vojvodata Pitu Guli so ~asovi ja
gada. Bil ubien vo balisti~ka za- rodnoto mesto, a gimnazija vo zadr`uvale osmanliskata vojska i
seda na vra}awe od Vtoroto zase- Gostivar. Toj e magister po teh- ba{ibozukot. Vo `estokata bitka
danie na ASNOM, zaedno so de- ni~ki nauki vo oblasta na gra- zaginale okolu 45 vostanici, zaed-
943
M ME^UVAWETO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
944
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIJALKOVSKI M
kako akcionersko dru{tvo. Prvata producent. Zapo~nuva kako asis- 1991) – u~esnik vo NOB. Kako pri-
vest ovoj javen informativen seris tent na re`ija i organizator na padni~ka na makedonskoto mladin-
ja ispratil na 30 septemvri 1998 g. snimawe, a podocna kako direktor sko dvi`ewe, stanala ~len na KPJ
Emituva vesti i informacii 24 ~a- na film i menaxer na produkcija. (1941). Bila borec vo Tikve{kiot
sa na makedonski, angliski i na al- Naizmeni~no go menuva statusot NOPO †Dobri Daskalov# (od 7. V
banski jazik, producira foto i fo- na sloboden filmski rabotnik i 1943) i zamenik politi~ki komesar
no-servis dostapni preku veb stra- vraboten vo †Vardar film#. Toj e na Prviot bataljon na Devettata
nicata na agencijata. Osnova~ i eden od osnova~ite na prvata pro- makedonska NOU brigada. Po Os-
prv direktor Zoran Ivanov. ^len- ducentska ku}a †Pegaz# preku koja loboduvaweto izvr{uvala dr`avni
ka na ABNA, Asocijacija na novin- se realizirani nekolku filmski i op{testveni funkcii. Nositel e
skite agencii na zemjite od Jugois- proekti. Vo negovata filmogra- na Partizanska spomenica 1941.
to~na Evropa. B. P. \. fija se vbrojuvaat pove}e deseti- LIT.: @enite od Makedonija vo NOB
ci doma{ni i me|unarodni film- 1941–1945, Skopje, 1976. Vl. Iv.
MIGDONIJA (Mygdonia) ‡ anti~- ski produkcii. V. Masl.
ka oblast vo Dolna Makedonija, na-
selena od plemeto Migdonci, nare- MIZI (Moisoi, Mysoi, Moesi) –
~ena spored eponimniot heroj Mig- pleme {to go naseluvalo Balkan-
don. Se protegala na severnite de- skiot Poluostrov. Spored niv go
lovi na poluostrovot Halkidik dobila imeto rimskata provinci-
(okolu dene{niot Solunski Zaliv), ja Mizija {to gi zafa}ala site
po dolniot tek na r. Aksij (Vardar) zemji na rekata Dunav od utokata
do Dojranskoto Ezero. Imeto ~esto na Sava do Crnoto More. Najrano
se koristelo kako zbirno, za ozna~u- se spomnati kaj Homer. Kako et-
vawe na oblastite Krestonija, Bi- nonim is~eznale vo I v. pr.n.e.
saltija i Antemunt. Taa bila gusto Posleden pat se spomnuvaat vo vr-
naselena so razvien gradski `ivot. ska so pohodite na Lukul (72 g.
Vo nea spa|ale gradovite: Tesaloni- pr.n.e.) i na Mark Likinij Kras Aleksandra
ka, Terma, Halija, Ematija, Ajnea, (29 g. pr.n.e.), koga stanale del od Mijalkova-
Georgievska
Sindos, Halastra i dr. Prv ja spom- Rimskata Imperija. Spored ne-
nuva Herodot vo raska`uvaweto za koi izvori, so toa ime se imenuva- MIJALKOVA-GEORGIEVSKA,
pohodot na Kserks protiv Helada. lo naselenieto na rimskata pro- Aleksandra (Skopje, 24. VI 1973) ‡
IZV.: Herodoti, Historia, Oxonii, 1927; Thucy- vincija Mizija (Tribali, Dardan- balerina. Balet u~i vo MBUC
didis, Historiae, Oxonii, 1942. ci, Geti i dr). Helanik gi navedu- †Ilija Nikolovski-Luj#, Skopje,
LIT: F. Papazoglu, Makedonski gradovi u va kako sosedi na Makedoncite. vo klasata na \. Jovanovska. Stanu-
rimsko doba, Skopje, 1957; N. Proeva, Isto- IZV.: Homeri Illias, ed. G. Dindorf, Lipsiae, va ~len na Baletot pri MNT
rija na Argeadite, Skopje, 2004. K. M.-R. 1910; Strabonis Geographica, ed. A. Meineke, (1991) kako solistka, a potoa e i
I–III, Lipsiae, 1895–1913. negova prvenka (1998). M.-G. e ba-
MIDA (Midas) ‡ sin na Gordij (spo-
red nekoi, majka mu bila Kibela), LIT.: F. Papazoglu, Sredwobalkanska lerina so izrazeno sigurna kla-
plemena u predrimsko doba, Sarajevo, si~na baletska tehnika, so nagla-
kral na Brigite, koi{to se prese- 1969. K. M.-R.
lile vo Mala Azija, kade {to se poz- sen temperament i plasti~nost na
nati kako Frigi, a oblasta {to ja dvi`ewata. Prestojuva na specija-
naselile Frigija, pa ottuka se spom- lizacija vo Akademijata za teatar-
nuva i kako kral na Frigija (ok. 737 ski umetnosti vo Kiev (2004/2005).
pr.n.e.). Za negoviot lik se povrzani ULOGI: Odilija (P. I. ^ajkovski, †Lebe-
mitovi {to go pravat simbol na bo- dovo ezero#), Kitri (L. Minkus, †Don Ki-
hot#), @izel (A. Adam, †@izel#), Esmeral-
gatstvo i mudrost, no i na al~nost da (^. Puni, †Esmeralda#) i dr. Em. X.
ili glupost. Okolu planinata Ber-
mij (sega Vermion) se nao|ale †Gra- MIJALKOVSKI, Dragan (Bjelo-
dinite na Mida#, kade {to, spored var, Hrvatska, 24. IV 1950) ‡ inter-
mitot, toj go zarobil Silen (vospi- pretator na popularna muzika. In-
tuva~ i pridru`nik na Dionis). teresot kon muzikata go projavil
Spored za~uvaniot fragment na Ka- mnogu rano. Prvite nastapi kako
listen kaj Strabon, izvor na negovo- Sofija vokalen interpretator gi imal vo
to mitolo{ko bogatstvo bile rud- Mazova- 1963 g. Negovata bleskava kariera
Haxieva
nicite blizu do planinata Bermij. zapo~nuva od 1969 g. Bil eden od
IZV.: Herodoti, Historia, Oxonii, 1927; Strabo- MIZOVA, Sofija Haxieva (Oh- najaktivnite makedonski inter-
nis, Geographica, I–III, Lipsiae, 1895–1913. rid, 2. VI 1940) – arhitekt. Diplo- pretatori na popularna muzika vo
LIT.: D. Srejovi¢ – A. CermanoviÊ-Kuz- mirala na Arhitektonskiot fa- toga{na Jugoslavija. Vo narednite
manoviÊ, Re~nik gr~ke i rimske mitolo- kultet vo Belgrad (1964). Se zani-
gije, Beograd, 1987. E. Petrova, Brigite mava so arhitektonsko i urbanis-
na centralniot Balkan vo II i I mileni-
um pred n.e., Skopje, 1996. K. M.-R. ti~ko proektirawe (so svojata
sestra Margarita). Realizirani
MIDON ‡ pajonski heroj vo poz- objekti: Gradskiot ugostitelski
natata Trojanska vojna (1193‡1183 centar †Letnica# vo Ohrid (1971);
pr.n.e.), ubien od glavniot helen- hotelot †Belvi# vo Ohrid (1988).
ski junak Ahil, neposredno po Se zanimava i so urbanisti~ko
ubistvoto na glavniot pajonski proektirawe. Urbanisti~ko-arhi-
junak Asteropaj. Toj e samo spom- tektonsko re{enie na centarot
nat vo Homerovata Ilijada. na Kru{evo (1978); AUP na cen-
IZV.: Homeri, Illias, Lipsiae, 1910. K. M.-R. tarot vo Gevgelija. Kr. T.
MI@IMAKOV, Pan~e (Veles, MIZRAHI, Trajanka (s. Praved- Dragan
22. VI 1946) ‡ direktor na film, nik, Kavadare~ko, 24. V 1921 – 24. I Mijalkovski
945
M MIJATOVI] MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Franc
Karta na Mija~ijata Miklo{i~
Mijat
Mijatovi}
Turcite site Mijaci bile pravos- MIKLO[I^, Franc (Miklo{i~,
MIJATOVI], Mijat (Vu~kovi- lavni Makedonci. Islamizacijata Franc) (Radomer{~ak kraj Quto-
ca, ^a~ak, Srbija, 15. III 1950 - zapo~nala vo vtorata polovina na mer, 20. XI 1813 – Viena, 7. III 1891)
Skopje, 25. XII 2000) - fizi~ar, red. XVI v. Vo XVIII v. zapo~nuva iselu- ‡ slovene~ki lingvist, slavist,
prof. (1992) na PMF. Diplomiral vaweto na Mijacite od mati~niot eden od osnova~ite na slavisti-
(1973) i magistriral na PMF vo predel vo drugi kraevi vo Makedo- kata kako nau~na disciplina.
Belgrad. Doktoriral (1980) na nija. Toga{ se formirani selata Spored nekoi negovi konstatacii,
PMF so temata †Spin-Paerlsovi- Ore{e i Papradi{te (Vele{ko), privrzanik na takanare~enata pa-
ot premin kaj ednodimenzionalni- Ehlovec (Ki~evsko), Smilevo (De- nonska hipoteza za potekloto na
te magnetici#. Specijaliziral vo mirhisarsko), a eden del od niv se starocrkovnoslovenskiot jazik,
Kopenhagen. Dr`el nastava po naselile i vo Kru{evo. Pokraj ~ij avtor e Kopitar. Vo studijata
Statisti~ka fizika so termodi- Mijacite hristijani, se iseluvale Geschichte der Lautbezeichnung in Bul-
namika i Astronomija so astrofi- i Mijacite Torbe{i. Tie se prese- garischen (Denkschriften der Keiserl.
zika. Toj e koavtor na okolu 80 sta- lile vo skopskiot predel Torbe- Akad. der Wissenschaften, Philos. hist.
tii objaveni, glavno vo stranstvo, {ija, kako i vo vele{kite sela cl. Bd. 34, Wien, 1884) dava pregled
so tematika od statisti~kata fi- Gorno Vranovci, Melnica i Sogle. na najva`nite fonetski osobenos-
zika, kvantnite sostojbi i proce- @iveej}i vo kompaktni selski sre- ti na makedonskite dijalekti (sp.
site vo periodi~nite strukturi, dini tie uspeale da gi za~uvaat B. Vidoeski, Prilog kon biblio-
nepotencijalnite interakcii, svoite etni~ki karakteristiki, grafijata na makedonskiot ja-
koncentratorite i dr. Toj e koav- kako jazikot, obi~aite, folklorot zik, Skopje, 1953, 67).
tor na knigite: †The series-iteration i sl. Naselenieto vo mija~kiot LIT.: Miklo{i~ev zbornik (Mednarodni sim-
method in the theory of ordinary linear kraj otsekoga{ se zanimavalo so pozij v Ljubljani od 26. do 28. junija 1991),
differential equations# (so D. Dimit- sto~arstvo. Vo poslednite godini SAZU, Ljubljana, 1992. Z. T.
rovski), Hadronic Press, Florida, 1998 lu|eto masovno zaminuvaat na ra-
i †Geometrical theory of ideal nonima- bota vo stranstvo i toa posebno vo
ging concentrators# (so D. Dimitrov- Italija.
ski i V. Veselinovi}), Skopje, LIT.: G. TraŸ~ev, Mi®ci, Sofi®, 1941; T.
1994. Vo Skopje organiziral me|u- Smiqani¢, Mijaci, Gorna Reka i Mavrov-
narodna konferencija za hadron- sko Poqe. Naseqa i poreklo stanovni{-
ska mehanika (1988). Toj e osnova~ tva, kw. XX, Beograd. Al. St.
i prv pretsedatel na Makedonsko- †MIK# DOO (Metalna indus-
to astronomsko dru{tvo. Vo dva trija – Kavadarci) – firma od me-
mandata bil {ef na Institutot za taloprerabotuva~kata dejnost Mikolo{kata laboratorija pri PMF vo Skopje
fizika (1987–89 i 1997–99). formirana vo 1978 g.. Se prosti- MIKOLO[KA LABORATORI-
LIT.: Prirodno-matemati~ki fakultet – ra na okolu 75.000 m², od koi JA – otvorena vo juli 2001 g. i op-
Skopje 1946–1996, Skopje, 1996, str. 164; 60 27.000 m² pokrien prostor. Pro-
godini Prirodno-matemati~ki fakul- remena so pomo{ na me|unarodni
tet – Skopje, Skopje, 2006, str. 173. V. Ur.
izvodstvena programa: komunalna donacii. Vo nea se vr{at istra-
oprema – kontejneri i kanti za `uvawa na gabite. Funkcionira
MIJA^IJA – oblast vo zapadni- komunalen otpad; zemjodelska me- vo ramkite na Institutot za bio-
ot del na RM. Gi zafa}a podra~jata hanizacija – traktorski prikol- logija pri Prirodno–matemati~-
Dolna Reka i Mala Reka. Ovde ima ki, plugovi, klinesti brani i dr.; kiot fakultet vo Skopje. M. K.
23 mija~ki sela {to se nao|aat na proizodstvo na elektrooprema i
zapadnite i jugozapadnite padini oprema za doma}instvoto i indus- MIKROBIOLOGIJA – bio-
na planinata Bistra i vo dolinata trijata – klasi~ni bojleri, bojle- lo{ka disciplina {to ja prou~u-
na rekata Radika. Vo selata od Ma- ri so toplo izmenuva~, kotli, va biologijata na mikroorganiz-
la Reka `iveat Mijaci, pravoslav- distributivni ormari za broila mite. Vo tekot na izminatite pe-
ni Makedonci, a vo Dolna Reka i sl. Se zanimava i so proizvod- desetina godini mikrobiologija-
Mijaci–Torbe{i, koi se islamizi- stvo, proektirawe i monta`a na ta na Institutot za biologija be-
rani Makedonci. Vo minatoto go- ~eli~ni konstrukcii. Raspolaga le`i zna~aen podem. Vo po~eto-
lemi mija~ki sela bile Gali~nik i so 2 tehnolo{ki linii za povr- kot taa poka`uva{e skromen raz-
Lazaropole, a deneska toa se Skud- {inska za{tita na metalite: voj i se izu~uva{e vo ramkite na
riwe i Rostu{e. Do doa|aweto na toplo pocinkuvawe i elektros- drugi botani~ki disciplini. Vo
946
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIKROFLORA M
ranite sedumdesetti godini se iz- ska teorija); Nikola Kqusev, me|u koi Zlaten medal od Svet-
dvojuva kako posebna nastavna Metodija Nestorovski i Goce skata organizacija za inovacija
disciplina, zastapena so predme- Petreski, Bo`o Geramit~ioski na Internacionalniot saem na
tot op{ta mikrobiologija. De- (teorija, politika i ekonomika inovacii, istra`uvawe i novi
nes, Katedrata po mikrobiologi- na investiciite); Slavko ^uko- tehnologii. Svoite proizvodi
ja dr`i redovna dodiplomska nas- vi}, Eftim Bojaxievski (preda- †Mikrosam# gi prodava na pazari-
tava po grupa predmeti od mikro- va{e ekonomika na agrarnite te vo Zapadna i Isto~na Evropa,
biologija i biotehnologija. Ob- pretprijatija i be{e ekspert vo na Balkanot i vo Kina. Dr. M.
javeni se 40 nau~ni trudovi i 42 OON), Sini{a Spasov, Du{an
nau~ni izlagawa od sobiri vo Petkovski, Qup~o Axi Mitre- MIKROFLORA NA PRIROD-
zemjata i vo stranstvo. Laborato- ski, Vera Taleska, Dimitar Boja- NITE EZERA VO MAKEDO-
rijata rakovodela {est doma{ni xioski, Blagoja \or|ioski (eko- NIJA. Postojat dva tipa prirod-
i eden me|unaroden nau~noistra- nomika i organizacija na pret- ni ezera vo Makedonija. Prviot
`uva~ki proekt, eden razvojnois- prijatijata); Krume Mihajlov i tip se tektonskite ezera so gole-
tra`uva~ki proekt, a u~estvuva- Bobek [uklev (delovno planira- ma geolo{ka starost (okolu 3 mi-
la vo rabotata na ~etiri me|una- we i menaxment); Taki Fiti lioni godini), Ohidskoto, Pres-
rodni proekti. X. K. (pretpriemni{tvo); Todor Mi- panskoto i Dojranskoto Ezero,
rovski, Slobodan Markovski, dodeka vtoriot tip se geolo{ki
MIKROEKONOMIJA – del od Serafim Tomovski, Bla`o Ne- mladite glacijalni ezera nasta-
ekonomskata nauka {to go izu~u- dev, Trajko Rusevski, Metodija nati so topewe na lednicite, zas-
va odnesuvaweto na poedine~nata Koneski (smetkovodstvo); Bo{ko tapeni vo visokoplaninskiot re-
firma, na potro{uva~ite i na od- Ja}ovski, Nada Sekulova, Sne`a- gion (planinite [ar Planina,
delnite ekonomski sektori vo na Risteska (marketing); Gordana Jablanica, Pelister, Mokra). Od
ekonomskiot `ivot. Mikroeko- Trajkoska (finansii); Dobri Do- dijatomolo{ki aspekt, ovie eko-
nomskata nauka vo Makedonija se devski (industrija i tehni~ki sistemi se verojatno najistra`u-
razviva po pedesettite godini na progres). vanite ekosistemi vo Makedoni-
minatiot vek. Osnovopolo`nici ja. Geolo{ki starite ezera vo
IZV.: 50 godini Ekonomski fakultet – Makedonija me|usebno se mnogu
na mikroekonomskata nauka kaj Skopje, Skopje, 2000; Interni materijali od
nas se makedonski ekonomisti drugite soodvetni institucii. T. F. – M. S. razli~ni od floristi~ki i od
{to svoeto fakultetsko obrazo- ekolo{ki aspekt. Ohridskoto i
vanie go steknale vo stranski †MIKRON# – Prilep – fabrika Prespanskoto Ezero se karakte-
univerzitetski centri, a potoa za proizvodstvo na mali elektro- riziraat so relativno visok ste-
se vrabotile kako profesori na motori i na oprema za doma}in- pen na endemi~nost (17% od vkup-
Ekonomskiot fakultet vo Skop- stvoto. Formirana e vo {eeset- niot broj na vidovi dijatomei),
je. Doajeni vo mikroekonomskata tite godini na minatiot vek kako pri {to Prespa pretstavuva me-
nauka orientirana na ispituvawe †Mikron#, za da prerasne vo po- zotrofno ezero pod posilen an-
na problemite na pretprijatija- ~etokot na 2005 g. vo firma so na- tropogen pritisok, po {to i se
ta (ekonomika i organizacija na ziv AD †Mikron Tech#. Vo proiz- razlikuva od Ohridskoto kako
pretprijatijata, analiza na bi- vodnata programa se zastapeni oligotrofno ezero. Plankton-
lansite na pretprijatijata i spe- pove}e vidovi motori so mala skite zaednici na ovie ezera se so
cijalni knigovodstva) se sega po- mo}nost kako {to se: ednofazni- mal diverzitet na formi (pri-
~inatite profesori Ko~o Axi te asinhroni mikromotori, uni- sutni se samo nekolku vidovi, ka-
Mitreski (diplomiral na Dr- verzalnite mikromotori, kolek- ko {to se Cyclotella fottii, C. ocella-
`avniot fakultet za komercijal- torskite mikromotori na naiz- ta, Dinobryon bavaricum, D. stipita-
ni nauki vo Anvers, Belgija), To- meni~na struja. Od aparatite za tum, Microcystis spp, Anabaena spp.
dor Stojanovi} (diplomiral eko- doma}instvo najzastapeni se ven- Dojranskoto Ezero e kompletno
nomski nauki vo Viena i pravni tilatorite, a ne e pomalo zna~e- razli~no, pred s# poradi razli~-
nauki vo Belgrad) i \or|i Niko- weto i na grealkite, elektri~ni- nata ekolo{ka sostojba i vo nego
lovski (diplomiral komercijal- te pili, fenovite, mikserite i se razvivaat vidovi tolerantni
no-finansiski nauki vo Lie` – mesore`a~kite. M. ^und. kon visoka trofi~nost, osobeno
Belgija), koi do svoeto penzioni- planktonskite modrozeleni algi
rawe rabotea na Ekonomskiot (voden cvet od Micorcytis elabens,
fakultet vo Skopje. Vo istorija- M. aeruginosa, Aphanisomenon glos-
ta na Ekonomskiot fakultet vo aquae, Gleotrichia natans), dodeka
Skopje, vo site nastavni planovi benti~nite zaednici se domini-
†MIKROSAM#, AD – privatna rani od dijatomejskite rodovi
na redovnite i postdiplomskite akcionerska kompanija, osnovana
studii, mikroekonomskite dis- Nitzshia, Navicula, Tryblionella i Tha-
vo 1990 g. vo Prilep so glavna ak- lassiosira. Glacijalnite ezera se
ciplini se {iroko zastapeni, t.e. tivnost – dizajnirawe i proiz-
dominiraat biznis-nasokite. karakteriziraat so prisustvo na
vodstvo na kompjuterski kontro- alpski, ultraoligotrofni, aci-
Sli~na e sostojbata i na Ekonom- lirani ma{ini, oprema i sof-
skiot fakultet vo Prilep, a i na dofilni taksoni od grupite Baci-
tver-aplikacii za industriski lariophyta i Chlorophyta. Sv. K.
novonastanatite ekonomski fa- celi. Proizvodite na †Mikro-
kulteti vo zemjata. Me|u redov- sam# nao|aat primena vo indus- MIKROFLORA NA RE^NITE
nite univerzitetski profesori, trijata za kompozitni materija- EKOSISTEMI VO MAKEDO-
koi dale osoben pridones vo raz- li, industrijata za mermer, drvop- NIJA. Re~nite ekosistemi vo
vojot na oddelnite oblasti na rerabotuva~kata i metaloprera- Makedonija se pod najrazli~en
mikroekonomskata nauka, poseb- botuva~kata industrija, obrabot- antropogen pritisok, od {to sle-
no treba da se spomnat: Slobodan kata na staklo i vo mnogu drugi duva razli~no nivo na trofi~-
Markovski (teorija na tro{oci podra~ja. †Mikrosam# e proizvo- nost i saprobnost i razli~na,
– negovite u~ebnici od ovaa ob- ditel na prviot makedonski in- mnogu varijabilna mikroflora.
last bea op{tojugoslovenski); dustriski robot so 6 oski na kon- Dijatomeite se edna od najras-
Jovan Stojanovski i Olga Teme- trola. Za svoite dostignuvawa e prostranetite, no i ekolo{ki
nugova-Gradi{ka (mikroekonom- dobitnik na golem broj nagradi, najzna~ajni grupi algi. Vardar-
947
M MIKUL^I] MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
948
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MILADINOV M
Novica
Trajkovski:
Dimitrija
Miladinov
Zbornikot na bra}ata Miladinovci,
MILADINOV, Dimitrija (Stru- †B’lgarski narodni pesni# (1861)
ga, 1810 – Carigrad, 11. I 1862) – po prestojot vo Bosna, Vojvodina
u~itel, sobira~ na makedonski i Srbija (1855/56) i zapoznavawe-
narodni umotvorbi, poet, publi- to so `ivotot vo ovie krai{ta i
cist, prerodbenik, centralna osobeno so srpskoto narodno tvo-
li~nost na makedonskata prerod- Jordan
re{tvo, kaj nego nastapil celo- Miladinov
ba, najstar sin na Riste Miladin, sen presvrt. Od ubeden elinist
grn~ar od Struga. ]elijno u~i- stanal plamenen slovenofil. Od MILADINOV, Jordan (Kumano-
li{te u~el vo manastirot †Sveti Savle stana Pavle, pi{uva za toa vo, 30. XII 1922 – Skopje, 23. X 2001)
Naum#, a potoa prodol`il vo K. [apkarev. Razmenuval pisma – grad. in`., red. prof. na Grade`-
klasnoto u~ili{te vo Ohrid. Po so mnogu u~eni vo slovenskite niot fakultet vo Skopje (od 1968
dvegodi{no u~itelstvuvawe vo zemji, ispra}al studenti na {ko- do penzioniraweto vo 1987 g.) po
Ohrid, obrazovanieto go prodol- luvawe vo Rusija (me|u drugite i predmetite od oblasta na tehni~-
`il vo poznatata gimnazija vo Ja- svojot najmal brat Konstantin). kata mehanika, jakosta na materi-
nina, kade {to ubavo nau~il Sobiral narodni umotvorbi i mu jalite i od teorijata na elasti~-
francuski i italijanski jazik. gi ispra}al na Konstantina vo nosta i plasti~nosta. Zavr{il
Potoa bil u~itel vo pove}e mes- Moskva so nade` deka tamu }e gi Grade`en fakultet vo Belgrad
ta vo Makedonija: Ohrid, Struga, objavi vo poseben zbornik. Taka (1949) i bil prviot kandidat {to
Bitola, Prilep, Magarevo, Ku- toj e najzaslu`niot za sozdavawe- odbranil doktorska disertacija
ku{ (dva pati) itn. Vo maj 1845 g. to na zbornikot {to Konstantin na Tehni~kiot fakultet vo Skop-
vo Ohrid imal sredba so poznati- go objavi na vra}awe od Rusija vo je (1955). Predaval na site tehni~-
ot ruski nau~nik Viktor Ivano- Zagreb vo 1861 g., so naslov ki fakulteti na Skopskiot uni-
vi~ Grigorovi~. Profesorot na †Bšlgarski narodni p‹sni#. verzitet, a gostuval i na drugi
Kazanskiot univerzitet prisus- Zbornikot sodr`i ogromen fond univerziteti. Specijaliziral vo
tvuval na ~as i mu stavil zabe- makedonski narodni pesni, krat- Minhen (1955), Cirih (1957) Hano-
le{ka {to nastavata ja izveduva ki `anri, etnografski materija- ver (1962/63). Vr{el pove}e fun-
na nerazbirliviot za decata gr~- li i sl. i samo edna sedmina bu- kcii, od koi pozna~ajni se: {ef na
ki jazik. Pritoa mu uka`al i na garski pesni. @estoko se borel Grade`niot oddel na Tehni~kiot
slovenskoto poteklo i potrebata za voveduvawe na narodniot jazik fakultet (1958–60), prorektor na
za neguvawe na narodnite tradi- vo u~ili{tata i na crkovnoslo- Univerzitetot (1963–65), {ef na
cii. Iako taa sredba pretstavuva venskiot vo bogoslu`bata, kako i Grade`niot oddel na Arhitekton-
va`en moment za narodnosnoto protiv postavuvaweto gr~ki sko-grade`niot fakultet (1965–67).
osvestuvawe na Miladinov, duri sve{tenici vo Makedonija. Po- Isklu~itelno bogatata nastavna
radi toa bil nakleveten pred tur- i nau~na dejnost ja zaokru`il so 7
skite vlasti kako ruski {pion, u~ebnici, objaveni vo pove}e iz-
bil zatvoren i pod nerasvetleni danija. Q. T.
okolnosti go zagubil `ivotot vo MILADINOV, Konstantin
carigradskite zandani. Ristov (Struga, 1830 – Carigrad,
LIT.: Haralampie Polenakovi}, Studii 18. I 1862) – u~itel, poet, prevedu-
za Miladinovci, Izbrani dela 5, Skopje, va~ i folklorist, prerodbenski
1989; Kniga za Miladinovci (1862–1962),
Zbornik od studii, statii i prilozi, Skop- deec. Bil najmlad sin od osumte
je, 1962; @ivotot i deloto na bra}ata deca vo semejstvoto. Zavr{il os-
Miladinovci, Skopje, 1984; Konstantin novno u~ili{te vo Ohrid i gimna-
Miladinov, Izbor. Izbor i predgovor Ga- zija vo Janina (1944–1847), po {to
ne Todorovski, Skopje, 1980. M. Kit. bil u~itel vo Struga i Trnovo, Bi-
MILADINOV, Dragi (Skopje, 1. tolsko (1847–1849). Potoa diplo-
Dimitar Miladinov, Slovo (1839) III 1928) – grad. in`., red. prof. na miral gr~ka filologija na Filo-
949
M MILANSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
950
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MILOEVI] M
951
M MILOSAVLEVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
952 952
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIL^IN M
953
M MIL^INSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
954
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MINISTERSTVA M
na Univerzitetot †Sv. Kiril i vija, Skopje, 1974; Koncepcija za regio- stva od oblasta na ekonomijata
Metodij# vo Skopje (vo dva manda- nalniot razvoj na SR Makedonija, Skop- imaat slednive: Ministerstvoto
je, 1975; Osnovite na regionizacijata i
ta), redoven ~len na MANU od konturite na idnite regioni vo SR Ma- za ekonomija, Ministerstvoto za
nejzinoto formirawe (1967), sek- kedonija, Skopje, 1977; Stopanskiot raz- finansii, Ministerstvoto za
retar na Oddelenieto za op{tes- vitok na op{tinata Resen (koavtor i zemjodelstvo, {umarstvo i vodo-
tveni nauki i ~len na Pretseda- redaktor); Razvojot na ekonomskata mis- stopanstvo i Ministerstvoto za
telstvoto na MANU, ambasador la, Skopje, 1981; pozna~ajni nau~ni proek- transport i vrski. Minister-
na SFRJ vo Danska i vo Bugarija, ti (rakovoditel): Polo`bata na trgovi- stvoto za ekonomija gi vr{i ra-
jata vo Makedonija na preminot vo XX
pratenik od SRM vo Sojuznoto vek (1949); Ulogata na tutunot za sto- botite {to se odnesuvaat na sos-
sobranie, ~len na Ekonomskiot panstvoto na Makedonija (1954); Koncep- tojbite i pojavite na pazarot na
sovet na Vladata na SFRJ. Bil cija za dolgoro~niot regionalen razvoj stoki i uslugi i vlijanieto na
osnova~ i prv glaven i odgovoren na Makedonija (1974-75); Prostorno pla- merkite na ekonomskata politi-
urednik na sp. †Stopanski preg- nirawe vo Makedonija; Neramnomerniot ka; ekonomskite, strukturnite i
regionalen razvoj vo ekonomskata teori-
led#, prv pretsedatel na Nau~na- ja i praktika (1979); Naselenieto i op- tehni~ko-tehnolo{kite sostoj-
ta sekcija na Sojuzot na ekono- {testveno-ekonomskiot razvoj na SR bi; tekovnata ekonomska politi-
mistite na Jugoslavija, ~len na Makedonija do 2000 godina (1978–1980); ka vo oblasta na proizvodstvoto,
redaciskiot odbor na sp. †Ekono- Stopanskiot razvitok na Makedonija trgovijata, turizmot, ugostitel-
mist#, prv glaven i odgovoren me|u Prvata i Vtorata svetska vojna stvoto i zanaet~istvoto; siste-
(nedovr{en).
urednik na †Prilozi# na Oddele- mot i politikata na cenite na
nieto za op{testveni nauki vo LIT.: Nikola Uzunov, Pridonesot na proizvodi i uslugi; nadvore{no-
Kiril Miqovski za ekonomskata nauka i
MANU, glaven i odgovoren ured- makroekonomskata politika vo Makedo- trgovskoto rabotewe; energeti-
nik ili ~len na redakciski odbo- nija, MANU, Skopje, 2003. M. S. kata i drugi raboti utvrdeni so
ri na pove}e drugi spisanija zakon. Ministerstvoto za fi-
(†Na{ vesnik#, †Naroden glas#, MINDAK, Jolanta (Jolanta Min- nansii gi vr{i rabotite {to se
†Ilindenski pat#, †Scientia Yugos- dak) (Var{ava, Polska, 30.VI odnesuvaat na sistemot na finan-
lavica# i dr.). Avtor e na pove}e od 1952) ‡ polska slavistka i balka- sirawe; dano~niot i carinskiot
170 nau~ni i stru~ni trudovi – nistka, avtorka na niza statii za sistem; makroekonomskata poli-
knigi, u~ebnici, nau~ni proekti, makedonski balkanizmi. tika i politikata na razvoj na na-
monografii i statii objaveni vo BIBL.: Peryfrastyczne konstrukcje predykaty- cionalnata ekonomija; sistemot
brojni spisanija vo SFRJ. Pod wne z parafraz% przymiotnikow% (na materiale na banki, {tedilnici i drugi fi-
negovo rakovodstvo (mentor ili polskim, serbsko-chorwackim i macedovskim), nansiski posrednici; sistemot
Ossolineum 1983. Z. T.
~len vo komisija) mnozina ekono- na devizno rabotewe; javniot
misti se steknaa so diplomi za dolg; stokovnite rezervi i plat-
magisterska ili doktorska titu- niot promet i drugi raboti utvr-
la. Bil rakovoditel na brojni i deni so zakon. Ministerstvoto
zna~ajni nau~ni proekti (ili za zemjodelstvo, {umarstvo i
~len na rabotni timovi) od raz- vodostopanstvo gi vr{i rabo-
li~ni domeni. Negovata nau~no- tite {to se odnesuvaat na koris-
istra`uva~ka rabota e realizi- tewe na zemjodelskoto zemji{te,
rana vo pove}e oblasti na eko- {umite i drugite prirodni bo-
nomskata nauka i stopanskata gatstva; lovot i ribolovot; za{-
praktika (ekonomska teorija, titata na dobitokot i rastenija-
stopanska istorija, stopanski ta od bolesti i {tetnici; vodite;
sistem i ekonomska politika, hidromeliorativnite sistemi i
stopanski razvoj, regionalen raz- drugi raboti utvrdeni so zakon.
voj, naselenie i rabotna sila, Bla`e
Minevski Ministerstvoto za transport
razvoj na ekonomskata misla i i vrski gi vr{i rabotite {to se
sl.), no i vo odredeni neekonom- MINEVSKI, Bla`e (Gevgelija, odnesuvaat na patniot soobra}aj
ski oblasti (nacionalnata isto- 1. IV 1961) ‡ novinar, raska`uva~, i patnata infrastruktura; `e-
rija na Makedonija, sociologija- romansier i dramski pisatel. lezni~kiot soobra}aj i `elez-
ta, etnologijata, kulturata i dr.). Diplomiral na Interdiscipli- ni~kata infrastruktura; voz-
Dal pridones za razvojot na dis- narnite studii po novinarstvo na du{niot soobra}aj i vozdu{nata
ciplinite {to gi predaval na Univerzitetot †Sv. Kiril i Me- infrastruktura; telekomunika-
Ekonomskiot fakultet vo Skop- todij# vo Skopje. Raboti kako no- ciite i telekomunikaciskata in-
je, za sozdavaweto visokostru~ni vinar. Vo svojata proza Minevski frastruktura; stanbeno-komunal-
i nau~ni kadri od domenot na eko- se stremi za opredmetuvawe na nite raboti, ureduvaweto na pros-
nomijata, za razre{uvaweto na nefatlivata realnost. torot i upravuvaweto na grade`-
brojni problemi vo ekonomijata BIBL.: Solzi vo o~ite na tate, raskazi, no zemji{te vo sopstvenost na dr-
na SRM i na SFRJ, za afirmaci- Sk., 1984; Niski ve`bi, raskazi, Sk., 1988; `avata i drugi raboti utvrdeni
ja na makedonskata nacija i dr- Crniot perduv, roman, Sk., 1990; Ledno so zakon. Odredeno vlijanie vo
`avnosta na Makedonija, za raz- oko, raskazi, Sk., 1996; Treba{e da se slika- sferata na ekonomijata imaat i
me pred da se zamrazime, roman, Sk., 1998;
vojot i afirmacijata na MANU i Sezona za gluvarkite; Prikazna za treti- drugite ministerstva na Vlada-
na Univerzitetot, kako i na Eko- ot, roman, Sk., 2003. Site negovi drami se ta, no tie se nadle`ni za posebni
nomskiot fakultet vo Skopje, a objaveni vo knigata Biv{i lu|e, Sk., 2000. oblasti za koi se formirani (od-
kako eden od osnovopolo`nicite LIT.: Rade Siljan Zabraneta odaja, brana i za{tita, socijalna sfera,
na ekonomskata nauka vo Makedo- Skopje, 2004. P. Gil. obrazovanie, kultura, pravda,
nija po Vtorata svetska vojna zdravstvo, lokalna samouprava i
pridonel i za razvojot na ekonom- MINISTERSTVA OD OBLAS- sl.). Zna~itelno vlijanie vrz eko-
skata misla vo na{ata zemja. TA NA EKONOMIJATA. Za vr- nomijata imaat i odredeni sekre-
BIBL.: knigi i u~ebnici: Makedonskoto
{ewe na funkciite na dr`avnata tarijati (sektori) vo sostavot
pra{awe vo nacionalnata programa na uprava denes postojat 14 minis- na Vladata (za evropski integra-
KPJ (1919–1937),Skopje, 1962; Problemi terstva na Vladata na RM, a od cii, za stranski investicii, za
na teorijata i politikata na nedos- niv 4 se od oblasta na ekonomija- informati~ko op{testvo i dr.).
tatno razvienite podra~ja vo Jugosla- ta. Karakteristiki na minister-
955
M MINOVA-\URKOVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
956
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIOKAZI M
957
M MIRAS^IEV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
958
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIROVNI M
{uva na 15. XII 2003 g., koga bez- Solana, kako prva konkretna so-
bednosnata situacija vo dr`avata rabotka na NATO i EU, trae 6,
e celosno stabilizirana. odnosno, po prodol`uvaweto, 9
LIT.: Sa{o Dodevski, Prisustvo na me- meseci (31. III – 15. XII 2003) i
|unarodni vooru`eni sili vo Makedonija broi 487 ~lenovi, napolno uspe{-
vo tekot na XX vek, magisterski trud, na poradi toa {to ja ostvaruva
Skopje, 2004. T. Petr. klu~nata cel – ukinuvawe na pot-
rebata od ponatamo{no stransko
voeno prisustvo vo RM. Osnova
na Misijata e pismoto na visoki-
ot pretstavnik na EU za zaedni~-
ka nadvore{na i bezbednosna po-
litika Havier Solana do pretse-
Milica
Mirkulovska datelot na RM Boris Trajkovski
(20. III 2003), vo koe se navedeni
ski jazici. Kvalifikuvan bibli- nejzinite zada~i: obezbeduvawe
ograf, sostavuva~ na Prilog kon prisustvo vo oblastite na poten-
bibliografijata na makedonski- cijalna opasnost i etni~ka ten-
ot jazik 2 (2002) i 3 (2006) vo iz- zija; poddr`uvawe na monitorite
danie na MANU. na me|unarodnata zaednica i na
BIBL: Po~etok na dejstvo/sostojba ka- Od dobrovolnoto predavawe na oru`jeto
drugite me|unarodni pretstavni-
ko semanti~ka i gramati~ka kategorija od vojnicite na ONA vo operacijata
(vrz materijalot od makedonskiot i
†Su{testvena `etva# ci; povrzuvawe so vlastite, lo-
polskiot jazik), SLPMS, 10, Skopje 2000; MIROVEN PROCES NA NA- kalnite lideri i naselenieto i
(so S. Karolak) Inhoatiovna vidska kon- TO VO RM – zapo~nuva neposred- organizaciite na me|unarodnata
figuracija vo makedonskiot jazik, †Sla- no po potpi{uvaweto na Ohrid- zaednica, sovetuvawe na vlastite
via Meridionalis#, 3, Warszawa, 2000. Z. T. na RM za bezbednosni pra{awa.
skiot ramkoven dogovor (13. VIII
MIROVARENIE i osvetuvawe 2001) i vrz osnova na soglasnosta LIT.: Sa{o Dodevski, Prisustvo na me-
miro – eden od va`nite elementi na stranite na Ramkovniot dogo- |unarodni vooru`eni sili vo Makedonija
vo tekot na XX vek, magisterski trud,
na legitimitetot na sekoja avto- vor za pokanuvawe na NATO, EU, Skopje, 2004. T. Petr.
kefalna pravoslavna crkva. Ma- OBSE i drugi relevantni me|u-
kedonskata pravoslavna crkva, narodni akteri da go pottiknat, MIROVNI MISII NA NATO
kako avtokefalna, se zdobi so toa da go pomognat i da go olesnat VO RM – vkupno 3 misiii: †Su{-
pravo preku dobroto razbirawe i procesot na nadminuvawe na pos- testvena `etva#, pozicionirana
qubovta od Romanskata i od Bu- ledicite od vojnata vo 2001 g., na po pokana od RM do NATO (od
garskata pravoslavna crkva, od 14. VIII 2001 g. koga Severnoat- pretsedatelot Trajkovski (14. VI
koi e dobien blagoslov i sveto lantskiot sovet nosi odluka za 2001) do generalniot sekretar na
miro, kako poseben dar, koe, zaed- po~etok na operacijata za razo- NATO Xorx Robertson) na 22. VI-
no so miroto od Srpskata pravos- ru`uvawe †Su{testvena `etva#, II 2001 g. so mandat sobirawe na
lavna crkva {to go imala i go ko- odnosno Vladata na RM (15. VIII dobrovolno predadenoto oru`je i
ristela Makedonskata pravoslav- 2001) za rasporeduvawe na NATO municija od albanskite ekstremi-
na crkva, bilo izlieno vo miroto †Namenski sili `etva# vo RM i ti~ki grupi i negovo uni{tuvawe,
pri prvoto na{e mirovarenie i trae do 31. III 2003 g., koga EU go bez mo`nost za negovo nasilno od-
osvetuvawe miro vo Skopje (1971). prezema voeniot del od ve}e pos- zemawe. Ovaa misija ne e operaci-
Romanskiot patrijarh Justinijan tojnata misija na NATO †Sojuz- ja vo smisla na razdvojuvawe na za-
i Bugarskiot patrijarh Kiril na ni~ka harmonija#, so {to po~nuva vojuvani strani, tuku vo funkcija
delegacijata na Makedonskata sosema nova misija, voop{to prva na odr`uvawe i unapreduvawe na
pravoslavna crkva im dale sveto voena misija na EU †Konkordija#. vospostaveniot mir. Ja so~inuva-
miro od svoite crkvi, so poraka LIT.: Sa{o Dodevski, Prisustvo na me- at 4.500 vojnici, najmnogu od Bri-
do Poglavarot na Makedonskata |unarodni vooru`eni sili vo Makedonija tanija pod operativna komanda na
pravoslavna crkva Arhiepisko- vo tekot na XX vek, Skopje 2004. T. Petr. danskiot general Lange (prethod-
pot Dositej, pri osvetuvaweto na no visok voen pretstavnik na NA-
novoto miro da stavi od svetoto TO vo RM), od Glavniot brigaden
miro na nivnite crkvi, vo znak na {tab vo blizinata na Skopje.
edinstvo i ramnopravnost me|u Oficijalen kraj na misijata e 26.
crkvite i simbol na qubovta me|u IX 2001 g.; †Kilibarna lisica#, po-
jerarhijata i vernicite. zicionirana po pokana od RM do
LIT.: Stojan Jankovski, proto|akon, NATO (od pretsedatelot Trajkov-
Mirovarenie i osvetuvawe na Sveto mi- ski (18. IX 2001) do Robertson), na
ro, †Vesnik#, Slu`ben list na Makedon- 27. IX 2001 g. so mandat obezbeduva-
skata pravoslavna crkva, Skopje, 1971; Us- we dopolnitelna bezbednost na
tav na Makedonskata pravoslavna crkva, me|unarodnite nabquduva~i {to
Skopje, 1975. Rat. Gr. go nadgleduvaat sproveduvaweto
MIROVEN PROCES NA EU na Ramkovniot dogovor i vra}awe-
VO RM – prv miroven proces na to na makedonskite bezbednosni
EU, zamislen da trae 6 meseci, so Predavawe na komandata na †Konkordija# (30 IX 2003) sili na teritoriite {to prethod-
mo`nost za prodol`uvawe (od 31. no ne se pod nivna kontrola, vrz
MIROVNA MISIJA NA EU
III 2003), kako nadgradba i kraj na VO RM – prva misija na EU †Kon-
osnova na Odluka na Vladata na
mirovniot proces na NATO vo RM (27. IX 2001). Misijata broi
kordija# (Concordia), pozicioni- 1000 vojnici pod komanda na gene-
RM, po {to ne bi bilo potrebno rana po pokana od pretsedatelot
ponatamo{no me|unarodno voeno ralite Kerl (Germanija), Harm De
na RM Boris Trajkovski (17. I (Holandija), Kartero ([panija),
prisustvo. Mo`nosta za prodol- 2003) do visokiot pretstavnik na
`uvawe e iskoristena, procesot ^iwa (Italija), od [tabot vo
EU za zaedni~ka nadvore{na i Skopje. Oficijalen kraj na misi-
se prolongira za 3 meseci i zavr- bezbednosna politika Havier
959
M MIRONSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
jata e 14. XII 2002 g.; †Sojuzni~ka {ef na Oddelot za endokrinolo- na Mladoturskata revolucija,
harmonija#, pozicionirana isto gija i metabolizam. Vo 1959 g. e reformskata aktivnost bila zap-
kako i prethodnite dve na 16. XII nazna~en za direktor na Infek- rena, {to bilo oficijalizirano
2002 g., so mandat so operativni i tivnata klinika i za {ef na Ka- od Silite reformatorki (1909).
sovetodavni elementi karakte- tedrata po infektologija pri LIT.: Avstriski dokumenti za reform-
risti~ni za vtorata misija, ofi- Med. f. vo Skopje. Bil dekan i skata akcija na evropskite Golemi sili
cijalno zavr{ena na 31. III 2003 g., prodekan na Med. f. vo Skopje. vo Makedonija, predgovor i redakcija:
t.e. voeniot del e prepu{ten na Izvr{uval brojni op{testveni Mihajlo Minoski, Skopje, 2002; Avstri-
misijata na EU – †Konkordija#. ski dokumenti za istorijata na make-
funkcii. D. S.-B. donskiot narod, I (1905-1906), II, (1907-
LIT.: Sa{o Dodevski, Prisustvo na me- 1908), redakcija i komentar: Dan~o Zog-
|unarodni vooru`eni sili vo Makedonija MIRC[TEGSKA PROGRAMA rafski, Skopje, 1977; 1981; Gligor Todo-
vo tekot na XX vek, magisterski trud, ZA REFORMI VO MAKEDO- rovski, Makedonskoto pra{awe i refor-
Skopje, 2004. T. Petr. NIJA (1903‡1908). Ilindensko- mite vo Makedonija (Od diplomatskata
to vostanie gi prisililo evrop- istorija na makedonskiot narod), Skop-
skite golemi sili da se anga`i- je, 1989. M. Min.
Mirko
Mironski
960
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIR^EVSKI M
961
M MISIJATA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
962
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MISIRKOV M
Prvata nau~noistra`uva~ka rabota Pismo na pretsedatelot na TMOK vo SPb. Molba na Misirkov so Programata Pismo na Misirkov na jazikot ido
na Misirkov (†@ivaÔ starina#,1898) Misirkov do VMOK vo Sofija (1902) za spisanieto †Vardar# (1904) vo sp. †Mondo# vo Stokholm (1924)
963
M MISIRKOVA-RUMENOVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
964
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MITKOV M
965
M MITREV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
urbanisti~ki plan na stariot del ot univerzitet †Sv. Kiril i Meto- {trajkovi vo Veles pred vojnata,
od gradot Ohrid (1967). Ja rakovo- dij# (1974–1976). Redoven ~len na ~len na SKOJ (od 1938), na KPJ
del izrabotkata na Prostorniot MANU e od osnovaweto (18.VI – II (od 1940), a na MK na KPJ za Ve-
plan na Makedonija (1982). Kr. T. 1967). Eden e od osnovopolo`ni- les (od 1941). Vo negovata ku}a
cite i nekolku pati pretsedatel (oktomvri 1941) e otpe~aten pr-
na DPM. Bil i ~len na Sojuznata viot broj na ilegalniot vesnik
uprava na Dru{tvoto na pisateli- †Naroden bilten#. Vo 1941 g. pre-
te na Jugoslavija, kako i pretseda- minal vo ilegalstvo, a vo april
tel na Sojuzot na slavisti~kite 1942 g. zaminal vo partizani. Bil
dru{tva na Jugoslavija komesar na Vele{kiot NOPO.
(1961–1963), ~len na Nacionalni- Zaginal pri predvremena eksplo-
ot komitet na jugoslovenskite zija na nagazna mina za diverzija
slavisti, potpretsedatel na Jugos- na germanski voz.
lovenskiot odbor na Me|unarod- LIT.: Vele{ki partizanski odred 1942,
niot komparatisti~ki kongres i Skopje, 1999; \or|i Malkovski, Prilog
~len na Redakcijata za istorija na kon biografijata na revolucionerot
jugoslovenskite kni`evnosti. Dimko Mitrev, GINI, XXVI, 1, Skopje,
1982. \. Malk.
Dimitar Bil ~len na Institutot za nacio-
Mitrev nalna istorija i na Redakcijata na
Istorijata na makedonskiot na-
MITREV, Dimitar Anastasov rod (1969). D. M. e kni`even kri-
(Dede-Aga~, Grcija, 14. H 1919 – ti~ar so konzistenten realisti-
Ohrid, 24. II 1976) – literaturen ~en stav. Ja brani dosledno uni-
kriti~ar i teoreti~ar, univerzi- verzalnosta na poetikata na rea-
tetski profesor, antologi~ar, lizmot i gi vospostavuva bazi~ni-
polemi~ar i istoriograf. Osnov- te odrednici na noviot kreativen
no obrazovanie i progimnazija za- realizam, a so toa i na kni`evna-
vr{il vo Trgovi{te, a gimnazis- ta kritika zasnovana vrz negovite
ko vo [umen (Bugarija). Vo Sofi- na~ela. Toj e i eden od na{ite naj-
ja se zapi{uva na studii po pravo. bele`iti istoriski misliteli.
Visokoto obrazovanie go zavr{u- Napi{a zna~ajni stranici za ne-
va po doa|aweto vo Makedonija na koi klu~ni nastani i li~nosti od @an
Filozofskiot fakultet vo Skop- Mitrev
makedonskata politi~ka i kul-
je (na Grupata po filozofija). turna istorija. Dobitnik e na MITREV, @an Kostadinov
Kako gimnazijalec, a potoa i kako brojni dr`avni i me|unarodni ([tip, 11. VI 1961) ‡ kardiohi-
student, u~estvuva vo rabotata na nagradi i priznanija. rurg. Diplomiral na Med. f. vo
ilegalnite marksisti~ko-leni- Skopje (1985). Kako lekar po op-
DELA: Pirinska Makedonija vo borba za
nisti~ki kru`oci vo Bugarija i e nacionalno osloboduvawe (1950); Vapca- {ta praktika rabotel vo [tip do
aktivist na makedonskite emig- rov (habilitacionen trud, 1954); Krite- 1988. Od 1988‡90 vo Zagreb speci-
rantski dvi`ewa. ^len e na Ma- rium i dogma (1956); Minato i litera- jalizira i zavr{uva postdiplom-
kedonskiot literaturen kru`ok tura (1958); B.K.P. i Pirinska Makedo- ski studii. Od 1990 do 1992 g. rabo-
vo Sofija (1939–1942). Zaedno so nija (1960); Ogledi i kritiki (1969); Iz-
brani dela vo 7 toma (1970); Antologii: ti vo Germanija. Vo 1992 g. na Med.
Nikola J. Vapcarov e sorabotnik Antologija na makedonskata lirika (so f. vo Skopje polo`il specijalis-
i redaktor na progresivniot ne- B.Koneski, 1951); Povoeni makedonski po- ti~ki ispit po op{ta hirurgija.
delen vesnik †Literaturen kri- eti (1960); Antologija na makedonskata Od 1993 do 1999 g raboti na kardi-
tik# (1941). ^len e na BKP (1941), revolucionerna poezija (1974); Antolo- ovaskularni kliniki vo pove}e
a od septemvri 1944 g. e ~len na gija savremene makedonske poezije (1977). gradovi vo Germanija i edna godi-
KPM. U~estvuva vo NOB vo bri- LIT.: Dimitar Mitrev, ^in i delo, na vo [vajcarija. Od 1999 do 2001 e
gadata †Goce Del~ev# (septemvri Priredil Miodrag Drugovac. Sk., 1981; Ge- direktor na Kardiohirur{kiot
1944). Raboti vo Agitprop na Bre- orgi Stardelov, Makedonska kni`evnost,
8. Svetovi, Sk., 2000; Dimitar Mitrev, oddel pri CVZU vo Skopje. Od
galni~ko-strumi~kiot korpus i @ivo delo. Izbor, prireduvawe i predgo- 2002 g. e direktor na Spec. bolni-
go ureduva organot na Narodnoos- vor Katica ]ulavkova, Sk., 2004. G. St. ca za kardiohirurgija †Filip
loboditelniot front vo [tip Vtori# vo Skopje. Vo 2002 e izbran
†Bregalni~ki glas# (1944–1945). za akademik na Akademijata †Pla-
Se preseluva vo Skopje i raboti ton#. Publikuval i prezentiral
kako urednik na Kulturnata rub- nad 150 stru~ni trudovi. Sl. M. P.
rika na v. †Nova Makedonija#
(krajot na 1945–1947). Ja zavr{uva MITREVA, Ilinka (Skopje, 11.
Novinarskata {kola vo Belgrad II 1950) – filolog, univ. profe-
(1946) i se zanimava so ureduva~ka sor po francuska literatura
rabota vo razni vesnici i spisa- (Filolo{ki fakultet †Bla`e
nija (†Edinstvo#, †Nova Makedo- Koneski#, Skopje); ~len na
nija#, †Nov den#, †Sovremenost#). SDSM (1991-); pratenik vo Sob-
Pomo{nik-direktor e na Radio ranieto na RM vo tri sostavi
Skopje (1948–1950). Gi izvr{uval (1994–2002); pretsedatel na Ko-
i funkciite ~len na Vrhovniot mitetot za nadvore{na politika
Dimko (1994–1998); {ef na delegacijata
sud (1945) i pomo{nik-javen obvi- Mitrev
nitel (vtorata polovina na 1946 na Sobranieto na RM vo CEI;
do proletta na 1947). Kako redo- MITREV, Dimko Trajkov (Veles, {ef na parlamentarnata grupa
ven profesor na Filozofskiot 1919 – Veles, 10. XII 1942) – revo- na RM za sorabotka so Evropski-
fakultet vo Skopje predava teo- lucioner, organizator na NOB ot parlament (1994–1998); minis-
rija na literaturata. Bil dekan vo Veles, borec na NOPO †Dimi- ter za nadvore{ni raboti vo Vla-
na Filozofskiot fakultet tar Vlahov# (od april 1942). Bil data na RM vo dva mandata (31. V–
(1959–1963) i rektor na Skopski- organizator na rabotni~ki 30. XI 2001 i 2002–2006).
966
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MITREVSKI M
967
M MITREVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
968
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIFTARI M
problematika i realiziral pove- na srpski jazik pove}e dela od L. LIT.: P. P. KarapetrovÍ, Sbirka otÍ sta-
}e stanbeni kompleksi, stanbeni Leonov, A. Tolstoj, ^ehov, Dosto- tii, Sr‹decÍ, 1898, 91; St. ^ilingirovÍ,
MithadÍ pa{a i zemed‹lskit‹ klasi, So-
zgradi i individualni ku}i. Poz- evski i od drugi ruski pisateli. fiÔ, 1942; † Kiril Patriarh BÍlgarski, Ek-
na~ajni realizacii: Eurotel vo BIBL.: Istorija srpske {tampe u Sta- zarh Antim (1816&1888), SofiÔ, 1956, 550;
Struga (1981); stanbeni kuli roj Srbiji i Makedoniji, Skopqe, 1932; Joseph von Hammer, Historija turskog (osman-
†Tri biseri# vo Skopje (1982); Ruski pisci. Skice iz `ivota i delat- skog) carstva, 3, Zagreb, 1979. Bl. R.&Sv. [.
stanben blok na bul. †Partizan- nosti, Skopqe, 1934; Pu{kin kod Srba,
Skopqe, 1937; Metodika nastave ruskog MI]I], Zagorka (Obrenovac,
ski odredi# vo Skopje (1986); Vi- jezika, Beograd, 1963 i dr. 17. X 1903 – Belgrad, 27. VIII 1982)
la †Marko# vo Skopje (1995, za ko- LIT.: Miodrag Drugovac, Istorija na ‡ doktor po filozofija, univer-
ja ja dobi Golemata nagrada na makedonskata kni`evnost, XX vek, Skop- zitetski profesor. Diplomirala
SAM). Kr. T. je, 1990. S. Ml. na Filozofskiot fakultet vo
MITROFAN ‡ ohridski arhie- Belgrad. Filozofskoto obrazo-
piskop (1614). Spomnat e vo gramo- vanie go prodol`ila vo Berlin i
tata na carigradskiot patrijarh Frajburg kaj pro~ueniot filo-
Timotej II (juli 1614) za imotite vo zof E. Huserl, kade {to ja izra-
stavronikitskiot manastir vo botila doktorskata disertacija.
Serskata eparhija. Otkako bil Doktorirala na Filozofskiot
razre{en, verojatno `iveel vo Ca- fakultet vo Belgrad (1934). Na
rigrad, kade {to u~estvuval na so- Institutot za filozofija vo
borot za razre{uvaweto na patri- Skopje rabotela od 1954 do 1972
jarhot Kiril Lukaris (12. IV 1623). g., koga zaminala vo penzija; gi
LIT.: Ivan Snegarov, Istorix na Oh- predavala predmetite logika i
ridskata arhiepiskopix, t. 2. Ot pada- istorija na filozofijata.
Jordan neto $ pod turcite do nejnoto uni]o- BIBL.: Fenomenologijata na Edmund Hu-
(Dan~o) `enie (1394-1767), Sofix, 1931; Jovan serl (Fenomenologija Edmunda Huserla),
Mitrovski
Bel~ovski, Hronolo{ki spisok na pogla- Belgrad, 1937; Germanska klasi~na filo-
MITROVSKI, Jordan (Dan~o) varite na Ohridskata arhiepiskopija zofija, Skopje, 1958; Uvod vo logikata,
(patrijar{ija), †Godi{en zbornik# na Bo- Skopje, 1961; Sovremenite gra|anski fi-
(Kumanovo, 7. I 1924) ‡ dramski goslovski fakultet †Sveti Kliment Oh- lozofi za marksizmot, Skopje, 1976.
akter, operski pevec, bas i oper- ridski#, kn. 8, Skopje, 2002, 71‡72. S. Ml. LIT.: Filozofski fakultet 1946–1976,
ski re`iser. Vo MNT raboti od Skopje, 1976, 72‡73; Z. MiÊiÊ, Fenomeno-
1947 do 1963 i od 1965 do 1981 g.. MITHAD-PA[A, Ahmed Mithad logija Edmunda Huserla, Pred. Eugen
Vo po~etokot e nositel na poma- (Love~, Bugarija, 18. H 1822 & He- Fink, Novi Sad, 1988. V. Panz.
li dramski ulogi, a od 1950 oper- xir, Jemen, 8. V 1884) & osmanlis-
ski solist so pozna~ajni ostvaru- ki reformator, dr`avnik i kon-
vawa: Sarastro (Vol{ebnata stitucionalist, ideolog na Mla-
flejta), Don Bazilio (Sevilski- doturskoto dvi`ewe. Nekolku go-
ot berber), Kru{ina, (Prodade- dini prestojuval vo Zapadna Ev-
na nevesta), ^ang (Zemja na nas- ropa i se zapoznal so parlamentar-
mevkite), Sulejman (Nikola [u- noto ureduvawe i so lokalnata sa-
bi}-Zrinski), kako i ulogata na mouprava. Po steknuvaweto na dr-
Goce vo izvedbata na istoimenata `avnoto zvawe pa{a stanal uprav-
prva makedonska opera (1954). Ka- nik na Skopje i Prizren (1860),
ko re`iser, po dvegodi{noto uso- tri godini go sproveduval tanzi-
vr{uvawe i rabota vo Zagrepska- matskiot sistem vo Ni{ (1861&
ta opera (1963–1965), na operska- 1864), potoa bil valija na Dunav-
ta scena na MNT realiziral po- skata oblast vo Ruse (1867&1871) i
Osman
ve}e od 15 premieri i obnovi na na Solunskiot vilaet (1872), a dva- Miftari
operite: Ilinden, Karmen, Kava- pati i velik vezir na Osmanlis-
lerija rustikana, Kuzman Kapi- koto Carstvo (31. VII 1872 & 19. H MIFTARI, Osman (s. Vidu{e,
dan, Knez Igor, Faust, Taka pra- 1872 i 20. XII 1876 & 5. II 1877), koga Gostivarsko, 15. V 1915 ‡ Skopje,
vat site, Maliot princ, Car go vovel i prviot Ustav, no po pre- 2000) ‡ pravnik. Ja zavr{il Veli-
Samuil. F. M. vratot e uapsen i umira (ubien?) kata medresa vo Skopje (1936), a
na zato~enie vo Jemen. Vo tekot na potoa diplomiral na Pravniot
MITROPAN, Petar (Orel, Ru- Vtorata unija vo Makedonija krat- fakultet vo Belgrad (1940). Vo
sija, 14. VIII 1893 ‡ Belgrad, 1988) ko vreme bil valija vo Solun (3. vremeto na NOB izvesno vreme
– preveduva~ i univerzitetski XI 1873 & 11. II 1874) i se zalagal bil vo logor vo Pri{tina. Po Os-
profesor. Diplomiral na Kated- za ramnopravnost na narodnostite, loboduvaweto bil pretsedatel na
rata za slavistika na Filozof- ubeduvaj}i gi makedonskite dejci Okru`niot odbor na NFM i pove-
skiot fakultet vo Moskva. Bil †deka tie ne se Bugari, tuku Ma- renik za finansii na Okru`niot
profesor vo U~itelskata {kola kedonci; deka tie se narod pose- naroden odbor vo Skopje, potoa su-
vo Skopje, urednik na skopskoto ben od bugarskiot, kako {to se do- dija vo Vrhovniot sud na NRM
spisanie za nauka i kni`evnost ka`uvalo i od nivniot jazik (na- (1947/51), pretsedatel na Okru`-
†Ju`ni pregled# i lektor po ru- re~je), koj{to ne e kako bugarski- niot sud i pretsedatel na Narod-
ski jazik i literatura na Filo- ot, deka dobro }e storat ako se od- niot odbor na Op{tinata Gosti-
zofskiot fakultet vo Skopje delat od Bugarite vo Dunavskata i var (1951/60), pretsedatel na Oko-
(1931–1941). Visoko ja vrednuval Odrinskata oblast (Mizija i Tra- liskiot komitet na SSRNM i
pojavata na osnovopolo`nicite kija) i deka, na takov na~in, tie sekretar na Okoliskiot komitet
na makedonskata dramska litera- }e si imaat i svoja samostojna crk- na SKM vo Tetovo, ~len na Iz-
tura. Po Vtorata svetska vojna va, obnovuvaj}i im se Ohridskata vr{niot sovet na SRM (1963/7),
bil ~len na Zdru`enieto na pre- arhiepiskopija, i u{te nekoi dru- naroden pratenik vo Republi~ki-
veduva~ite, ~len na Pen-klubot i gi takvi raboti#, pa so toa se zala- ot sobor na Narodnoto sobranie
sorabotnik na Izdava~koto pret- gal i †za obosobuvawe na edna nova na NRM (1953-1957), naroden pra-
prijatie †Rad#. Prevel od ruski etni~ka oblast# (P. Karapetrov). tenik vo Narodnoto sobranie na
969
M MIHAIL MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
SFRJ, ~len na Glavniot odbor na LIT.: Ratomir Grozdanoski, Mihail Ar- Skopje (1967), a doktoriral na
SSRNM i na Sojuzniot odbor na hiepiskop Ohridski i Makedonski, Skop- PMF vo Zagreb (1978), kako prv
je, 1994. Rat. Gr.
SSRNJ, ~len na CK na SKM, ~len doktor po seizmologija od Make-
na postojaniot del na Konferen- MIHAIL VIII Paleolog (1224– donija. Redoven prof. i poznat
cijata na SKM, pretsedatel na 1282) – nikejski i vizantiski im- nau~nik od oblasta na in`ener-
Vrhovniot sud na SRM (1967/75) i perator (1259–1282), vojskovodec, skata seizmologija. Avtor e na
sudija na Ustavniot sud na SRM osnova~ na dinastijata na Paleo- preku 500 nau~ni i stru~ni tru-
(1975/84). Bil odgovoren urednik lozite. Go likvidiral Latinsko- dovi, publikovani vo zemjata i vo
na zbornikot †Zbirka na sudski to Carstvo i ja obnovil Vizanti- stranstvo. U~estvuval na golem
odluki na Vrhovniot sud na Ma- ja (1261). Ja sklu~il i ja potpi- broj nau~ni sobiri. Bil pretse-
kedonija# (Skopje, 1975). {al Lionskata unija (1274) za datel na Zaednicata za seizmolo-
BIBL.: Ne vpregnuvaa kako dobitok, obedinuvawe na crkvata pod vr- gija na SFRJ i ~len na pretseda-
†Okovani vo prangi#, Skopje, 1981, hovna vlast na papata. Unijata ne telstvata na pove}e internacio-
191–196. S. Ml. bila prifatena vo Vizantija. Gi nalni asocijacii. Bil ~len na
MIHAIL (XI v.) – strateg na te- porazil Epircite vo klisurite Senatot na UKIM. Nositel e na
mata Pelagonija vo vremeto na zapadno od Voden (1257), na povik pove}e dr`avni i nau~ni prizna-
ohridskiot arhiepiskop Teofi- na Akropolit se probil do Pri- nija i nagradi. K. Tal.
lakt, sin na Polieukt. Se spome- lep, no nabrgu moral da se povle-
nuva vo edno nedatirano pismo na ~e kon Voden za da go spre~i pro-
Teofilakt, isprateno do pelago- dorot na Epircite kon Solun.
niskiot episkop. Stanal strateg LIT.: D. J. Geanakoplos, Emperor Michael Pa-
na pelagoniskata tema. Bil bla- laeologus and the West 1258–1282, Cambridge,
goroden po du{a i poznat po sla- Massachusetts, 1959. K. Ax.
vata na tatko mu. MIHAIL DEVOLSKI (XI–XII
LIT.: B. Panov, Teofilakt Ohridski ka- v.) – episkop na Devolskata epar-
ko izvor za srednovekovnata istorija na hija na Ohridskata arhiepisko-
makedonskiot narod, Skopje, 1971. K. Ax.
pija i hroni~ar. Vo 1118 g. izvr-
{il 66 dopolnuvawa kon Hroni-
kata na Joan Skilica od vtorata
polovina na XI v. {to se odnesu- Gordana
vale na periodot me|u 976 i 1057 Mihailova-
Bo{nakoska
g., za nastanite vo Samuilovoto
Carstvo i za toga{nite sostojbi MIHAILOVA-BO[NAKOS-
vo Ohridskata arhiepiskopija. KA, Gordana (Bitola, 1 IX 1940) –
LIT.: Cv. Grozdanov, Portreti na sve- poetesa, raska`uva~ka, romansi-
titelite od Makedonija od IX-XVIII vek, erka, eseistka i preveduva~ka. Ra-
Skopje, 1983, 146. I. Vel. botniot vek go minala kako ured-
MIHAIL KRATOVSKI (Kra- nik vo Makedonskata televizija.
tovo, krajot na XVI v. – Sveta Go- BIBL.: stihozbirki: Vremeto go nema,
Arhiepiskop
ra, 1669) – kratovsko-{tipski Sk., 1965; Pisma, Sk. 1974; Vleguvawe vo
Mihail Delta, Sk. 1981; Nordiski qubovnici, Sk.,
(Metodi Gogov) mitropolit, pate{estvenik, le- 1993; Wujorkson, Sk., 1993; Planini od kar-
MIHAIL, arhiepiskop (Meto- topisec i kulturno-prosveten de- tonski kutii, Sk., 1997; Poraki na dale-
ec, sin na kratovskiot knez Ni- ~inite, Sk., 2001; Tolkuvawe na moreto,
di Gogov) (Novo Selo, [tip, 20. Sk., 2008; izbor poezija: Vo soni{tata na
V 1912 – Skopje, 6. VII 1999). Za- kola Boi~ik. Vo 1647 g. se zamo-
na{il i go dobil mona{koto ime mirnite mom~iwa (na albanski), Sk., 2000;
vr{il Bogoslovija vo Bitola, Beskone~noto, Sk., 2008; raskaz: Bosfor-
Bogoslovski fakultet vo Bel- Mihail. Vo 1648/49 g. stanal mit- sko leto, Sk., 1984; roman: Potraga po
grad i Filozofski (arheologija ropolit Banski, Kratovski i prikazna, Sk., 2001. Bl. R.
i istorija na umetnosta) vo [tipski. Kon sredinata na XVII
Skopje. Bil verou~itel i sve{- v. zaminal na Sveta Gora. Presto-
tenik vo [tip i vo Skopje i me- juval i vo Rusija (dobil darovna
|u prvite misioneri vo Avstra- gramota za Lesnovskiot manastir
lija. Po vra}aweto bil profe- i starope~ateni bogoslu`beni
sor i rektor vo Bogoslovijata vo knigi), vo Moldova, Romanija,
Skopje i profesor, prodekan i Srbija, Palestina i vo Erusalim.
dekan na Bogoslovskiot fakul- Ostavil letopisni bele{ki po
tet; mitropolit Povardarski. rakopisnite knigi. Negovi mo{-
Prevel del od Biblijata na ma- ti se ~uvaat vo }elijata †Sv. Ni-
kedonski jazik, poliglot i avtor kola# na Kareja.
na pove}e u~ebni pomagala na LIT.: M. Georgievski, Patopisnata i
letopisnata literatura vo Makedonija
Fakultetot. Za poglavar na Ma- so poseben osvrt za Arsenij Solunski od
kedonskata pravoslavna crkva XIV i Mihail Kratovski od XVII vek, Del~o
bil izbran na 4. XII 1993 g., zapa- Spektar, br.13, Skopje, 1989, 37-46; I. Ve- Mihajlov
meten po besedite kako darovit lev, Duhovnata i kni`evnata dejnost na
Mihail Kratovski sogledani preku iz- MIHAJLOV, Del~o (Skopje, 27.
crkoven orator i mudrec. Nego- XI 1947) ‡ karikaturist, re`iser
voto prisustvo vo elektronskite vornoto gradivo, †Balcanoslavica#, br.32-
33, Prilep, 2003, 169-179. I. Vel. na animiran film, animator,
i pe~atenite mediumi napravi ilustrator. Diplomira na Arhi-
MPC da izleze od izolacijata MIHAILOV, Vladimir (Bel- tektonskiot fakultet vo Skopje
{to $ ja nametna vlasta vo pora- grad, 27. IV 1939) – grade`en in- (1974). Raboti vo Studioto za
ne{niot period. Be{e arhipas- `ener od oblasta na in`enerska- animiran film na †Vardar
tir so evangelsko smirenie, so ta seizmologija. Diplomiral na film# (1975-1984), kade {to go
apostolska doslednost i so Sve- Grade`niot fakultet vo Skopje sozdava i svojot prv animiran
tiklimentov samopregor. (1963). Magistriral vo IZIIS, film †Homo Ekranikus# (1977).
970
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIHAJLOV M
Kako samostoen avtor ima reali- tite. Vo vremeto na negovoto ra- MIHAJLOV, Ilija (Veliko Tr-
zirano {est animirani filma. kovodewe na Organizacijata vo novo, Bugarija, 29. V 1907 –
Nazna~en za direktor na Inter- Pirinskiot del na Makedonija Belgrad, 15. VIII 1973) – redoven
nacionalniot festival na film- vospostavil, so soglasnost od bu- profesor na Zemjodelsko-{umar-
skata kamera (1996-2000). V. Masl. garskata dr`ava, paralelna polu- skiot fakultet vo Skopje, specija-
oficijalna vlast, pretvoraj}i go list za oblasta ureduvawe na {u-
MIHAJLOV, Dragan (Skopje, 2. I vo svoja voena i finansiska baza. mite i za predmetite ureduvawe na
1949) – red. prof. na ETF vo Del od sobiranite sredstva name- {umite i dendrometrija. Diplo-
Skopje. Doktoriral na oddelot za nil za materijalna pomo{ na si- miral na Zemjodelsko-{umarski-
biokibernetika na ETF vo Qub- roma{nite, so kujni za besplatni ot fakultet vo Sofija (1930), kade
qana (1979). Rabotel vo Matema- obroci za bezimotnite, za izgrad- {to e izbran za asistent (1933).
ti~kiot institut so numeri~ki ba na u~ili{ta, bolnici, poprav- Doktoriral na Zemjodelsko-{u-
centar (1973–1983). Od 1983 na ka na lokalni pati{ta, stipen-
ETF vo Skopje. Prestojuval na marskiot fakultet vo Zagreb
dii za siroma{nite u~enici i (1939), a podocna rabotel vo Vr-
Univerzitetot vo Zagreb (1974) i studenti i dr. Se anga`iral i za
vo Qubqana (1978) i na oddelot hovnata stopanska komora vo So-
dodeluvawe zemja i materijalna fija (1944–1947). Eden od prvite
za biomatematika na Univerzite- pomo{ na bezimotnite makedon-
tot na Kalifornija, Los Anxeles profesori na Zemjodelsko-{u-
ski begalci. Primenil nova stra- marskiot fakultet vo Skopje po
vo SAD (1984/85). Oblasti na in- tegija vo borbata na VMRO: izve-
teres: aplikativen softver, kom- negovoto formirawe (1947). Is-
duvawe teroristi~ki akcii i taknat i poznat nau~en rabotnik
pjuterska grafika, multimedija i atentati so tn. †trojki# i †petor-
biokibernetika. Objavil golem na doma{en i na me|unaroden
ki#. Odr`uval bliski odnosi so plan. Avtor e na prviot u~ebnik
broj trudovi i u~estvuval i rako- Vladata na Bugarija, a imal pod-
vodel golem broj nau~ni i stru~- po †Dendrometrija# za studenti-
dr{ka i materijalna pomo{ i od te od oblasta na {umarstvoto vo
ni proekti. Nagraden e za najdo- Italija. Po 19-majskiot prevrat
bar trud po biokibernetika na Makedonija (1953), kako i na
i zabranata na VMRO (1934) bil †Ureduvawe na {umite#, I (1961)
ETAN. Dr. M. tajno prenesen vo Turcija (ofi- i II (1963) del. Objavil pove}e od
cijalno emigriral), a ottamu za- 60 nau~ni trudovi. Al. And.
minal vo Polska (1938). Vo Vto-
rata svetska vojna prestojuval vo
Zagreb (kaj A. Paveli}) i sorabo-
tuval so germanskite voeni slu`-
bi. Pred krajot na vojnata, so pod-
dr{ka na Germancite, do{ol vo
Makedonija (Skopje, sept. 1944)
so zada~a da formira kvislin-
{ka nezavisna makedonska dr`a-
va, no ne nai{ol na poddr{ka. Po
kapitulacijata na Germanija
emigriral vo Avstrija, potoa vo
Ivan (Van~o) Italija (Rim), od kade {to odr-
Mihajlov
`uval vrski so MPO. Po~inal vo
Mile
MIHAJLOV, Ivan (Van~o) (No- Rim. Avtor e na spomeni vo ~eti- Mihajlov
vo Selo, [tipsko, 26. VIII 1896 – ri toma i drugi publikacii.
Rim, 5. IX 1990) – rakovoditel na BIBL.: Izbrani proizvedeniÔ, I–IV, So- MIHAJLOV, Mile (s. Lazaropo-
VMRO. Se {koluval vo [tip, fiÔ, 1993. le, 1. X 1936) ‡ nau~en sovetnik i
Solun i Skopje, kade {to zavr- LIT.: Zoran Todorovski, VMRO 1924– redoven profesor vo Institutot
{il gimnazija (1915). Po Prvata 1934, Skopje, 1997. Z. Tod. za nacionalna istorija, vo penzi-
svetska vojna studiral pravo na ja. Diplomiral na Filozofskiot
Univerzitetot vo Sofija, bil MIHAJLOV, Ilija (Veles, 1912 fakultet (grupa istorija) vo
eden od osnova~ite i prv pretse- – Skopje, 1995) – agroekonomist. Skopje (1962) i doktoriral so te-
datel na Studentskoto dru{tvo Osnovno u~ili{te zavr{il vo mata †Voenozadninskite organi
†Vardar#. Po pristapuvaweto vo Veles, gimnazija vo Negotin Kra- vo tekot na Narodnoosloboditel-
VMRO bil sekretar na T. Alek- ina, Srbija (1932). Diplomira na nata vojna vo Makedonija 1941 ‡
sandrov, punktov na~alnik za So- Zemjodelsko-{umarskiot fakul- 1945 godina# (1988). Negovata po-
fija, a po ubistvoto na T. Alek- tet vo Zemun (1938). Organizira tesna specijalnost e istra`uva-
sandrov bil ~len na CK na VMRO otvorawe na zemjodelsko u~ili{- weto na Makedonija vo vremeto
(1925), reizbran i po ubistvoto te vo Bitola (1945), kade {to bil na Vtorata svetska vojna ‡ NO-
na A. Protogerov (1928). Dejstvu- i direktor. Vo nastavniot proces AVM, prvin vo Oddelenieto za
val za obedinuvawe i nezavisnost na Zemjodelsko-{umarskiot fa- memoari i Referatot za biogra-
na Makedonija, no kako bugarska kultet vo Skopje e vklu~en od fii (1967‡1980), a potoa vo Odde-
zemja (so bugarsko mnozinsko na- 1948 g. po predmetot organizacija lenieto za periodot na NOB i
selenie). Nezavisnosta na Make- na zemjodelskoto proizvodstvo. Revolucijata i socijalisti~kata
donija ja gledal od politi~ki i Izbran e za docent (1952); habi- izgradba (1981)
dr`avni celi, a ne od nacionalni litira (1958); stanuva vonreden BIBL.: Voenozadninskite organi vo Na-
potrebi na makedonskiot narod. (1959) i redoven profesor (1965). rodnoosloboditelnata vojna na Makedo-
Penzioniran e vo 1978 g. Bil de- nija (1941‡1945), Skopje, 1992; †Naroden
Na Pirinskiot del na Makedoni- glas#(1941‡1943), Skopje, 1990, (so kore-
ja gledal kako na osnovno jadro – kan na Zemjodelsko-{umarskiot daktori); Prvata Vlada na Makedonija.
†Piemont# za obedinuvawe na fakultet (1965/67), a vo pove}e Dokumenti, II, 1, Skopje, 1995, 1-25 (so ko-
drugite delovi na Makedonija. mandati ja rakovodel Katedrata redaktori).
Bil privrzanik na individualen za ekonomika i organizacija. Ob- LIT.: 50 godini Institut za nacional-
teror, prezemal teroristi~ki javil 60-tina nau~ni i stru~ni na istorija 1948‡1998, Skopje, 1998, 134‡
akcii za likvidacija na oponen- trudovi. Dr. \o{. 135. S. Ml.
971
M MIHAJLOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
972
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MIHAJLOVSKI M
973
M MIHAJLOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
strana#); Koce (†Demonot od De- tra`uva~ i nau~en sovetnik vo hrvatska poezija, koja so bogat po-
bar maalo#). R. St. Institutot za sociolo{ki i po- etski re~nik, so nova metaforika
liti~ko-pravni istra`uvawa vo i so uverlivi zborovi govori za ne-
Skopje (1966‡1993). Izbran za su- posrednite problemi na sekojdnev-
dija vo Ustavniot sud na RM jeto. Iskren e i uverliv koga pee za
(1994‡2003). Od 2005 g. e redoven li~nite i socijalnite motivi, is-
profesor po ustavno pravo na Fa- to kako i koga tretira slo`eni
kultetot za op{testveni nauki vo filozofski temi. Dobitnik na
Skopje. Objavil pogolem broj tru- Zlatniot venec na SVP vo 2002 g.
dovi od oblasta na izbira~koto BIBL.: Kamerna muzika, 1954; Pat vo ne-
pravo i politi~kiot sistem. postoewe, 1956; Dare`livo progonstvo,
BIBL.: Stojmen Mihajlovski, Izbornite 1959; Godi{no vreme, 1961; Poslednata
subjekti vo izborniot proces, Skopje, ve~era, 1969; Tivki kladi, 1985; Kadifena
1972; Efikasnosta na politi~koto od- `ena, 1993; Akordeon, 2000.
lu~uvawe, Skopje, 1991. Sv. [. LIT.: G. Todorovski, Poetot ~udotvorec,
†Poezija#, SVP, Struga, 2002. P. Gil.
Miho
Mihajlovski MIHANOVI], Antun (Antun Mi-
MIHAJLOVSKI, Miho (Ki~e- hanovic) (Zagreb, Hrvatska, 10. VI
vo, 1915 ‡ Skopje, 2003) ‡ elektro- 1796 – Novi Dvori, Hrvatska, 14.
mehani~ar, naroden heroj od XI 1861) – predvesnik na hrvatska-
NOB. Do Aprilskata vojna rabo- ta nacionalna prerodba, poznat
tel na Zemunskiot aerodrom, a kolekcioner na starite slovenski
potoa se vratil vo rodniot grad i rakopisi. Vo svojstvo na avstriski
se vklu~il vo podgotovkite za konzul prestojuva i vo Solun (ok.
oru`eno vostanie. Bil borec na 1840), od kade {to gi posetuva ma-
Prvata makedonsko-kosovska nastirite vo Makedonija i na Sv.
NOUB. Kako predvodnik na gru- Gora i oformuva zbirka {to sodr-
pa dobrovolci, izvr{il napad na Kiril `i srpski i makedonski rakopisi
Mihajlovski po poteklo glavno od severnomake-
kasarnata vo Ki~evo (8. IV 1943). - Gruica
Kako zamenik-komandant na ba- donskite i od svetogorskite ma-
taljon, u~estvuval vo Fevruar- MIHAJLOVSKI–GRUICA, Ki- nastiri. Mihanovi}evata zbirka
skiot pohod (1944), vo Proletna- ril (Vinica, 1916 – Belgrad, 20. V (38 kirili~ki rakopisi) se ~uva
ta ofanziva i vo kone~noto oslo- 1991), pripadnik na mladinskoto i vo Zagreb, Arhiv na HAZU.
boduvawe na Ki~evo, pri {to bil komunisti~koto dvi`ewe, u~es- LIT.: V. Mosin, Cirilski rukopisi Jugoslavenske
te{ko ranet. Proglasen e za na- nik vo NOV, voen rakovoditel, na- akademije, I dio, Zagreb, 1955, II dio, Reproduk-
roden heroj (1953). ^len e na SKOJ cije, Zagreb, 1952; istiot, O podrijetlu Miha-
roden heroj na Jugoslavija (1. VIII noviceve cirilske zbirke, †Slovo# 4–5, 1955,
1952). Po Osloboduvaweto izvr- od 1938, a na KPJ od 1941 g. Pred 71–84. Zd. R.
{uval zna~ajni dol`nosti vo vojnata pove}epati bil zatvoran
JNA i vo SVR. za politi~ka aktivnost protiv dr-
LIT.: Miho Mihajlovski. Brigada na
`avata. Toj e u~esnik vo NOV od
bratstvoto i edinstvoto, Skopje, 1958, 1941 g. Se borel vo partizanski
463-464; Vasil Kunoski, Mihajlovski Kos- edinici vo Srbija, kako koman-
ta Miho (1915). Narodni heroi od Make- dant na bataljon, komesar na Prva-
donija, Skopje, 1973, 246-251; Hronologija ta ju`nomoravska brigada. Vo Ma-
na nastani od narodnoosloboditelnata kedonija bil komesar na Tretata
vojna 1941-1945 godina vo Ki~evo i Ki~ev-
sko, vtoro dopolneto izdanie, Ki~evo, makedonska brigada, komandant na
1984. S. Ml. 51-vata divizija i komandant na
[tipskata voena oblast. Delegat
na Prvoto zasedanie na ASNOM.
Po vojnata zazemal visoki rako-
vodni funkcii vo JNA.
Vitomir
IZV.: DARM, Fond: 427 – CK na Micev
KPM/SKM. Partiski dosieja na nosite-
li na †Partizanska spomenica 1941#. Do- MICEV, Vitomir Dimitrov
sie na dobieni spomenici 1941, br.411. (Belgrad, 27. VIII 1940) ‡ nevro-
M. Mih.
psihijatar, redoven prof. Med.
MIHALI], Slavko (Karlovac, f. zavr{il vo Skopje (1965).
16. III 1928 – 5. II 2007) ‡ najistakna- Specijalizacija po psihijatri-
ta poetska li~nost vo sovremenata ja zavr{il vo Anglija (1972),
kade {to rabotel do 1974. Po-
Stojmen toa se vrabotil na Klinikata
Mihajlovski za nevropsihijatrija vo Skopje,
MIHAJLOVSKI, Stojmen (s. kade {to vo 1984 g. odbranil
Trnovo, Krivopalana~ko, 22. XII doktorat. Bil nastavnik po psi-
1941) ‡ pravnik i politikolog. hopatologija i na Filozofski-
Osnovno obrazovanie i gimnazija ot fakultet vo Skopje. Supspe-
zavr{il vo Skopje. Diplomiral cijalist e po psihoterapija i ja
na Pravniot fakultet vo istiot vovel bihevior i psihoterapi-
grad (1965). Doktoriral na Fa- jata vo RM i e eden od poznatite
kultetot za politi~ki nauki vo avtori na lekuvawe na fobi~-
Saraevo, na tema †Efikasnosta nite zaboluvawa. Bil pretseda-
na politi~koto odlu~uvawe# tel na MLD. Objavil nad 100
Slavko
(1979). Rabotel kako nau~en is- Mihali} trudovi.
974
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MICEVSKI M
975
M MICKOVI] MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
976
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MLADENOV M
977
M MLADENOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Bil direktor na tetovskata pro- vo nastavata na Institutot za so- ta# (Skopje) i †Narodno stvara-
gimnazija. Vo vremeto na tetov- ciologija od negovoto formira- la{tvo ‡ Folklor# (Belgrad). Bil
skite provali (1905), prenesuvaj- we. Magistriral antropologija i direktor na Dr`avniot arhiv na
}i bombi za edna od ~etite, bil socijalna teorija na California RM, pretsedatel na Sojuzot na
uapsen i osuden na 101 godina zat- State University, Chico, USA, na tema dru{tvata na istori~arite na
vor, kade {to i po~inal. "Whitte's Concept of Cultural Evolu- Makedonija i na Zdru`enieto na
LIT: B. Svetozarevi}, Tetovo i Tetov- tion" (1978). Doktoriral na Filo- folkloristite na Makedonija,
sko vo ilindenskiot period 1895–1905, zofskiot fakultet vo Skopje na ~len na Pretsedatelstvoto na
Skopje, 2003; K. Najdenovski, Tetovo vo tema †Humanizmot i naturaliz- Kulturno-prosvetnata zaednica
minatoto, Tetovo 1964. Br. Sv. mot vo sovremenata antropologi- na Makedonija, pretsedatel na
ja i nivnata relacija kon Markso- Stru~no-nau~niot sovet na Dr-
voto sfa}awe za ~ovekot# (1992). `avniot arhiv i koordinator na
Bil na dvegodi{ni studiski pre- proektot †Makedonski istori-
stoi na Univerzitetot vo Hal ski re~nik# na INI. Za Institu-
(Velika Britanija), na Jagelon- tot za folklor vo Skopje sobral
skiot univerzitet vo Krakov pove}e iljadi stranici narodno
(Polska) i na Univerzitetot vo tvore{tvo od Kumanovsko (1966‡
Pitsburg (SAD). Dolgogodi{en 1970), a za Memoarskoto oddele-
rakovoditel na Institutot za nie na INI zabele`al se}avawa
sociologija (1993‡1997 i 2005 do od okolu 200 u~esnici vo make-
denes). donskoto nacionalnooslobodi-
BIBL.: Antropolo{ki ogledi, Skopje, telno dvi`ewe me|u dvete svet-
2005; Antropologija, Zbornik tekstovi, ski vojni. U~estvuval na stotina
Nikola Skopje, 2000; Sociologija, Skopje, 1986 nau~ni sobiri vo zemjata i vo
Mladenov (koavtor). stranstvo. Avtor e na pove}e mo-
LIT.: Filozofski fakultet vo Skopje, nografii, zbornici na dokumen-
MLADENOV, Nikola (Skopje, Skopje, 16. XII 2006, 265. S. Ml.
10. III 1964) ‡ novinar {to se ti, u~ebnici po istorija za site
afirmira vo periodot na raspa- oddelenija i klasovi na osnovnite
|aweto na SFRJ (1988‡1991) kako i srednite u~ili{ta (na makedon-
glaven i odgovoren urednik na ski, albanski i turski jazik), kako
†Mlad borec#, organ na SSMM, i avtor na nekolku knigi raskazi
koj gi otvori svoite stranici za i poezija za deca. Nau~en sekretar
temi i li~nosti {to bile na ne- na Makedonskata enciklopedija.
formalnata †crna lista# vo ma- BIBL.: Prva~iwa (raskazi za deca),
kedonskoto novinarstvo. Raskrs- Skopje, 1969; Praznikot na mama (raskazi
za deca), Skopje, 1970; Doktor E{ko (pes-
tuvaweto so avtocenzurata vo me- ni za deca), Kavadarci 1971; Raskazi za de-
diumite i otvorenoto soo~uvawe ca, Skopje, 1973; Siljan [trkot (preras-
so deceniskite grevovi na komu- ka`al, spored prikaznata na M. Cepen-
nisti~kata nomenklatura mu do- kov), Skopje, 1977; Sonot na pticite
nesuvaat na †Mlad borec# ugled (pesni za deca), Skopje, 1978; Dosta rop-
Simo stvo i tiranstvo. Makedonski narodni
na predvodnik na demokratskite Mladenoski pesni so tematika od NOV i Revolucija-
promeni vo SRM. Vo 1995 g. Mla- ta, Skopje, 1978 (so koavtor); Makedonski-
denov go osnova †Fokus#, vlijate- MLADENOVSKI, Simo (s. Vra- te narodni pesni za NOB i Revolucija-
len informativno-politi~ki goturce, Kumanovsko, 28. VIII ta, Skopje, 1983; Revolucionerkata Ru{a
sedmi~nik vo RM. B. P. \. 1947) – istori~ar, folklorist i Del~eva (1868‡1945). Po spomenite na Li-
ka ^opova, Skopje, 1983; Mladinata od
pisatel za deca; nau~en sovetnik Makedonija vo NOB, Skopje, 1983; Tikve-
(1990) i redoven profesor (1999) {ijata vo NOV 1941‡1945. Dokumenti,
po pomo{ni istoriski nauki i kniga {esta, Kavadarci‡Negotino, 1984
metodologija na nau~noto istra- (so koavtori); [arena kniga (Raskazi i
`uvawe i rakovoditel na Oddele- poezija za deca), Skopje, 1985; †Vrap~eto#
vo Makedonija kako specifi~en humoris-
nieto za periodot me|u dvete ti~no-satiri~en poetsko-muzi~ki `anr,
svetski vojni vo INI. Zavr{il Skopje, 1985; Ki~evo i Ki~evsko vo NOV
U~itelska {kola i Filozofski 1941‡1945, Dokumenti, Ki~evo, 1985 (so ko-
fakultet (grupa Istorija) vo avori); Banatskoto selo Jabuka, Skopje,
Skopje, kade {to posetuval i pos- 1986; NOB i Revolucijata vo Jugoslavija i
u~estvoto na pionerite, Del~evo, 1986;
tdiplomski studii od istorijata Kumanovo i Kumanovsko vo NOV
na makedonskiot narod vo XIX i 1941‡1945, Dokumenti, Kumanovo, 1988 (so
XX v., a doktoriral na Filozof- koavtori); Banatsko selo Jabuka, (na srp-
skiot fakultet na Univerzite- ski jazik), Skopje, 1988; Makedonski revo-
\or|e lucioneri, Skopje, 1989; Makedonska en-
Mladenovski tot vo Zagreb (1980). Bil profe- ciklopedija za deca, t. 1-5, Skopje, 1990 (av-
sor vo Gimnazijata so sredno eko- tor na odrednicite od makedonskata isto-
MLADENOVSKI, \or|e (s. Vra- nomsko u~ili{te vo Kavadarci rija od XVI-XX vek); Makedonski revolu-
goturce, Kumanovsko, 11. XI 1947) (1970‡1974), a potoa raboti vo cioneri, Strumica, 1990; Makedonska kni-
‡ sociolog, redoven profesor na INI, kade {to e izbiran vo ga na rekordi, Skopje, 1992 (koavtor) i dr.
Filozofskiot fakultet vo Sko- stru~ni i nau~ni zvawa. LIT.: Muriz Idrizovi}, Makedonskata
pje po kulturna antropologija i literatura za deca, Skopje, 1988, 423-424;
sociologija. Osnovno obrazova- Bil ~len na Redakcijata i glaven 50 godini Institut za nacionalna isto-
nie i gimnazija zavr{il vo Kuma- i odgovoren urednik na sp. †Glas- rija 1948-1998, Skopje, 1998, 124-129. Bl. R.
novo, a diplomiral na Filozof- nik# na INI, odgovoren urednik
na sp. †Roditeli i deca#, ~len na MLADENCI (SVETI ^ETI-
skiot fakultet (Grupa za filo- RIESET MA^ENICI) ‡ hris-
zofija) vo Skopje (1971). Po vra- redakciite na †Istorija#, †Ma-
kedonsko nasledstvo#, †Razvi- tijanski pravoslaven praznik na
botuvaweto na Filozofskiot proletta vo ~est na spomenot na
fakultet (1972) bil anga`iran gor#, †Gocevi denovi#, †Prosve-
978
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MLADOTURSKA M
979
M MNOGUNOGI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
980
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MOJSOVSKI M
981
M MOKLI[KI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: Vojna enciklopedija, 2, Beograd, Makedonija. Aktivist na SKOJ i folklorist, dobiva ponuda za spe-
1971; Leksikon Narodnooslobodila~kog ~len na KPJ (od 1939). Poradi cijalizacija vo Viena, no ostanuva
rata i revolucije u Jugoslaviji 1941–
1945, 1, Beograd, 1980. \. Malk. projavenite aktivnosti vo KP i i u~itelstvuva vo pove}e gradovi.
SKOJ bil ispraten vo logorot ^len e na Bitolskiot okru`en re-
MOKLI[KI MANASTIR – v. Me|ure~je – Ivawica (Srbija). volucioneren komitet i odgovo-
†Sv. Nikola# Po okupacijata rabotel na for- ren za Prilepskata okolija i ~len
miraweto }elii na KP vo Azot, na {tabot na vostanicite. Podoc-
Vele{ko, i vo podgotovkite na na vo negoviot dom vo Sofija ~es-
partizanska baza. Vo 1942 g. bil ti posetiteli se ~lenovite na Ma-
sekretar na SKOJ, od dekemvri kedonskiot literaturen kru`ok.
1942 g. do krajot na 1943 g. bil vo Avtor e na poemi (†Stojna pos-
zatvor, a potoa vo internacija. trumka# i †Tenka i Kitan#), drami
Po vra}aweto od internacija, vo (†Novoto u~ene#, †Noviot daskal#,
1944 g. stanal politi~ki komesar †Ajdu~ka poljana#, †Juda Iskari-
na odredot †Traj~e Petkanovski# otski#), stihozbirka †@alna mi
i na Osmata vele{ka brigada. Po babo, poslu{aj# (nekoi od pesnite
vojnata bil pratenik (nekolku se na pomladiot brat Kostadin),
mandati) vo Sobranieto na Make- kako i na pove}e statii od oblasta
donija. Se zanimaval so istorija- na istorijata, literaturata i fi-
Stevan ta na pe~atot i na novinarstvoto lozofijata. Zaedno so brat mu raz-
Mokrawac vo Makedonija. Avtor e na pove}e vile sobira~ka dejnost i zaedni~-
statii i monografii. ki objavuvaat †Narodopisni mate-
MOKRAWAC, Stevan (Negotin, rijali od Razlo{ko#.
BIBL.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na
Srbija, 9. I 1856 ‡ Skopje, 29. IX makedonskiot pe~at i novinarstvo, BIBL.: Molerovi bratÔ DimitÍr i Kos-
1914) ‡ kompozitor i horski diri- Skopje, 1980; Zbor, pe~at, vreme, Skopje, tadin, Narodopisni materiÔli od raz-
gent. Muzika u~i vo Minhen, Rim i 1987; Vesnikot „Makedonija“ na Kosta S. lo`ko, SbNU XLVIII, SofiÔ, 1954; Dimi-
vo Lajpcig. Doa|aj}i na ~elo na [ahov, Radio Ohrid, 1991. tar G. Molerov, Drami. Priredil Vasil
Belgradskoto peja~ko dru{tvo, LIT.: D-r Bla`e Ristovski, Makedonski- Tocinovski, Skopje, 1993. B. R.-J.
razviva mo{ne plodna i raznovid- ot stih 1900–1944. Istra`uvawa i mate-
na dejnost. Pod negovo rakovod- rijali, I, Skopje, 1980, 454-456. \. Malk.
stvo Dru{tvoto dostignuva viso- MOLEKULARNA BIOLOGI-
ko umetni~ko nivo na brojnite JA – nau~na disciplina {to ja
koncerti vo Srbija i na turneite izu~uva `ivata materija na mole-
vo stranstvo. Centralno mesto vo kularno nivo. Posvetena e pred
tvore{tvoto na M. zazemaat nego- sè na razbiraweto na raznite sis-
vite 15 †Rukoveti# ‡ svoevidni temi vo kletkata i nivnata me|u-
horski stilizacii na narodniot sebna povrzanost. Nejziniot po-
melos, zasnovani vrz vkusno posta- dem vo XX v. izvr{i revolucio-
veni kontrasti na oddelnite pes- nerni promeni vo biolo{kite
ni vo delata. Desettata †Rukovet# istra`uvawa i najde ogromna
‡ edna od najubavite, kako i pet- primena vo medicinata, farma-
naesettata, se oformeni so pesni cijata, agronomijata i vo drugi Kostadin
od Makedonija. Mo{ne se zna~ajni oblasti. Prvite nau~ni istra`u- Molerov
i Mokraw~evite duhovni horski vawa od ovaa oblast vo Makedo-
dela, od koi se izdvojuva monumen- MOLEROV, Kostadin (Ko~o)
talnata †Liturgija spored sv. Jo-
nija se vospostaveni vo 1970 g. Vo (Bansko, 18. XI 1876 – Sofija, 24.
van Zlatoust#. Vrz osnova na nego-
univerzitetskata dodiplomska X 1957) – sobira~ na makedonsko
nastava e vovedena vo 1990, a vo narodno tvore{tvo, poet i revo-
vite zapisi na crkovni napevi, iz- postdiplomskata vo 1998 g. D. R.-Z.
dadeni vo dve zbirki (†Osmoglas- lucioner. Se {koluva vo Serez i
nik# i †Op{te pojawe#) e vospos- Solun, a u~itelstvuva vo Lom i
taveno crkovnoto peewe vo Srp- vo Bansko. Razviva revolucio-
skata pravoslavna crkva. Dr. O.
nerna dejnost, osobeno po formi-
raweto na Revolucionerniot ko-
mitet vo Bansko (1897). Go orga-
nizira prenesuvaweto na oru`je-
to za Serskiot revolucioneren
okrug (1897) i predvodi ~eta vo
Razlo{ko vo Ilindenskoto vos-
tanie. Avtor e na nekoi pesni od
stihozbirkata †@alna mi babo,
poslu{aj#, objavena so brat mu
Dimitar, so kogo razvile bogata
Dimitar sobira~ka dejnost i zaedno obja-
Molerov vuvaat †Narodopisni materijali
MOLEROV, Dimitar (Bansko, od Razlo{ko#.
Boro 1874 – Sofija, 1961) – poet, dram- BIBL.: Molerovi bratÔ DimitÍr i Kos-
tadin, Narodopisni materiÔli od raz-
Mokrov ski pisatel, folklorist, filo- lo`ko, SbNU XLVIII, SofiÔ, 1954; Dimi-
log, publicist, kulturolog i revo- tar G. Molerov, Drami. Priredil Vasil
MOKROV, Boro (Veles, 13. XII lucioner. Po zavr{uvaweto na os- Tocinovski, Skopje, 1993. B. R.-J.
1917 – Skopje, 30. IV 2005) – prav- novnoto u~ili{te prodol`il vo
nik, pripadnik na komunisti~ko- Solunskata gimnazija. Studiite MOLEROV, Simeon V. (Bansko,
to i na studentskoto dvi`ewe, po slovenska folologija i litera- Razlo{ko, 15. II 1875 – Bansko, 7. V
politi~ki rabotnik i publicist, tura gi zapo~nuva na Sofiskiot 1923) – u~esnik vo Ilindenskoto
prv doktor po novinarstvo vo univerzitet. Kako dobar student i vostanie, radovi{ki okoliski voj-
982
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MONA[TVOTO M
983
M MONEV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
984
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MONETARNO M
985
M MONETOKOVAWETO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
986
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MONETOKOVAWETO M
987
M MONETOKOVAWETO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
terizirano kako prvo monetoko- stavata na mitskiot heroj Persej ati~kiot. I nekoi tipovi od pa-
vewe od svetski razmeri. Toa op- bila omilena tema za parite {to rite na Avdoleon bile imitira-
fa}a pove}e od 4000 izdanija vo gi kovel.
zlato, srebro i vo bronza. Poradi LIT.: M. J. Price, Coins of the Macedonians,
golemata popularnost, imitacii London, 1974; D. Raymond, Macedonian Regal
na negovite pari bile praveni vo coinage to 413 B.C., New York, 1983; M. J. Pri-
zlato, srebro i vo bronza. Vo vre- ce, The coinage in the name of Alexander the
Great and Philip Arrhidaeus, Zurich/London,
meto na Filip III Aridaj (323‡ 1991; G. Le Rider, Le monnayage d’argent et
317) monetarnata produkcija opad- d’or de Philippe II, frappe en Macedonie de 359
nala, a nekoi monetarnici bile a 294, Paris, 1977. P. J.
zatvoreni. Vo 311 g. pr.n.e., po
sklu~eniot dogovor pome|u zavo- MONETOKOVEWETO NA PA- Moneta na Avdoleon (avers/revers)
juvanite dijadosi, Kasandar ofi- JONSKITE VLADETELI. Mo-
cijalno bil proglasen za strateg netokovaweto na pajonskite kra- ni od oddelni podunavski plemi-
na Evropa. Toj kovel samo bronze- levi se odvivalo vo periodot od wa. Vlo{enata ekonomska situa-
ni pari. Vo odredeni periodi vo krajot na V do krajot na III v. pr. cija vo Pajonija (III v. pr.n.e.) se
prvata polovina na III v. pr.n.e. n.e. Spored dosega{nite istra- odrazila i na monetokoveweto,
Makedonija bila upravuvana od `uvawa se smeta deka prv po~nal pa taka kralot Leon (278–ok. 250)
dijadosite Demetrij I Polior- da kove svoi pari pajonskiot vla- kovel samo bronzeni moneti. Na
ket, Pir i Lisimah, ~ii moneti detel Teutaos (ok. 430/425 – ok. posledniot pajonski kral Dropi-
cirkulirale niz Makedonija. De- 400 g. pr.n.e.). Poznati spored mal on (ok. 250 – ok. 230), osnova~ot na
metrij Poliorket, poznatiot broj moneti, otkrieni vo pajon- zaednicata na Pajoncite, mu se
specijalist za pomorski bitki i skiot region ili vo negovata ne- pripi{uvaat monetite so legen-
opsadi, vo 294 g. bil proglasen za posredna blizina, se pajonskite da ΠΑΙΟΝΩΝ . Ovie Dropionovi
kral na Makedonija (294‡288/7). vladeteli Bastarej, Simon, Ni- pari se poslednata manifestaci-
Toj vovel sosema novi i dotoga{ karh i Diplaj. Kralot Likej ja na monetokovewe pred defini-
nepoznati monetni tipovi, preku (359/–340/335), ~ie{to postoewe e tivnoto is~eznuvawe na pajonska-
koi gi propagiral negovite voe- ta dr`ava.
ni uspesi, kako {to bila negova- LIT.: V. Bitrakova-Grozdanova, Spome-
ta pomorska pobeda kaj Salamina. nici od helenisti~kiot period vo SR
Pretstavata na Nike na preden Makedonija, Skopje 1987, 81‡102; V. Lil-
del od brod i na bogot na moreto ~i} ‡ P. Josifovski, Srebren diobol na
pajonskiot vladetel ΤΕΥΤΑΟ(Σ), †Mace-
Posejdon se osnovniot dizajn za donian Numismatic Journal#, 1, Skopje 1994,
negovite pari, a interesni se i 27‡37; P. Josifovski, Coins with inscription
tipot na parite so makedonski †ΠΑΙΟΝΩΝ# from the collection of the Natio-
{tit i {lem. Vo 277 g. pr.n.e., so nal Bank of the Republic of Macedonia, †Mace-
vpe~atlivata pobeda nad Kelti- Moneta na Likej (avers/revers) donian Numismatic Journal#, 4, Skopje 2000,
15‡28. P. J.
te, Antigon Gonata (277‡239)
uspeal da ja napravi Makedonija potvrdeno i so istoriski fakti,
e prviot vladetel so pogolema MONETOKOVEWETO NA PA-
povtorno va`na politi~ka sila. JONSKITE PLEMIWA. Pros-
Negovoto monetokovewe opfa}a produkcija na srebreni moneti,
koj{to go zgolemil brojot i na torot na Pajoncite izobiluval
izdanija na stateri, tetradrahmi, so zlatonosni reki i bogati rud-
drahmi i bronzeni moneti. Na tipovite i na nominalite, a koj
svoite pari gi kovel spored redu- nici za srebro. Golemoto rudno
kralot Demetrij II (239‡229) mu bogatstvo, a pred sè eksploataci-
se pripi{uvaat samo bronzeni ciran pajonski standard. Negovo-
to monetokovewe vo mnogu seg- jata na srebroto (poznatite Pan-
moneti. Kralot Filip V (221‡ gajski i Zletovsko-kratovski
179), vo obid da ja zapre rimskata menti uka`uva na bliski relacii
so monetarnicata na Damastion. rudnici) sozdale blagoprijatni
Naslednikot, kralot Patraj uslovi za pojava na monetokove-
(340/ 335–315) kovel pove}e tipo- weto. Prvite monetni produkcii
od pajonskite plemenski zaedni-
ci bile napraveni ve}e kon kra-
jot na VI v. pr.n.e. od Deronite
(ok. 530/25 – ok. 510/500 g. pr.n.e.).
988
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MONUMENTALNA M
989
M MON^EV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
990
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MOSKOVSKI M
tokot so Zapadot, a nivnite u~e- stepolikoto podra~je (pome|u vata Zletovska eparhija. Morod-
nici go raseale semeto {to go po- Veles, [tip i Negotino). Vl. M. viskata eparhija niz istorijata
seaja vo Moravija. Rakovoditeli- gi nosela imiwata Bregalni~ka,
te na M. m., bra}ata Konstantin- Male{evska, Ov~epolska, Prova-
Kiril i Metodij vo 1985 od Vati- diska i Lesnovska. Najpoznati
kan bea proglaseni za patroni na nejzini episkopi se: David, koj-
Evropa. {to dejstvuval vo XV v., Nikanor,
LIT.: Fr. Dvornik, Byzantine Missions among Pahomij, koj{to bil postaven od
the Slavs, New Brunswick, New Jersey, 1970; P. Morkovi Pavle Smederevski (1530/31), no
Hr. Ilievski, Prosvetitelskata misija bil razre{en, kako i episkopot
na sv. Metodij, Kir.-metodievskiot (st. MORKOV (Daucus carota L.) – dve- Sofronij (1541).
slov.) period i kirilo-metodievskata godi{no rastenie od fam. Apiace-
LIT.: Ivan Snegarov, IstoriÔ na Ohrid-
tradicija vo Makedonija, MANU, 1988, ae. Vo prvata godina formira na- skata arhiepiskopiÔ, I–II, vtoro foto-
249-258; Bl. Ristovski, Soznajbi, MANU, debelen koren (konsumativen
2001, 87-96. P. Hr. Il. tipno izdanie, SofiÔ, 1995; R. Gruji¢, Mo-
del) i lisna rozeta, a vo vtorata rozvidska eparhija, vo: Azbu~nik Srpske
MORANI, Azem (Morane, Skop- generativni organi. Se odgleduva pravoslavne crkve, Beograd, 1993; Jovan
sko, 1923 – Skopje, 1947) – u~itel, zaradi nadebeleniot koren. Kako Bel~ovski, Ohridska arhiepiskopija od
hrana e mnogu cenet poradi viso- osnovaweto do pa|aweto na Makedonija
balisti~ki voda~ {to so svojata pod turska vlast, Skopje, 1997. Rat. Gr.
grupa prodol`il da dejstvuva i kata sodr`ina na karotinoidi,
po 1944–45. Bil me|u vode~kite pektinski materii, B-vitamini i MOSKOV, Dimitar (Prilep, 29.
li~nosti na ND[O, a vo juni mineralni materii. Se koristi III 1912 ‡ Prilep, 24. XII 1997) ‡
1946 g. izbran i za ~len na CK. vo razni jadewa i vo prehranbena- doktor po veterinarna medicina.
U~estvuval vo formiraweto na ta industrija. Kaj nas se proizve- Zavr{il Fakultet za veterinar-
{iroka mre`a ilegalni komite- duva vo dovolni koli~estva za na medicina vo Zagreb (1943). Ja
ti po gradovite i selata i vooru- sopstveni potrebi. D. J. osnoval Veterinarnata stanica
`eni bandi za borba protiv nova-
ta makedonska vlast. Bil otkrien
i zatvoren vo 1946, a osuden na
smrt i likvidiran vo 1947 g.
LIT.: \or|i Malkovski, Profa{isti~-
kite i kolaboracionisti~kite organi-
zacii i grupi vo Makedonija 1941–1944,
Skopje, 1995; istiot, Balisti, Skopje,
2002. \. Malk.
MORENA ‡ slovenska bo`ica na
smrtta i temninata, sestra na bo-
got na neboto i atmosferskite
vlijanija Perun i na bogot na ra-
|aweto i `ivotot Dabog, vo pos-
tojana pridru`ba i ve~en kon-
flikt (spored zapis od s. Kru{e-
vica, Mariovsko), so {to se povr-
zuvala i promenata na godi{nite
vremiwa ‡ letoto (pobeda na Da-
bog) i zimata (pobeda na Morena).
Nejzinoto imenuvawe se povrzuva Episkopskata crkva od sredniot vek vo Morodviz, Ko~ansko
so staroslovenskiot zbor mor ‡
smrt. Postoi i nesigurna identi- MORODVIZ – srednovekoven vo Prilep (1944). Rabotel na or-
fikacija so demonskoto su{te- grad i episkopija. Se locira vo ganiziraweto na veterinarnata
stvo Mora. mesnosta Gradi{te, kaj s. Morod- slu`ba vo Prilep, Bitola i vo
LIT.: Tanas Vra`inovski, Makedonska viz. Prvpat se spomnuva vo 1018 Ohrid. Po Osloboduvaweto bil
narodna mitologija, I, Skopje, 2002, 22, g., koga gradskite klu~evi mu bi- dolgogodi{en direktor na Vete-
32, 38, 273–274. S. Ml. le predadeni na Vasilij II vo Mo- rinarnata stanica vo Prilep
MOREHON, Nansi (Havana, 6. IX sinopol. Vo gramota na Vasilij II (1946–1960), koja go nosi negovoto
1942) ‡ vode~ka kubanska pisatel- (1019) e zasvedo~en kako sedi{te ime. Bil nazna~en za okoliski
ka i vrvna sovremena karipska po- na episkopija, a na krajot od XII v. veterinaren inspektor za Bitol-
i kako provincija (zaedno so Ma-
etesa na {panski jazik. Prvata le{evo). Vo XIV v. e registriran skata okolija i za op{tinski in-
stihozbirka Mutimos ja objavila kako selo. spektor za Prilep. M. D. ‡ J. B.
vo 1962 g. Potoa objavila u{te dva- LIT.: Kiril Trajkovski, Istra`uvawa
naeset poetski knigi. Nejzinata MOSKOVSKI DOGOVOR STA-
vo Morodviz, 1980, Zbornik na Arheo- LIN ‡ ^ER^IL ZA BALKA-
poezija, koja e dlaboko ispovedna i lo{kiot muzej na Makedonija, X–XI (1979
eruptivna, e prevedena na mnogu ja- –1982), Skopje 1983, 133-142; T. Tomoski, NOT (1944). Vo prviot den od po-
zici. Dobitnik e na najpresti`ni Morozvidska episkopija, Makedonija niz setata na britanskata vladina
kubanski i me|unarodni nagradi za vekovite. Gradovi, tvrdini, komunika- delegacija vo Moskva (9. X 1944)
cii, Skopje, 1999, 169–188. B. Petr. vo Kremq bil postignat dogovor
poezija. Vo 2006 g. e laureat na
Zlatniot venec na SVP. MORODVISKA EPARHIJA na za podelba na Balkanot na sferi
LIT.: †Poezija#, SVP, Struga, 2006. P. Gil. Ohridskata arhiepiskopija (XI– za vlijanie: vo Romanija SSSR
XVI v.) – ja opfa}ala teritorija- 90%, a Velika Britanija i SAD
MORINA, PERSISKA (Morina ta od gorniot i sredniot tek na 10 %; vo Grcija Velika Britani-
persica L.) – stepski vid poznat za rekata Bregalnica. Se spomnuva ja i SAD 90%, a Rusija 10%; vo
ju`niot del na Balkanskiot Po- vo hrisovulite na carot Vasilij Bugarija SSSR 75%, a Velika
luostrov i za Mala Azija. Na te- II (1019). So ova ime postoela do Britanija i SAD 25%; vo Jugos-
ritorijata na RM se razviva vo 1347 g., koga bila formirana no- lavija i vo Ungarija dvete strani
991
M MOSTROV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
po 50%. So toa Makedonija bila LIT.: Birds in Europe: population estimates, Pan~evo (1932&1939). Vo 1930 g. e
podelena i me|u isto~niot-komu- trends and conservation status, †BirdLife Interna- izbran za docent na Filozofski-
tional Conservation Series#, 12, Cambridge, 2004;
nisti~ki i zapadniot-kapitalis- C. Harrison, An Atlas of the Birds of the Western ot f-t vo Skopje, no izborot ne mu
ti~ki blok. Palaearctic, Glasgow, 1982. Sv. P. – V. Sid. e potvrden. Rabotel kako priva-
LIT.: Balkanski ugovorni odnosi, II, Beograd, ten docent po vizantologija na
1998. M. Min. Filozofskiot f-t vo Belgrad
(1933-1939). Vo 1939 g. povtorno e
MOSTROV, Petar Iliev (Oh- izbran za docent po vizantologija
rid, 5. VI 1929 ‡ Ohrid, 14. IV na Filozofskiot f-t vo Skopje, a
1996) ‡ spec. ortoped. Po zavr- vo 1941 preminal na Filozofski-
{uvaweto na Med. f. vo Skopje ot f-t vo Belgrad. Do krajot na
(1958/59) po~nuva da raboti vo vojnata bil na slu`ba vo Ruskata
Bolnicata za kostnozglobna crkva i kako nastavnik vo Rusko-
TBC vo Ohrid, ~ij v.d. direktor srpskata gimnazija vo Belgrad.
e od 1961 do 1967 g., koga i speci-
jaliziral ortopedija vo Skopje Izbran za sorabotnik vo Istor.
i Belgrad. Bil direktor na ovaa institut na SANU i na dol`nos-
institucija (1967‡1974). Pri- ta direktor na Arhivot, odn. Is-
marius e od 1974 i do penzioni- Elena tor. institut na JAZU (1947&
raweto bil sovetnik vo Bolni- Mo{e 1959) do penzioniraweto. Vedna{
cata. Sl. M. P. MO[E, Elena (Bitola, 4. V 1968) e anga`iran vo Arheografskata
‡ akterka. Diplomirala na FDU komisija pri Sovetot za kultura
vo Skopje, na Otsekot za akterska na NR Srbija, a po formiraweto
igra (1993) i stanala ~len na Na- na Arheografskoto oddelenie
rodniot teatar vo Bitola. Ulogi: pri Narodnata biblioteka na Sr-
Tomanija (†Patuva~ki teatar [o- bija stanuva i negov rakovoditel.
palovi}#); Hajdi vo istoimenoto Vo 1964 g. e izbran za prof. po pa-
delo; Anxela (†Majstori na zabu- leografija na Filozofskiot f-t
ni#); Poca (†Letni Siljane#); Iri- vo Belgrad. Od 1967 g. preminal vo
na (†Tri sestri#); Milka (†^est#); Arhivot na Makedonija, kade {to
Ra{ela (†Spilion#); Solan` ostanal do smrtta. Vo 1969–1975 g.
(†Sluginki#); Kamij (†Ne {eguvaj e anga`iran kako prof. po pred-
se so qubovta#); Lora (†Staklena metot Pom. istor. nauki na Kated-
mena`erija#); @ana (†Doma#); Na- rata za istorija na Filozofskiot
Vasko de`da (†Semejni prikazni#); Edit f-t vo Skopje. Izbran za dopisen
Moura Pjaf (†Pjaf#) i dr. R. St.
~len nadvor od rabotniot sostav
na MANU (1974).
MOURA, Vasko Grasa (Vasco Gra-
ca Moura) (Porto, 3. I 1942) ‡ por- Nau~nite trudovi vo prviot pe-
tugalski poet, raska`uva~, dra- riod (1925–1933) se posveteni na
maturg, eseist. Preveduva~ na de- pra{awa od vizantologijata, vi-
la od [ekspir, Dante (Bo`es- zant.-sloven. odnosi, istor. etno-
tvenata komedija), Rilke, Lorka logija na Isto~na Evropa; vo vto-
i dr. Toj e poet erudit, poet so in- riot priod (1933–1941) na vizan-
telektualen senzibilitet, golem tologijata, pomo{nite istor. na-
modernizator na poetskiot izraz uki, analiza na istor. i istor.-
i jazik. Dobitnik na Zlatniot ve- pravnite tekstovi i opis na rako-
nec na SVP vo 2004 g. pisi i arhivski spomenici; vo
periodot 1945–1969 g. na opis na
BIBL.: Modus {to se menuva, 1963; Instru- rakopisi, pom. istor. nauki i fi-
menti na melanholijata, 1980; Koncert vo
pole, 1993; Qubov moja, no}e be{e, 2001. ligranologija. Po izdavaweto na
LIT.: V. Uro{evi}, Prodlabo~uvawe na
Vladimir
Mo{in Opis na sloven. rakopisi vo Ma-
senzibilitetot, †Poezija#, SVP, Stru- kedonija (1972) ja pokrenuva edi-
ga, 2004. P. Gil. MO[IN, Vladimir Alekseevi~ cijata Spomenici za srednove-
(S.-Peterburg, 9. X 1894 & Skopje, kovnata i ponovata istorija na
MO^VARNI PTICI (Scolopa- 9. II 1987) & akademik, vizantolog, Makedonija. Nau~niot opus op-
cidae) – familija dolgonogi vod- medievalist i slavist. Roden vo fa}a nad 230 bibliografski edi-
ni ptici, koi go pravat gnezdoto semejstvo na kni`evnik i profe- nici. Najgolem del od svojata
na zemja; glavno migratorni vido- sor po estetika. Vo 1913 g. se za- obemna rabota ja posvetil na de-
vi, tesno povrzani so vodnite pi{al na Istor.-filol. f. vo talnata obrabotka na kirilskite
ekosistemi. Vo Makedonija se re- Petrograd, no studiite gi preki- i gr~kite rakopisni knigi.
gistrirani 10 roda: kamenoprevr- nuva kako dobrovolec na fron- BIBL.: Makedonsko evangelie na pop Jo-
tuva~ki (Arenaria), peskarki ili tot. Po demobilizacijata (1918) vana, Skopje, 1954; Cirilski rukopisi Jugosla-
krajbre`ni studiite gi prodol`il vo Kiev, venske akademije, I-II, Zagreb, 1952, 1954; Fi-
trka~i (Limi- kade {to se priklu~il kon dob- ligranes des XIIIe et XIV siecle par V. Mosin et
cola, Calidris), rovole~kata armija vo Gra|anska- S. Traljic, I-II, Zagreb, 1957; Grcke povelje srp-
tringi ili skih vladara (Beograd, 1936; Diplomata Greaca
ta vojna. Vo 1921 g. emigriral vo regnum et imperatorum Serbiae. A. Solovjov and
vodni trka~i Jugoslavija. Vo Belgrad (1922) go V. A. Mosin. Introduction par V. Mosin. Vario-
(Tringa, Philo- polo`il diplomskiot ispit pred rum Reprints, London, 1974; Slovenski rako-
machus), {qu- ruski univ. profesori; doktori- pisi vo Makedonija. Redaktor V. Mo{in, I
ki (Numenius, ral na Univerzitetot vo Zagreb i II, Skopje, 1971. Sl. N.
Limosa, Scolo- (1928), a vo 1929 g. vo Belgrad go MO[IWSKI, Le{ek (Leszek
pax) i bekasi- polo`il profesorskiot ispit. Moszyvski) (Lublin, Polska,19. II
Krajbre`ni trka~i
ni (Gallinago, Kako profesor rabotel vo gimn. 1928 – Gdawsk, Polska, 16. IV
(Limicola) Limnocryptes). vo Koprivnica (1921&1932) i vo 2006) ‡ polski lingvist, filo-
992
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MRMEVSKI M
log, slavist, polonist, ~len na MRAVKINI LAVOVI (Myrme- Natural History – Ministry of Science, Final Re-
MANU nadvor od rabotniot sos- leontidae) – mre`okrilni insekti. port, Skopje, 1999, 23-30. V. T. K. – M. Kr.
tav (od 2003). Pogolem del od nego- Imeto go dobile po larvite, koi
viot bogat opus se odnesuva na sta- se najgolemi
rocrkovnoslovenskiot jazik od neprijateli
kanonskiot, kirilometodievski na mravkite.
period. Se zanimava posebno so ja- Vozrasnite
zikot na Zografskiot kodik. Av- li~at na vi-
Mravkin lav
tor e na eden od najpoznatite i naj- linski kow-
{iroko prifateni vovedi vo slo- ~iwa, po dolgoto i tenko telo i
venskata filologija (Wst&p do filo- dvata para dolgi i tenki krilja.
logii sqowiavskiej, Warszawa 1984). Larvite pravat in~esti klopci vo
Okolu desetina raspravi ima pos- suva zemja ili vo pesok, vo koi naj-
veteno na Ohridskata kni`evna ~esto lovat mravki. Poznati se
{kola i na starocrkovnosloven- okolu 1.900 vidovi, glavno od po- @olt mre`okrilec
ski spomenici nastanati na po~- toplite predeli vo svetot. Vo Ma- MRE@OKRILCI (Neuroptera) –
vata na Makedonija. kedonija e najrasprostranet rodot insekti so izdol`eno tenko telo
LIT.: Tematy, Ksi&ga jubileuszowa w 70. ro- Myrmeleon zastapen so tri vida: so dva para proyirni mre`esti
cznic& urodzin profesora Leszka Moszyvkiego, mravkin lav (Myrmeleon formicarius krilja, po {to go dobile imeto.
Gdavsk, 1998. Z. T. L.), (M. inconspicius Rambur) i evrop- Razli~no se oboeni, so golemina
MRAVKA, CRVENA [UMSKA ski mravkin lav (M. europaeus L.). od 1 do 2 cm. Na glavata imaat
(Formica rufa L.) – cipokrilen in- LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na eden par relativno dolgi pipala
bez’rbetnite `ivotni, Skopje 1991, sostaveni od mnogu ~len~iwa.
sekt bez krilja. @ivee socijalno 1–640; Boris Sket … et al., éivalstvo Slovenije,
vo dobro organizi- Narodna in univerzitetna knjiûnica, Ljubljana Imaat usten aparat za grickawe.
rani zaednici. Gra- 2003, 1-664. V. T. K – M. Kr. Se razmno`uvaat so potpolna
di mravjalnici viso- preobrazba. Larvite imaat tri
ki do 1 m, naj~esto para noze; kaj pove}eto vidovi us-
po rabovite na iglo- niot aparat e tenka cicalna cev-
lisni {umi. Dol`i- ka, so koja go iscicuvaat plenot, a
na na teloto e do 1 nekoi larvi imaat jaki vilici za
cm. Mravjalnikot na fa}awe. Mre`okrilcite `iveat
ovoj vid e sostaven na razli~ni mesta (pokraj reki,
Crvena {umska ezera i trevnici). Poznati se
mravka od mnogubrojni hod-
nici i komori, iz- preku 6.000 vidovi. Redot opfa}a
gradeni od otpadnati igli~ki na pove}e familii. Najpoznata e
razni ~etinari ili od top~iwa mravkini lavovi (Myrmeleontidae),
zemja. ~ii larvi se hranat so mravki,
LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na Makedonski mrazovec
sitni insekti i so vodni molci.
bez’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991. Vo Makedonija ima i drugi inte-
V. T. K. – M. Kr. MRAZOVEC, MAKEDONSKI resni vidovi mre`okrilni in-
MRAVKI (Formicidae) – socijal- (Colchicum macedonicum Kosanin) – sekti kako: Mantispa styriaca Poda,
ni cipokrilni insekti. @iveat makedonski floristi~ki ende- koja spored nadvore{niot izgled
vo pomali ili vo pogolemi zaed- mit od familijata Liliaceae (kri- potsetuva na bogomolka; od rodot
nici. Pogolemiot broj na ~leno- novi), poznat samo za planinata Libelloides poznat e vidot L. maca-
Jakupica – Begovo Pole i Kara- ronius Scop., i endemi~niot L. libel-
vite od zaednicata se beskrilni
insekti. Takvi se polovo neaktiv-
xica. Se nao|a na svetskata crve- luloides Sch.; vidot Nemoptera sinua-
nite `enki – razbojnici. Plodnite
na lista na zagrozeni rastenija ta Oliv. isto taka e endemi~en i
(IUCN 1997 Red List of Threatened eden od najelegantnite mre`o-
`enki – matici se pojavuvaat kako Plants). Vl. M.
krilati ~lenovi na mravkinata krilni insekti, so dolgi i lento-
zaednica, isto kako i ma{kite MRA^NICI (Solpugida – Solifu- vidni zadni krila.
~lenovi. Vo zaednicata postojat ga) – krupni no}ni pajakovidni LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na
bez’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991.
vojnici – modificirani rabotni- ~lenkonogi. V. T. K. – M. Kr.
ci so golema glava i jaki vilici. Teloto im e
Tie se gri`at za bezbednosta i od- dolgo do 7 sm, MRMEVSKI, Pavle (Prilep,
branata. ^lenovite od zaednicata obrasnato so 13. XI 1925 ‡ Skopje, 23. I 2003) ‡
`iveat vo specijalni gnezda – vlaknenca. novinar, koj po~nuvaj}i od 1947 g.
mravjalnici, izgradeni pod ili Glavno se celiot svoj raboten vek – do pen-
nad zemjata od najrazli~en mate- `iteli na
rijal. Gnezdata se sostaveni od la- Mra~nik (Galeodes graecus) su{ni prede-
virinti na hodnici i komori {to li. Raspros-
se specijalno izgradeni za larvi- traneti se vo peso~nite oblasti
te, kokonite, za skladirawe na na Mediteranot. Imeto mra~ni-
hranata, za provetruvawe itn. Vo ci e objasneto so zborovite sol
Makedonija se registrirani 76 vi- lat. = sonce i fugere = begam. Vo
dovi mravki od koi popoznati se: Makedonija se sre}ava samo eden
crvenata {umska mravka (Formica vid, Galeodes graecus C.L. Koch.,
rufa L.), crnata mravka (Formica koj e maloaziski element.
fusca L.), malata livadska mravka LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na
bez’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991; Vla-
(Tetramorium cespitum L.). dimir Krpac, Branislava Mihajlova, Biodiversity
LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na of Macedonia from a view point of hitherto fau-
bez’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991. nistic investigations. Participation with Under- Pavle
V. T. K. – M. Kr. project: Klass Insecta, Macedonian Museum of Mrmevski
993
M MRTOVE^KA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
994
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MUZEJ M
995
M MUZEJSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
996
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MURATI M
na po~vata na Makedonija od sredinata liski sultan. Vladeel vo del od mot na azotniot oksid, prvata
na XIX do krajot na HH vek. Prilozi za Makedonija 7 godini (1382 – 28. VI signalna molekula vo forma na
prou~uvaweto na istorijata na kulturata
na po~vata na Makedonija, 14, Skopje, 1389). Vo negovo vreme bile osvo- gas. Objavil pove}e od 300 truda
2006, 167-176. Kr. T. eni: Serez, Kavala, Drama, Zihne, vo najrenomiranite nau~ni spi-
Avret Hisar (Kuku{), Ber, Mel- sanija. Izbran e za ~len na MA-
nik, Strumica, Voden, Ohrid, NU nadvor od rabotniot sostav
Kostur, Serfixe, Prilep, Bito- na 10. V 2000 g. G. Efr.
la, [tip, dr. Zaginal vo bitkata
so srpskiot knez Lazar na Kosovo MURATI, Murat ]emal (Murat
Pole. Qemal Murati) (s. Tuhin, Ki~evsko,
12. VI 1955) – lingvist, albanolog.
LIT.: H. Ganem, E`tudes d`histoire orientale,
Les sultans ottomans, t. I., Paris, 1901; A. Stoja- Osnovno i sredno obrazovanie za-
novski, Gradovite na Makedonija od kra- vr{il vo Ki~evo, a diplomiral
jot na XIV do XVII vek, Skopje, 1981. J. Jan. na Grupata za albanski jazik i
kni`evnost na Filolo{kiot fa-
kultet vo Pri{tina, kade {to i
magistriral i doktoriral. Bil
izbran za nadvore{en sorabot-
Veli nik na Tetovskiot univerzitet,
Mumin
kako viziting-profesor po Dija-
MUMIN, Veli (Skopje, 1980) – lektologija i Istorija na alban-
bokser. Poteknuva od siroma{no skiot jazik. Raboti kako vi{ nau-
sedum~leno semejstvo. Ja zavr{il ~en sovetnik vo Albanolo{kiot
gimnazijata †Cvetan Dimov# (Ot- institut vo Pri{tina. Ima obja-
sek aran`er za vnatre{en dizajn) veno pove}e od 150 nau~ni trudo-
vo Skopje, a sega e student na Fa- vi, statii i studii od potesnata
kultet za bezbednost. So boks se oblast na albanistikata.
zanimava od svojata 14-ta godina Ferid BIBL.: Sllavizmat nÒ tÒ folmet shqipe nÒ Maqe-
kako ~len na Bokserskiot klub Murad doni, PrishtinÒ, 1989; Albanizmat nÒ tÒ maqedo-
†Skopje#. Za negovata bokserska nase, PrishtinÒ, 1992; Kokra urtÒsie pÒr gjuhÒn,
MURAD, Ferid (Vaiting, SAD, TetovÒ, 2001; Fjalori i shqiptarÒve tÒ Maqedoni-
kariera se zaslu`ni trenerite 14. IX 1936) ‡ farmakolog, redo- sÒ, PrishtinÒ, 2002; Fjalori idiomatik shqip-ma-
Ru`dija Kala~ i @ivko Dukovski. ven prof. na Univ. Teksas, Hjus- qedonisht, Shkup, 2002; Standardi gjuhÒsor dhe
So visina od 155 sm., vo kategorija- kultura e shprehjes, PrishtinÒ, 2004; BashkÒmar-
ton, akademik. Negoviot tatko e rÒdhÒniet gjuhÒsore maqedonase-shqiptare, Te-
ta od 48–51 kg., imal nad 280 me~evi, roden vo Gostivarsko, Makedoni-
od niv 195 pobedi. Deset pati bil tovÒ, 2007. A. P.
ja. Diplomiral na DePauw univer-
prvak na Makedonija, tripaten no- zitetot vo Indijana, grupa bio-
sitel na makedonskiot bokserski logija i hemija (1958), a vo 1965 g.
trofej †Zlaten gong# (Skopje), prv diplomiral istovremeno klini~-
stranec pove}epraten dr`aven pr- ka i institutska medicina (PhD)
vak na Bugarija, petti na Svetsko- na Western Reserve univerzitetot
to prvenstvo vo Bangkok (Tajland, vo Klivlend (SAD). Od 1965 do
2003) i sportist na Makedonija za 1967 g. specijalizira interna me-
2003 g., 16-ti na Svetskoto prven- dicina vo Op{tata bolnica vo
stvo vo Mijanijang (Kina, 2005), Masa~usets. Neposredno po spe-
osvojuva~ na bronzen medal na Ev- cijalizacijata zaminuva vo NIH –
ropskoto prvenstvo vo Plovdiv Bethesda, Institut za bolesti na
(2006) i sportist na Makedonija srceto, Va{ington. Vo 1970 g. os-
za 2006 g., osvojuva~ na bronzeniot noval Oddel za klini~ka farma-
medal na Evropskoto prvenstvo vo kologija pri Klinikata za inter- Xeladin
Liverpul (2008) i dr. Pove}e godi- Murati
na medicina na Univ. vo Virxi-
ni nastapuval za najdobriot bugar- nija, a vo 1975 g. se zdobiva so zva- MURATI, Xeladin (s. Xep~i{-
ski bokserski klub od Plovdiv. weto redoven profesor i e eden te, Tetovsko, 15. II 1942) ‡ peda-
Vo brak e so ~etiripatnata prven- od najmladite redovni profesori gog, univerzitetski profesor.
ka na Bugarija vo boks, diplomira- na univerzitetite vo SAD. Vo Zavr{il u~itelska {kola vo
nata profesorka po boks i fitnes 1981 g. ja prifa}a ponudata na Skopje, pedagogija na Filozof-
Maja Poliska. S. Ml.
Stendford univerzitetot vo Ka- skiot fakultet vo Skopje (1969),
MURAD I (Brusa, 1326 – Kosovo lifornija za {ef po interna me- magisterski studii na Filozof-
Pole, 28. VI 1389) – treti osman- dicina vo Palo Alto Veterans bolni- skiot fakultet vo Belgrad
cata, a vo 1988 g. stanuva potpret- (1978), a so doktorat na pedago{-
sedatel na biotehnolo{ka kom- ki nauki se steknal na Univerzi-
panija Abbott. Vo 1997 g. stanal di- tetot vo Pri{tina (1984). Rabo-
rektor na Institutot za integra- tel kako u~itel; bil direktor na
tivna biologija, farmakologija Zavodot za unapreduvawe na pre-
i fiziologija na Univ. vo Hjus- du~ili{noto i osnovnoto vospi-
ton, Teksas. Rezultatite od nego- tanie i obrazovanie vo Tetovo; i
vite 40-godi{ni nau~ni istra`u- profesor na Pedago{kata akade-
vawa pretstavuvaat monumental- mija vo Skopje. Za redoven pro-
na kontribucija na medicinskata fesor na Pedago{kiot fakultet
nauka i praktika. Toj e eden od †Sv. Kliment Ohridski# vo
trojcata dobitnici na Nobelova- Skopje e izbran (1999) po predme-
ta nagrada za medicina za 1998 g. tite Op{ta pedagogija i Metodo-
Sultan za identifikuvawe i utvrduvawe logija na pedago{kite istra`u-
Murad I na brojnite funkcii vo organiz- vawa. Bil pratenik vo Sobranie-
997
M MURATOVSKA-NAUMOVSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
998
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MUSALEVSKI M
999
M MUSLI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Belgrad, no poradi Vtorata svet- emvri#, I, 1, Skopje, 1962, 14; Mitre Inade-
ska vojna gi prekinuva. Se vklu- ski, Hronologija na Skopje. Rabotni~ko-
to i Narodnoosloboditelnoto dvi`ewe
~uva vo NOB i ja zavr{uva kako 1939‡1945, kniga vtora, Skopje, 1974, 51,
komesar na Odredot †Dame Gru- 53, 71 i 75. S. Ml.
ev#. Nositel e na Partizanska
spomenica 1941. Kako veteran os- MUSLIU, Albert (Gostivar, 13.
tanuva vo ~in major. Vo 1946 g. gi XI 1965) – pravnik, ekspert za ~o-
prodol`uva studiite na Zemjo- vekovite prava. Izvr{en direk-
delskiot fakultet vo Praga. Po- tor na ADI vo Gostivar i pretse-
radi slu~uvawata vo 1948 g. se dava~ na Balkanskata mre`a za ~o-
vra}a vo Skopje i na novoformi- vekovi prava. R.
raniot Zemjodelsko-{umarski Spomen beleg na mestoto na ku}ata vo koja `iveel
fakultet diplomira kako prv Mustafa Re{at Xafer (ul. Kozara, br. 4 vo Skopje)
student. Potoa se vrabotuva na gresivni kulturno-zabavni pri-
istiot fakultet kako asistent redbi za turskoto i albanskoto
po genetika. Bil na specijaliza- naselenie vo Skopje. Bil borec
cija vo [vedska i vo Germanija. na Skopskiot narodnooslobodi-
Osven na pogolem broj objaveni telen partizanski odred (od 13. X
nau~ni i stru~ni trudovi, avtor e 1941). Kako partizan se razbolel
i na pet novosozdadeni sorti: ’r` i rakovodstvoto na Odredot go
(3), p~enica (1) i afion (1). Eden ilegaliziralo na lekuvawe vo
mandat (1953–1957) bil naroden Skopje, prefrlaj}i go od ku}a vo
pratenik vo Narodnoto sobranie ku}a. Po soznanijata deka bugar-
na RM. Za svojata rabota ima go- skata policija mu vlegla vo tra-
lem broj priznanija. P. Iv. Ne`det gata, bil prefrlen vo Tetovo i
Mustafa
MUSLI, ]emal (psevd. Huriet) potoa vo Tirana. Po ozdravuva-
(Skopje, 3. III 1921) ‡ politi~ki MUSTAFA, Ne`det (Skopje, 17. V weto se priklu~il kon NOD na
rabotnik i op{testvenik. Zavr- 1962) – novinar, politi~ar. Gi za- Albanija, no bil uapsen od itali-
{il gimnazija i pedago{ki kurs. vr{il studiite na Katedrata po janskite okupacioni vlasti i od-
Bil ~len na KPJ (od prvata polo- filozofija na Filozofskiot fa- veden vo Tiranskiot zatvor, kade
vina na 1941), ~len na musliman- kultet vo Skopje. Novinar vo Rom- {to ostanal pove}e od edna godi-
skata partiska kelija vo Skopje skata redakcija na MRT (1991–1994), na. Po kapitulacijata na Italija
(od po~etokot na juni 1941) i, za- gradona~alnik na Op{tinata [uto (8. IX 1943) se vratil na teritori-
edno so ]emal Sejfula, odgovo- Orizari (1996–2000), pratenik vo jata na Zapadna Makedonija i sta-
ren za pe~atnicata na PK na KP Sobranieto na RM (2002–2008) i nal borec na Prvata makedonsko-
vo Makedonija (20. VI ‡ septem- minister bez resor vo Vladata na kosovska NOUB (11. XI 1943). Po
vri 1941). Naskoro potoa, zaedno RM (od 2008). Generalen sekretar Osloboduvaweto bil voen pilot.
so ~lenovite na muslimanskata na PCER (1991–1994), pretsedatel Zaginal kako pilot na edrilica.
partiska }elija Abdu{ Hisein i na DPPRM (1994–2002) i na OPE Nemu mu e posveten spomenikot
Re{at Mustafa, stanal borec na (2002–2009). R. (avtor Maksim Dimanovski, 1975)
Skopskiot narodnooslobodite- kaj krstosnicata me|u bulevarite
len partizanski odred (13. X †G. Del~ev# i †K. Misirkov# pred
1941). Bil ~len i na MK na KPJ Sudskata palata i vlezot vo Uni-
vo Skopje. Po Osloboduvaweto verzitetot †Sv. Kiril i Meto-
bil poverenik na Gradskiot na- dij# vo Skopje, kade {to se nao|a-
roden odbor, upravnik na ni`ata la negovata ku}a.
Partiska {kola, direktor na os- LIT.: Abdu{ Husein, ^up~i} juri{a so
pesna, †13 Noemvri#, IV, 4, Skopje, 1965, 10;
novno u~ili{te i na albanskata Bea, zaginaa, ostanaa, Skopje, 1969, 124;
U~itelska {kola †Zef Qu{ Mitre Inadeski, Hronologija na Skopje.
Marku# i ~len na Gradskata kon- Rabotni~koto i Narodnoosloboditel-
ferencija na SSRN vo Skopje, noto dvi`ewe 1939‡1945, kniga vtora,
~len na Republi~kiot odbor na Skopje, 1974, 71; Krsto Zdravkovski, Da ne
se zaboravi. Spomenici i spomen belezi
SZBNOV na SRM i pratenik vo Re{ad vo Skopje, Skopje, 1982, 85. S. Ml.
Prosvetno-kulturniot sobor na Xafer
Sobranieto na SFRJ (1970). Mustafa MUSTAFA, Faik Avzi (Faik Av-
BIBL.: Neprijatelot be{e nemo}en, †13 zi Mustafa) (s. Gre{nica, Ki~ev-
MUSTAFA, Re{ad Xafer (psevd. sko, 1949) ‡ pedagog i univ. pro-
Noemvri#, V, 5, Skopje, 1966, 6; Medresata
nadvor od yidi{tata, †13 Noemvri#, VI- ^up~i}) (Kriva Palanka, 2. V fesor. Osnovno i sredno obrazo-
II, 8, Skopje, 1969, 16; 50 godini od smrtta 1923 ‡ Vr{ac, Vojvodina, 21. III vanie zavr{il vo rodnoto mesto
na Zef Qu{ Marku, †Nova Makedonija#, 1947) ‡ prvoborec na NOAVM i i vo s. Zajas. Sredno obrazovanie
XXVI, 8573, Skopje, 3. XII 1970, 4; Prvata voen pilot. Od ekonomski pri~i- zavr{il vo †Zef Qu{ Marku# vo
no} so partizanite, †13 noemvri#, IX, 9, ni so celoto semejstvo se prese-
Skopje, 1970, 8; Preku `eleznata ograda, Skopje, a diplomiral na Grupata
†Ve~er#, IX, 2430, Skopje, 26. III 1971, 15;
lile vo Skopje (1930). Zavr{il za pedagogija na Filozofskiot
Golorakiot pobednik i partizanot osnovno u~ili{te, ve~erno ra- fakultet vo Skopje. Se vrabotil
†Sloboda#, †Nova Makedonija#, XXVII, botni~ko u~ili{te i bravarski kako bibliotekar na Katedrata
9141, Skopje, 4. VII 1972, 6; Prvata no} so zanaet. Bil aktiven ~len na Ur- po albanski jazik na Filolo{ki-
partizanite, †Skopje vo osloboditelna- sovite sindikati, ~len na SKOJ ot fakultet vo Skopje. Magistri-
ta vojna i revolucija 1941‡1945#, tom I, kn. (od 1939), kandidat za ~len na
prva, Skopje, 1984, 184-185. ral na Univerzitetot vo Zagreb,
KPJ (od po~etokot na 1940), ~len a doktoriral na Skopskiot uni-
LIT.: ]emal Sejfula, Aktivnosta na ed- na KPJ (od prvata polovina na
na partiska }elija vo 1941 godina vo verzitet. Po doktoriraweto e iz-
Skopje, †Nova Makedonija#, XVII, 5248- 1941) i nositel na aktivnstite na bran za redoven profesor na Ka-
5253, Skopje, 1. VI 1961; istiot, Partiska- KUD †Jard’m#, koe vo tekot na tedrata za albanski jazik i kni-
ta tehnika vo †Zinxirli# te}e, †13 No- 1941 g. organiziralo pove}e pro- `evnost po predmetot Metodika
1000
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MUHI] M
Dragan
Mutibari}
Ferid
MUTIBARI], Dragan (Sombor, Muhi}
1001
M MUH^INOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
van e na albanski, angliski, arap- MU^A, Kerima Tosum (Debar, Prvite akcii; Pionerski dom; Niz pla-
ski, germanski, turski, italijans- 1926) ‡ u~esnik vo NOAVM i op- menot na vojnata; Zaedno so partizan-
ite; Vo ilegalstvo; Pioneri na Kongre-
ki i drugi jazici. {testvenik. Pod neposredno vli- sot), †Cvetovi vo plamen 1941-1945#, I,
BIBL.: Kriti~ki metodi, 1977; Filozo- janie na brata si, vedna{ po Ap- Skopje, 1967, 101-109 i Se}avawa (Nasta-
fija na ikonoklastikata, 1983; Falco Pere- rilskata vojna (1941), iako malo- ni {to me potsetuvaat; Po{tata pred
grinus, 1988; Motivacija i meditacija, letna, se vklu~ila vo NOB kako s#; Vo isku{enie; Do Tirana i nazad; Bev
1988; [titot od zlato, 1991; Jazikot na zadninski sorabotnik. Podocna izbran za delegat), †Cvetovi vo plamen
filozofijata, 1995; Noumenologija na 1941-1945#, II, Skopje, 1967, 59, 95, 120-121,
teloto, 1992; Smislata i doblesta, 1997; kako ~len na vospitna mladinska 134 i 171-172. S. Ml.
Logos i hierarhija, 2001; Dominacija i rev- grupa (fevruari 1942) stanala
olucija, 2005; Potomci na bogovite, 2005. ~len na KPM (1943). Zela u~est- MU[EVI^, Marko Atanasov
LIT.: D. Davidovski, Hevristi~kata vo vo ~etiridnevnite borbi za os- (Kru{evo, ok. polov. na XIX v. ‡
antropologija vo tvore~kiot opus na loboduvaweto na Debar (1943), go Prilep, po 1920) ‡ makedonski
Ferid Muhi}, Dis., Filozofski fakul- otfrlila ferexeto i rabotela kulturno-nacionalen deec, iko-
tet, Skopje, 2004; Z. @oglev, Vrvovite na na formiraweto na gradskiot nopisec i sobira~ na narodni
filozofot, 2006; Filozofski fakul-
tet vo Skopje: 1920-1946-2006, Skopje, NOO. Po povlekuvaweto na na- pesni. Po zavr{uvaweto na os-
2006, 267. Iv. X. rodnoosloboditelnite edinici, novnoto u~ili{te vo rodnoto
preminala vo ilegalstvo. Podoc- mesto, po osloboduvaweto na Bu-
MUH^INOV, \or|i Ankov (s. na stanala i ~len na MK na KPJ garija raboti kako moler i iko-
Melni~ik, Sersko 1866 ‡ s. Mel- vo Debar (1944) i rakovoditel na nopisec vo Sofija. Patuva vo So-
ni~ik, 6. VII 1899) ‡ serski voj- Okoliskiot odbor na AF@ (od lun, Belgrad i Bukure{t, razgo-
voda. Po nacionalnost bil Vlav, septemvri 1944). Po Osloboduva- vara so diplomati i dr`avnici,
nemal obrazovanie. U~esnik vo weto zavr{ila sredna partiska predlaga programi za kulturno
makedonskoto revolucionerno {kola i izvr{uvala razni zna- izdignuvawe i politi~ko oslobo-
dvi`ewe. Vo tekot na 1881 g. bil ~ajni op{testveni funkcii: re- duvawe na makedonskiot narod, a
zatvoren. U~estvuval vo Melni~- ferent za sopcijalni gri`i na vo S.-Peterburg ima audiencija
koto vostanie (1895). Dejstvuval Okoliskiot naroden odbor vo kaj imperatorot Aleksandar III
kako serski vojvoda. Vo borba so Skopje i ~len na Glavniot odbor (9. I 1885), na kogo mu podaruva
osmanliski voeni sili zaginal so na SSRNM (1957). stari moneti sobrani vo Makedo-
{estmina svoi ~etnici. BIBL.: Od aktivnosta na `enite vo De- nija, a od imeto na maked. narod
LIT.: V. †Ilinden#, br. 39, Sofi®, bar vo periodot na sozdavaweto na slo- podnesuva molba vo Minister-
1921-1926. Al. Tr. bodnite teritorii vo Makedonija, stvoto za nadv. raboti (†Te{kata
†Slobodnite teritorii vo Makedonija polo`ba na Makedonija pod tur-
1943#. Skopje, 1975, 487-504 (so koavtorka).
skoto ropstvo#, †Sv‹tÍ#, 5. VII
LIT.: Zbornik na dokumenti za u~est- 1885). Blizok do Makedonskiot
voto na `enite od Makedonija vo Na-
rodnoosloboditelnata vojna i Revolu- komitet vo Sofija (1887), podne-
cijata 1941‡1945, Skopje, 1976, 467, 562 i suva nacionalna programa za Ma-
1160. S. Ml. kedonija do srpskiot minister za
nadv. raboti vo Belgrad (18. IX
MU^A, Petrit Tosum (Debar, 24. 1889). Odnovo patuva vo S.-Pe-
V 1929) ‡ u~itel i op{testvenik. terburg za da mu podnese peticija
Zavr{il u~itelska {kola. Bil na ruskiot imperator Nikolaj II,
u~esnik vo NOAVM (od 1943) i potpi{ana od 91 makedonski emi-
~len na SKM (od 1948). Bil u~i- granti i pe~albari vo Srbija (7.
tel i direktor na osnovnite u~i- II 1902). Po dvomese~niot prestoj
Ziba li{ta vo Seloku}i i Debar, od-
Puntorie vo Voskresenskiot misionerski
Mu~a bornik vo Op{tinskoto sobra- manastir, se vra}a vo Makedonija
nie, ~len na Op{tinskiot komi-
MU^A, Ziba Puntorie (Puntorie tet na SKM, sekretar na Op-
i so sobranite Makedonci okolu
Ziba Muça) (s. Vele{ta, Stru{ko, {tinskiot sindikalen sovet vo
Makedonskiot klub vo Belgrad i
1. V 1954) ‡ poetesa i pedagog. v. †Balkanski glasnik# planira
Debar i potpretsedatel na Sobo- da obnovi eden manastir vo Bi-
Osnovno u~ili{te zavr{ila vo rot na op{tinite na Sobranieto
rodnoto mesto, sredno u~ili{te tolsko †{to bi mo`el da stane
na SRM (1970). S. Ml. centar za Makedonija# so zamisla
vo Struga i Pedago{ka akademija
(Grupa za albanski jazik i kni- MU^A, Femi (Debar, 1930) ‡ da se izdava makedonski vesnik vo
`evnost) vo Skopje. Raboti kako politi~ki deec i op{testvenik. Solun, no i vo Rusija (avgust
nastavnik vo OU †Jane Sandan- Bil eden od najmladite u~esnici 1902). Vo Bitolskiot vilaet vo
ski# vo Skopje. vo NOAVM (od septemvri 1943), 1908 g. po inicijativa na M. pak se
Vospostavil kurirska vrska me|u pokrenuva pra{aweto za vovedu-
BIBL.: Kuku (Kuu-kuuu), 1977; Rruga e
mjellm[s (Patot na lebedot), 1987; Sodisin Debar i Tirana na porane{niot i vawe na maked. jazik vo u~ili{-
yjet; Suita ime (Mojata sueta); Yllkat bisedo- toga{niot sekretar na MK na tata. Toj odnovo odi vo Rusija i
jn[ me meteor[ (De~iwata razgovaraat so KPM vo Debar Skender Pusti- zaedno so Nace Dimov (^upovski)
meteori); Shtat[ vjet pritje (Sedum godini na‡Mimi i Filip Brajkovski (30. na 13. V 1910 g. podnesuvaat nov
~ekawe); Suita e l[nduar, (Povredenata
sueta, 2002; Motrat me shirit t[ kuq (Sest- IX/2. X 1944). Po Osloboduvaweto memorandum do Svetiot sinod na
rite so crven {irit); Nuk martohem k[t[ bil delegat na Vtoriot kongres na Ruskata pravoslavna crkva so
ver[ (Ne se ma`am ova leto); Zonja me celu- NOMSM (Skopje, 6‡8. I 1945) i barawe pomo{ za obnovuvawe na
lar (Gospo|ata so mobilen); Vega (Vega), ~len na Glavniot odbor na @ito{kiot manastir †Sv. Ata-
2006; Xix[llonjat luajn[ valle nat[n (Svetul- NOMSM. Podocna bil potpretse- nasija# i za otvorawe makedonsko
kite igraat oro no}e), 2006; Ahengu i gra- datel na Sobranieto na Skopje, u~ili{te vo nego. Po posetata na
ve t[ qytet[ruara (Zabavata na gradskite D. ^upovski vo Kru{evo, `ivo-
`eni); Udha e ikjes (Patot na begstvo- ~len na Pretsedatelstvoto na CK
to); Djajt[ e nat[ve t[ fundit (\avolite na na SKM i ~len na Pretse- pisecot Marko, od imeto na ver-
poslednite no}i); Vjesht[ totem[sh (To- datelstvoto na SRM (1986‡ 1991). nicite od istiot manastir, podne-
temska esen), 2007. N. S. BIBL.: Se}avawa (Ilegalni sostanoci, suva molba do Svetiot sinod na
1002
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR MU[MULICA M
1003
N
†NA OR’@IE# (Bitola, 1895‡ ski violon~elisti na XX vek. dolg iznesuva 90 milioni evra.
1902) ‡ hektografski vesnik na Bil profesor i na Fakultetot za Vrz osnova na oddelnite indika-
bugarski jazik, organ na Revolu- muzi~ka umetnost vo Skopje (1971 tori za stepenot na zadol`enost,
cionerniot komitet na TMORO ‡1975), kako i na seminarite {to Makedonija spa|a vo grupata na
vo Bitola. Negov urednik bil se odr`uvaa vo ramkite na festi- pomalku ili umereno zadol`eni
\or~e Petrov. Objaveni se vkup- valot Ohridsko leto. B. Ort. zemji. Na pr., na krajot na 2005 g.,
no 9 broja vo tira` od 30‡40 pri- NADVORE[NA ZADOL@E- vkupniot nadvore{en dolg na Ma-
meroci. Vo umno`uvaweto u~es- NOST NA RM ‡ obvrskite na kedonija u~estvuva soodvetno so
tvuvale i Gligor Popeto i Vasil centralnata vlast, fondovite, 44% i 111,5% vo BDP i izvozot.
Paskov. Pronajden e eden prime- javnite pretprijatija, centralna- Od aspekt na dol`nicite, 70% od
rok od 1902 g. ta banka i privatniot sektor dolgoro~niot dolg otpa|a na jav-
LIT.: \or~e Petrov, Spomeni, Skopje, sprema stranskite kreditori. niot sektor, dodeka 30% od nad-
1950, 16 i 31; Dan~o Zografski, Za hek- Dolgot go so~inuvaat: obvrskite vore{niot dolg se odnesuva na
tografskiot list †Na oru`je#, †Raz- privatniot sektor. Vo odnos na
gledi#, V, 10, Skopje, 1958, 110; D-r Boro kon multilateralnite kreditori
Mokrov, Razvojot na makedonskiot pe- (IBRD, IDA, EIB, IFAD, EBRD strukturata na kreditorite, naj-
~at i novinarstvo (od prvite po~etoci itn.), bilateralniot dolg (pre- golem del od nadvore{niot dolg
do 1945 godina), Skopje, 1980, 163; D-r Bo- te`no obvrski kon Pariskiot (50%) se odnesuva na obvrski kon
ro Mokrov ‡ M-r Tome Gruevski, Pregled klub) i dolgot kon privatnite multilateralnite kreditori, a
na makedonskiot pe~at (1885‡1992), kreditori. Po osamostojuvaweto vo tie ramki najgolemi poedine~-
Skopje, 1993, 82‡83. S. Ml. ni kreditori na Makedonija se
RM nasledi del od nadvore{niot
†NA RABOTA# (Polo`aj, 19. I dolg na SFRJ. Taka, od 1995 g. Ma- Me|unarodnoto zdru`enie za raz-
1945) ‡ vesnik na makedonski ja- kedonija prifati 5.4% (397 mi- voj i Svetskata banka. Pritoa,
zik, organ na Desettata makedon- lioni dolari) od dolgot na pora- najgolem del od nadvore{niot
ska NO brigada na NOV i POM. ne{nata SFRJ kon Pariskiot dolg (57%) e denominiran vo ev-
Umno`en e hektografski, na 32 klub na kreditori, a vo mart 1997 ra, a ostanatiot del e izrazen vo
stranici. Obrabotuva politi~ki g. i 5.4% (229 milioni dolari) od specijalni prava za vle~ewe i vo
temi, dava informacii za fron- dolgot na SFRJ kon Londonskiot dolari.
tot, za `ivotot vo brigadata i za klub na kreditori. Istovremeno, Nadvore{en dolgoro~en dolg vo 2006 g.
kulturni pra{awa. Me|u drugo- Makedonija pristapi i kon ras- (milioni evra)
to, objavena e i edno~inkata za ~istuvawe na obvrskite sprema Doveriteli Sostojba na dolg
vremeto na Ilindenskoto vosta- stranskite doveriteli. Vo tekot
nie, potpi{ana so inicijalite na 1994 g. go regulira nasledeni- Oficijalni kreditori 1.048,0
prof. L. K. ot dolg kon Svetskata banka, a vo Multilateralen dolg 881,6
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma- 1995 i 2000 g. go reprogramira Bilateralen dolg 166,4
kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr- dolgot kon Pariskiot klub na do-
vite po~etoci do 1945 godina), Skopje, veriteli. Dolgot kon Londonski- Privatni kreditori 710,4
1980, 447; D-r Boro Mokrov ‡ M-r Tome ot klub na doveriteli e refinan- Evroobvrznici 150,0
Gruevski, Pregled na makedonskiot pe-
~at (1885‡1992), Skopje, 1993, 121. S. Ml. siran vo 1998 g., vo ramkite na Drugi privatni kreditori 560,4
Novata finansiska spogodba. Vo
avgust 2004 g. Makedonija go dobi Vkupno 1.758.4
svojot prv krediten rejting od re- Izvor: Narodna banka na Republika Makedo-
nomiranata rejting-agencija Stan- nija, Mese~na informacija 12/2006, fevruari
dard & Poor’s, koja nadvore{niot 2007, 23.
dolg go oceni so rejting BB. Vrz
taa osnova, vo dekemvri 2005 g.
Makedonija gi emitira{e prvite
evroobvrznici vo iznos od 150
milioni evra, so rok na dostasu-
vawe od 10 godini i so kamatna
stapka od 4.625%. Sredstvata se
iskoristeni za predvremen otkup
na obvrznicite izdadeni za regu-
Andre lirawe na dolgot kon Londonski-
Navara Izvor: Bilten, Ministerstvo za finansii,
ot klub na kreditori. Na krajot Skopje, juli/avgust 2006, 7
NAVARA, Andre (Andre Navarra) na 2006 g. vkupniot nadvore{en LIT.: Strategija za upravuvawe so javni-
(Bijaric, 13. X 1911 ‡ 1988) ‡ dolg na Makedonija iznesuva 1,85 ot dolg, Ministerstvo za finansii, Skop-
francuski violon~elist. Profe- milijardi evra, od koi 1,76 mili- je, dekemvri 2005; Polugodi{en izve{taj
sor na Konzervatoriumot vo Pa- jardi evra se dolgoro~en dolg, do- januari‡juni 2006 godina, Narodna banka
riz. Eden od najzna~ajnite svet- deka kratkoro~niot nadvore{en na Republika Makedonija, oktomvri 2006;
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NADREALIZAM N
Mese~na informacija 12/2006, Narodna Trgovska razmena na RM so stranstvo vo iljadi SAD $ – selektirani godini
banka na Republika Makedonija, fevruari
2007; Bilten, Ministerstvo za finansii, Godina 1990 1995 2000 2005
Skopje, juli/avgust 2006, 7. G. P.
Izvoz 1.112.786 1.204.048 1.322.617 2.041.000
NADVORE[NA TRGOVIJA – Uvoz 1.530851 1.718.904 2.093.872 3.097.000
razmena na dobra i uslugi me|u
razli~nite nacionalni ekono- Saldo -418.065 -514.856 -771.255 -1. 056.000
mii. Trgovijata vo Makedonija Pokrienost na uvozot so izvoz - vo % 72,7 70,0 63,2 65,9
otsekoga{ imala internaciona-
len karakter, blagodarenie na Trgovski deficit - % vo BDP 9,83 15,36 19,78 -
nejzinata centralna pozicija na
Balkanskiot Poluostov i na po- nite proizvodi, metalni proiz- pogolema dodadena vrednost vo
volnata prirodna i voedno naj- vodi, ma{inite i uredite, a po strukturata na izvozot. Vo struk-
kratka vrska pome|u Zapad i Is- 1974 g. i naftata. Vrz pravcite turata na izvozot najgolemo u~e-
tok po dolinata na rekata Var- na nadvore{nata trgovija zna- stvo vo 2005 g., imaa: tekstilot i
dar. Ovoj fakt bil zabele`an ~ajno vlijanie imale kompara- oblekata (28,5%), `elezoto i ~e-
u{te od Rimjanite, inaku ve{ti tivnite prednosti, komplemen- likot (26%), zemjodelskite pro-
vojnici i trgovci, poradi {to tarnosta na ekonomiite, no i po- izvodi – hrana i surovini
zna~ajnite patni pravci vo toa liti~kite odnosi so trgovskite (17,3%), mineralni surovini – ru-
vreme (Via Egnatia i Carigrad – partneri. Vo ovoj period od 40 da, goriva i oboeni metali
Belgrad) minuvale tokmu niz do 50% od vkupnata nadvore{na (10,78%) i ma{ini, kancelariska
Makedonija. Vo XIV i XV vek trgovija na Makedonija otpa|a i transportna oprema (5,38%). Na
Makedonija bila zna~ajna trgov- na zemjite na SEV, 20% na zemji- stranata na uvozot dominiraa: mi-
ska destinacija. Skopje bil gla- te na EEZ, 20% na drugite zapad- neralnite surovini, rudite i go-
ven trgovski centar so prisu- ni zemji i 10% na zemjite vo raz- rivata (21,85%), ma{inite, kan-
stvo na poznati trgovci – Dub- voj. Po zemji, vo tekot na 1980- celariskata i transportnata op-
rov~ani, Venecijanci i Vizan- tite godini najzna~ajni trgovski rema (17%), zemjodelskite proiz-
tijci. Me|u dvete svetski vojni partneri na Makedonija, i na vodi – hrana i surovini (13,77%),
trgovijata vo Makedonija bila stranata na izvozot i na strana- hemiskite proizvodi (10%) i raz-
treta stopanska granka. Vo pr- ta na uvozot, bea: SSSR, Zapadna ni poluproizvodi (9%). Najzna-
vite deset godini po Vtorata Germanija, Italija, SAD, Pol- ~ajni nadvore{notrgovski par-
svetska vojna (1945–1955), nadvo- ska, ^ehoslova~ka i Isto~na tneri na Makedonija vo posledni-
re{nata trgovija na Makedonija Germanija. Po osamostojuvawe- ve nekolku godini se: Srbija i
zaostanuvala zad op{tiot razvoj to, Makedonija kako mala zemja Crna Gora, Germanija, Grcija,
na ekonomijata. Imeno, u~estvo- se soo~i so imperativot da ja Italija, Rusija, Bugarija, Hrvat-
to na izvozot vo op{testveniot zgolemi svojata otvorenost i da ska, Bosna i Hercegovina, Turci-
proizvod na zemjata (1955) izne- ja podobri svojata integrira- ja i Slovenija.
suvalo 2,7%, a na uvozot 2,6% nost vo globalnite svetski eko- IZV.: Republi~ki zavod za statistika,
(apsolutnata vrednost na izvo- nomski tekovi vo 1990 g. U~es- Razvoj na SR Makedonija 1945 –1984,
tvoto na nadvore{notrgovskata Skopje, 1986, 107–110; USAID, Ohrid Institut
zot i uvozot bila sè na sè 30 mi- for Economic Strategies and International Affa-
lioni SAD $). Po 1955 g. dinami- razmena (vrednosta na izvozot i ires, Vlada na Republika Makedonija, Iz-
kata na porastot na izvozot i uvozot zaedno) vo bruto-doma{- ve{taj za nadvore{nata trgovija na
uvozot odi pred dinamikata na niot proizvod na zemjata iznesu- Makedonija, Skopje, 2006, 65‡108.
porastot na op{testveniot pro- va{e okolu 60%, za vo tekot na LIT.: T. Mirovski, Stopanstvoto na
izvod na zemjata. 1990-tite godini da nadmine Vardarska Makedonija me|u dvete svet-
80%. Spored indeksot na otvore- ski vojni, MANU, Skopje, 1998, 184‡214;
Sinteti~ki gledano, vo perio- nost vo me|unarodnata trgovija, N. Uzunov, Stopanstvoto na Republika
dot 1945–1989 g., strukturata na Makedonija pome|u 141 zemja e Makedonija 1945–1990, MANU, Skopje,
nadvore{nata trgovija, spored 2001; USAID, Ohrid Institut for Economic Stra-
rangirana na 40-toto mesto (vo tegies and International Affaires, Vlada na Re-
stepenot na prerabotkata, ima- po{irokiot region podobra po- publika Makedonija, Izve{taj za nadvo-
{e pozitiven trend i kaj izvozot zicija imaat samo Slovenija i re{nata trgovija na Makedonija, Skop-
i kaj uvozot, dodeka izvozot na Bugarija). je, 2006. T. F.
investicioni dobra be{e mnogu
nizok, a uvozot do sedumdesetti- Tendencijata na porast na nadvo- NADREALIZAM (fr. surrealis-
te godini mnogu visok, a potoa se re{notrgovskata razmena e pros- me) ‡ pravec vo kni`evnosta i
prepolovi i drasti~no se nama- ledena so namaluvawe na stepe- vo likovnata umetnost {to nas-
li vo tekot na osumdesettite go- not na pokrienost na uvozot so tanal vo Pariz okolu 1920 g. i go
dini. Vo istiot period najgole- izvoz i so porast na trgovskiot pretstavuva iracionalnoto i
mo u~estvo vo makedonskiot iz- deficit na zemjata. Vakvata sos- nesvesnoto. Vo Makedonija se ja-
voz imaa: tekstilnite tkaenini, tojba ne e odr`liva na podolg rok vuva kon krajot na pedesettite
oblekata, obuvkite, oboenite i upatuva na potrebata od porast godini vo delata na S. Kunovski.
metali, `elezoto, nemetalite, na konkurentnata sposobnost na Zna~ajna uloga za negovoto {i-
pijalacite i tutunot, a vo uvo- makedonskata ekonomija i porast rewe ima grupata †Mugri# (I.
zot: tekstilnite prediva, ko`- na u~estvoto na proizvodite so Velkov, P. Mazev, T. [ijak). Vo
delata na makedonskite umetni-
Vrednost na izvozot i uvozot na SR Makedonija vo SAD $ – selektirani godini ci nadrealizmot naj~esto se ma-
nifestira vo simbioza so meta-
Godina 1960 1970 1980 1984 1989 fizi~kiot i magi~niot reali-
Izvoz vo milioni dolari 15,6 82,9 418,5 532,3 654,0 zam, postkubizmot, ekspresio-
nizmot. Vo razli~ni varijacii se
Uvoz vo milioni dolari 15,1 139,3 787,3 871,0 905,0 sre}ava vo delata na V. Ta{kov-
Saldo na trgovskiot bilans 0,5 -57,3 -368,8 -338,7 -260,0 ski, K. Efremov, B. Nikolovski,
V. Naumovski, T. Jan~evski, R.
Pokrienost na uvozot so izvoz 103,8 58,3 53,2 61,6 71,2 Mijakovski. Incidentno se javu-
1005
N NA\ MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Ja{ar Nair
1006
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NAJ^ESKI N
od 10 godini e voditel-urednik na
makedonskata radio programa
†Tripati Zet# vo Melburn. Bl. R.
Mirjana
Naj~eska
1007
N NAKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nite makedonski narodni pesni. blagorodni~ki tituli i grb. Pos- nografijata †Za stomatolo{kata
Po penzioniraweto podgotvi i ledniot potomok na semejstvoto bolka#, koavtor na †Oralna medi-
tri zna~ajni zbornici svedo{- ‡ Mileva po~inala vo 1926 g. cina i oralna patologija# i
tva, dokumenti i materijali za LIT.: Milivoj JovanoviÊ, Veliki Kom- †Oralna biohemija#. E. M.
makedonskite osudenici na Goli lu{ i porodica Nako, Nau~en zbornik
Otok po Rezolucijata na In- MS, Serija dru{tvenih nauka, Sv. 1, Novi
formbiroto. Sad 1952; Milka Zdraveva, Makedonsko-
avstriski vrski od poslednite decenii
BIBL.: Ilindenskite narodni pesni, na XVII do prvite decenii na XIX vek,
Skopje, 1978; Studii za juna~kiot epos Skopje, 2002. M. Zdr.
od makedonskoto folklorno podra~je,
Kumanovo, 1993; Studii za ajdutskite
narodni pesni od makedonskoto fol-
klorno podra~je, Kumanovo, 1994; Goloo-
to~ki svedo{tva, kniga prva‡treta,
Skopje, 2002‡2006.
LIT.: Institut za makedonska litera-
tura. Dvaeset godini od osnovaweto
(1981‡2001), Skopje, 2002, 138‡139. S. Ml.
Petre
NAKA, Nikola (Skopje, 17. III Nakovski
1936) – grad. in`., red. prof. na
Grade`niot fakultet vo Skopje NAKOVSKI, Petre (s. Kr~i{-
(od 1989) po grupata predmeti Or- ta, Kostursko, Egejskiot del na
ganizacija, tehnologija i ekono- Makedonija, 17. VII 1937) ‡ roman-
mika na izgradbata. Pred da dojde [terjo sier i preveduva~ od polski ja-
na Fakultetot (1975) rabotel vo Nakov zik, publicist i diplomat. Prv
Francija na proektirawe indus- NAKOV, [terjo Mitev (1948, makedonski ambasador vo Polska.
Bil novinar vo vesnicite †Ve-
triski objekti (1963–66), potoa [tip, R. Makedonija) & ekonomist,
vo skopskite firmi †Beton# i poznat makedonski stopanstvenik. ~er# i †Nova Makedonija#. Dok-
†Mavrovo#. Doktoriral na tema Raboti vo Makedonski `eleznici toriral na Institutot za poli-
od organizacijata na izgradbata (1973&1983), najprvin kako rako- ti~ki nauki na Vroclavskiot
(1988), {to e glavna oblast na ne- voditel na Oddelot za komercijal- univerzitet vo Polska. Avtor e
govite istra`uvawa. Od 1990 g. ni raboti i podocna kako direk- na brojni prilozi od proznata be-
`ivee i raboti vo Slovenija, ka- tor na internata banka vo ramkite letristika i publicistikata vo
de {to i se penzioniral. Q. T. na Makedonskite `eleznici. Od periodikata. Avtor e i na memo-
1983 g. e generalen direktor i arsko-sociolo{kiot trud †Make-
pretsedatel na Upravniot odbor donskite deca vo Polska#. Proza-
na {pediterskata firma Fer{ped ta mu se odlikuva so surova fak-
AD - Skopje, koga grupacijata Fer- tografija za tragedijata na Ma-
{ped postigna sestran rast i raz- kedoncite vo tekot na gra|anska-
voj, diversifiraj}i ja svojata eko- ta vojna od 1946‡ 1949 g. vo Grcija
nomska aktivnost i vo oblasta na i smisla za gradba na vpe~atlivi
turizmot i ugostitelstvoto, pro- likovi, nositeli na vozbudlivi
izvodstvoto na vino i sl. ^len na `ivotni prikazni.
brojni biznis asocijacii. Za BIBL.: Postela za ~emernite (1985), I
kamenot e zemja (1988), Golemata udolni-
postignatite rezultati e pro- ca (2003), Golemata izmama (2007). G. T.
glasen za biznismen na godinata
vo 1993 g. R.
Jumi
Nakaxima
1008
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NARODEN N
1009
N NARODEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Nevestinsko `ensko rakav~e lozeno Prazni~no `ensko rakav~e lozeno Prazni~no `ensko rakav~e pisano Prazni~no `ensko rakav~e pisano
NARODEN VEZ ‡ ornamentiran LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma- na Tretiot oblasten komitet na
del na nosijata. Makedonskata kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr- KPM.
vite po~etoci do 1945 godina), Skopje,
vezbena narodna ornamentika e 1980, 443‡445; Prva makedonska narodno- LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make-
mo{ne bogata i raznovidna. Se- osloboditelna udarna brigada, Skopje, donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite
koj region vo Makedonija si ima 1991, 191‡192 i 411‡417; D-r Boro Mokrov po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980,
svoi specifi~nosti, izrazeni ‡ M-r Tome Gruevski, Pregled na make- 418‡420; D-r Boro Mokrov ‡ M-r Tome Gru-
donskiot pe~at (1885‡1992), Skopje, evski, Pregled na makedonskiot pe~at
preku karakteristi~ni motivi i (1885‡1992), Skopje, 1993, 127. S. Ml.
ornamenti za odredena mikroza- 1993, 139‡140. S. Ml.
ednica. Makedonskiot naroden
vez se odlikuva so isklu~itelna
dekorativnost, harmoni~nost i
otsustvo na sekakva plasti~nost
pri obrabotkata na dadenite mo-
tivi. Od likoven aspekt, orna-
mentalno-motivskite elementi
†Naroden vojnik#, organ na Glavniot {tab na Jug.
se koloristi~ki povr{inski armija za Makedonija (6. VI 1945)
tretirani so upotreba na kon-
trasni, intenzivni koloristi~- †NARODEN VOJNIK# (Skopje,
ki vrednosti, pri {to preovla- 18. XII 1944 ‡ 6. VI 1945) ‡ vesnik,
duva crvenata boja vo site nijan- organ na Glavniot {tab na NOV
si (alova, |uvezna i sl.), so odre- i POJ za Makedonija, a potoa na
deni akcenti na crnata, `oltata, Glavniot {tab na Jugoslovenska-
sinata (mor), zelenata itn. Isto ta armija za Makedonija (od 4. II
taka, karakteristi~na za make- 1945). Glaven urednik bil Ilija
donskiot naroden vez e i naglase- Topalovski. Pe~aten e na sovre-
nata geometrizacija i stilizaci- mena poligrafska tehnologija vo
ja na celokupnata ornamentalno- pe~atnicata †Goce Del~ev#. Ob-
motivska gra|a. Vo izborot na javeni se vkupno 12 broja.
motivite najzastapeni se geomet- LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make-
riskite formi (krug, romb, tria- donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite
golnik) i flornite motivi, a po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980,
mnogu retko se sre}avaat zoomor- 448‡450; D-r Boro Mokrov ‡ M-r Tome Gru-
fnite ili antropomorfnite mo- evski, Pregled na makedonskiot pe~at †Naroden glas#, ilegalen vesnik (Prilep, 1943)
(1885‡1992), Skopje, 1993, 140. S. Ml.
tivi. Vezot od Skopska Crna Go-
ra i od Dolni Polog go karakte- †NARODEN GLAS# (pl. Glamnik, †NARODEN GLAS# (Prilep,
rizira crnata gajtanska orna- nad s. [e{kovo i bazata Crkvi{- dekemvri 1941 ‡ letoto 1943) ‡
mentika, a narodniot vez od oko- te, me|u selata Drago`el, Kumani- ilegalen vesnik na NOF za Pri-
linata na Prilep i Bitola ‡ ~evo i Bojan~i{te, Kavadare~ko, lepsko, na makedonski jazik. Naj-
goblenskata tehnika so dominan- juli‡septemvri 1943) ‡ mese~en dolgo go ureduval Blagoja Tale-
tna crvena boja. J. R.-P. vesnik na Narodnoosloboditel- ski-Ivan (avgust 1942 ‡ mart
1943). Bil umno`uvan vo tira`
†NARODEN VOJNIK# (Male- niot front od 120‡300 primeroci, a rasturan
sija, Stru{ko i Skopje, juni 1944 za Gevgeli- vo Prilep i Prilepsko, vo Ki~e-
‡ mart 1945) ‡ mese~en vesnik, or- sko, Tikve{- vo, Kru{evo, Makedonski Brod i
gan na Prvata makedonska NOU ko, Vele{ko vo partizanskite odredi. Po svo-
brigada, na makedonski jazik. Go i drugi mes- jata sodr`ina pretstavuva bogat
ureduvale Vlado Maleski i Ilija ta, pokrenat informator za politi~kata i vo-
Topalovski. Me|u sorabotnicite od Tretiot enata sostojba vo svetot i vo Ma-
bile Kemal Agoli, Ilija Josi- oblasten ko- kedonija: voenite frontovi vo
fovski, @amila Kolonomos, d-r mitet na svetot, voenata sostojba na teri-
Vlado Pole`inovski, d-r Trifun KPM. Tehni- torijata na biv{ata Jugoslavija,
Panoski, Pan~e Popovski, Jakim kata ja rako- za gr~koto Narodnoosloboditel-
Spirovski, Krste Crvenkovski, vodel Risto no dvi`ewe, za sostojbite vo Ma-
†Naroden glas#, vesnik na Xunov, a so-
Vangel ^ukalevski i dr. Likovno Makedonskiot NOF za kedonija i posebno vo Prilep i
go oblikuvale Boro Dimoski i Gevgelisko, Tikve{ko, rabotnici Prilepsko.
Angele Ivanovski. Dvobrojot 2‡3 Vele{ko i dr. (1943) bile Ivan LIT.: †Naroden glas# (1941‡1943), INI,
bil pe~aten vo Partizanskata pe- Mazov, Niko- Skopje, 1990; D-r Boro Mokrov, Zbor, pe-
~atnica †Goce Del~ev#, a br. 5 vo la Min~ev, Borko Temelkovski- ~at, vreme. Zbornik trudovi od istorija-
Skopje. Sodr`i i ilustracii od Liljakot, Mito Haxivasilev i ta na makedonskiot pe~at, Skopje, 1987,
dr. Bil pe~aten vo tira` od 283‡289; D-r Boro Mokrov ‡ M-r Tome Gru-
likovni umetnici. Objaveni se evski, Pregled na makedonskiot pe~at
vkupno 23 broja. 200‡300 primeroci na tehnikata (1885‡1992), Skopje, 1993, 121. S. Ml.
1010
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NARODNA N
1011
N NARODNA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
{to kako osnovna cel se javuva narstvo (od prvite po~etoci do 1945 go-
odr`uvaweto na cenovnata sta- dina), Skopje, 1980, 236‡238; D-r Boro
Mokrov ‡ M-r Tome Gruevski, Pregled na
bilnost. Isto taka, NB na RM e makedonskiot pe~at (1885‡1992), Skopje,
~lenka na Bankata za me|unarod- 1993, 83. S. Ml.
ni poramnuvawa (BIS) vo Bazel.
NB na RM izvr{uva pove}e os-
novni funkcii: gi utvrduva i gi
sproveduva monetarnata politi-
ka i politikata na devizniot
kurs na denarot; izdava i distri-
buira kovani i kni`ni pari; up-
ravuva i rakuva so deviznite re-
zervi; izdava dozvoli za osnova-
we i rabota na banki, {tedilni-
ci, menuva~nici i vr{iteli na
uslugi za brz transfer na pari i †Narodna volja#, vesnik na Bugarite i
go kontrolira nivnoto rabotewe; Makedoncite vo SAD (1938-1978
go ureduva platniot sistem; sobi-
ra, obrabotuva, analizira i obja- †NARODNA VOLœ. NARODNA
vuva informacii i publikacii VOLYA. PEOPLE’S WILL# (Detro-
od oblasta na monetarnata, fi- it, Mi~., SAD, 11. II 1938 – 1945 i
nansiskata i platnobilansnata potoa)> – nedelen vesnik na Buga-
statistika; vr{i platen promet Narodnata biblioteka „Bra}a Miladinovci# rite i Makedoncite vo Amerika,
za potrebite na dr`avata; ja vo Skopje zaedni~ko prodol`enie na v.
pretstavuva Makedonija vo me|u- devo, Stanica Zelenikovo ‡ †Mar- †Trudova MakedoniÔ# na MNS vo
narodnite ko Cepenkov#, Batinci, Dra~evo, Amerika i na v. †Sšznanie# na
finansi- Petrovec i podvi`en bibliote- Bugarsko-makedonskite rabot-
ski insti- ~en fond - Bibliobus na Gradska- ni~ki prosvetni klubovi vo
tucii; ra- ta biblioteka vo Skopje. S. Ml. SAD, pod redakcija na G. Pirin-
boti kako ski i P. Grigorov. Vesnikot NV
~uvar na †NARODNA BORBA# (s. Zbor- so svoite prilozi i dokumenti od
imotot na sko, na pl. Ko`uv i vo Tikve{i- sorabotnici od site delovi na
privatnite jata, dekemvri 1943 ‡ juni 1944) ‡ Makedonija i od dijasporata
penziski vesnik, organ na Vtorata make- pretstavuva zna~ajna pe~atena
fondovi donska NOUB. Izleguval edna{ tribina na makedonskata nacio-
itn. Isto mese~no, vo tira` od 250‡300 nalna misla i akcija vo dijaspo-
taka, NB na primeroci. Go ureduvala Agita- rata vo periodot do i po II svet-
RM odr`u- ciono-propagandnata komisija ska vojna.
Zbornikot na trudovi va dragoce- pri [tabot na brigadata. Obja-
†Monetite i monetokovnicite veni se vkupno sedum broja. Vo LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma-
vo Makedonija# (2001) na numizma- kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr-
ti~ka zbir- uvodnikot kon prviot broj se na- vite po~etoci do 1945 godina), Skopje,
ka od okolu 17.000 moneti od te- veduva deka †pe~atot, zaedno so 1980, 148–152; Bla`e Ristovski, Stole-
ritorijata na Makedonija, koi go pu{kata i mitralezot, e oru`je tija na makedonskata svest. Istra`uva-
vo racete na Narodnooslobodi- wa za kulturno-nacionalniot razvitok,
pokrivaat vremenskiot period od Skopje, 2001, 588–655. Bl. R.
VI vek pr. n.e. pa sè do XV vek. telnata borba#. Kako avtori se
javuvaat Vasilka (Vaska) Duga- NARODNA MUZIKA ‡ make-
Organi na NB na RM se Sovetot i nova, Lazar Mojsov, Naum Nau-
guvernerot. ^lenovi na Sovetot donska tradicionalna muzika
movski-Bor~e, Kiro Haxivasi- sozdavana i praktikuvana niz po-
na NB na RM se guvernerot, dvaj- lev i Mito Haxivasilev-Jasmin
ca viceguverneri i {est nadvo- ve}evekovni periodi vo minato-
i dr. to. Toa e glavno muzika {to bila
re{ni ~lenovi. Guvernerot i
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make- povrzana so `ivotot vo selskite
nadvore{nite ~lenovi na Sove- donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite
tot se naimenuvaat od Sobranie- sredini. Vo XIX v. zapo~nal poin-
po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980, tenzivniot razvoj na gradskata
to, po predlog od pretsedatelot 440‡442; D-r Boro Mokrov – M-r Tome Gru-
na dr`avata, a viceguvernerite evski, Pregled na makedonskiot pe~at narodna kultura, a vo nejzinite
gi imenuva Sobranieto po pred- (1885‡1992), Skopje, 1993, 140. S. Ml. ramki i tradicionalnata gradska
muzika. Taa bila sozdavana na vo-
log od guvernerot, pri {to site †NARODNA VOLJA# (Solun, obi~aeniot tradicionalen na-
imaat mandat od sedum godini. 17. I 1909 ‡ 5. VI 1910) ‡ nedelen ~in, po usten pat i anonimno, sè
LIT.: Kiki Mangova Powavi}, Van~o Kar- vesnik, organ na Narodnata fede-
gov, 60 godini centralno bankarstvo vo do pedesettite godini od minati-
Republika Makedonija, Narodna banka na rativna partija. Izleguval seko- ot vek, a potoa sè pove}e se sre}a-
Republika Makedonija, Skopje, 2006. G. P. ja sabota. Urednik bil A. Tomov, vaat avtorizirani pesni od avto-
a podocna Dimitar Vlahov (od g.
NARODNA BIBLIOTEKA †BRA- II, br. 6). Objaveni se vkupno 74
ri-poedinci. Muzikata od ovie
]A MILADINOVCI# VO SKOP- dva perioda, sozdavana vo razli~-
broja. Podocna naslovot bil pe- ni uslovi na `iveewe, ima karak-
JE (1935 ‡) ‡ biblioteka so 26 ~aten i na francuski i ruski ja- teristi~ni razliki, kako spored
klona i bibliobus: ~etiri klona zik (od god. II, br. 8). Podolgo vre- funkcijata, taka i spored stil-
vo Op{tina Centar, vo naselbi- me bil pod pokrovitelstvoto na skite i vkupnite estetski osobe-
te Butel II, Skopje-Sever, Lisi- Jane Sandanski, a od januari 1910 nosti. Kaj selskiot muzi~ki fol-
~e, †13 Noemvri#, Pr`ino, Jane g. Redakcijata se svrtela protiv klor dominiraat `enskite ob-
Sandanski, Karpo{ III, Taftali- nego i negovite privrzanici. redni pesni, vo koi, pokraj ednog-
xe, Karpo{ I, \or~e Petrov I, LIT.: St Simeonov, BÍlgarski periodi- lasjeto, poseben beleg pretstavu-
\or~e Petrov II, Bit Pazar, Av- ~en pe~at v Makedoni®, Zbornik Solun, va dvoglasnoto bordunsko peewe.
tokomanda, ^ento (3 bibliote- Sofi®, 1934, 245‡248; D-r Boro Mokrov, Nego go karakteriziraat ednoob-
ki), ^air, selata Radi{ani, San- Razvojot na makedonskiot pe~at i novi- raznosta i ograni~enite struktu-
1012
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NARODNA N
1013
N NARODNI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1014
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NARODNI N
1015
N NARODNO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Re{enieto na †Narodno
Ustavotvor- stvarala{tvo
noto sobranie - Folklor“,
na NRM za organ na
proglasuvawe SZFJ
Narodna arhitektura, s. Ki~inica, Mavrovsko na Ustavot na
NRM ~itelno i na makedonski. Zdru-
NARODNO GRADITELSTVO ‡ `enieto na folkloristite na
najobemen del od tradicionalna- NARODNO SOBRANIE NA Makedonija redovno ima{e i svoj
ta arhitektura {to vklu~uva raz- NRM ‡ vrhoven organ na dr`avna- pretstavnik kako ~len na Redak-
ni tipovi objekti, ansambli, raz- ta vlast i pretstavnik na narod- cijata. S. Ml.
gleduvani vo potesni ili po{i- niot suverenitet na Narodna Re-
roki teritorijalni ograni~uva- publika Makedonija. Se voveduva NARODNOOSLOBOODITE-
wa, geografski i klimatski de- so Ustavot na NRM od 1946 g. kako LEN BATALJON †MIR^E
terminanti. Ovie objekti re~isi ednodomno pretstavni~ko telo ACEV# (Prv bataljon na Vtorata
po pravilo se del od anonimniot neposredno izbrano od gra|anite operativna zona na NOV i POM)
graditelski repertoar, opfa}aj- na mandaten period od ~etiri go- (pl. Slavej, 18. VIII 1943 ‡ s. Sli-
}i gi site sloevi na `ivotot spo- dini. Na izborite odr`ani na 3. vovo, Ohridsko, 11. XI 1943) ‡ pr-
red principite na organizacija- XII 1950 g. vo Narodnoto sobranie va regularna voena edinica na
ta na tradicionalnite `ivea- se izbrani 251 pratenik. So Us- NOV i POM. Bil formiran od
li{ta, ~ii iskustva so soodvetni okolu 200 borci od Prespansko-
modifikacii se provlekuvaat i ohridskiot NOPO †Damjan Gru-
vo dene{ni uslovi. Varijantite ev#, delovi od Vele{kiot NOPO
na objekti se dvi`at vo rasponot †Dimitar Vlahov#, delovi od
od primarnite (primitivni, ed- Prilepskiot NOPO †\or~e Pet-
nostavni, arhetipski) arhitek- rov# i novopristignati borci od
tonski objekti i kompozicii, do Debarca. Bataljonot izvr{il na-
objekti {to se vo grani~noto padi na italijanski karabinerski
podra~je na likovna i formalno- stanici vo Ohridsko (7. IX), urnal
estetska organizacija, po koe ve- tri mosta na patot Ki~evo-Oh-
}e preminuvaat vo kategorijata rid, isekol 130 PTT stolbovi, ja
na folklorna arhitektura. K. Gr. zapalil `andarmeriskata stani-
ca vo s. Slivovo (11. IX), vlegol vo
Ki~evo (12. IX) i u~estvuval vo
razoru`uvaweto na italijanski-
Ustavot na
NRM (1946) ot garnizon. Vo po~etokot na ok-
tomvri 1943, zaedno so Prviot ko-
tavniot zakon od 1953 g. se vovedu- sovsko-metohiski NO bataljon
va dvodomno Narodno sobranie, †Ramiz Sadiku# i Vtoriot ki~ev-
sostaveno od Republi~ki sobor i ski NO bataljon, vlegol vo sostav
Sobor na proizvoditelite. Na iz- na Grupata bataljoni i vodel bor-
borite od 22‡25. XI 1953 g. vo Re- bi kaj selata Izvor, Klenoec, `e-
publi~kiot sobor se izbrani 108, lezni~kata stanica vo Podvis
a vo Soborot na proizvoditelite (5‡9. X), izvr{il diverzii na pa-
74 pratenici. Na izborite od 23. tot Resen-Ohrid i se sudril so bu-
III 1958 g. vo Republi~kiot sobor garskite grani~ni sili na pl. Ba-
Spisanieto se izbrani 113, a vo Soborot na ba Sa~. Koga glavninata na Grupa-
†Narodno proizvoditelite 78 pratenici. ta bataljoni bila vratena vo od-
zdravje“
Prv pretsedatel na ednodomnoto brana na slobodnata teritorija
†NARODNO ZDRAVJE# ‡ spisa- Narodno sobranie na NRM e Dim- na Debarca, okolu 70 borci na ba-
nie za zdravstveno prosvetuvawe. ~e Stojanov-Mire, a prv pretseda- taljonot dejstvuvale na komunika-
Izdava~ e Institutot za zdravs- tel na dvodomnoto Narodno sobra- cijata Bitola-Resen. Podocna, za-
tveno prosvetuvawe na NRM vo nie na NRM e Lazar Koli{evski. edno so drugi edinici na NOV i
Skopje (1952‡1986). Prv glaven LIT.: Makedonija od ASNOM do denes, POM, bataljonot vodel borbi
urednik e Mitko Ilievski ‡ op- Skopje, 2005. Sv. [. protiv germansko-balisti~kite
{testvenik, prosveten rabotnik, sili vo Ki~evsko (5. X), so bugar-
osnova~ na Institutot. Prvin †NARODNO STVARALA[TVO skite grani~ni ediniici (6. X) i
urednik e Blagoja Korubin (1953), – FOLKLOR# (Beograd, 1962–) ‡ na pl. Bigla so bugarskite edini-
a potoa Bla`e Ristovski (1953‡ trimese~no spisanie na Sojuzot ci od resenskiot garnizon (24. X).
1955), koga mese~noto spisanie na zdru`enijata na folkloristi- So Grupata makedonski i Grupata
ima 18.000 pretplatnici. So pro- te na Jugoslavija. Pe~ati prilo- kosovski bataljoni vodel borba
menata na statusot i ukinuvawe- zi na jazicite na avtorite, na so germansko-balisti~kite sili
to na institutot postepeno pres- svetskite i na balkanskite, vklu- kaj Ki~evo, s. Ra{tani (1 i 2. XI) i
1016
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NARODNOOSLOBODITELEN N
1017
N NARODNOOSLOBODITELEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1018
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NARODNOOSLOBODITELEN N
1019
N NARODNOOSLOBODITELEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
POM. Kon krajot na septemvri garija, vo Grcija i vo Albanija, a bil formiran Mesten voen {tab.
imal okolu 120 borci i formal- i Memorandum za polo`bata na Po Aprilskata vojna (1941) pri
no prerasnal vo bataljon (kon makedonskoto nacionalno mal- mesnite komiteti na KPJ vo Ma-
krajot na septemvri), no i potoa cinstvo vo Grcija, vo Bugarija, vo kedonija bile formirani voeni
prodol`ilo imenuvaweto kako Albanija i vo Jugoslavija do Ev- komisii kako operativni tela za
odred. Pri kapitulacijata na ropskiot parlament vo Strazbur podgotovka na oru`enoto vosta-
Italija i potoa uspe{no gi zat- (septemvri 1989). nie. Voenite komiteti, voenite
voral Botunskiot Tesnec i komu- LIT.: Ivan Katarxiev, Makedonskata mesni {tabovi i voenite komi-
nikacijata Ohrid‡Struga kon politi~ka emigracija po Vtorata svet- sii formirale diverzantski gru-
Debarca (do dekemvri 1943). Go ska vojna, Skopje, 1994. M. Min. pi, kursevi i obuka za rakuvawe
onesposobil patot kon s. Me{e- NARODNOOSLOBODITEL- so oru`je. Od niv bile formira-
i{te (Ohridsko), a kaj s. Botun ja NA BRIGADA †GOCE DEL- ni i prvite partizanski odredi
razbil balisti~kata grupa upate- ^EV# (Sofija, septemvri 1944 ‡ (Skopskiot, Prilepskiot i kuma-
na od Struga kon Debarca (14. X). oktomvri 1944) ‡ voena edinica novskite). Vo juni 1942 g. Pokra-
Po povtornata okupacija na De- na NOV i POM. Bila formirana inskiot voen {tab prerasnal vo
barca, borcite preminale glavno od Makedonci vo Bugarskata ar- Glaven {tab na NOPOM. Vo te-
vo ilegalstvo (kon po~etokot na mija i od dobrovolci od makedon- kot na 1942 g. bile formirani de-
dekemvri 1943), a mal del se prik- skata emigracija vo Bugarija, vet NOPO. Vo mart 1943 g. bile
lu~ile kon Prvata makedonsko- glavno studenti i u~enici. Ko- formirani pet operativni zoni,
kosovska NOUB. mandant bil Peco Trajkov, a po- so cel vo sekoja od niv da se for-
IZV.: DARM, Skopje, f. †Slavej#, k. 39, liti~ki komesar Mire Anasta- mira voeno i politi~ko telo i
39a i 40a; Zavod za za{tita na spomenici- sov. Broela okolu 4.600 borci i 2–3 NOPO. Na Prespanskiot
te na kulturata i Naroden muzej, Ohrid,
vedna{ po formiraweto, batal- sostanok (2. VIII 1943) bila done-
inv. br. 257. 267. 268 i 832.
jon (30. IX) po bataljon (7. X) bila sena odluka da se formiraat po-
LIT.: Stojan Risteski, ^etirieset godi-
upatuvana vo Makedonija. Po golemi operativni formacii na
ni od formiraweto na partizanskiot od-
kratko vreme bila rasformira- NOVM. Na 18. VIII 1943 g. bil
red †Slavej#. †Nova Makedonija#, XXXIX, formiran prviot NO bataljon
18087, Skopje, 30. VI 1983, 5; istiot, Par- na, a postojnite borci bile pre- †Mir~e Acev#. Vo oktomvri 1943
tizanskiot odred †Slavej#, Prilog kon raspodeleni vo Devetnaesettata,
prou~uvaweto na Debarca vo NOB Dvaesettata i Dvaeset i prvata g. bila formirana grupata batal-
(1941‡1944), Skopje, 1990. S. Ml. makedonska NO brigada, koi dej- joni za borbi vo Zapadna Makedo-
stvuvale vo zavr{nite operacii nija. Na 11. XI 1943 g. e formira-
NARODNOOSLOBODITELEN na Prvata makedonsko-kosovska
FRONT (NOF) (23. IV 1945–1949) za osloboduvawe na Bregalni~ki- brigada. Na 20. XII 1943 g. bila
– makedonska politi~ka organi- ot i Strumi~kiot region. formirana Vtorata makedonska
zacija vo Egejskiot del na Make- IZV.: †Bilten na V[ na NOV i POJ#, IV, brigada. Vo letoto na 1944 g. se
donija, so rakovodstvo vo sostav: 46‡47, Polo`aj, noemvri‡dekemvri 1944.
formirani ~etiri operativni
P. Mitrevski (sekretar), M. Ke- LIT.: Polkovnik Peco Trajkov, Na- zoni, so cel na sekoja od niv da se
ramit~iev, X. Urdov, A. Korove- cionalizmqt na skopskite rqkovodi-
teli, Sofix, 1949, 4; Mihailo Apos- formiraat po dve divizii. Bile
{ov, P. Rakovski i M. Fotev. tolski, Zavr{nite operacii na NOV za formirani sedum divizii. Vo
Celta bila da se priznaat nacio- osloboduvawe na Makedonija, †Ko~o Ra- esenta 1944 g. se formirani tri
nalnite prava na Makedoncite vo cin#, Skopje, 1953; Makedonija od ustanka do korpusni oblasti, a vo sekoja od
ramkite na gr~kata dr`ava. Na slobode 1941‡1945. (Zbornik radova), Beograd, niv po eden korpus. Vo tekot na
1987. Marjan Dimitrijevski, Makedonska-
Vtoriot plenum (fevruari 1949) ta vojska 1944‡1945, INI, Skopje, 1999, vojnata vo makedonskata vojska
bila prifatena politikata na 140‡141. S. Ml. bile formirani 24 pe{adiski
KPG za obedineta Makedonija vo
edna Balkanska federacija. Po
porazot na DAG, NOF bila ras-
pu{tena od strana na KPG.
LIT.: R. Kirjazovski, Narodnooslobodi-
telniot front i drugite organizacii
na Makedoncite od Egejska Makedonija
(1945–1949), Skopje, 1985. St. Kis.
NARODNOOSLOBODITELEN
FRONT NA MAKEDONIJA
([vedska, 1986‡1990) – makedon-
ska politi~ka asocijacija, for-
mirana od emigrantskite organi-
zacii: Narodnoosloboditelniot
front na Makedonija, Narodnata
makedonska revolucionerna or-
ganizacija, VMRO-Obedineta i
drugi makedonski patriotski or-
ganizacii, na Kongresot odr`an
vo [vedska (VII 1986), so cel: pro-
dol`uvawe na osloboditelnoto
delo do kone~no osloboduvawe i Partizanska kolona na Narodnoosloboditelnata vojska na Makedonija vo Fevruarskiot pohod (1944)
do obedinuvawe na makedonskiot
narod i sozdavawe Demokratska NARODNOOSLOBODITEL- brigadi, {est artileriski, ~eti-
Narodna RM. Frontot se obratil NA VOJSKA NA MAKEDONI- ri in`eneriski, edna avtomobil-
so barawe do Sovetot na Evropa JA (1941–1945) – armija sozdadena ska i edna kowani~ka brigada. Od
za priznavawe na nacionalnite vo tekot na Narodnoosloboditel- ovie brigadi formirani se sedum
prava (5. VI 1987), vklu~uvaj}i ja i nata i antifa{isti~ka vojna, pod divizii, a podocna i 8-ta divizija
slobodata na jazikot i obrazova- rakovodstvoto na KPM. Vo mart na KNOJ, kako i tri korpusi.
nieto na makedonski jazik vo Bu- 1941 g. pri MK na KPJ vo Skopje Brojnata sostojba na NOVM vo
1020
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NARODNOOSLOBODITELNATA N
dekemvri 1944 iznesuvala okolu no 11) i pro{iruvaweto na bor- i Debar. Na slobodnata terito-
66.000 borci, vo mart 1945 g. benite dejstva pod rakovodstvo rija se postavuvale osnovite na
83.814, a po kapitulacijata na na G[ na NOPOM (od juni 1942) idnata makedonska dr`ava ‡ bile
Germanija na 9. V 1945 g. NOVM bile sozdadeni poluslobodni te- otvoreni prvite u~ili{ta, bile
imala okolu 110.000 borci. ritorii. Do natamo{no intenzi- formirani sudovi {to gi re{a-
LIT.: Boro Mitrovski, Rad i funkcionisanje Glav- virawe na NOB do{lo po formi- vale sporovite me|u selanite i
nog štaba Makedonije u vreme formiranja armija, raweto na KPM i CK na KPM selata, se odr`al prviot sve{te-
Armije u strategijskoj koncepciji NOR-a i Revolu- (fevruari 1943). Na Prespanski- ni~ki sobir na makedonskite pr-
cije, Beograd, 1986; Mihailo Apostolski, ot sostanok na politi~koto i vo- vosve{tenici i sl. Bile formi-
Sozdavaweto na Makedonskata vojska,
†Istorija#, VII/2, Skopje, 1971. V. St. enoto rakovodstvo (vo blizina na rani novi krupni voeni edinici,
Ote{evo, 2–4. II 1943) bile usvoe- bataljoni i brigadi, G[ na NO-
POM se reorganiziral vo G[ na
NOV i POM. NOB prerasnala vo
vojna na makedonskata vojska za
osloboduvawe i sozdavawe make-
donska dr`ava.
Pri G[ na NOV i POM pristig-
nale prvite stranski voeni mi-
sii, bila vospostavena prvata ra-
diovrska so V[ na NOV i POJ, a
se vodele i prvite pregovori me-
|u pretstavnici na G[ na NOV i
POM i germanskata komanda vo
Struga za razmena na zarobenici.
Za polesno rakovodewe, terito-
rijata na Makedonija bila pode-
lena na pet operativni zoni, bi-
le formirani komandi na mesta-
ta, povisoki organi na narodnata
Vtorata makedonska narodnoosloboditelna brigada vo Fevruarskiot pohod (1944) vlast – okoliski narodnooslobo-
ditelni komiteti, Inicijativen
odbor za podgotovkite za Prvoto
NARODNOOSLOBODITELNA- ni odluki za sozdavawe pokrupni zasedanie na ASNOM i bile iz-
TA BORBA VO VARDARSKI- voeni edinici, za formirawe or- brani delegati za Vtoroto zase-
OT DEL NA MAKEDONIJA gani na narodnata vlast, za zapo~- danie na AVNOJ. Privremeno te-
(1941–1944). Po Aprilskata vojna nuvawe podgotovki za svikuvawe `i{teto na dejstvata bilo prene-
vo Jugoslavija (1941), na sostano- na ASNOM i izdavawe Mani- seno vo Egejskiot del na Makedo-
cite na mesnite komiteti na KPJ fest do makedonskiot narod za nija. Vo s. Fu{tani se odr`al
vo Prilep, Tetovo, Kumanovo, krajnata cel na NOB. Na pl. Sla- Prviot kongres na NOMSM i vo-
Ohrid, Bitola, Veles, Kru{evo, vej bila formirana prvata voena eno-partisko sovetuvawe (dek.
Kavadarci i dr., bilo dogovoreno edinica ‡ NO bataljon †Mir~e 1943). Po Fevruarskiot pohod i
sobirawe oru`je i municija za Acev# (18. VIII 1943). Po kapitu- Proletnata ofanziva (april–ju-
oru`en otpor na okupatorite. Vo lacijata na Italija (8/9 IX 1943) ni 1944) makedonskata vojska,
april i maj bile prezemeni prvi- bile pro{ireni slobodnite te- brojno narasnata, gi zapo~nala
te sabota`ni akcii – palewe avi- ritorii. Vo Zapadniot del na zavr{nite operacii za oslobodu-
oni, kamioni, onesposobuvawe na Makedonija slobodnata terito- vaweto na Makedonija. So oslo-
lokomotivi i dr. Vo septemvri rija se prostirala me|u Ki~evo, boduvaweto na Tetovo (19. XI
po~nale i prvite oru`eni sudiri Debar, Struga, Ohrid, Prespa, so 1944) go zavr{ila osloboduvawe-
so bugarskata vojska kaj tunelot prvite slobodni gradovi Ki~evo to na Vardarskiot del od Make-
Bogomila, na `elezni~kata lini-
ja Veles–Prilep i na Vodno kaj
Skopje. Vo maj PK na KP vo Ma-
kedonija formiral Voena komi-
sija za zabrzuvawe na podgotovki-
te za oru`eno vostanie, a vo sep-
temvri Pokrainski voen {tab za
rakovodewe na oru`enite akcii.
Vo avgust bil formiran i prviot
Skopski NOPO. So napadot na
Prilepskiot NOPO na bugar-
skiot policiski u~astok i drugi
objekti vo Prilep (11. X 1941)
bil ozna~en po~etokot na vosta-
nieto protiv fa{isti~kite oku-
patori (bugarski, germanski i
italijansko-albanski). Na Januar-
skoto sovetuvawe (Skopje, 1942)
bila napravena analiza na sostoj-
bata vo Makedonija po borbenite
akcii na prvite partizanski od-
redi i bilo dogovoreno natamo{-
noto vodewe na oru`enata borba.
Po obnovuvaweto na postojnite i
formiraweto novi odredi (vkup- Tretata grupa bataljoni vo Fevruarskiot pohod (1944)
1021
N NASAD MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1022
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NATPISI N
1023
N NATPREVARI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1024
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NAUMOV N
Stefan
(Stiv)
Naumov
1025
N NAUMOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
na organizirawe na oru`enoto
vostanie, preminal vo ilegal-
nost (juli 1941) i u~estvuval vo
formiraweto na Bitolskiot
NOPO †Pelister# (april 1942).
Naskoro bil vklu~en kako ~len
na privremeniot PK na KPJ za
Makedonija (maj 1942) i ~len na
Operativniot {tab za Makedo-
nija. Zaginal vo borba so bugar-
skata policija, zaedno so narod-
niot heroj Mite Bogoevski.
Proglasen e za naroden heroj na \ur~in
Naumov- Aleksandar
Jugoslavija (29. VI 1945). Pqakot Naumovski
IZV.: Traj~e Grujoski, Stiv ‡ du{a na NAUMOV-Pqakot, \ur~in (s. NAUMOVSKI, Aleksandar Ge-
Organizacijata vo Bitola, Bitolskite
narodnoosloboditelni partizanski odre- Slanko, Pore~e, 1850 ili 1851 – s. orgiev (Bitola, 12. III 1925 ‡
di. Bitola, 1982, 217‡223; Peco Bo`inov- Slatina, Pore~e, 25. X 1904) – Skopje, 22. XII 1995) ‡ fiziolog,
ski, Se}avawa za narodniot heroj Stiv u~esnik vo Ilindenskoto vosta- redoven prof. na Med. f. vo
Naumov, na istoto mesto, 224‡225. nie, kru{evsko-ki~evski vojvoda. Skopje. Medicina zavr{il vo
LIT.: Du{ko Hr. Konstantinov, Stefan Bil ~etnik vo ~etite na vojvodi- Skopje i se vrabotil na Institu-
Naumov-Stiv, Osumgodi{no u~ili{te te J. Piperkata (1899), M. Acev tot za fiziologija, kade {to ra-
†Stefan Naumov#, Bitola, 1961; \or|i (1900), N. Rusinski (1901) i V. botel do krajot na `ivotot. Ne-
Dimovski-Colev, Stefan Naumov-Stiv,
Skopje, 1971; Du{ko Hristov Konstanti- Markov (1902). Po Rakitni~kata goviot nau~en interes e fiziolo-
nov, Rusiot naroden heroj Stevan Nau- provala (1902) bil izbran za kru- gijata na krvnata koagulacija.
mov-Vlado, Bitola, 1971; Aleksandar Po- {evski vojvoda. Vo Ilindensko- Bil {ef na Katedrata po fizio-
povski, Naumov Vasil Stefan-Stiv to vostanie predvodel 90 vosta- logija (1982‡1984). Koavtor e na
(1920‡1942), Narodni heroi od Makedoni- nici od selata Slansko, Ko{ino praktikum po fiziologija.
ja, 1973, 264‡269. S. Ml.
i Gorno Divjaci. Vodel `estoki LIT.: Bilten na Med. fak., 462, Skopje, 1.
borbi so osmanliskata vojska vo X 1985. D. S.-B.
mesnostite Sliva i Kale. Po
Vostanieto vodi borba so srpski-
te ~eti vo okolijata. Opean e vo
narodnite pesni.
LIT.: M. Stojanoski, \ur~in Naumov-
Pqakot – Vojvoda kru{evski, Bitola,
1996; A. Trajanovski, Revolucionernata
dejnost i dru`eweto na \ur~in Naumov-
Pqakot i Jordan Piperkata. Zb.: Ilin-
denskoto vostanie – Jordan Piperkata,
Skopje, 2006. Al. Tr.
Ivan
Naumov-
Alabakot
Branko
NAUMOV-ALABAKOT, Ivan Naumovski
(Jovan) (s. Oreovec, Vele{ko, NAUMOVSKI, Branko Josifov
1870 ‡ s. Belica, Ki~evsko, 24. (s. Dihovo, Bitolsko, 1. III 1941) ‡
VIII 1907) ‡ deec i eden od najpo- poet, raska`uva~, pisatel za deca
pularnite vojvodi na TMORO vo i za vozrasni, novinar. Osnovno-
Ilindenskoto vostanie. Kako pe- to obrazovanie go zavr{il vo se-
~albar vo Solun, stanal ~len na loto, U~itelskata {kola i Peda-
TMORO (1900), a potoa i vojvoda go{kata akademija vo Bitola, a
na ~eta vo Odrinsko i vo Smolen- Filolo{kiot fakultet na Uni-
sko (1901/02). Kako vojvoda na verzitetot †Sv. Kiril i Meto-
Olga
Vtoriot kru{evski vostani~ki Naumovska dij# vo Skopje. Od 1970 g. `ivee i
odred vo Ilindenskoto vostanie, raboti vo Sidnej (predgradie
u~estvuval vo osloboduvaweto na NAUMOVSKA, Olga (Prilep, 6. Rokdael) vo Avstralija. Vedna{
Kru{evo (2. VIII 1903) Po vosta- V 1927 ‡ Bitola, 15. VII 1999) ‡ ja formiral prvata dramska gru-
nieto dejstvuval so ~eta vo Ve- akterka, prvenka na Narodniot pa vo Rokdael i vo negova re`ija
le{ko, Kru{evsko, Prilepsko, teatar vo Bitola. So svoite kre- gi postavuva dramite †Pe~alba-
Ki~evsko i Pore~ieto. Bil u~es- acii na silni dramski likovi po- ri# od A. Panov i †Begalka# od V.
nik i vo poznatata bitka na No- dednakvo be{e uspe{na vo anti~- Iqoski. Prv prepodavatel vo
`ot (14. VII 1907). Na Bitolskiot kiot, klasi~niot i vo sovremeni- srednoto u~ili{te so nastava po
kongres na VMORO (avgust 1907) ot repertoar. Dve godini nasta- makedonski jazik vo Kogra (1981)
bil izbran za okru`en revizor na puvala i vo Narodniot teatar vo i predava~ po makedonski na Se-
~etite. Zaginal vo borba so osma- Prilep. Ulogi: Jokasta (†Car minarot za nastavnici po jugos-
nliskata vojska. Opean e vo make- Edip#); Medeja, Andromaha, An- lovenski jazici (1986). Nekolku
donskata narodna pesna. tica vo istoimenite piesi; Mar- godini raboti vo Multikultur-
LIT.: Makedonski vozro`denci i revolu- garita (†Damata so kamelii#); niot centar na Ministerstvoto
cioneri, album, Skopje, 1950, 72; Makedon- Marta (†Koj se pla{i od Virxi- za obrazovanie na Nov Ju`en
ski narodni pesni. Tekst i melodii zapi- nija Vulf#); Nastja (†Na dnoto#) Vels, kade {to podgotvuva u~eb-
sal Kosta Cqrnu[anov, Sofix, 1956, p. i dr. Nejzini se i monodramite
610; Marko Kitevski, Makedonski borbe- nici za redovnata nastava po ma-
ni narodni pesni, Skopje, 2004, 243‡244 i †Kako da te ~ujam koga vodata te- kedonski jazik vo osnovnite u~i-
315. S. Ml. ~e#; †Dobra no} majko# i dr. R. St. li{ta: u~ebnik za V i VI oddele-
1026
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NAUMOVSKI N
Petar
Naumovski
1027
N NAUMOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1028
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NAU^NI N
1029
N NAHMIJAS MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Gordana
Naceva
1030
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NACIONALEN N
1031
N NACIONALEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1032
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NACIONALNA N
sko zemji{te, {umi i {umsko za formirawe na †Golema Alba- ASNOM (23. IX 1944) kako Na-
zemji{te, pasi{ta i utrini, kako nija#. Vo 1946 g. bil formiran rodna biblioteka, so inicijalen
i stopanski zgradi, traktori i CK na ND[O, koj{to go promo- fond od okolu 150.000 bibli-
`iva stoka; privatni pretprija- viral stavot deka albanskata na- ote~ni edinici od dotoga{nite
tija, glavno hoteli, restorani, cija nema da bide slobodna sè do- biblioteki vo Skopje, glavno od
ciglani i vodenici; stanbeni deka ne se obedini vo edna dr`a- dotoga{niot Filozofski fakul-
zgradi i delovni prostorii; gole- va. Organizacijata bila napolno tet. Podocna e preimenuvana vo
mi sto~ni posedi so nad 400 grla razbiena vo vtorata polovina na Narodna i univerzitetska bib-
ovci, zaedno so trlata i inventa- 1946, a maliot preostanat del vo lioteka (1958). So republi~kiot
rot itn. Vrz ovaa osnova se for- Kumanovsko vo 1948 g. Zakon za bibliotekite (1960) gi
mira{e jadroto na socijalisti~- LIT.: \or|i Malkovski, Profa{isti~- dobiva funkciite na centralna
kata dr`avna sopstvenost, koja kite i kolaboracionisti~kite organi- mati~na biblioteka na SRM.
podocna prerasna vo op{testvena zacii i grupi vo Makedonija 1941–1944, Sega raspolaga so 12.000 m2 bibli-
sopstvenost. Za nacionalizira- Skopje, 1995; istiot, Politi~kite par- ote~en prostor, so nad 3.000.000
niot imot be{e predviden pari- tii i organizacii vo Makedonija vo
Vtorata svetska vojna 1941–1944, Skop- bibliote~ni edinici, od koi
~en nadomest, koj ili ne se ispla- je, 2002. \. Malk. okolu 1.000.000 monografski i
}a{e, ili se ispla}a{e so simbo- okolu 1.500.000 tomovi seriski
li~ni sumi, poradi {to porane{- NACIONALNA USTANOVA publikacii. Ima softver za ob-
nite sopstvenici naj~esto go od- NUB "SV. KLIMENT OHRID- rabotka i prebaruvawe na bib-
bivale. SKI# (Skopje, noemvri 1944-) – liote~niot materijal, kako i
IZV.: Ministerstvo za finansii na Re- narodna i univerzitetska bibli- razviena izdava~ka dejnost.
publika Makedonija, Skopje, 1996. T. F. oteka, spored kni`niot fond i LIT.: Vodi~ niz Nacionalnata bibliote-
ka na Makedonija "Kliment Ohridski",
Skopje, 1972; P. N. Petrovski – A. Ando-
novski, Op{testvenite potrebi i mo`-
nosti za razvoj na bibliotekite vo SR
Makedonija, "Bibliotekarski informa-
tiven bilten#, 1972, 12-13; Vodi~ niz bib-
liotekite vo Republika Makedonija,
Skopje, 1998. S. Ml.
NACIONALNA KLASIFI-
KACIJA NA DEJNOSTITE
(NKD). Vo soglasnost so metodo-
logijata za presmetuvawe na agre-
gatite na proizvodstvoto, vo na-
{ata zemja dominiraa dve klasi-
fikacii na dejnostite vo razli~-
ni periodi. Ednata be{e karak-
teristi~na za periodot od Vtora-
ta svetska vojna do krajot na 80-
tite godini na minatiot vek, a
drugata po~na da se primenuva so
po~etokot na tranzicijata. Prva-
ta se potpira{e na potesnata
Galeriskiot prostor vo Nacionalnata galerija „Daut-pa{in amam“ vo Skopje
koncepcija na proizvodstoto i
taa gi opfa}a{e dejnostite na
NACIONALNA GALERIJA ‡ prostornite uslovi, najgolema i materijalnoto proizvodstvo i na
SKOPJE ‡ centralna likovna najsovremena biblioteka vo RM. proizvodnite uslugi. Spored nea,
muzejska institucija vo RM. Os- Formirana e so re{enie na kako stopanski dejnosti se treti-
novana e vo 1948 g. od zbirkata na
likovnata umetnost na Narodni-
ot muzej vo Skopje (Muzej na Ma-
kedonija), a kako samostojna mu-
zejska ustanova e otvorena vo 1951
g. Poseduva zna~ajna zbirka od
makedonski avtori od krajot na
XIX vek do denes, kako i dela na
umetnici od biv{ata jugosloven-
ska likovna scena.
LIT.: Dragan Petkovski, Historijski
muzeji i zbirke u muzejima Makedonije s
posebnim osvrtom na Muzej grada Skopja,
Zagreb, 1976; ÙorÑe MiqkoviÊ, Muzejska
delatnost u Makedoniji, Skopje, 2001;
Nacionalna postavka XIV-XX ‡ Vodi~ niz
postavkata, Skopje, 2000. Z. Al.-B.
NACIONALNA DEMOKRAT-
SKA [IPTARSKA ORGANI-
ZACIJA (1945 – 1946) – naciona-
listi~ka albanska organizacija,
formirana vo po~etokot na 1945
g. za razbivawe na teritorijalni-
ot integritet na DFM i na DFJ i Nacionalnata i univerzitetska biblioteka †Sv. Kliment Ohridski#, Skopje
1033
N NACIONALNA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1034
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NA[A N
1035
N NA[A MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: Dejan Aleksi}, „Na{a re~“ †NEA ZOI# (†Nov `ivot#) (Bu-
(1939–1941). Od istorijata na napred- kure{t, Romanija, 1949) ‡ vesnik,
niot pe~at vo Makedonija, Skopje, 1960;
dr Anton Kolendiÿ, ^lanovi redakcije organ na Zdru`enieto na poli-
„Na{a re~“, „Politika“, LXXIX, 24587, ti~kata emigracija od Grcija vo
Beograd, 19. III 1982, 12; Bla`e Ristov- Romanija, na gr~ki jazik, a edna
ski, Prilog kon makedonskata litera- stranica na makedonski jazik, so
V. †Na{a re~# (1939&1941) turna istorija (III), „Sovremenost“, kirilska azbuka, no so bugarski
XIV, 6, Skopje, 1964, 622; Boro Mokrov,
len vesnik (kako neoficijalen Razvojot na makedonskiot pe~at i no- pravopis. S. Ml.
organ na KP) vo Vardarskiot vinarstvo, Skopje, 1980, 379. Bl. R.
NEAP (Nacionalen ekolo{ki
del na Makedonija {to, i pokraj †NA[A HRONIKA# (s. Gorno akciski plan na RM) – dokument
site te{kotii i zabrani, go Vranovci, Vele{ko, 30. IX ‡ 20. X so koj se utvrdeni klu~nite prob-
afirmira{e makedonskiot kul- 1944) ‡ povremen informativen lemi vo sferata na `ivotnata
turno-nacionalen identitet. Vo vesnik, organ na Poverenstvoto sredina vo dr`avata i aktivnos-
tekot na re~isi dve godini se za propaganda na Prezidiumot na tite {to }e treba da se prezemat
objaveni vkupno 24 broja pod ASNOM. Go ureduvale Veselin- vo period od deset godini za re-
naslovot „Na{a re~“ i po dva ka Malinska, Lazar Mojsov i dr. {avawe na prioritetnite prob-
broja pod naslov „Na{ glas“ i Objaveni se vkupno 11 broja, 8 na lemi. Prviot NEAP e donesen vo
„Na{ list“. Po odluka na PK na ciklostil, a drugite vo Pe~atni- 1996, a NEAP 2 vo 2006 g. S. H. P.
KPJ za Makedonija, vo prvata
Redakcija vleguvaat: pravnikot
Milo{ Macura (sopstvenik i
izdava~), pravnikot Dejan Alek-
si} (glaven i odgovoren ured-
nik), pravni~kata Nada Bogda-
nova, studentot Bo{ko [ilego-
vi}, diplomiraniot filozof
Du{ko Popovi}, profesorot
Radovan Lali} i tehni~kiot
urednik i lektor Aleksandar
Aksi}. Iako vo po~etokot me|u
redaktorite ima samo eden Ma-
kedonec, vesnikot uspe{no gi
sobra re~isi site poistaknati
makedonski intelektualci i po-
budni rabotnici, {iroko go od-
razi `ivotot i sostojbite vo
Makedonija i so brojni poetski
i prozni literaturni prilozi
go afirmira makedonskiot ja-
zik. Me|u sorabotnicite se ne
samo idnite vidni borci i poli-
ti~ari (Kuzman Josifovski, Va-
sil Anteski, Strahil Gigov,
Mir~e Acev, Borko Taleski,
Krste Crvenkovski, Isak Levi, Neapolis (Kavala), gravura (XVII v.)
Stevan Naumov, Kiril Miqov-
ski, Dimkata Angelov-Gaberot, cata †Goce Del~ev#. Sodr`i bo- NEAPOL (Neapolis) ‡ anti~ki
Van~o Burzevski, Josif Josi- gati sodr`ini za organizacijata grad na severniot breg na Egej-
fovski, Stra{o Pinxur, Boro na novata narodna vlast. Vo br. 6 skoto More (sega Kavala, Grcija).
soop{tuva deka vo slobodna Ma- Bil osnovan kako kolonija na os-
Mokrov, Risto Dukovski, Cve- kedonija pristignal i sekretarot
tan Dimov, Orce Nikolov, Mi- trovot Tasos za kontrola i ko-
na CK na KPM Lazar Koli{ev- ristewe na kontinentalnoto is-
leva Sabo, Margarita Sofija- ski.
nova, Boro ^u{kar, Pan~e Pe- to~no i zapadno krajbre`je vo
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make- okolinata. Toa go potvrduva i
{ev i mnozina drugi), tuku i li- donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite
teraturnite tvorci vo toa vre- eden ostrovski zakon od IV vek
po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980, pr.n.e., koj im go priznava pravo-
me (Ko~o Racin, Vol~e Naum~e- 429‡430; D-r Boro Mokrov - M-r Tome Gru-
ski, Mite Bogoevski, Kire Di- evski, Pregled na makedonskiot pe~at to na neapoli}anite rodeni od
mov, Goj~o Stevkovski, Branko (1885‡1992), Skopje, 1993, 131. S. Ml. majki od Tasos da bidat registri-
rani kako `iteli na ostrovot. Za
Zarevski, Risto Lazeski, Kuz- †NA[IOT GLAS# (Polo`aj, odbrana od ekspanzijata na Fi-
man Josifovski, Aleksandar poslednite meseci na 1944) ‡ ves-
Grada~ki i dr.). Toa be{e gene- lip II Makedonski Neapol poba-
nik, organ na [estata makedon- ral pomo{ od Atina (335 pr.n.e.).
racijata {to masovno se vklu~i ska NO brigada, na makedonski
vo NOB, golem del od niv i zagi- Po osvojuvaweto od strana na Fi-
jazik. Pronajdeni se pove}e nenu- lip II, ja gubi svojata nezavisnost
naa vo taa borba, a `ivite aktiv- merirani broevi. Vtoriot broj {to se potvrduva so prekin na
no u~estvuvaa vo izgradbata na izlegol na 16. XII 1944 g. Posebno monetokoveweto. Vo rimsko vre-
sovremenata makedonska dr`ava. se zna~ajni napisite za dejstvuva- me e edno od najzna~ajnite prista-
Na 16. VII 1939 g. Redakcijata go weto na brigadata. ni{ta. Star grad so ova ime He-
objavi i posebnoto izdanie „150 LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma- rodot spomnuva i na poluostro-
godina Francuske Revolucije“, kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr- vot Palena. Na lokalitetot Gra-
a prvpat vo ovoj del na Makedo- vite po~etoci do 1945 godina), Skopje,
1980, 446; D-r Boro Mokrov - M-r Tome ma|e, vo atarot na s. Izvor, Ve-
nija e objaven i „Kru{evskiot Gruevski, Pregled na makedonskiot pe- le{ko, na 4 km od seloto, na tro-
manifest“. ~at (1885‡1992), Skopje, 1993, 141. S. Ml. me|eto so selata Vladilovci i
1036
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NEVROKOPSKI N
Neveska
1037
N NEGORSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Makarij
Negriev
1038
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NEDEVA N
1039
N NEDELEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1040
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NEDRVNI N
1041
N NEZAVISIMA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1042
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NEOLIT N
weto na grebenskiot mitropolit NEMATODI (Nematoda) – sitni nosti, koi opfa}aat: proektira-
Sergej, arhiepiskopot Nektarij vretenovidni crvi. Imaat ednos- we, asemblirawe, odr`uvawe i
II vo 1622 g. pristignal vo Moskva tavno telo vo vid na konec ili poddr{ka na hardverska oprema;
po milostina. vlakno (nema, nematos gr. = vlak- konsultativni uslugi; proekti-
LIT.: I. Snegarov, Istori® na Ohridska- no). Goleminata na teloto im e rawe i izrabotka na aplikativen
ta arhiepiskopi®-patriar{i®, Sofi®, varijabilna. @iveat vo moriwa, softver; integrirani re{enija
1995; J. Bel~ovski, Hronolo{ki spisok na vo kopneni vodi i vo po~va, a mal za upravuvawe so dokumenti i dr.
poglavarite na Ohridskata arhiepisko- broj parazitiraat na rastenija, Raboteweto na kompanijata e vo
pija /patrijar{ija/, †Godi{en zbornik na
Bogoslovskiot fakultet Sv. Kliment Oh- na `ivotni i na ~ovekot. Regis- soglasnost so standardot ISO
ridski#, kn. 8, Skopje, 2002. Al. Tr. trirani se okolu 10.000 vida, ia- 9001‡2000. Dr. M.
ko nivniot broj e zna~itelno po-
golem. Vo Makedonija se sre}ava- NEOLIT (mlado kameno vreme)
at endemi~ni vidovi nematodi od (6300 do 4200/4000 g. pr. n. e.) ‡
Ohridsko Ezero: Theristus subseto- praistoriski period vo Makedo-
sus Schneider, Neochromadora triline- nija, vo koj egzistirale pove}e
ata Schneider i Punctodora ochriden- kulturni grupi: Velu{ko-poro-
sis Schneider. dinskata, Anzabegovo-vr{ni~ka-
ta, Malata Trnska Tumba, Angel-
LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez-
’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991; Grupa ci–Zelenikovo II i dr. Dosega se
avtori, Country Stady for biodiversity of the Re- evidentirani 200 neolitski lo-
public of Macedonia (first national report), Mi- kaliteti, a nivniot broj se dol-
nistry of environment and physical planning, `i na povolnite prirodno-geo-
Skopje, 2003. V. T. K. – M. Kr. grafski uslovi, koi ovozmo`ile
intenziven `ivot na ovie pros-
Nektarij, tori. Vo Pelagonija e poznata
arhimandrit Velu{ko-porodinskata kulturna
NEKTARIJ, arhimandrit (Men- grupa, so ~etiri kulturni fazi.
do Najdoski) (s. Selce, Prilep- Najpoznati naselbi se: Velu{ka
sko, 18. X 1960) – arhijerej na Tumba, Tumba Porodin, Golema i
MPC. Zavr{il Bogoslovija i Mala Tumba (s. Trn), Tumba Kara-
Bogoslovski fakultet vo Skopje. mani, Vrbjanska ^uka, ^uka To-
Bil zamona{en vo manastirot pol~ani, Visok Rid i dr. Glavni
†Sv. Ilija# – ^ardak (16. XII obele`ja na grupata se naselbi-
1982), a prestojuval i vo manasti- te-tumbi, so ku}i so ~etiriagol-
rot †Sv. Petka# vo Capari (1981– ni osnovi, izgradeni od drvo i od
1985). Bil glaven vospituva~ vo kal, so slameni pokrivi, na dve
Makedonskata pravoslavna bo- vodi. Karakteristi~na e luksuz-
goslovija vo Dra~evo (1985–1987) nata crvena keramika (~inii, am-
i profesor (1987–1990); monah vo fori, kapaci) so beli naslikani
ornamenti (polumese~ini, sigmi,
manastirot †Sv. Naum Ohridski# iskr{eni agli, to~ki i dr.). Gru-
vo Ohrid, prv svetinaumski mo- bata keramika e ukrasena so bar-
Akcionerskoto dru{tvo †Neokom#, Skopje
nah (od 1990) i prv igumen na botin nalepci. Vo neolitot se
MPC arhijerej (1993) nehiroto-
nisan (spored negova volja). Zna- †NEOKOM# AD – akcionersko neguval kultot na Golemata Maj-
dru{tvo osnovano vo 1990 g. so ka, {to se reflektira i vo antro-
~ajni se negovite prevodi na bo- dejnost vo oblasta na informaci- pomorfnata plastika (pretstavi
goslu`bi od crkovnoslovenski onite i komunikacionite tehno- na `ena, {ematiziran ~ove~ki
jazik. logii i vo visokoto obrazovanie. lik–maska na cilindri i dr.), a od
LIT.: Ratomir Grozdanoski, @rtva pred Vode~ka kompanija od ovaa ob- zoomorfnata plastika se karak-
manastirskiot oltar, †Vesnik#, Slu`- teristi~ni pretstavite na bik,
ben list na MPC, XXIV, 1, Skopje, janua- last vo RM, koja raboti preku
ri‡fevruari 1982; istiot, Stefan Arhi- svojot deloven centar vo Skopje i `elka, elen, kozorog i dr. Od Pe-
episkop Ohridski i Makedonski, Skopje, pretstavni{tvoto vo Bitola. lagonija neolitizacijata se {i-
2000. Rat. Gr. Ima {irok krug delovni aktiv- ri na sever i go zafa}a Gornovar-
NEOLIT:
Statuetka, Anzabegovo
1043
N NEOS MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1044
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NEUSPEH N
1045
N NEFORMALNA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1046
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NIKO N
1047
N NIKOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1048
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NIKOLOV N
Dragan
Van~o Nikoli}
Nikoleski
NIKOLI], Dragan (Nik{i}, C.
NIKOLESKI, Van~o (s. Crve- Gora, 12. XII 1933 - Skopje, 11. XII Velimir
na Voda, Ohridsko, 10. VI 1912 ‡ 2006) ‡ novinar i pisatel. Diplo- Nikolov
Ohrid, 15. IV 1980) ‡ tatko na ma- miral na Filolo{kiot fakultet
kedonskata sovremena literatu- NIKOLOV, Velimir (Skopje, 3.
vo Belgrad. Od 1960 g. dopisnik VI 1927 ‡ Skopje 10. VIII 1981) ‡
ra za deca i mladina. Rabotel ka- na †Borba# od Skopje, urednik za
ko u~itel i urednik na detski etnolog, kustos sovetnik vo Et-
SRM (1970). Od 1992 g. dopisnik nolo{kiot muzej na Makedonija.
spisanija. Negovite pesni i poe- na †Na{a borba# od RM. Kolum-
mi, raskazi i romani se ispolne- Diplomiral na Filozofskiot
nist na †Utrinski vesnik# (1999), fakultet ‡ Grupa etnologija vo
ti so temi i motivi od podale~- vo periodot 1994/99 g. osnova~ i Skopje (1954). Re~isi siot rabo-
nata i pobliskata istorija na urednik na emisijata za srpski ja- ten vek go minal vo Etnolo{kiot
makedonskiot narod, so rasko{- zik †Vidik# na MTV. Romani na muzej na Makedonija, kade {to
nata ubavina od folklornoto srpski: †Spasuvawa#, †Dim#, †Ku- bil rakovoditel na Oddelot za
nasledstvo sekoga{ se bliski do ki#, †Uli{te#, †Crnogorska tri- narodno stopanstvo. Bil na pove-
~itatelot. logija#, zbornik na objaveni ko- }e studiski prestoi niz muzeite
BIBL.: stihozbirki: Makedon~e, Sk., lumni †[to ni se slu~uva{e# vo Jugoslavija i vo pove}e evrop-
1946; [kolsko yvon~e, Sk, 1947; Prva ra- (2006). Scenarija za igrani fil-
dost, Sk., 1947; Mice, poema, Sk., 1947; Ba- ski zemji, kako i na postdiplom-
bino vretence, Sk., 1948; ^uden svet, Sk., movi: †Ubavinata na porokot#, ski studii vo Institutot za me|u-
1952; ^uden dedo, Sk., 1964; Yvezdeni ve~e- †Isku{uvawe na |avolot# i †Vo narodni studii na Univerzitetot
ri, Sk., 1973; raskazi: ^udotvoren kaval, ime na narodot#. B. P. \. vo Kalifornija. Bil ~len na Re-
Sk., 1952; Prikazni od moeto selo, Sk., dakcijata na sp. †Makedonski
1964; Maliot lovec, Bit., 1970; romani: NIKOLI], Mihailo Jovanov
Vol{ebnoto samar~e, Sk., 1962, klasi~no (Belgrad, 7. X 1904 ‡ Belgrad, 8. folklor# i na drugi redakcii.
delo; Goce Del~ev, Sk., 1964; Pod viorno- XI 1980) ‡ infektolog, redoven LIT.: \or|i Zdravev, In memoriam, †Make-
to zname, Sk., 1967. V. Toc. donski folklor#, XV, 29‡30, Skopje, 1982,
prof. po infektologija na Med. 227‡228. S. Ml.
1049
N NIKOLOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Jordan
(Orce) Olivera
Nikolov Nikolova
gust 1940) i osuden na dve godini satelka za deca i mladina. Zavr-
vo Kikinda, Lepoglava i Sremska {ila Filozofski fakultet vo
Mitrovica, kade {to bil ~len na Skopje. Rabotniot vek go minala
Zatvorskiot komitet na KPJ. Na kako urednik i dramaturg vo Ma-
Pokrainskata konferencija (8. kedonskata radio-televizija. Poz-
IX 1940) vo otsustvo bil izbran za nat avtor za deca kako negov leto-
~len na PK na KPJ vo Makedoni- pisec na urbanoto i bezgri`no
ja, a na Pettata zemska konferen- sekojdnevje. Vo literaturata za
Dim~e Nikolov, grafika cija na KPJ (Zagreb, 19‡21 X vozrasni e edna od najzna~ajnite
NIKOLOV, Dim~e (Bitola, 21. 1940) i za kandidat za ~len na CK pretstavni~ki na t.n. `ensko pis-
II 1953 – Skopje, 30. IV 1998) ‡ gra- na KPJ. So grupa zatvorenici, mo. Istoriskata tematika vo ro-
fi~ar, profesor na Fakultetot niz prokopan tunel, uspeal da iz- manite se prekr{uva niz li~en
za likovni umetnosti vo Skopje, bega (22. VIII 1941) i se vklu~ile tvore~ki predizvik, a †Kuklite
zna~aen za afirmacijata na make- vo Fru{kogorskiot NOPO, pre- na Rosica#, 2004, e vrednuvan kako
donskata grafika na me|unarodno ku koj se prefrlil do Vrhovniot nastan vo makedonskata litera-
pole. Diplomiral (1978) i magis- {tab na NOV i POJ vo slobodno- tura.
triral (1980) na Akademijata za to U`ice. So grupa partizani, vo DELA: romani: Tesna vrata, Sk., 1983;
obid da se prefrli vo Makedoni- Doma{ni zada~i, Sk., 1989; Trombot, Sk.,
likovni umetnosti vo Qubqana. 1996; Adamovo rebro, Sk., 1999; Ve`bi za
Bil u~esnik na me|unarodni gra- ja, nai{ol na bugarska zaseda i po
kratka borba zaginal. Proglasen Ibn Pajko, Sk., 2000; knigi za deca i mla-
fi~ki manifestacii. Sozdaval di: Zoki Poki, Sk., 1963; Mojot zvuk, Sk.,
apstraktni, lirski tretirani e za naroden heroj na Jugoslavija 1977; Qubobolki, Sk., 1988; Beli stapki,
znakovni kompozicii so upotreba (29. VII 1945). Sk., 1993. V. Toc.
na crno-beli efekti (Predel 14, LIT.: Boris Bojaxiski, Naroden heroj
Jordan Nikolov-Orce, Skopje, 1951; ^eda NIKOLOVI^, Haxi Aleksa
1979; Predel 22, 1980). Z. Al.-B. Ne{i}, Kako zagina Orce Nikolov, naro- (Razlog, 1749 & Budim, 23. III 1802)
NIKOLOV, \eor|i (Ohrid, 1868 den heroj, kandidat za ~len na CK KPJ, & trgovec i aktivist vo duhovni-
†Nova Makedonija#, VIII, 2145, Skopje, 1. XI
‡ Carigrad, 1. III 1938) ‡ lekar, 1951; Ilija Zafirovski, Poraka od U`ice
ot `ivot na pravoslavnite dose-
revolucioner. Medicina zavr- do Makedonija vo 1941 godina, †Nova Ma- lenici od Makedonija i od sosed-
{il vo Carigrad, a rabotel kako kedonija#, XVII, 5279, Skopje, 2. VII 1961, 6; nite zemji vo Budim i Pe{ta. Vo
lekar vo Ohrid i potoa vo Skop- Orce Nikolov, †Trudbenik#, XXXIV, 31, 1791 g. vo Pe{ta formirale cr-
je. Aktivno u~estvuval vo rabota- Skopje, 28. VIII 1978, 5; Vasil Kunoski, Ni- kovna op{tina, koja na negovo ba-
kolov Anton Jordan ‡ Orce (1916‡1942), rawe bila imenuvana †Grko-is-
ta na MRO. Vo 1905 g. bil lekar Narodni heroi od Makedonija, Skopje,
vo Voden, kade {to steknal broj- 1973, 294‡299; 40 godini od smrtta na Or-
to~na gr~ka i makedonska#. Toj
ni neprijateli, koi nekolku pati ce Nikolov, †Prosveta#, XXV, 539‡540, bil prv pretsedatel na Op{tina-
se obidele da go ubijat. Vo 1907 g. Skopje, 10. II 1982, 8; D-r Milo{ Konstan- ta. Bil pogreben do severniot
bil osuden na 101 godina zatvor, a tinov ‡ Mitre Inadeski, Jordan Niko- vlez na crkvata.
lov-Orce, Skopje, 1984. S. Ml. LIT.: N. Ni~evÍ, BÍlgarski pametnici
kaznata ja izdr`uval vo Solun,
Rodos i Bursa (Mala Azija). Po otÍ 18. vekÍ vÍ BudapeÈa, †Zora#, 24,
NIKOLOV, Mihail (s. Bobi{- 6938, Sofi®, 11. VIII 1946, 6. M. Zdr.
Mladoturskata revolucija bil ta, Kostursko, 25. VIII 1874 – Var-
pomiluvan (1908) i nazna~en za na, – 1. VIII 1934) – u~esnik vo
lekar vo Bitola. U~estvuval vo Ilindenskoto vostanie, kostur-
Balkanskite i vo Prvata svetska ski vojvoda. Zavr{il gimnazija
vojna. P. B. vo Solun (1896), koga stanal ~len
na TMORO. Bil u~itel vo Doj-
NIKOLOV, Jordan (Orce) An- ran, Voden i vo Kostur i eden od
tonov (Skopje, 7. I 1916 ‡ Vladi- osnova~ite i rakovoditelite na
~in Han, Srbija, 3/4. I 1942) ‡ ko- Revolucionernata organizacija
munisti~ki deec i naroden heroj. vo Kostursko. Vo Ilindenskoto
Go izu~il kroja~kiot zanaet vostanie bil ~len na Kostursko-
(1934), stanal aktivist na URS- to gorsko na~alstvo. Po vostani-
ovite sindikati i ~len na KPJ
(od 1935). Bil sekretar na Pod- eto se preselil vo Bugarija, vo
Varna. Grozdan
ru`nicata na {iva~kite rabot- Nikolov-
nici (vo proletta 1938), sekretar LIT.: Hr. Sil®nov, Osvoboditelnite Kamburski
borbi na Makedoni®, t. 1, Sofi®,
na MK na KPJ vo Skopje i ~len na 1983. Al. Tr. NIKOLOV-KAMBURSKI, Groz-
privremenoto Biro na PK na dan (s. Klisura, Gornoxumajsko,
KPJ vo Makedonija (1939‡1940). NIKOLOVA, Olivera (Skopje, 16. IV 1908 – Gorna Xumaja, 20. VI-
Bil organizator na ilindenskite 11. III 1936) ‡ raska`uva~ka, ro- II 1942) – istaknat makedonski re-
izleti (1940), potoa e uapsen (av- mansierka, dramska avtorka, pi- volucioner, komunist. Progonu-
1050
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NIKOLOVSKI N
1051
N NIKOLOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1052
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NIKOLOVSKI N
NIKOLOVSKI, Ilija Dim. (s. septemvri e ve}e zapi{an na Fa- golem broj mostovi vo Makedoni-
Pan~arevo, Berovsko, 6. VII 1948) kultetot za isto~nite jazici vo ja. Bil pretsedatel na Dru{tvoto
– general-major na ARM. Osnovno S.-Peterburg – vrz osnova na na grade`nite konstruktori na
i sredno u~ili{te zavr{il vo „pravata na pripadnicite na ju`- Makedonija i prv pretsedatel na
Berovo, a Voena akademija na noslovenskite zemji# i „na polna Senatot na Univerzitetot †Sv.
JNA vo Belgrad i vo Saraevo. Ko- svoja izdr{ka#. Poradi smrtta na Kiril i Metodij#. Q. T.
mandirskata dol`nost ja zapo~- tatko mu, go moli rektorot (28. III
nal kako potporu~nik – komandir 1902) da mu se dozvoli da otpatuva
na vod, a podocna bil komandir na „vo Carigrad zaradi ureduvawe
~eta i komandant na bataljon. Vo na doma{nite raboti#, no names-
JNA gi zavr{il Komandno{tab- to do 15 maj 1902, toj se vra}a od
nata akademija i [kolata za na- Turcija na 15 avgust 1903 g. Bidej-
rodna odbrana. Bil voen pret- }i nema plateno {kolarina, mo-
stavnik vo Ambasadata na RM vo li da bide prefrlen na Pravniot
R. Bugarija i voen pretstavnik na fakultet vo S.-Peterburg. Po
ARM vo Brisel. Bil komandant esenskiot semestar, poradi ne-
na brigada i komandant na kor- pla}awe odnovo e isklu~en. Po
pus, a potoa bil penzioniran (12. zavr{enite tri semestri na
XII 2003). V. St. Pravniot fakultet podnesuva
molba od Herson (oktomvri 1906), Todor
„poradi krajno neblagoprijatni- Nikolovski
te klimatski uslovi za zdravje-
to#, da bide prefrlen na Harkov- NIKOLOVSKI, Todor (Veles,
skiot univerzitet. Iako molbata 16. I 1902 ‡ Skopje, 28. I 2002) ‡
mu e prifatena, u{te na 15 de- dramski i filmski akter i re`i-
kemvri toj e ve}e student na Ka- ser, eden od osnova~ite na Make-
zanskiot univerzitet. donskiot naroden teatar, u~esnik
vo NOV, eden od osnova~ite na
Po zada~a na MNLD, kako turski dramskata grupa †Ko~o Racin#,
podanik, dobiva paso{ „za slo- formirana na slobodnata teri-
bodno dvi`ewe# i zaedno so N. torija vo Gorno Vranovci pri
Ni~ota patuvaat po Makedonija. Glavniot {tab na NOV i POM.
Od pismoto na D. ^upovski do N. Bil akter vo Narodnoto pozo-
Mihajlo Ni~ota (17. II 1904) se doznava de- ri{te vo Skopje (1919‡1941) i vo
Nikolovski ka F. N. e aktiven vo Drugarstvo- Teatarot vo vremeto na Vtorata
NIKOLOVSKI, Mihajlo (Bi- to vo S.-Peterburg i deka „v nede- svetska vojna (1941‡1944). Vo
tola, 28. IX 1934 ‡ Skopje, 20. VI- la }e ~ita [referat] Fil~o (sega Dramata na MNT ostavil mnogu
II 1994) ‡ kompozitor. Muzi~ko- toj ne e NikoliÊ, a Nikolovski) ulogi, nekoi od antologisko zna-
to obrazovanie go zapo~nuva vo pod naslov: ,Kakvi pri~ini gi te- ~ewe. Ulogi: Tartif i ^orbaxi
rodniot grad, a go prodol`uva vo raat Rusite i voop{to pate{es- Teodos (vo istoimenite dela),
Skopje. Diplomira na Nastavno- tvenicite i etnografite da gi Manas (†Begalka#), @ika (†Som-
teoriskiot oddel na Muzi~kata sme{uvaat Makedonskite Slove- nitelno lice#), Potkaqosin
akademija vo Belgrad (1960), a vo ni so Srbite i so Bugarite’#. So- (†@enidba#), Jusuf (†Dohodno
vremeto na studiite privatno bira folklorni materijali, pa mesto#), Akter (†Na dnoto#),
u~i kompozicija kaj M. Radenko- dve narodni pesni („Dali se ~ulo Velko (†Vejka na vetrot#), Gu{-
vi}. Po diplomiraweto, e direk- i razbralo!# i „Tri dni se gotvi{ tanov (†Goce#), Mitre (†Parite
tor na Srednoto muzi~ko u~i- da odi{# od s. Bukovo, Bitolsko) se otepuva~ka#) i dr. Re`ii: †Na-
li{te vo Bitola i dirigent na se objaveni vo prviot broj na Mi- roden pratenik#, †^orbaxi Teo-
horot †Stiv Naumov#. Od 1971 g. sirkovoto sp. „Vardar# (Odesa, dos# (zaedno so Petre Prli~ko),
e muzi~ki urednik vo Radio 1905), kako edinstven potpi{an †@ena~ka i ma`a~ka#, †Parite
Skopje, a naskoro profesor na avtor, pokraj redaktorot. se otepuva~ka#, †Goce# (zaedno so
Fakultetot za muzi~ka umetnost LIT.: D-r Bla`e Ristovski, Dimitrija Dimitar ]ostarov). Nastapuval
vo Skopje (do krajot na `ivo- ^upovski (1878–1940) i Makedonskoto vo filmovite: †Mis Ston#,
nau~no-literaturno drugarstvo vo
tot). Bil dekan na istata insti- Petrograd, I, 1978, 237–239; istiot, Fi- †Mirno leto#, †Memento#, †Neli
tucija. Negoviot opus bele`i de- lip Nikolovski vo razvitokot na make- ti rekov#. R. St.
la od re~isi site muzi~ki rodo- donskata nacionalna misla i negovite
vi, me|u koi se istaknuvaat cik- zapisi na narodni pesni vo Misirkoviot
lusot †Zapisi#, za visok glas i †Vardar” (1905), zb.: Folklorot i etnolo-
guda~ki orkestar (1975), i kanta- gijata vo Bitola i Bitolsko, MANU–
DNU, Bitola, 1981, 683–695. Bl. R.
tata †Makedonija#, za nizok glas,
recitator, me{an hor i guda~ki NIKOLOVSKI, Tihomir (Oh-
orkestar (1984). B. Ort. rid, 22. XII 1940) – grad. in`., red.
prof. na Grade`niot fakultet vo
NIKOLOVSKI (Nikolov, Ni- Skopje (od 1991 do penzionirawe-
koli}, Nikolaevi~), Filip Ata- to vo 2005) po predmeti od oblasta
nasov (Carigrad, ok. 1882 – ?) – na metalnite konstrukcii i ispi-
sin na pe~albari od bitolskoto tuvaweto na konstrukciite. Vo-
selo Bukovo, eden od najaktivni- del pove}e nau~noistra`uva~ki
te ~lenovi na MNLD vo S.-Pe- proekti, a visoki dostreli pos- Vawa
Nikolovski
terburg (1902–1904). Po zavr{u- tignal na poleto na ispituvaweto -\umar
vaweto na Srpskata gimnazija vo i zajaknuvaweto na konstrukcii-
Carigrad, od Kiev podnesuva te, {to go prepora~alo za nositel NIKOLOVSKI-\UMAR, Vawa
molba do ruskoto Ministerstvo na proektot finansiran od NA- ‡ (Bitola, 13. I 1968) ‡ kompozi-
za prosveta (26. VIII 1901) i vo TO, so koj se saniraa i se zajaknaa tor i dirigent. Diplomiral na
1053
N NIKOLOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
dirigirawe (prof. F. Muratov- vite organizatori na muzi~kiot toriski raboti vo TVN (skripta, koav-
ski, 1992) i na kompozicija (prof. `ivot vo RM. Kako u~esnik vo tor R. Minovski) i Zbirka zada~i od TVN
– Branovi procesi na vodovite i razvod-
Vl. Nikolovski, 1993) na Fakul- NOV, vo 1944 g. formiral hor i ni postrojki (u~ebno pomagalo, koavtor
tetot za muzi~ka umetnost vo duva~ki orkestar. Bil direktor R. Minovski).
Skopje. Specijaliziral na Kon- na Srednoto muzi~ko u~ili{te LIT.: †Bilten na Univerzitetot ,Sv. Ki-
zervatoriumot †Nikolaj Rimski vo Skopje (1947‡1973), kade {to ril i Metodij – Skopje#, br. 843, januari
Korsakov# vo Sankt Peterburg istovremeno predaval i truba. 2004. Dr. R.
(1995‡1996). Raboti kako diri- Kako dolgogodi{en rakovoditel
gent vo MNT, a sorabotuval so na ovaa zna~ajna obrazovna insti-
Makedonskata filharmonija i so tucija, dal golem pridones vo
site pozna~ajni ansambli vo Ma- postavuvaweto i razvojot na mu-
kedonija. Denes `ivee i raboti vo zi~koto obrazovanie. Od 1979 g.
Feniks, SAD. Negovoto tvore{- patron na Muzi~ko-baletskiot
tvo se sostoi glavno od kamerni i u~ili{ten centar †Ilija Niko-
od simfoniski dela. B. Ort. lovski-Luj#. Sn. ^.-An.
NIKOLOSKA, Miroslava Ni-
kolova (Skopje, 30. X 1950) ‡ psi-
holog, univerzitetski profesor.
Diplomirala na Filozofskiot
fakultet vo Belgrad (1974), kade
{to i magistrirala (1987). Dok- Petre
Nikoloski
torirala na Filozofskiot fa-
kultet vo Skopje (1996). Vo 1977 g. NIKOLOSKI, Petre (Prilep,
e izbrana za asistent na Institu- 24. II 1959) ‡ skulptor koj{to vo
tot za psihologija pri Filozof- 80-tite godini vnesuva novini vo
skiot fakultet vo Skopje, a od plasti~niot izraz i vo upotre-
1987 god. raboti na Pedago{kata bata na materijalite. Diplomi-
Sa{a akademija †Sv. Kliment Ohrid- ral (1984) i magistriral (1989)
Nikolovski- ski# vo Skopje, kade {to e redo- na APU vo Belgrad. Od 1989 g.
\umar
ven profesor od 2000 g. U~estvu- `ivee i dejstvuva vo Anglija. Be-
NIKOLOVSKI-\UMAR, Sa{a vala na pove}e doma{ni i me|una- {e pretstavnik na RM na Biena-
(Bitola, 14. IV 1966) ‡ dirigent, rodni nau~ni i stru~ni sobiri, a leto vo Venecija (1993). Vo mul-
pretstavnik na pomladata gene- bila i koordinator na nekolku timedijalnite proekti e moti-
racija visokoobrazovani make- me|unarodni proekti od oblasta viran od prirodnoto ambiental-
donski dirigenti. Na Fakulte- na obrazovanieto. Avtor e na po- no okru`uvawe so akcent vrz ri-
tot za muzi~ka umetnost vo Skop- ve}e nau~ni i stru~ni trudovi od tualot, mitot, arhetipskoto (ci-
je vo 1991 g. diplomiral na Odde- oblasta na psihologijata na li~- klus Prostori – Magi~na {uma
lot za muzi~ka teorija i pedago- nosta, moralniot razvoj i psiho- 1989 – 1999). M. B.-P.
gija, a vo 1993 g. dirigirawe logijata na obrazovanieto.
(prof. F. Muratovski). Magis- BIBL.: Psiholo{kite osobini na idni-
triral (1999) na Sofiskata mu- te nastavnici (1997), Razvojna psiholo-
gija, detstvo (2002) i dr.
zi~ka akademija, a bil na specija-
lizacija vo S.-Peterburg. Imal LIT.: †Bilten na Univerzitetot ,Sv. Ki-
ril i Metodij´#, br. 863, Skopje, 15. XII
pove}e nastapi so ansamblite na 2004. V. Arn.
Operata i Baletot na MNT i so
orkestarot na Makedonskata
filharmonija. Umetni~ki rako-
voditel na nekolku kamerni an-
sambli (Sveta Sofija, Kameren
orkestar na Muzi~kata mladina
na Makedonija). Gostuval vo Bu-
garija, Romanija, Srbija. Toj e Tome
nastavnik na Fakultetot za mu- Nikoloski
zi~ka umetnost vo Skopje. F. M.
NIKOLOSKI, Tome Petrov (Kru-
{evo, 16. IX 1941) ‡ psiholog, uni-
verzitetski profesor. Diplomi-
ral na Filozofskiot fakultet
Qubomir vo Belgrad (1965). Magistriral
Nikoloski na Univerzitetot Hal, Anglija
NIKOLOSKI, Qubomir (Se- (1974), kade {to i doktoriral od
kirci, 2. IX 1947) – el. in`., d-r na oblasta na industriskata psiho-
tehni~kite nauki, red. prof. na logija (1976). Na Filozofskiot
ETF vo Skopje. Pretsedatel na fakultet vo Skopje se vrabotil
Stud. kom. za materijali za elek- vo 1970 g., kade {to e redoven pro-
trotehnologija i dva mandata fesor (od 1987) po predmeti od
pretsedatel na Makedonskata sek- oblasta na psihologijata na tru-
Ilija dot i statistikata vo psihologi-
Nikolovski- cija IEEE. Obrabotuval proble-
Luj mi od oblasta na elektri~nata jata. U~estvuval vo pove}e nau~-
izolacija, VN merewa i kvalite- noistra`uva~ki proekti. Gi ra-
NIKOLOVSKI–LUJ, Ilija (Pri- tot na elektri~nata energija. kovodel proektite Makedonska
lep, 7. H 1913 ‡ Skopje, 1973) ‡ pe-
BIBL.: Laboratoriski praktikum po
revizija na Veksleroviot indi-
dagog i kompozitor. Eden od pr- TVN (univerzitetski u~ebnik), Labora- vidualen test za merewe na in-
1054
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NI^OTA N
Aleksandar
Nikoqski
1055
N NIXE MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1056
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NOVAKOV N
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma- Zoran Nikolovski, v.d. glaven i
kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr- odgovoren urednik Aleksandar
vite po~etoci do 1945 godina), Skopje,
1980, 447; D-r Boro Mokrov - M-r Tome Dimkovski. Potoa kako izdava~
Gruevski, Pregled na makedonskiot pe- se javuva †NIK Nova print#, di-
~at (1885‡1992), Skopje, 1993, 141. S. Ml. rektor Ratko S. Lazarevi}, gla-
ven urednik Aleksandar Damov-
ski, a odgovoren urednik Zoran
Andonovski. B. P. \.
†NOVA MAKEDONKA# (Polo-
`aj, Egejskiot del na Makedonija,
1. III 1948 ‡ avgust 1949) ‡ dvoja-
zi~no me-
se~no spisa- Josip
Novak
nie, organ
na Antifa- NOVAK, Josip Josipov (Zagreb,
{isti~kiot R. Hrvatska 16. X 1919) ‡ polkov-
front na nik, radiolog, redoven prof. na
`enite Ma- Med. f. (od 1977). Diplomiral na
kedonki vo Med. f. vo Zagreb (1942), a speci-
Grcija, na jalisti~ki ispit po radiologija
makedonski polo`il vo Belgrad (1955). Se
i na gr~ki usovr{uval na VMA i vo Vin~a
jazik. Gla- na seminari za radiodijagnosti-
ven urednik ka, dozimetrija, scintigrafija i
bila Urani- primena na radioizotopi. Pres-
ja Alilo- †Nova Makedonka# (1948-1949) tojuval vo Oslo i vo Frankfurt
mova. Ima- izu~uvaj}i dijagnosti~ki postap-
lo cel da go afirmira u~estvoto ki za rano otkrivawe na maligni-
na `enite vo Gra|anskata vojna te tumori i postradijacionite
vo Grcija. reakcii na izotopna i telekobal-
Novata zgrada na NIP †Nova Makedonija#, Skopje
LIT.: D-r Boro Mokrov - M-r Tome Gruev- tna terapija kaj pacientite. Gi
†NOVA MAKEDONIJA# ‡ prv ski, Pregled na makedonskiot pe~at postavil temelite na eksperi-
dneven vesnik na makedonski ja- (1885‡1992), Skopje, 1993, 147‡148. S. Ml. mentalnata dijagnosti~ka radio-
zik ustanoven kako †dr`aven or- logija. Publikuval nad 100 truda
NOVA SOCIJALDEMOKRAT- i napi{al skripti za radiolo{-
gan-vesnik# so Re{enie na Prezi- SKA PARTIJA ‡ politi~ka
diumot na ASNOM od 2‡5 sep- ka za{tita i za stomatolo{ka ra-
partija formirana pri krajot od diologija. Dolgogodi{en ured-
temvri 1944 g. Vo tekot na podgo- 2005 g., so otcepuvawe od SDSM.
tovkite, vo s. G. Vranovci se poja- nik na MMP. ^len na Zdru`eni-
Na parlamentarnite izbori odr- eto na radiolozite na Zapadna
vil prethodnikot na vesnikot - `ani vo 2006 g. osvoi sedum prate-
†Na{a hronika# so 11 broja (30 Germanija.
ni~ki mesta vo Sobranieto na IZV.: Bilten UKIM, 265. K. K.-P.
septemvri - 20 oktomvri). Prviot RM. U~estvuva vo sostavot na
broj na †Nova Makedonija# nosi Vladata na RM, zaedno so VMRO‡ NOVAKOV‡XONGAR, \or|i (Pap-
datum 29 oktomvri 1944 g. Otpe- DPMNE, DPA, LP, SPM, DOM radi{te – Veles, okolu 1900) –
~aten bil vo ilegalno disloci- i PEI. Lider na NSDP e Tito protomajstor. Negovata dejnost
ran del na skopskata pe~atnica Petkovski, porane{en visok kako graditel se odvivala vo Ma-
†Goce Del~ev# vo G. Vranovci. funkcioner na SKM i na SDSM. kedonija, vo Bugarija, vo Grcija i
Redaktor Vasil Ivanovski. Vto- LIT.: Svetomir [kari}, Ustavno pravo, vo Srbija. Gradel glavno crkvi,
riot broj bil otpe~aten vo Bito- Skopje, 2006; Gordana Siljanovska-Davkova, konaci i semejni ku}i. Vo Make-
la, a od tretiot (22 noemvri) se Makedonske politi~ke partije kroz prizmu ideolo- donija ja izgradil crkvata †Sv.
pe~ati i izleguva vo Skopje. Go gije, Beograd, 2007. \or. Iv. Petar i Pavle# vo Papradi{te,
podgotvuvala Agitaciono-propa-
gandnata komisija na CK na KPM
na ~elo so Veselinka Malinska.
Vo prvoto redakcisko jadro bile
i urednicite Dejan Aleksi} i Va-
sil Ivanovski, reporterite An|a
Veinovi} (Xuvalekovska), Drago-
qub Budimovski, Ivan To~ko, ka-
rikaturistot Vasilie Popovi}-
Cico i Bla`e Koneski so ~leno-
vi na Oddelenieto na AGIT-
PROP za prevod i redaktirawe.
Kako vrsnik, svedok i hroni~ar,
odej}i vo ~ekor so dr`avnosta,
nastanite i razvojot, vesnikot
odigral golema uloga vo afirmi-
raweto na nacionalnoto dostoin-
stvo na makedonskiot narod i ne-
goviot identitet. Po likvidaci-
jata, vo dekemvri 2003 g. brendot
na †Nova Makedonija# go otkupil
i go prodol`il kako izdava~
†ZONIK# doel-Skopje. Direktor Crkvata †Sv. Petar i Pavle# vo s. Paparadi{te, Vele{ko
1057
N NOVAKOVI] MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1058
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR NORMANI N
broj Srbi (11). Naselenieto se vo koi se realizira nau~noistra- ropa (Slovenija, Germanija,
zanimava so odgleduvawe rano- `uva~ka, edukativna i aplika- [vajcarija i dr.) i od SAD. Uni-
gradinarski kulturi. N. S. e se- tivna dejnost, kako i eden insti- verzitetot ~lenuva vo Unijata na
di{te na op{tina, koja zafa}a tut od oblasta na `ivotnata sre- evropskite univerziteti.
povr{ina od 23.783 ha, a ima 16 dina i zdravstvoto. Univerzite- IZV.: Internet i dokumenatacijata od od-
naseleni mesta so 11.567 `. Vo se- tot sorabotuva so doma{ni i so delni univerziteti. M. S.
loto postojat osumgodi{no u~i- stranski univerziteti, a posebno
li{te, zdravstvena i policiska so univerziteti od SAD, Franci- NOVOTNI, Qubi{a Antoniev
stanica. Al. St. ja, Albanija i od dr. zemji. Vo ne- (Skopje, 21. VIII 1936) ‡ nevropsi-
govoto finansirawe u~estvuvaat hijatar, redoven prof. na Med. f.,
NOVOOTVORENI UNIVER- osnovopolo`nik na sovremenata
ZITETI I EKONOMSKI FA- i OBSE, EU i SAD. Evropskiot sudska psihijatrija vo RM. Med.
KULTETI. Vo vremeto na tran- univerzitet vo Skopje e osnovan
zicijata od socijalisti~ka kon kako privaten univerzitet. Toj
pazarna ekonomija i parlamen- postoi kako eden od sledbenicite
tarna demokratija, vo na{ata na Fakultetot za op{testveni
zemja se osnovaa nekolku novi nauki (FON) vo Skopje, formi-
univerziteti, vo ~ii ramki, kako ran vo 2001 g. Imeno, vo tekot na
organizacioni edinici, rabotat 2006 g. Evropskiot univerzitet
i ekonomski fakulteti. Toa se se podeli na dva dela: Evropski
slednive univerziteti/ekonom- univerzitet – Skopje i Fakultet
ski fakulteti: Univerzitetot na za op{testveni nauki – Skopje.
Jugoisto~na Evropa vo Tetovo Vo ramkite na Evropskiot uni-
([tulov univerzitet), Evropski- verzitet postojat pet fakulteti:
ot univerzitet vo Skopje, Dr`av- Fakultet za ekonomski nauki,
niot univerzitet vo Tetovo, Ame- Fakultet za informatika, Fa-
rikanskiot kolex vo Skopje, Wu- kultet za art i dizajn, Fakultet Qubi{a
za javna administracija i Fakul- Novotni
jork kolexot vo Skopje, Wujork
univerzitetot vo Skopje, Fakul- tet za komunikologija (komuni- f. zavr{il vo Skopje (1962), spe-
tetot za biznis i administracija kacii i mediumi). Fakultetot za cijalisti~ki ispit (1969), a habi-
vo Skopje, Fakultetot za turizam ekonomski nauki organizira do- litacija (1978) od oblasta na fo-
vo Skopje, Me|unarodniot bal- diplomska nastava na dve nasoki: renzi~nata psihijatrija. Vo per-
kanski univerzitet vo Skopje (vo bankarski menaxment i marke- iodot 1964‡2001 g. bil vraboten
osnovawe), Dr`avniot univerzi- ting-menaxment. Evropskiot uni- na Nervnata klinika. Toj e poz-
tet †Goce Del~ev# vo [tip i dr. verzitet vo Skopje sorabotuva so nat sudski forenzi~ar i avtor na
Od spomnatite univerziteti i pove}e univerziteti od zemjata i pove}e monografii od ovaa ob-
ekonomski fakulteti so svojata od stranstvo. Dr`avniot univer- last. Napi{al pove}e od 100 na-
aktivnost se izdvojuvaat: Univer- zitet vo Tetovo e osnovan so po- u~ni i stru~ni truda.
zitetot na JIE vo Tetovo, Evrop- seben zakon (2004), kako visoka BIBL.: Medicinsko ve{ta~ewe vo par-
skiot univerzitet vo Skopje i nastavno-nau~na i obrazovna in- ni~na postapka, Skopje, 1981; Sudski psi-
Dr`avniot univerzitet vo Teto- stitucija. Vo negovite ramki ra- hijatriski ve{ta~ewa – delovna sposob-
botat pet fakulteti: Fakultet za nost, Skopje, 1984; Sudska psihijatrija –
vo. Univerzitetot na JIE vo odbrani temi, Skopje, 1990; Sudska psi-
Tetovo e osnovan kako privaten prirodni nauki, Ekonomski fa-
hijatrija, Skopje, 1988. Il. X.
univerzitet (2001). Toj se sostoi kultet, Politehni~ki fakultet,
od pet fakulteti: Praven, Biz- Fakultet za humani nauki i umet- NORAK (Norakos) – star pajonski
nis-administracija, Javna admi- nost i Praven fakultet. Vo tek grad. Spomnat kaj Stefan Vizan-
nistracija, Komunikaciski nau- se podgotovkite i za organizira- tiski zaedno so pajonskite grado-
ki i tehnologii i Pedago{ka i we postdiplomski studii. Na vi Amidon, Dober i Bimaz. Drugi
metodolo{ka obuka. Isto taka, ovoj univerzitet rabotat i tri podatoci nema, nitu pak e loci-
vo sostavot na ovoj univerzitet nau~noistra`uva~ki instituti. rana negovata mestopolo`ba.
rabotat i dve vi{i {koli. Pok- Vo dosega{noto rabotewe DU vo LIT.: E. Petrova, Pajonija, Skopje, 1999.
raj dodiplomskite studii, Uni- Tetovo potpi{al pove}e dogovo- K. M.-R.
verzitetot na JIE organizira i ri za sorabotka so univerziteti NORMANI – severnogermanski
postdiplomski studii. Vo negov vo zemjata i vo regionot. Toj so- (skandinavski) plemiwa. Preze-
sostav rabotat i nekolku centri, rabotuva i so univerziteti od Ev- male pqa~ka~ki i kolonizator-
1059
N NO[PAL MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
toa so ~eta na VMK (1895) premi- novinar. Me|u dvete svetski voj-
nal vo Makedonija i u~estvuval ni `iveel vo Sofija i odr`uval
vo Melni~koto vostanie (1895). brojni kontakti so razni krugovi
Potpadnal pod ideite na anar- od makedonskata emigracija vo
hizmot. ^etiri godini bil vojvo- Bugarija, poddr`uvaj}i gi ten-
da na ~eta na TMORO vo Makedo- denciite na VMRO(Obedineta)
Normanska kowica pred napad (1066) nija i Odrinsko (1900‡1904). Vo kako vode~ki faktor vo politi~-
ski pohodi, formirale svoi dr- Ilindenskoto vostanie (1903) kite borbi vo toj period. Po Vto-
`avi vo Anglija (XI–XII v.), Ju`- predvodel ~eta vo Dedeaga~ko i rata svetska vojna `ivee vo Ita-
na Italija i na Sicilija (1130). \umurxinsko. Potoa dejstvuval lija. Avtor e na brojni knigi za
Vo Makedonija navleguvale vo XI kako kumanovski okoliski vojvo- makedonskoto pra{awe (†Make-
(1081–1084 i 1096/1097) i vo XII v. da. Zaginal vo borba so osmanlis- donija v~era i denes#, †Makedon-
(1107/1108; a vo 1185 – go osvoile kata vojska. skiot genij niz vekovite# i dr.)
Solun). BIBL.: Vzrivnite veÈestva i tÔhnoto Vo 1967 g., zaedno so Naum Kita-
upotreblenie, SofiÔ, 1902. novski, vo Rim izdal †Italijan-
LIT.: Ch. Gravett, and D. Nicolle, The Nor-
mans: Warrior Knights and their Castles, Ox- LIT.: Makedonska galeriÔ. Ilinden sko-makedonski re~nik#. Inici-
ford, 2006; T. Rowley, The Normans, Glouces- 1903‡1922, kn. 2, SofiÔ, 1922, 132; S. Avra- jator e na pove}e proekti vo
tershire, 2004. B. Petr. mov, Konstantin Nunkov, †IlÓstraciÔ plodnata italijansko-makedon-
Ilinden#, № 3, 7‡9, SofiÔ, 1931/1932; Bu- ska kulturna i politi~ka sora-
gari ‡ soborci na Goce. Vnukata na Goce
Del~ev, baba Lika ^opova-Jurukova ka- botka. G. T.
`uva za direktnoto u~estvo na golem NURKA^I (Podicipedidae) ‡ fa-
broj Bugari vo makedonskoto revolucio-
nerno dvi`ewe, †Gocevi denovi ‡ Pesna milija na mali, do sredno golemi
za Goce 1981#, VII, 7, Skopje, 7. II 1981, vodni ptici {to pravat gnezda na
17‡18. S. Ml. vodnata vegeta-
cija i mo`at da
nurkaat na dla-
bo~ina do 30 met-
ri. Kaj nas se re-
gistrirani 4 vi-
da: golem nurka~
(Podiceps cristatus),
Aleksandar crvenovrat nur- Golem
No{pal ka~ (Podiceps gri- nurka~
NO[PAL, Aleksandar Todev segena), crnovrat nurka~ (Podiceps
(Skopje, 8. XI 1945) – ma{inski in- nigricollis) i mal nurka~ (Tachybap-
`ener, diplomiral vo 1969 g. na tus ruficollis).
Elektroma{inskiot fakultet vo LIT.: Birds in Europe: population estimates,
Skopje. Magistriral vo 1974 g. na Sefedin trends and conservation status, †BirdLife Internati-
Nuredini onal Conservation Series#, 12, Cambridge, 2004; C.
Univerzitetot vo Ajova, SAD, Harrison, An Atlas of the Birds of the Western Pala-
doktoriral vo 1980 g. na Univer- NUREDINI, Sefedin (Kumano- earctic, Glasgow, 1982. Sv. P. - V. Sid.
zitetot vo Belgrad. Vraboten e na vo, 24. I 1953) ‡ akter. Diplomi-
Ma{inskiot fakultet vo Skopje, ral na Otsekot za dramski akteri NURKA^I, MORSKI (Gaviidae)
a od 1986 g. e redoven profesor. Vo na Visokata muzi~ka {kola vo ‡ familija {to opfa}a vkupno
periodot 1986–1991 g. e zamenik na Skopje (1978). ^len i direktor na ~etiri vida vodni ptici, koi se
pretsedatelot na Republi~kiot Albanskata drama vo Teatarot na gnezdat vo severnite predeli, a
komitet za nauka, tehnolo{ki narodnostite vo Skopje (1991‡ prezimuvaat vo umerenata zona.
razvoj i informatika. Ima obja- 1995) i generalen direktor na Te- Kaj nas, vo tekot na zimata se re-
veno pove}e od 180 nau~ni i stru~- atarot na narodnostite (2000‡ gistrirani dva vida: crnogu{est
ni trudovi, proekti, studii, re- 2003). Ulogi: Sokole (†Golemata morski nurka~ (Gavia arctica) i cr-
cenzii, publikuvani vo zemjata i voda#); Poru~nikot (†Da se spasi venogu{est morski nurka~ (Gavia
vo stranstvo. Prestojuval vo pove- nade`ta#); Zelkarot (†Surati#); stellata).
}e univerziteti i nau~ni institu- Prometej (vo istoimenoto delo); LIT.: Birds in Europe: population estimates,
cii. Toj e ~len na pove}e profesi- Gertner (†Sauna#); Tusen (†Do`d trends and conservation status, †BirdLife Internati-
onalni zdru`enija i tela. Sl. A. vo Uertomonto#). R. St. onal Conservation Series#, 12, Cambridge, 2004; C.
Harrison, An Atlas of the Birds of the Western Pala-
NUMERUS (1975) & spisanie za earctic, Glasgow, 1982. Sv. P. - V. Sid.
popularizacija na matematikata NUTRII (Myocastoridae) ‡ fami-
me|u u~enicite od osnovnoto ob- lija sredno golemi `ivotni od
razovanie. Izleguva po ~etiri redot gloda-
broja godi{no (120 broja zaklu~- ri (Rodentia).
no so 2005). Prv glaven urednik Vo Evropa i
(1975&1990) bil D. Kova~ev kaj nas e pri-
(1925&2001). Za potrebite na ma- suten eden
temati~kite {koli i natpreva- vid nutrija
rite po matematika za osnovcite (Myocastor coy- Nutrija
izleze serija knigi pod imeto pus).
†Numerusova biblioteka#. N. C. LIT.: S. Petkovski ‡ B. Krystufek, Cica-
NUNKOV, Konstantin (gr. ^ir- Xorxo ~i na Makedonija, Skopje, 1998; A. J. Mit-
Nurixani chell-Jones, G. Amori, W. Bogdanovicz, B. Kry-
pan, Bugarija, 21. V 1878 ‡ s. Kut- stufek, P. J. H. Reijnders, F. Spitzenberger, M.
libeg, Kumanovsko, 20. II 1905) ‡ NURIXANI, Xorxo (1892 ‡ Stubbe, J. B. M. Thissen, V. Vohralik, J. Zima,
vojvoda na TMORO, Bugarin. Sta- Rim, Italija, 1981) ‡ italijanski The Atlas of European Mammals, London-San
nal ~len na TMORO (1894), a po- pisatel, istori~ar, publicist, Diego, 1999. Sv. P. - V. Sid.
1060
O
OBERHOFER, Branko J. (Kri- mutacii. So selekcijata se izbi- sovi). Osven od Solunsko, toj (od
`evci, Hrvatska 18. XI 1913 ‡ Zag- raat, se konzerviraat, kontroli- nomadi – sto~ari) zapi{al mate-
reb, Hrvatska 4. V 1985) ‡ hirurg, rano se opra{uvaat i se multip- rijal i od Debarsko. Ima objave-
redoven profesor na Med. f. vo liciraat najdobrite genotipovi no pove}e raboti, no najzna~ajni
Skopje. Bil direktor na Hirur- {to gi sozdala prirodata vo ram- se †Makedonskite studii# {to se
kite na nivnite populacii. Se- pojavija posmrtno (1896). Iako
lekcijata mo`e da bide individu- te{ko se snao|al vo mre`ata od
alna ili masovna. Hibridizaci- propagandite od sosednite zemji,
jata pretstavuva vkrstuvawe na sepak vo knigata se sre}avaat i
individui so razli~ni nasledni sogleduvawa {to indirektno upa-
svojstva so cel da se dobie hibrid tuvaat na sfa}aweto za posebnos-
so pozitivna kombinacija na svoj- ta na makedonskiot jazik.
stva. Vo zavisnost od toa kako LIT.: Vatroslav Oblak, Makedonski stu-
nastanala, hibridizacijata se de- dii (Dragi Stefanija, Pridru`na beseda,
li na: spontana, supspontana i 3-12), Qubq., 1994. K. P.
kontrolirana, a vo zavisnost od
genetskata srodnost na individu- OBLA^NOSTA VO MAKEDO-
ite {to se vkrstuvaat na: vnatre- NIJA ‡ obla~nosta vo Makedo-
Branko vidova (intraspecies), me|uvidova nija se sledi vizuelno so procen-
Oberhofer
(interspecies) i me|urodova (interge- ka na pokrienosta na neboto so
{kata klinika (1954‡1956). Os- nus). Mutaciite pretstavuvaat oblaci vo tri klimatolo{ki
nova~ na torakalnata i kardio- promeni vo genetskata konstitu- termini vo tekot na denot, na 34
hirurgijata (1954), izvel prvi cija na individuite. Vo zavisnost meteorolo{ki stanici. Obla~-
operacii na srce vo RM. Hirur- od toa kako nastanale, se delat na nosta se sledi i na 12 meteoro-
gijata ja podelil po oblasti i prirodni (spontani) i ve{ta~ki lo{ki stanici so profesional-
sozdal soodvetni oddeli, me|u (inducirani). ni nabquduva~i sekoj ~as, dobi-
koi i anesteziologija so inten- vaj}i dneven od na obla~nosta.
LIT.: Aleksandar Andonoski, Genetika Najgolema obla~nost vo tekot na
zivna nega. Al. Stavr. so oblagoroduvawe na {umskite vidovi
drvja (u~ebnik), Skopje, 1994. Al. And. godinata ima vo mesecot dekem-
OBLAGORODUVAWE NA [UM- vri so vrednosti {to se dvi`at
SKITE DRVJA – nau~na discip- vo granici od 6,0 do 7,0 desetini.
lina {to gi prou~uva i gi razra- Najvedar mesec e avgust so sredna
botuva principite i metodite za obla~nost od 2,0 desetini vo Sve-
izbor i za sozdavawe {umski drv- ti Nikole, 2,3 desetini vo Stru-
ja i grmu{ki so podobreni osobi- mica, 2,4 desetini vo Nov Dojran
ni, koi so svojot prirast, kvali- do 4,4 desetini na Solunska Gla-
tet i estetski izgled }e gi zado- va. Najmala obla~nost ima vo
volat potrebite na ~ovekot, no i Gevgelisko-Valandovskata kot-
na {umskoto stopanstvo, horti- lina so vrednost od 4,5 desetini.
kulturata, turizmot, zemjodels- LIT.: Angel Lazarevski, Klimata vo Ma-
tvoto i na drugi stopanski gran- kedonija – vrne`ite vo SR Makedonija,
ki. So oblagoroduvaweto na {um- „Geografski razgledi#, kn. 8-9, Skopje
1971; Pece Ristevski, Klimata vo R. Ma-
skite drvja se menuva nivnata ge- Vatroslav kedonija, Skopje, 1998. M. Z.
netska konstitucija, taka {to po- Oblak
dobrenite genotipovi i nivnite OBLAK, Vatroslav (Ignacij) OBLE[EVO – selo vo Ko~an-
populacii pretstavuvaat oblago- (Celje, 15. V 1864 – Qubqana, 15. sko. Se nao|a vo ramniot del na
rodeni †kulturni“ hibridi ili IV 1896) ‡ slovene~ki i avstriski Ko~anskata Kotlina, od desnata
rasi. Oblagoroduvaweto ne e sa- slavist. Vo rodnoto mesto u~el strana na Ko~anska Reka, na nad-
mo pronao|awe i sozdavawe nov gimnazija, maturiral vo Zagreb, a morska viso~ina od 305 m. Niz
genotip ili rasa tuku i nivno studiral vo Viena sporedbena i nego pominuva magistralniot
prou~uvawe, izbor i razrabotka slovenska filologija (1886–1891). pat M–5, koj na istok go povrzuva
na najpogodna odgleduva~ka teh- Zaintrigiran od tezata za make- so Ko~ani, a na zapad so [tip.
nika. Odgleduva~kite iskustva i donskoto poteklo na staroslo- Toa e naseleno so Makedonci
soznanijata od razni oblasti na venskiot jazik, kon krajot na 1891 (1.131 `.). Naselenieto se zani-
biologijata, posebno od geneti- zaminal za najju`nata to~ka na mava so odgleduvawe industri-
kata, se pojdovnite osnovi na slovenskiot svet – Solun. So svo- ski i gradinarski kulturi i
ovaa nau~na disciplina. Osnov- eto istra`uvawe uspeal da ja pot- oriz. O. e sedi{te na op{tina
nite metodi na oblagoroduvawe- vrdi makedonskata teorija, (pr., (zaedno so s. ^e{inovo), koja za-
to se: selekcija, hibridizacija i so prisustvoto na nazalnite gla- fa}a povr{ina od 13.220 ha, ima
O OBOZNA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1062
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OBRAZOVANIETO O
Obrazovanieto vo vremeto na
turskata vlast (XV–XVII v.) – per-
iod po kone~noto potpa|awe na
Makedonija pod turska vlast
(1395), koga mo`nostite za razvoj
na {kolstvoto i prosvetata bile
mo{ne nepovolni. @ivotot na
makedonskoto naselenie (rajata)
bil pretvoren vo borba za samoo-
dr`uvawe. Uslovite za rabota na
(v.) ]elijnite u~ili{ta zna~i-
telno se vlo{ile i poradi dejs-
tvuvaweto na Carigradskata pat-
rijar{ija, koja, kako priviligi-
rana institucija vo Otomanskata
Imperija, go nametnuvala gr~ki-
ot jazik vo u~ili{tata i vo bo-
goslu`bata. No i vo takvi uslovi
manastirite uspeale da ja za~uva-
at staroslovenskata pismenost i
Egzarhiskoto u~ili{te vo Kumanovo (XIX v.)
tradicija. Tie raspolagale so
sopstveni biblioteki i ja pro-
dol`uvale tradicijata na prepi- pridobivka na ovoj period e poja- Berlinskiot kongres (1878) {kol-
{uvaweto stari rakopisi i kni- vata na (v.) svetovni u~ili{ta, stvoto vo Makedonija prodol`u-
gi. Vo XVI i XVII v. vo Makedoni- so nastava na makedonski naroden va da se razviva pod turska vlast,
ja imalo 44 manastiri. Ukinuva- jazik (sredinata na XIX v.). Prvi- no vo uslovi na zasilena konku-
weto na Ohridskata arhiepisko- te svetovni u~ili{ta se otvore- rentska borba na gr~kata, na bu-
pija (1767) otvorilo prostor za ni vo ekonomski najrazvienite garskata i na srpskata bur`oazi-
zgolemeno vlijanie na Carigrad- gradovi: Veles (1837), [tip ja za ostvaruvawe {to pogolemo
skata patrijar{ija i za silni (1840), Skopje (1848), Kumanovo vlijanie vo Makedonija, {to do-
pritisoci vrz slovenskata pros- (1852), Tetovo (1854) itn. Do kra- velo do otvorawe novi vidovi
vetna tradicija, organizirana po jot na sedumdesettite godini na u~ili{ni ustanovi. Osven osnov-
manastirite, crkvite i u~ili{- XIX v. svetovni u~ili{ta bile nite i glavnite (progimnazijal-
tata. Postepeno se uni{tuvalo s¢ otvoreni re~isi vo site makedon- ni), se pojavile i prvite sredni
{to bilo slovensko. I pokraj ski gradovi i vo pogolemite sela. u~ili{ta, nedelni i ve~erni u~i-
toa, }elijnite u~ili{ta ja pro- Vo 1875 g. vo Makedonija imalo 65 li{ta za vozrasni, zabavi{ta
dol`uvale svojata rabota. Posto- gradski i nad 150 selski narodni itn. Brojot na u~ili{tata zna~i-
ele i u~ili{ta za muslimanskite u~ili{ta. Procesot na razvojot telno se zgolemuva. Samo Egzar-
deca (turski i islamizirani). na svetovnite u~ili{ta go imal hijata, kako glaven eksponent na
Onie za po~etno obrazovanie bi- sledniot tek: ponaroduvawe na golemobugarskata (sanstefanska)
le narekuvani mektebi, a u~i- gr~kite svetovni u~ili{ta; vo- politika, na pragot na XX v.
li{tata vo koi se podgotvuval veduvawe svetovni predmeti i so- (1899/1900) vo Makedonija pod
verski kadar za mektebite i za dr`ini vo op{tinskite }elijni svoja kontrola imala 781 u~i-
{erijatskite sudovi se vikale u~ili{ta; otvorawe novi u~i- li{te, od koi 718 osnovni, 58 po-
medresi. Medresite bile sredni li{ta so svetovna nastava. Nosi- lugimnazii i 5 sredni u~ili{ta:
u~ili{ta. Najpoznato takvo u~i- teli na ovie procesi i najpoznati 3 gimnazii (Solun ‡ ma{ka i
li{te (osnovano vo Skopje vo prerodbenski u~iteli bile: Di- `enska i Bitola) i 2 u~itelski
1440 g.) bilo Isak-begovata med- mitrija Miladinov, Jordan Haxi- {koli (Skopje i Serez) so vkupno
resa. Vo XVII v. vo Skopje imalo 6 Konstantinov ‡ Xinot, Rajko @in- 39.454 u~enici, od koi 13.460 vo
medresi, vo Bitola 9, vo Ohrid 2 zifov, Konstantin Miladinov, zabavi{nite grupi. Se zgolemil
i po 1 vo drugite pogolemi mesta. Kuzman [apkarev, Grigor Prli- i brojot na srpskite i na gr~kite
LIT.: R. Kantarxiev, Istorija na obra- ~ev, Dimitar Makedonski i dr. u~ili{ta. Po Balkanskite vojni
zovanieto i prosvetata vo Makedonija, So razvojot na makedonskite sve- i podelbata na Makedonija trite
Skopje, 2002. K. Kamb. tovni u~ili{ta se pojavile i pr- dr`avi (Srbija, Grcija i Bugari-
Obrazovanieto vo Makedonija vo vite makedonski u~ebnici. Vo ja) sproveduvaat politika na od-
XIX i po~etokot na XX vek ‡ po- periodot 1857–1882 bile izdade- naroduvawe i asimilacija. Make-
sebno zna~aen period za razvojot ni pove}e bukvari, ~itanki i dru- donskite deca vo Vardarskiot,
na {kolstvoto i prosvetata vo gi osnovno{kolski u~ebnici, Egejskiot i Pirinskiot del na
Makedonija. Vo ovoj period su{- ~ii avtori bile: Anatolija i Makedonija bile prisileni da
tinski se menuva fizionomijata Partenija Zografski, Dimitar u~at vo u~ili{ta na srpski, na
na tradicionalnoto u~ili{te. Makedonski, Kuzman [apkarev i gr~ki i na bugarski jazik.
Op{testveno-ekonomskite pro- dr. U~ili{niot `ivot vo Make- LIT.: K. Kamberski, Od bukvar do uni-
meni karakteristi~ni po stokov- donija vo periodot od 30-tite do verzitet, Skopje, 1994; R. Kantarxiev,
no-pari~nite odnosi, razvojot na 70-tite godini na XIX v. se ostva- Istorija na obrazovanieto i prosveta-
ruval bez postoewe na centralna ta vo Makedonija, Skopje, 2002. K. Kamb.
zanaet~istvoto i trgovijata, eko-
nomskiot podem na makedonskite u~ili{na vlast. Za organizira- Obrazovanieto me|u dvete svet-
gradovi, zajaknuvaweto na make- weto, rabotata i upravuvaweto ski vojni (1918–1941) ‡ period ko-
donskata gra|anska klasa, vospos- na u~ili{tata se gri`ele poseb- ga vo makedonskite u~ili{ta i
tavuvaweto crkovno-u~ili{ni ni u~ili{ni nastojatelstva ili vo drugite vospitno-obrazovni
op{tini, kako organi na crkov- crkovno-u~ili{ni op{tini, ta- institucii vo Vardarskiot del
niot i prosvetniot `ivot, vnesu- ka {to sekoe u~ili{te se razvi- na Makedonija se u~i na srpski ja-
vaat bitni promeni vo razvojot, valo samostojno i slobodno (v. zik, a upotrebata na makedonski
sodr`inata i organizacijata na svetovni u~ili{ta; zaemni u~i- knigi i na makedonskiot jazik e
u~ili{niot `ivot. Najzna~ajna li{ta; glavni u~ili{ta). Po strogo zabraneta. Po vospostavu-
1063
O OBRAZOVANIETO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1064
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OBRAZOVANIETO O
1065
O OBRAZOVNA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
li{ta, a potoa site dobivaat 61.556 (3.043 studenti na 100.000 lem procent se javuva vo katego-
status na sredni u~ili{ta, no so `iteli). rijata sredno obrazovanie, duri
razli~na polo`ba i zna~ewe. LIT.: K. Kamberski, Od bukvar do uni- 54,2%.
Srednoto u~ili{te do`ivuva ra- verzitet, Skopje, 1994; R. Kantarxiev, LIT.: K. Kamberski, Od bukvar do uni-
dikalni promeni so reformata Istorija na obrazovanieto i prosveta- verzitet, Skopje, 1994. K. Kamb.
poznata kako (v.) naso~eno obra- ta vo Makedonija, Skopje, 2002. K. Kamb.
zovanie, a od u~ebnata 2008/09 g. i OBREDNI NARODNI PESNI
OBRAZOVNA STRUKTURA NA ‡ edni od najstarite narodni pes-
toa e zadol`itelno. Najdinami- NASELENIETO ‡ brojot i pro-
~en i najekspanziven razvitok do- ni. Te{ko e poprecizno da se op-
centot na naselenieto nad 15-go- redeli koga nastanale. Sepak,
`ivuva (v.) visokoto obrazova- di{na vozrast (porano nad 10) so
nie. Vo oblasta na obrazovanieto spored nekoi sodr`ini vo stiho-
u~ili{na ili stru~na podgotov- vite (sinkretski, paganski, hris-
na vozrasnite posebno mesto ima- ka, na nivo na celata zemja (utvr- tijanski) mo`at pribli`no da se
le (v.) narodnite i rabotni~ki- deni so popisite). Obrazovnata nasetat korenite na opeanite mo-
te univerziteti. Po osamosto- struktura na naselenieto mo`e tivi, po~nuvaj}i od paganstvoto.
juvaweto na Makedonija, razvojot da se sledi i spored drugi statis- Vo niv do{le do izraz raznite ve-
na sistemot na vospitanieto i ob- ti~ki parametri: pol, nevrabote- ruvawa na ~ovekot vo postoewe
razovanieto e vo faza na postoja- nost, aktivno naselenie, nacio- na natprirodni sili, osobeno ve-
ni, no i nedovolno definirani nalnost i sl. Obrazovnata struk-
promeni, vo nastojuvawata da se tura pretstavuva zna~aen indika-
odgovori na tranziciskite pre- tor na op{testveniot razvoj, no i
dizvici. Edna od pozna~ajnite na potrebite na idniot razvoj.
promeni e mo`nosta za otvorawe Slobodna Makedonija nasledi mo{-
privatni u~ili{ta i (v.) univer- ne nepovolna obrazovna struktu-
ziteti. ra na naselenieto, so mnogu visok
LIT.: K. Kamberski, Od bukvar do uni- procent na nepismenost. Slikata
verzitet, Skopje, 1994. K. Kamb. na obrazovnata struktura na na-
Obrazoven opfat ‡ procent na selenieto vo Makedonija, prika-
vklu~enost na soodvetnata voz- `ana vo dva oddelni perioda, gi
rasna populacija vo predu~ili{- dava slednite karakteristiki:
noto, osnovnoto, srednoto i viso-
koto obrazovanie. Podatocite za Obrazovnata struktura na
obrazovniot opfat se zna~aen in- naselenieto vo Makedonija
dikator za procenka na karakte- 1.
Svadbarska narodna pesna vo izvedba na
rot, funkcioniraweto i efikas- 1948 Na vozrast nad 10 godini 1961 Ansamblot za narodni ora i pesni „Tanec“, Skopje
nosta na obrazovniot sistem. Vo 48,8% Bez {kolska podgotovka 28,1%
pogled na obrazovnata opfate- ruvaweto vo magiskoto dejstvo na
nost, po osamostojuvaweto na Ma- 40,5% So I-IV oddelenie OU 46,9% zborot. Obi~no se povrzani so
kedonija, najnerazvieno e predu- 8,3% So V-VIII oddelenija OU 18,4% nekoi praznici od narodniot i
~ili{noto vospitanie i obrazo- 2,2% So sredno obrazovanie 5,5% crkovniot kalendar (Badnik, Bo-
vanie. Vo 2004 g. vo predu~ili{- `ik, Vasilica, Veligden, \ur|ov-
nite ustanovi bile opfateni 0,2% So visoko obrazovanie 1,1% den, Ivanden i sl.), so obredite za
36.177 deca, odnosno 20,43% od 100% Vkupno 100% spre~uvawe na elementarni nepo-
predu~ili{nata populacija. Sa- Izvor: Statisti~ki godi{nik na SRM 1968 godi ili za izmoluvawe do`d (do-
mo vo godinata pred poa|awe na dolski), a posebna grupa pretsta-
u~ili{te (6-godi{na vozrast) op- 2. vuvaat pesnite povrzani so nekoi
fatot iznesuval 82,23%. Brojot 1994 Na vozrast nad 15 godini 2004 momenti od ~ovekoviot `ivot ‡
na u~enicite opfateni vo osnov- ra|awe, svadba (svadbeni pesni),
6,76% Bez obrazovanie 3,85% smrt (ta`a~ki pesni) i sl.
noto obrazovanie bele`i posto-
jano opa|awe, {to prvenstveno e 18,53% So nedovr. osnov. obrazo. 10,77% LIT.: Kiril Penu{liski, Odbrani fol-
posledica na demografskite dvi- 33,41% So osnovno obrazovanie 34,77% kloristi~ki trudovi, 2, Skopje, 1988;
`ewa, no i na drugi faktori: vo Marko Kitevski, Makedonska narodna
32,44% So sredno obrazovanie 40,09% lirika (Obredni pesni), Skopje, 1997; is-
1991/92 g. vo osnovnoto obrazova- tiot, Makedonska narodna lirika (mi-
nie bile opfateni 261.127 u~eni- 8,86% So visoko obrazovanie 10,52%
tolo{ki, trudovi, semejni, humoris-
ci, vo 1995/96 ‡ 259.515, a vo 100% Vkupno 100% ti~ni, qubovni pesni), Skopje, 2000; Ma-
2001/02 ‡ 242.707. Opfatenosta na Izvor: Dr`aven zavod za statistika kedonska narodna lirika. Izbor, redak-
populacijata pak, od 86,2% vo cija i predgovor d-r Marko Kitevski,
Skopje, 2002. M. Kit.
1994 g., vo 2001/02 g. e zgolemena Spored podatocite za oddelnite
na 92,5%. Precizni podatoci za periodi, jasno se zabele`uvaat OBREMBSKI, Jozef (Teplik,
vklu~enosta na populacijata od promenite i nivnata dinamika, Ukraina, 18. II 1905 – Holis, SAD,
15 do 19 godini vo srednoto obra- no i faktot na s# u{te nepovol- 28. XII 1967) – polski i amerikan-
zovanie ne postojat, no od 2008 g. noto obrazovno nivo na naseleni- ski etnolog i sociolog, predava~
toa e zakonski zadol`itelno. eto. Vo 2004 g. blizu polovina od i profesor na pove}e univerzi-
Spored nekoi podatoci, vo 1994 g. naselenieto (49,39%) bilo bez teti vo Polska i vo Amerika.
vo srednoto obrazovanie bile op- ili so oformeno osnovno obrazo- Svoeto sredno obrazovanie go za-
fateni 44,3%, vo 2002 ‡ 69,5%, a vanie, a samo malku nad 10% so vi- po~nal vo Var{ava, a maturiral
vo 2005/06 ‡ vkupno 96.120 u~eni- {o, visoko ili fakultetsko. Ob- (vonredno) vo Krakov (1926). Stu-
ci. Visokoto obrazovanie bele- razovnata struktura, pak, na vra- diral na Krakovskiot univerzi-
`i kontinuirano zgolemuvawe na botenite poka`uva deka bez obra- tet pod rakovodstvo na eden od
brojot na studentite. Od 5.577 zovanie i so nepotpolno osnovno najpoznatite polski i slovenski
studenti vo u~ebnata 1954/55, od- obrazovanie bile 5,4%, so osnov- etnolozi Kazimjer Mo{iwski.
nosno od 37.499 studenti vo u~eb- no obrazovanie 20,9%, so sredno Vodel samostojni terenski istra-
nata 1974/75 g., vo 2004/05 g. brojot 58,7% i so visoko 15,0% od vrabo- `uvawa na Balkanot, me|u drugo-
na studentite e zgolemen na tenite. Kaj nevrabotenite najgo- to i vo Makedonija (1927–1928). Ja
1066
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OVO[TARNIK O
ja na Ireny Satwowy-Kawki, Wydawnictwo Skopje, 23. IV 1975, 17; D-r Stojan Riste-
Uniwersytetu Jagiellovskiego, Kraków, 2005, ski, Estreja Ovadja-Mara, Gorwi Mila-
259–269; istiot, Lecznictwo ludowe w regionie novac, 1978. S. Ml.
Pore}a (Macedonia) w bodaniach J. Obr£bskie-
go, Horizonti antropologii kultur, Tom w darze
dla Profesora Zofii Sokolewicz, Insytut Etnologii
i Antropologii Kulturowej Uniwersytetu War-
szawkiego, Warszawa, 2005, 255–264; istiot,
Macedovskie materialy folklorystyczne Józefa
Obr£bskiego, Regiony Granice Rubie`e, Tom w
darze dla Profesora Mariana Pokropka, Instityt
Etnologii i Antropologii Kulturowej Uniwersyte-
tu Warszawkiego, Warszawa, 2005, 249–259;
istiot, Józef Obr£bski i macedonska etnogra-
fia, Sprawy narodowo]ciowe, Seria nowa, R.
Jozef 2006, z. 29. W stuleciu urodzin Józefa Obr£bski-
Obrembski ego, Numer specjalny pod redakcj% Anny Engel-
prou~uval materijalnata kultu- king, Poznav-Warszawa, 2006, 53–62; Tanas Ovesni klasovi
ra, so poseben interes za zemjo- Vra`inovski, Vladimir Karaxoski, So-
wa Jovanovska-Rizoska, Jozef Obremski – OVES (Avena sativa L.) – ednogo-
delstvoto i lovxistvoto. Vo 1930 zna~aen istra`uva~ na narodnata kul-
g. se zdobil so titulata magister tura na Makedoncite, Matica makedon- di{na `itna kultura od fam. Po-
po slovenskata etnografija i op- ska, Skopje, 2006, 5–264. T. Vr. aceae. Spa|a vo podgrupata vis-
{ta etnologija. Doktoriral vo tinski `ita. Dosta stara kultu-
London (1934) kaj poznatiot soci- ra, so kvalitetno zrno i slama i
olog Bronislav Malinovski. Pre- so skromni barawa kon uslovite
stojuval vo Makedonija (vo Pore- za odgleduvawe. Se upotrebuva za
~e), kade {to vodel terenski is- ishrana na site vidovi doma{ni
tra`uvawa (1932–1933), svrzani `ivotni, no ima posebno zna~ewe
so narodnata kultura na Make- vo ishranata na kowite. Se upot-
doncite. Sobral bogat folklo- rebuva i za ishrana na lu|eto. Go-
ren i etnografski materijal {to losemeniot oves slu`i i za pro-
podocna mu poslu`il za izrabot- izvodstvo na snegulki za humana
ka na negovite nau~ni trudovi, ishrana. P. Iv.
nekoi od niv objavil vo periodot OVO[EN RASADNIK – povr-
me|u dvete svetski vojni i po Vto-
rata svetska vojna. Ostavninata Estreja
{ina na koja se proizveduva
na makedonski jazik be{e objave- Ovadija- ovo{niot saden materijal. Od
Mara kvalitetot, zdravstvenata sostoj-
na vo Skopje (2000–2003). Negovi-
te trudovi popolnija golema OVADIJA ‡ MARA, Estreja Ha- ba i avtenti~nosta na sadnicite
praznina vo etnolo{kite i soci- im (Bitola, 25. XII 1923 ‡ pl. Kaj- vo najgolema mera zavisi uspehot
olo{kite prou~uvawa kaj nas. Za mak~alan, 26. VIII 1944) ‡ naroden na ovo{niot nasad. Gre{kite se
makedonskata nauka od golema heroj od NOAVM, Evrejka. Kako otkrivaat docna i ne mo`at da se
va`nost se i negovite pogledi vo aktivistka na Evrejskoto huma- popravat. Zatoa, proizvodstvoto
odnos na nacionalnata svest na nitarno dru{tvo †Vizo#, zamina- na sadniot materijal e zakonski
Makedoncite. Kako redok stran- la na rabota vo Belgrad (1938), regulirano. Vo socijalisti~kiot
ski nau~nik od periodot pred kade {to stanala ~len na SKOJ i period vo RM ima{e desetina
Vtorata svetska vojna, go koristi u~estvuvala vo martovskite de- ovo{ni rasadnici. Poslednive
nacionalnoto ime na Makedonci- monstracii (1941). Naskoro se 5–6 g. ovo{en saden materijal
te i pi{uva za makedonskiot ja- vratila vo Bitola (maj 1941) i se proizveduva samo Institutot za
zik, za makedonskata kultura, za vklu~ila vo podgotovkite za oru- ovo{tarstvo od Skopje (godi{no
makedonskata mitologija, za ma- `enoto vostanie. Kako ~len na okolu 150.000 sadnici). B. R.
kedonskiot religiozen panteon, KPJ (od 1942), neposredno pred
za makedonskiot ritual, za make- deportacijata na makedonskite OVO[JE – op{to e poznato deka
donskite magiski rituali, za ma- Evrei, se ilegalizirala (10. III ovo{jeto e i hrana i lek. ^ovekot,
kedonskata crkva i sl. 1943), a potoa zaminala prvin ka- preku svojata evolucija i filoge-
ko borec na NOPO †Dame Gruev# neza, steknal golema potreba od
BIBL.: Folklorni i etnografski mate- ovo{je vo ishranata. Pri organ-
rijali od Pore~e, I, Skopje-Prilep, 2001; (5. IV 1943), potoa vo NOPO †Go-
Makedonski etnosociolo{ki studii, II, ce Del~ev# i vo drugi edinici na skoto proizvodstvo se dobiva
Skopje-Prilep, 2001; Makedonski etno- NOV i POM. Pri formiraweto ovo{je so mnogu povisoka sodr`i-
sociolo{ki studii, III, Skopje–Prilep, na na za{titni materii, pa duri i
2002; Pore~e 1932–1933. Glaven i odgovo- na Tretata MNOU bila nazna~e-
na za zamenik politi~ki komesar so prirodni antibiotici. B. R.
ren urednik: Tanas Vra`inovski, uredni-
ci: Ana Engelking, Xoel M. Halpern, na ~eta, a pri formiraweto na
Prilep. Var{ava, Skopje, 2003; Czarna Sedmata makedonska NO brigada
magja w Macedonji, †Kurier Literacko-Nau- (22. VIII 1944) za politi~ki kome-
kowy“, 23. IV 1934, Kraków, VI-VIII; System sar na bataljon. Zaginala vo bor-
religijny ludu macedovskiego, †Kurier Literac-
ko-Naukowy“ № 24, 15. VI 1936, XIII-XIV, № ba so bugarskite okupatorski si-
26, 29. VI 1936, XI–XII, № 28, 13. VII 1936, li. Proglasena e za naroden heroj
XI–XIII, № 29, 20. VII 1936, XI–XII, № 30, 27. na Jugoslavija (11. X 1953).
VII 1936, XIII; Ritual and Social Structure in a IZV.: Zbornik na dokumenti za u~estvo-
Macedonian Village, ed. By Barbara Kerewsky- to na `enite od Makedonija vo Narodno-
Halpern and Joel M. Halpern, International Area osloboditelnata vojna i Revolucijata
Studies Programs, University of Massachusetts at 1941–1945, Skopje, 1976.
Amherst, 41 pp. Ovo{tarnik vo blizinata na Kavadarci
LIT.: Aleksandar Popovski, Estreja
LIT.: Tanas Vra`inovski, Nau~niot Hajma Ovadij ‡Mara (1921–1944), Narod-
pridones na Jozef Obremski vo prou~uva- ni heroi od Makedonija, Skopje, 1973, OVO[TARNIK – povr{ina po-
weto na narodnata religija na Makedon- 120-125; Estreja Hajma Ovadija-Mara sadena so ovo{ni rastenija, a
cite, Miejsce Macedonii na Balkanach, Histo- (1921– 1944), †Mlad borec#, XXXII, 13, spored kulturata se narekuva ja-
ria – Polityka – Kultura – Nauka. Pod redakci-
1067
O OVO[TARSTVO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
bolkarnik, praskarnik itn. Po- i u~estvuval vo Rusko-turskata gg., t.1‡3, SPb., 1906‡1907; Bli`nΟ Vos-
rano se sadea retki (ekstenzivni) vojna (1877‡1878), pa vo vremeto tokÍ i slavÔnstvo, SPb., 1913.
nasadi na bujni podlogi i so pros- na Kresnenskoto vostanie stanal LIT.: N. R. OvsÔnÎj, †SlavÔnskiÔ Izv‹s-
torni kruni. Potoa se premina na guverner na bugarskiot grad ]us- tiÔ#, № 26, SPb., 1913; SlavÔnovedenie v
dorevolÓcionnoŸ Rossii, Moskva, 1979,
polugusti palmetni nasadi, a sega tendil (1878‡1880). Po izvesno 251&252; Cvetan Stanoevski, Kako ja vi-
se odi na polugusti i gusti (in- slu`buvawe vo Rusija, stanal vos- doa Makedonija (Ruski publicisti za
tenzivni) nasadi, na sredno i sla- pituva~ na crnogorskiot knez Da- Makedonija 1828‡1913), Skopje, 1978,
bobujni podlogi, formirani so nilo vo Cetiwe (1886), a po vra- 47&51. Bl. R.
vretenesti kruni. Golem broj }aweto bil izbran za profesor
ovo{ki (orevi, bademi, kru{i i po voena istorija i istorija na
dr.) se odgleduvaat kako poedi- Slovenite vo General{tabnata
ne~ni (soliteri) po me|i, dolovi akademija (1894). ^len na Ruskoto
i na drugi slobodni mesta. B. R. geografsko dru{tvo i viden ak-
1068
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OGNENOVSKI O
OV^E POLE – edna od pogolemi- OV^EPOLSKA NO BRIGADA Prvite broevi bile umno`eni ra-
te kotlini vo RM. Zafa}a povr- (1944) – formirana vo po~etokot kopisno vo 5-6 primeroci, a potoa
{ina od 2.162 km², a se prostira na oktomvri od borci od Sveti na {apirograf i ciklostil.
pome|u 300 i 874 m n.v. Od ovaa po- Nikole i Svetinikolsko. Prvin LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na
vr{ina 33.200 ha se ramni~arsko bilo planirano da se vika Ov~e- makedonskiot pe~at i novinarstvo
zemji{te. Ov~e Pole go zafa}a polsko-kratovska brigada, so ten- (od prvite po~etoci do 1945 godina),
prostorot pome|u dolinite od dencija voenite dejstvija da gi na- Skopje, 1980, 442–443; D-r Boro Mokrov
– M-r Tome Gruevski, Pregled na make-
sredniot tek na Vardar na zapad i so~i kon isto~niot del na Make- donskiot pe~at (1885–1992), Skopje,
sredniot tek na Reka Bregalnica donija. Bila formirana po ini- 1993, 142. S. Ml.
na istok. Svojot definitiven ob- cijativa na Komandata na mesto-
lik go dobila za vreme na oligo-
miocenskite tektonski dvi`ewa.
Izgradena e po dol`inata na dva
raseda so dinarsko protegawe i
pove}e popre~ni rasedi, a potoa
ispolneta so voda i pretvorena
vo ezero. Vulkanskata aktivnost
ja zafatilo i ovaa kotlina {to
se gleda preku izleanata andezit-
sko-dacitska plo~a. So erozija
podocna e disecirana i razorena.
Vo reljefot na Ov~e Pole se iz-
dvojuva: ramno dno so viso~ina od
230–300 m; oblast so val~esti pa-
leogeni i neogeni rit~iwa pome-
|u 300 i 400 m, i krajniot „pla-
ninski venec# do 874 m viso~ina.
Ov~e Pole dobiva malo koli~e-
stvo vrne`i (471 mm), pa vladeat
~esti i dolgotrajni su{i. Zatoa
ve{ta~koto navodnuvawe vo zem-
jodelstvoto e neophodno. Nasele-
nieto se zanimava so odgleduvawe
^etata na Pe{o Samarxiev
1069
O OGWANOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Planinata Ogra`den
1070
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR ODNOSITE O
toa bil formiran Odbojkarski mo`nostite na stopanstvoto. ba na JNA (KOS), a OZN bilo od-
sojuz na Makedonija (1950), prei- Nejzina zada~a e, vo soglasnost so voeno od ova Ministerstvo i vleg-
menuvan vo Federacija (2002). Bi- Op{tiot dr`aven plan za stopa- lo vo sostavot na Ministerstvoto
la osnovana Republi~ka liga so 8 nisuvawe so {umite, planski, ra- za vnatre{ni raboti ‡ Uprava za
klubovi (1959). Vo Kupot na re- cionalno i {to pokompletno da dr`avna bezbednost (UDB).
publikite za seniori vo Skopje gi zadovoli potrebite na op{tes- IZV.: Vo slu`ba na narodot, Se}avawa
(1972) Makedonija go osvoila pr- tvoto so predvidenite sortimen- na Ni~e Gogov, †Budnost# (dodatok na v.
voto mesto, kako i za juniori vo ti drvo, a pritoa da ja odr`uva, da †Ve~er#), XXVI, 7710, Skopje, 12. V 1988, 4;
Modri~a (1975). OK †Vardar# od ja podobruva i da ja pro{iruva Postoe{e `elezna disciplina, Se}ava-
posrednata uloga na {umite (za{- we na Metodija Dimovski‡Svat, (dodatok
Skopje go osvoil prvoto mesto vo na v. †Ve~er#), XXVI, 7710, Skopje, 12. V
Jugoslavija za juniori (1974) i za tita na po~vite i na vodite, po- 1988, 5.
seniori (1976), a vo Kupot na ev- dobruvawe na klimata, razvoj na LIT.: Femi Mu~a, Ra|aweto na OZNA
ropskite {ampioni go zazel ~et- turizmot, rekreacijata) i dr. Os- (1-5). Tri decenii na Slu`bata za bezbed-
vrtoto mesto. Klubot igral vo novnata cel na odgleduvaweto na nost, †Nova Makedonija#, XXX, 9801,
Prvata sojuzna liga (1967-1992), {umite i voop{to na stopanisu- Skopje, 8–12. V 1974, 3; Bane Ivanovski,
kako i †Rabotni~ki# od Skopje. vaweto so niv e da se proizveduva Kako be{e sozdadena OZNA na Makedoni-
trajno i ekonomi~no {to pove}e ja. Po povod 13 Maj ‡ Den na Slu`bata za
Imalo golem broj klubovi od Re- bezbednost, †Nova Makedonija#, XLIII,
publikata i vo Vtorata sojuzna potrebna i kvalitetna drvna ma- 14476, Skopje, 13. V 1987, 4; Bogomil D.
liga. Prv reprezentativec na Ju- sa. Razvojot na odgleduvaweto na Konstantinov, OZN-a niz viorot na voj-
goslavija bil Taki Buklevski, {umite bil baven proces. Denes nata. (1-3), †Ve~er#, XXVII, 8058, Skopje,
potoa Nikola Donev, Trifun se izveduva spored podgotven 29, VI 1989, 19. S. Ml.
Trifunovski, Vladimir Bogoev- Plan za odgleduvawe vo ramkite
ski, Aleksandar Tasevski, Goran na Posebniot plan za stopanisu-
Srbinovski. Istaknati treneri vawe so {umite. Odgleduvaweto
bile: Voj~e Sinadinovski, Taki na {umite se sostoi od dva dela:
Xikov, Jo{ka Milenkovski i dr. nau~na osnova i primena. Nau~na-
LIT.: 30 godini fizi~ka kultura i ta osnova ja so~inuvaat ekologi-
sport, 1945–1975 vo SR Makedonija, jata, biologijata na drvjata, fi-
Skopje, 1975, 157–160. J. M. tocenologijata, genetikata i, ka-
ko najva`na, biogeocenologijata
na {umata. Primenata se vr{i po
opredeleni metodi, a se ostvaru-
va so racionalna tehnika na ra-
botewe. Al. And.
Hju
ODDELENIE ZA ZA[TITA Vistan
Odn
NA NARODOT (OZN) (Drvar, 13
maj 1944) ‡ voena slu`ba za bezbed- ODN (AUDEN), Hju Vistan (Jork,
nost. Bilo formirano po odluka 21. XI 1907 ‡ Viena, 17. VI 1973),
na V[ na NOV i POJ. Vo prvite angliski poet; bil vo centarot na
voeni godini vo Makedonija taa vnimanieto so ~etirite drami
dejnost bila vo nadle`nost na napi{ani zaedno so Kristofer
mesnite †narodni#, †selski# ili I{ervud, koi go koristele iskus-
†partizanski stra`i# (1941‡1942), tvoto na †epskiot teatar# na Ber-
a potoa na †izvestitelnata slu`- told Breht vo plaketarskoto pla-
ba# i na †narodnata milicija# sirawe idei. Vo 1972 g. go dobil
(1943‡1944). Odlukata za formi- Zlatniot venec na SVP.
rawe na OZN vo Makedonija bila BIBL.: Pesni, 1930; Oratori, 1932; Tan-
donesena na sostanok na CK na cot na smrtta, 1933; Pogledaj stranecu,
KPM vo s. Ramno, Kumanovsko. Tu- 1936; [panija, 1937. Gi napi{al poemite:
ka za taa cel bil dojden od Vis i Novogodi{no pismo; Moreto i ogleda-
instruktorot na OZN za Jugosla- loto; Vreme na tegobnost, objaveni vo
periodot me|u 1941 i 1948 godina.
vija Mijat Vuleti}, koj donel i
Upatstvo za organizacija na rabo- LIT.: B. \uzel, Poezijata na Odn, †Pes-
ni#, Sk., SVP, 1979. P. Gil.
tata, a bilo izbrano i rakovod-
stvo na OZN za Makedonija pri ODNOSITE ME\U MPC I
Poverenstvoto za narodna odbra- SPC. Prvata episkopija na ju`-
na na NKOJ. Potoa negovata dej- nite Sloveni ja osnoval sv. Kli-
nost bila oficijalizirana (s. ment Ohridski, koja, po proglasu-
Melnica, Vele{ko, 13. V 1944) za vaweto na Samuil za car, dobila
borba protiv doma{nite predav- najvisoko crkovno nivo – Patri-
nici i terorizmot na slobodnata jar{ija, a po propa|aweto na Sa-
i na neoslobodenata teritorija. muilovoto Carstvo (1018), Vasi-
Podocna bilo osamostoeno na slo- lij Vtori ja svel na ponizok rang
bodnata teritorija vo Kumanov- (Ohridska arhiepiskopija) i taka
[umski nasadi na padinite na Karaxica sko (vtorata polovina na 1944), opstanuvala sè do 1767 g., koga ne-
{to zna~elo celosno odvojuvawe zakonski e ukinata od sultanot
ODGLEDUVAWE NA [UMITE na razuznava~kite od bezbednos- Mustafa III. Vo soglasnost so
– granka na {umarstvoto koja, vrz nite funkcii i OZN stanalo XVII kanonsko pravilo od IV vse-
osnova na prirodnite faktori na edinstven razuznava~ki centar. lenski sobor, srpskata dr`ava na
proizvodstvoto, gi podiga, gi od- So donesuvaweto na prviot Ustav Stefan Nemawa (1219) projavuva
gleduva, gi oformuva, gi iskoris- na FNRJ, vo ramkite na Minis- ambicija za proglasuvawe srpska
tuva i gi obnovuva {umskite na- terstvoto za odbrana bila formi- pravoslavna crkva, nezavisna od
sadi vo soglasnost so potrebite i rana Kontrarazuznava~kata slu`- Ohridskata arhiepiskopija, no ne
1071
O OZER MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1072
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OLIMPIJADA O
Bulat
Okuxava
1073
O OMO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: N. Proeva, Istorija na Argeadi- gartiski, Botju Tikov, Stojko nostite za izgradba na struktura-
te, Skopje, 2004; F. Papazoglu, Istori- Stojkov i Angel Bezev). Partija- ta, organizacijata organizirala
ja na helenisti~kiot period, Skopje
1995. K. M.-R. ta s# u{te ostanuva neregistri- javni manifestacii i se pretsta-
rana. vuvala na me|unarodni konferen-
cii. Pretsedatelot na OMO
†Ilinden“ bil vo sostavot na Se-
makedonskata delegacija na Kon-
ferencijata za evropska bezbed-
nost i sorabotka vo Kopenhagen,
Danska (VI 1990). Poradi odbiva-
weto na registriraweto, OMO
†Ilinden“ podnesla tu`ba pro-
tiv Republika Bugarija pred Ev-
ropskiot sud za ~ovekovi prava
vo Strazbur (1995). So presudata
na toj sud (oktomvri 2001) Repub-
lika Bugarija bila osudena za ne-
po~ituvawe na malcinskite pra-
va na Makedoncite.
LIT.: Stojan Georgiev-Tomovi~in, Make-
donija nad s#, Bitola, 1990. V. Jot.
1074
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR ONESIKRIT O
1075
O ONI[^ENKO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1076
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OPERATA O
1077
O OPERATIVEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1078
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OP[TOMAKEDONSKA O
1079
O OPA-KOPA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1080
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †OREL# O
1081
O †OREL# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1082
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OROV^ANEC O
1083
O OROV^ANEC MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1084
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OSI O
1085
O OSI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1086
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OSMANOV O
nost 120 MW. Vo periodot od jata „Zef Qu{ Marku“ vo Skopje. na teatarskata umetnost negovi-
1992-2003 g. prose~noto godi{no Vo u~ebnata 1975/76 g. bil izbran ot pridones e isto taka zna~aen,
proizvodstvo iznesuvalo 526,2 za predava~ po predmetite Sin- ima re`irano preku trieset i
GWh, a najgolemoto od 793,7 GWh taksa na albanskiot jazik i Al- pet teatarski pretstavi niz teat-
vo 1998 g. Lignitot e so prose~na banski jazik so kultura na govo- rite vo Makedonija. Avtor e i na
kalori~na vrednost 7.600 kJ/kg. rot na PA „Kliment Ohridski“ dve publikuvani knigi na snima-
Prose~nata potro{uva~ka na vo Skopje. Magistriral na Filo- we: †Ekselencii mirno# i †Ange-
lignitot e 1,5 kg/kWh, a na mazu- zofskiot fakultet vo Pri{tina li na otpad#. Ig. St.
tot 2,16 g/kWh. (1979) na tema „Govorot na Alban-
LIT: 50 godini makedonsko elektrosto- cite vo Prespa“. Doktoriral vo
panstvo, Skopje, 1995; J.P. „Elektrosto- 1984 g. na tema „Govorot na Al-
panstvo na Makedonija#, Skopje, 1999; bancite vo Bitola i Bitolsko“.
Elektrostopanstvo na Makedonija, go- Vo 1995 g. bil izbran za docent po
di{en izve{taj, 2003; http://www.elem.
com.mk. Dr. R. predmetot Sovremen albanski ja-
zik - Sintaksa na albanskiot ja-
OSMA DIVIZIJA NA KNOJ zik na Katedrata za albanski ja-
(6. XII 1944 – po~etokot na 1948) – zik i kni`evnost na Filolo{ki-
voena edinica na NOVJ. Bila ot fakultet „Bla`e Koneski“ vo
formirana vo sostav od ~etiri Skopje. Avtor e na nekolku u~eb-
brigadi. Imala zada~a da vr{i nici po gramatika na albanskiot
za{tita i obezbeduvawe na novi- jazik. Preveduva od albanski na
ot poredok vo ramkite na Slu`- makedonski jazik i obratno. Tomislav
bata za bezbednost. Po Oslobodu- BIBL.: Vokalniot sistem na govorot Osmanli
vaweto gi zaposednala granicite na Albancite od Prespa, Pri{tina,
na Makedonija i ja ~istela teri- 1981; Glagolskiot sistem na govorot na OSMANLI, Tomislav (Bitola,
torijata od ostatocite na kola- Albancite vo Prespa, „Jehona“, 4, Skopje, 1956) ‡ scenarist, dramaturg, teo-
boracionisti~kite sili i drugi- 1995; Govorot na Albancite vo Prespa, reti~ar na mediumite, pisatel,
Skopje, 1996 ; Admirativot vo balkanski kriti~ar, novinar i eseist. ^len
te sorabotnici na okupatorot. kontekst, „Jehona“, 4-5, Skopje, 1997 ; Go- na DPM (2003). Objavil pove}e
Po reorganizacijata na KNOJ vorot na Albancite vo Bitola i Bi- knigi od razli~ni `anrovi.
bila preimenuvana vo Sedma di- tolsko, Skopje, 1998 ; Razvojot na obra-
vizija na KNOJ. V. St. zovanieto kaj Albancite od Prespa, BIBL.: Filmot i politi~koto, 1981;
Skopje, 2000. A. P. Strip, zapis so ~ove~ki lik, 1987; scena-
OSMANI, Abdula (s. Matej~e, rija: Skopski diptih, 1991; esei: Mediu-
mot {to nedostasuva, 1992; zbirki ras-
Kumanovsko, 12. IV 1921) ‡ poli- kazi: Peperutkata na detstvoto, 1993 i
ti~ki deec. Zavr{il gimnazija. Violetni svetlini i senki, 2001; poli-
^len na KPM (1945). Bil u~itel, ti~ki osvrti i esei: Nad Skopje, 2000; Pa-
direktor na osumgodi{no u~i- tot za Paramaribo, 2001; scenario za ig-
li{te, potpretsedatel na Oko- raniot film: Angeli na otpad, 1995; dra-
liskiot naroden odbor vo Kuma- mi: Lu|e bez adresa, 1976; Yvezdite na ‘42-
ta, 1984; Skopski snovidenija, 1987; Smok
novo, pretsedatel na Sobranieto leta po neboto, 1999; multimedijalni
na Op{tinata Lipkovo, potpret- scenski proekti: Memento za eden grad,
sedatel na Sobranieto na Kuma- 1993; Nemirni senki, 1993; Dvajca vo
novskata okolija, pretsedatel na Eden, 1995; Svetulki vo no}ta, 1997; Teh-
Op{tinskiot odbor na SSRNM i no yvezda, 2000; Noviot car, 2001. R.
~len na Okoliskiot komitet na OSMANLISKO-SRPSKA KON-
KPM vo Kumanovo, kako i ~len na Dimitrie ZULARNA KONVENCIJA (Ca-
CK na SKM i ~len na Kontrolna- Osmanli rigrad, 26. II / 9. III 1896). So nejzi-
ta komisija na SKM, pratenik vo noto potpi{uvawe bila zameneta
Organizaciono-politi~kiot so- OSMANLI, Dimitrie (Bitola,
29. V 1927 ‡ Skopje, 13. III 2006) ‡ Privremenata spogodba, sklu~e-
bor na Sobranieto na SFRJ i pra- na vo Belgrad (22. VIII / 4 IX 1886).
tenik vo Republi~kiot sobor na filmski, teatarski i televizi-
ski re`iser, scenarist i pedagog. So sklu~uvaweto na Konzularna-
Sobranieto na SRM. S. Ml. ta konvencija Srbija mo`ela da
Prvite kontakti so filmot i ki-
OSMANI, Bedri (s. Gradec, Gos- nematografijata gi ostvaruva so otvori svoi kunzularni pretstav-
tivarsko, 26. IV 1925) ‡ zemjodel- pomo{ na Milton Manaki, bal- ni{tva vo Turcija, sledstveno i
ski rabotnik i politi~ki deec. kanskiot filmski pioner. Film- vo Makedonija. So ~l.13 od Kon-
Zavr{il osnovno u~ili{te. Bil ska i teatarska re`ija zavr{uva vencijata na konzulite im bila
u~esnik vo NOAVM (1944) i ~len na Akademijata za teatarska priznata sudska vlast vo sporovi-
na KPM (od 1948). Kako istaknat umetnost vo Belgrad (1953), a pos- te me|u srpskite dr`avjani. Srp-
partiski aktivist, bil pratenik tdiplomski studii (1962) na In- skite gra|ani dobile pravo da ku-
vo Republi~kiot sobor na Sobra- stitutot za visoki kinematog- puvaat i da raspolagaat so ned-
nieto na SRM (1970). S. Ml. rafski studii vo Pariz. Dolgi vi`ni imoti vo Makedonija. Sr-
OSMANI, Ferik Zihni (Ferik godini raboti kako teatarski, te- bija otvorila konzulati vo Skop-
Zihni Osmani) (s. Krani, Prespa, leviziski i filmski re`iser. je, Bitola, Solun i vo Serez, koi
18. XII 1938) ‡ albanolog, univ. Bil profesor i dekan na Fakul- go prezele finansiraweto i ra-
profesor. Osnovnoto obrazova- tetot za dramski umetnosti, kade kovodeweto so srpskata propa-
nie go zavr{il vo rodnoto mesto, {to predaval akterska igra. Pok- ganda vo Makedonija.
a U~itelskata {kola i Vi{ata raj ~etirite igrani filmovi, LIT.: Makedonija vo bilateralnite i
pedago{ka {kola vo Skopje (1962). ima realizirano i dvaesetina do- multilateralnite dogovori na balkan-
skite dr`avi, Skopje, 2000. M. Min.
Podocna diplomiral i na Grupa- kumentarni, kako i pove}e od dva-
ta za albanski jazik i kni`evnost eset televiziski ostvaruvawa. OSMANOV, Ajri (Strumica, 24.
na Filozofskiot fakultet vo Toj e re`iser na prvata komedija IX 1934) ‡ {umarski tehni~ar, po-
Pri{tina. Rabotel kako profe- vo makedonskata kinematografi- liti~ar. Diplomiral na Filo-
sor po albanski jazik vo Gimnazi- ja †Mirno leto# (1961). Na poleto zofskiot fakultet vo Skopje.
1087
O OSMUNDA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
^len na KPM (od 1957). Prvin LIT.: Mihailo Dimoski, Makedonski na-
bil {umarski tehni~ar vo Stru- rodni ora, Skopje, 1977, 192. \. M. \.
mica. Po doa|aweto vo Skopje, OSOGOVSKI MANASTIR – v.
bil sekretar na Op{tinskata †Sveti Joakim Osogovski“.
konferencija na SSRNM na Op-
{tinata Kale i politi~ki ra- OSOGOVSKI PLANINI – vi-
botnik vo Gradskata konferen- sok i gramaden planinski masiv,
cija na SSRNM, a potoa ~len na koj so svojata morfoplastika do-
CK na SKJ. S. Ml. minira vo isto~niot del na RM.
Se protega pome|u Slavi{kata
Kotlina na sever, Ko~anskata
Kotlina na jug, Pijanec na jugois-
Timska proektna zada~a
tok, Kumanovskata Kotlina na za-
razovanie do`ivuva pove}e pro- pad, Probi{tipsko-zletovskiot
meni, kako vo pogled na vremetra- basen na jugoistok, Strumi~kiot
eweto i instuticionalnata pos- basen i ]ustendilskata Kotlina
tavenost, taka i vo odnos na sodr- na ji. Kako prirodna celina {to
`inata, celite i zada~ite {to gi se protega vo dve dr`avi, osogov-
ostvaruvalo (v. Obrazovanie vo skiot planinski masiv zafa}a
Makedonija). vkupna povr{ina od 1.535 km², od
LIT.: K. Kamberski, Predu~ili{noto i
koi na RM $ pripa|aat 1.102 km²
osnovnoto obrazovanie vo Republika Ma- ili 71,8%, dodeka 443 km² ili
kedonija, Skopje, 2000. K. Kamb. 28,2% na Republika Bugarija. Po
svojata povr{ina e vtora plani-
na vo RM (po Jakupica). Najviso-
Kralska osmunda (Osmunda regalis)
ki vrvovi se Ruen (2.252 m) i Ca-
rev Vrv (Sultan Tepe) (2.085 m).
OSMUNDA, KRALSKA (Osmun- Osogovskiot planiski masiv $
da regalis L.) – relikten vid paprat pripa|a na Rodopskata zona, koja
so ograni~eno rasprostranuvawe pretstavuva najstaro kopno na
na Balkanskiot Poluostrov. Na Balkanskiot Poluostrov. Tek-
teritorijata na RM edinstveno tonskite dvi`ewa so koi bila za-
se sre}ava vo podno`jeto na pla- fatena ovaa planina uslovile da
ninata Belasica, vo mo~uri{te- bide izdignata, rasednata i raz-
to kaj seloto Bansko. Vl. M. drobena pri {to e formirana ka-
Oroto †Osogovka# ko horst. Geolo{kiot sostav e
OSNOVNOTO OBRAZOVA- pretstaven so prekambriski me-
NIE VO MAKEDONIJA ‡ te- „OSOGOVKA“ (Arnautsko) ‡ tamorfiti i paleozojski {kril-
melen stepen na vospitno-obra- makedonsko ma{ko narodno oro ci. Za vreme na tercierot se od-
zovniot sistem, uslov za sekoj vid od Osogovskiot region so 11/16 vivala intenzivna vulkanska ak-
natamo{no obrazovanie. Ima op- (2,2,3,2,2) ritam. Se igra so dr`e- tivnost, a toa ovozmo`ilo sozda-
{toobrazoven karakter i e za- we na igraorcite za ramo. Toa e vawe na golemi rezervi na olovo-
dol`itelno za populacijata na tipi~no temperamentno ma{ko cinkova ruda. Reljefot na oso-
vozrast od 6 do 15 godini. Celta oro so pozicija na igraorcite vo govskiot planiski masiv e pret-
na osnovnoto obrazovanie e na polukrug i izraziti balansi, pot- staven so visoki, zaramneti i
u~enicite da im ovozmo`i indi- skoci, doskoci i ostri dvi`ewa dolgi planinski bila, koi me|u
vidualen razvoj vo soobraznost so so dvete noze. sebe se ras~leneti so dlaboki
nivnite predispozicii i vozras-
ni karakteristiki; da usvojuvaat
znaewa i umeewa za prirodata, za
op{testvoto i za ~ovekot i da se
osposobuvaat za nivnata primena;
kaj niv da se razviva ~uvstvo za
odgovornost, za vistinata, za zna-
~eweto na trudot na ~ovekot,
smislata za ubavoto, kulturnite
tradicii i svesta za pripadnosta
na RM i da gi po~ituvaat i da gi
ispolnuvaat gra|anskite prava i
obvrski. Osnovnoto obrazovanie
se ostvaruva vo edinstvenoto de-
vetgodi{no osnovno u~ili{te,
organizirano na tri nivoa: pod-
gotvitelna nastava (1 godina), od-
delenska nastava (4) i predmetna
nastava (4). So Ustavot na RM e
zagarantirano pravoto sekoe de-
te da dobie osnovno obrazovanie
na maj~in jazik. Vospitno-obra-
zovniot proces se izveduva na ma-
kedonski, na albanski, na turski
i na srpski jazik. Vo tekot na is-
toriskiot razvitok osnovnoto ob- Osogovska Planina
1088
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †OTE^ESTVO# O
re~ni dolini, vulkanski kupi i sustvo na 172 vidovi, od koi naj- IZV.: Kumanovo i Kumanovsko vo NOV
krateri. Najpoznati bila se ru- golem broj `iveat vo na{ite tri 1941‡1945. Dokumenti, Kumanovo, 1988.
enskoto bilo, koe{to pretstavu- prirodni ezera. Od 44 endemi~ni LIT.: Miodrag Arsovski-Bolto, Hrono-
va vododelnica pome|u slivot na vidovi ostrakodi vo Makedonija, logija 1941-1945 na pozna~ajnite nastani
od NOB i narodnata revolucija vo Kuma-
Vardar i Struma, sokolskoto bi- 32 se registrirani samo vo Oh- novo i Kumanovsko, Kumanovo, 1974; Spo-
lo, kalinkamenskoto bilo, kosta- ridskoto Ezero. men zbornik na zaginatite borci od
dine~ko-lise~koto bilo, koe e vo- LIT.: S. Petkovski, Ostrakodi (Crusta- NOV i `rtvi na fa{isti~kiot teror
dodelnica pome|u P~iwa i Bre- cea: Ostracoda) na Makedonija, vo: Fauna od Kumanovo i Kumanovsko 1941-1945, Ku-
galnica, lopenskoto bilo, d’lgi- na Makedonija V, Mus. Mac. Sci. Nat., Skopje, manovo, 1976, 186. S. Ml.
1998, 60–77; S. Petkovski, Faunal diversity, vo:
delskoto bilo i dr. Pokraj bila- Country Study for Biodiversity of the Republic „OTEC GERASIM“, ISELE-
ta zna~aen reljefen element se of Macedonia (First National Report). Ministry NI^KO DOBROTVORNO DRU[-
re~nite dolini, koi se odlikuva- of Environment and Phisical Planning, Skopje, TVO (Toronto, Kanada, 1890) ‡
at so klisuri. Najpoznati se do- 2003. Sv. P. – V. Sid. dru{tvo na Makedoncite po po-
linite na Torani~ka Reka (izvo-
rot na Kriva Reka), Kameni~ka,
Orizarska Reka, Zletovska Reka
i dr.
LIT.: D. Manakovi}, T. Andonovski, Rel-
jefni karakteristiki na Isto~na Ma-
kedonija, „Geografski razgledi#, kn.17,
Skopje, 1979; I. Milevski, Geomorfolo-
gija na Osogovskiot planinski masiv,
doktorska disertacija vo rakopis, Skopje,
2006. T. And.
Ostrakoda (Ostracoda)
OSTRAKODI (Ostracoda) – pot- Osumnaesettata makedonska narodnoosloboditelna brigada - osloboditelka na Kumanovo (11. XI 1944)
klasa sitni organizmi od klasa-
ta rakoobrazni (Crustacea), koi go OSUMNAESETTA MAKEDON- teklo od s. Trsje (Lerinsko),
dobile imeto od gr~kiot zbor SKA NARODNOOSLOBODI- Egejski del na Makedonija, regis-
†ostrakon“ {to zna~i †{kolka“, TELNA BRIGADA (s. Alguwa, trirano vo 1933 g. Se afirmiralo
zatoa {to na prv pogled mnogu Kumanovsko, 4. X, ‡ dekemvri so kulturna dejnost. Raspolaga so
nalikuvaat na mali {kolki vo 1944) ‡ voena edinica na NOV i svoj park vo koj ima izgradeno
oblik na zrno od grav. Dol`ina- POM. Bila formirana od Mla- mal manastir {to go nosi imeto
ta na teloto ne nadminuva pove- dinskiot i Dopolnitelniot ba- „Otec Gerasim“. Sl. N.-K.
}e od 1–2 mm i toa e zatvoreno vo taljon, koi dejstvuvale na toj
dvodelna ~erupka, od koja str~at prostor, i novopristignati bor-
samo antenite vo predniot i ci od Kumanovsko, Pre{evsko i
eden par ne`ni noze na zadniot Bujanova~ko, vo sostav na Kuma-
del od ~erupkata. Koga se vozne- novskata divizija na NOVJ. Vo
mireni, i ovie delovi od teloto istiot mesec narasnala na okolu
se vovlekuvaat i ~erupkata se 1.200 borci. U~estvuvala vo zat- „Ote~estvo“, organ na Sojuzot na bugarskite
zatvora cvrsto, pa `ivotnoto voraweto na prostorot Kumano- konstitucialni klubovi (1909)
poleka tone kon dnoto na vodata.
Nekoi vidovi se odli~ni pliva-
vo‡Bujanovac, vodej}i borbi so †OTE^ESTVO# (Solun, 21. II ‡
delovi na germanskata 11 divizi- 19. XII 1909) ‡ vesnik, organ na
~i, no pove}eto `iveat na dnoto, ja i balistite, na komunikacijata
polzej}i po povr{inata ili po Sojuzot na bugarskite konstitu-
Kumanovo‡Pre{evo (8‡10. X), na cioni klubovi, so vrhovisti~ka
vodnite rastenija. Se hranat so komunikacijata Kumanovo‡Buja-
filtracija na vodata, pri {to politi~ka opredelba. Go uredu-
gi zadr`uvaat hranitelnite par- novac (18. X 1944), kaj selata Bil- vale Matej Gerov, Tomo Karajo-
tikuli, a nekoi vidovi se aktiv- ja~a (21. X), Su{evo (24. X) i dr. vov, Dane Krap~ev, Ilija Mon-
ni predatori. [iroko se ras- Zaedno so Sedumnaesettata make- ~ev i Eftim Sprostranov (gla-
prostraneti vo slatkovodnite donska NO brigada i delovi od ven urednik). Izleguval tripati
ekosistemi i vo moriwata. Niv- Prvata armija na Narodnata ar- nedelno (vtornik, ~etvrtok i sa-
nite ~erupki se koristat kako mija na Bugarija, u~estvuvala vo bota), a bil pe~aten vo pe~atni-
osnoven indikator vo stratigra- osloboduvaweto na Kumanovo (11. cite na K. Samarxiev i Karabe-
fijata na sedimentite so razli~- XI), a potoa prodol`ila so razbi- lev. Objaveni se vkupo 87 broja.
na geolo{ka starost, od paleozo- vaweto na balistite na Skopska Me|u drugoto, objavuva vest za
ikot, pa s# do denes. Dosega vo Crna Gora, Uro{evac i Gwilane osnovaweto na Makedonska te-
svetot se poznati pove}e od 2000 (do dekemvri 1944), po {to bila legrafska agencija (7. III 1909).
recentni vidovi, od koi dve tre- rasformirana, a bore~kiot sos- Prestanal da izleguva po zabra-
tini se morski organizmi. Vo tav vlegol vo sostavot na Tretata nata na dejnosta na konstitucio-
Makedonija e registrirano pri- makedonska NOUB. nite klubovi.
1089
O †OTM’[TENIE# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make- OTROVNICI (Viperidae) – fami- RM, no e zaslu`en i za tekstilna-
donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite lija zmii, koi imaat poseben ot- ta, za grade`nata i za drugi in-
po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980, 238-
240; D-r Boro Mokrov – M-r Tome Gruev- roven aparat vo dustrii, kako i za zemjodelstvoto
ski, Pregled na makedonskiot pe~at ustata. Vo Ma- i drugi dejnosti. Proizveduva he-
(1885-1992), Skopje, 1993, 90–91. S. Ml. kedonija se sre- miski vlakna („malon#) i bezal-
}avaat tri vi- kalno stakleno vlakno; PVC-
†OTM’[TENIE“ (OTMÊËE- dovi: ostrogla- plastika (pra{ok, emulzii, sus-
NIE) (@eneva, [vajcarija, 1898) va {arka (Vipera penzii i gotovi proizvodi: cev-
– organ na makedonskite revolu- ursinii), poskok ki, folii, aditivi i pomo{ni
cioneri teroristi. Vtor po red ili kamewarka sredstva za grade`ni{tvoto);
edini~en broj na @enevskata gru- (Vipera ammod- bazni hemikalii: hlor, hlorovo-
pa anarhisti od Makedonskiot ta- ytes) i {arka dorodna kiselina i drugi hlori-
en revolucioneren komitet, koj ili lutica (Vi- rani proizvodi, natriumhidrok-
pred toa (juli 1898) go objavi isto pera berus). sid i vodeno staklo; povr{insko
taka prviot i edinstven broj na Ostroglava {arka i
LIT.: E. N. Arnold, A aktivni sredstva: te~ni i deter-
vesnikot †GlasÍ na MakedonskiŸ poskok
Field Guide to the Rep- genti vo prav; kozmetika: parfe-
taenÍ ravolÓcionenÍ komite- tiles and Amphibians of Britain and Europe, mi, kolonski vodi, {amponi i
tÍ“. Vesnikot ima moto od dvete London, 2002. Sv. P. – V. Sid. pasti; lekovi; pesticidi; proces-
strani na naslovot: †Edno od dve- na oprema i drugo. Pove}e pogoni
te: ili da se kazni i da se odi nap- „OHIS# – Skopje – prvenec na
organsko-hemiskata industrija prestanale da rabotat poradi
red, ili da se miluva i da se zasta- ekonomski, ekolo{ki (na pr., za-
ne na polpat (A. I. Hercen)“ i vo proizvodstvoto na plasti~ni
masi i proizvodi od niv (vlakna, gaduvawe so `iva, hlor i hlori-
†Oko za oko, zab za zab (Biblija- rani organski soedinenija kako
ta)“. Vesnikot e objaven na bugar- cevki, folii), detergenti i koz-
metika, bazni hemikalii, sred- heksahlorcikloheksan) ili drugi
ski jazik (samo prvoto moto e na pri~ini. Sv. H. J.
ruski) i se zalaga za nepo{tedna stva za za{tita na rastenijata,
borba za osloboduvawe na Make- boi, lakovi i drugo. Investicija
donija i za Balkanska federacija. od 1958 g., graden e od 1960 g., kako
dve sosedni fabriki Elektrohe-
LIT.: Dan~o Zografski, Makedonskiot
taen revolucioneren komitet i Ot- miski kombinat „Biljana# i Fab-
m’{tenie#, Skopje, 1954, 63–76. Bl. R. rika „Acetilenka#. Pogonite
(vkupno 18) se pu{tani vo rabota
„OTOVICA# – v. „MLADOST#. od 1962 do 1965 g. Po kratka sa-
OTOMANSKA PROGRESIV- mostojna rabota „Acetilenka# i
NA PARTIJA (1910) ‡ partija na „Biljana# se integrirani i od
egzarhiskite i na vrhovisti~ki 1964 g. rabotat kako Organsko-he-
sredini vo Makedonija, zamena za miska industrija „Naum Naumov-
propadnatiot Sojuz na bugarskite ski–Bor~e#, a potoa pod skrate-
konstitucioni klubovi. Inicija- noto ime „OHIS# – Skopje. Vo
torot Pan~o Dorev ja objavil 1970 g. vo sorabotka so francus-
Programata (vo po~etokot na ap- kata firma „Rhone Pulenc# po~nu-
ril 1910). Kako cel vo dejstvuva- va proizvodstvo na polivinil-
weto bilo postaveno zbli`uva- hlorid. Vo 1973 g. vo kooperacija
weto so Turcite. Namesto avto- e izgradena i Fabrikata za poli-
nomija i oblasna samouprava, se estersko vlakno „Hemteks#. So-
baralo op{tinska samouprava, osnova~ e i na Rafinerijata za
finansirawe na u~ili{tata, nafta (dene{na „Okta#) vo Mi-
merki za podobruvawe vo stopans- ladinovci, na Fabrikata za bez-
tvoto i li~na sigurnost i sigur- alkalno vlakno „GES# – Gosti- Hreqovata kula vo Rilskiot manastir
nost na imotot. Vo letoto na 1910 var, „Ading# – Skopje, Fabrika za
g. vlastite ja onevozmo`ile dej- lekovi i dr. Vo 1990 e delumno OHMU^EVI], Stefan Hreqo
nosta, poradi povrzanosta so bu- privatiziran i raboti kako ak- Dragovola (}esar Hreqo; vo mo-
garskata vlada. cionersko dru{tvo. „OHIS# bil na{tvoto Hariton; vo narodni-
lider na hemiskata industrija vo te pesni Hreqo Krilatica, Hre-
LIT. : Manol Pandevski, Politi~kite
partii i organizacii vo Makedonija qo od Pazar, Reqo [estokrili,
(1908-1912), Skopje, 1965. M. Min. Reqo od Budim, Krilest Bo{wa-
OTPADNI VODI – edna{ ili nin, kral {estokrili) (Bosna,
pove}epati iskoristeni vodi, krajot na XIII v. ‡ Rilski manas-
koi kako nepogodni se isfrlaat tir, 27. XII 1342) ‡ blagorodnik,
vo recipienti. Vo tehni~ko–teh- vojskovodec, protosevast na srp-
nolo{kite sistemi (industriski skiot kral Stefan De~anski
postrojki) se poznati kako indus- (1321‡1331) i na srpskiot car
triski otpadni vodi, a vo doma- Stefan Du{an (1331‡1355), }esar
}instvata, vo ugostitelskite ob- na Vizantija i epski junak. Kako
jekti i vo drugi ustanovi vo grad- ve}e istaknat vojskovodec, Ste-
skite urbani sredini kako komu- fan De~anski pod negova komanda
nalni otpadni vodi. Otpadnite mu ispratil pomo{ vo vojska na
vodi se optovareni so mnogu mi- vizantiskiot vladetel Andronik
neralni i organski materii i po- II protiv negoviot vnuk Andro-
radi toa silno gi zagaduvaat re- nik III (1327). Vo edna povelba An-
cipientite (rekite i ezerata) i ja dronik III go narekuva †veliki do-
zgolemuvaat trofijata na slatki- mestik#. Sredi{teto na negovite
te vodi. Q. Gr.
vladenija prvin bilo vo [tip, a
Organsko-hemiskiot kombinat „OHIS“ vo Skopje potoa vo kreposta vo Strumica.
1090
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OHRID O
Ohrid
1091
O †OHRID# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1092
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OHRIDSKA O
1093
O OHRIDSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1094
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OHRIDSKI O
1095
O OHRIDSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1096
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OHRIDSKI O
Ohridskiot maraton
1097
O OHRIDSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1098
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR OHRIDSKOTO O
odvodnuva Stru{ko Pole i De- S. Stankovici Arndt i Ochridospongia naseluva Ohridskoto Ezero ima
barca. Vo kotlinata se razvieni rotunda, Arndt, 1937, 1938, Haxi{- slatkovoden karakter, reliktni
dva gradski centra: Ohrid i ~e, 1952. formi, koi `iveat i vo drugi re-
Struga, koi se najgolemi i najpoz- Tubelarii – se odlikuvaat so vi- gioni na svetot, imigrantski
nati turisti~ki centri vo RM. sok endemizam. Se sre}avaat 25 formi, koi se diferenciraat vo
LIT.: B. @. Milojevi}, Ohridska kotlina, Zag- vida, od koi 11 se novi, 6 se novi procesot na specijacija itn. S#
reb, 1957; A. Stojmilov, Fizi~ka geografi- rodovi i nova familija Mesoforti- u{te ne e izvr{ena polna inven-
ja na R. Makedonija, Skopje, 2003. T. And. tarizacija. Otkritieto na H. Sa-
cidae.
lema (1984) pretstavuva nov vid
OHRIDSKOTO EZERO I @I- Tricladida – va`na grupa vo Oh- gamarus, najverojatno prastar fa-
VIOT SVET VO NEGO. Pod ridskoto Ezero (Stankovi}-Ko-
vlijanie na antropogenite fak- unisti~ki element. Zatoa ne e
marek, 1927, Stankovi}, 1926, te{ko da se obrazlo`i edinstve-
tori po Vtorata svetska vojna se 1931, 1932, 1938, 1955, 1956, Sto-
evidentni nepovolni vlijanija na nosta na ovoj biotop i opravda-
iqkovi}-Radoman, 1955), Koma- nosta toj da bide vnesen vo Regis-
proyirnosta na vodata i na sinata rek 1953). Sodr`i 29 vida (Krsta-
boja. Prespanskoto Ezero ve}e tarot na svetskoto prirodno nas-
novski, 2003). ledstvo (Serafimova-Haxi{~e,
evoluira vo mezotrofen pravec i Oligochaeta – populacija vo Oh-
gi gubi odlikite na oligotrofen 1985). Vakvi primeri se sre}ava-
ridskoto Ezero {to se odlikuva at i vo grupata planarii - 3 vida
bistar ekosistem, a negovoto vli- po svojot endemizam, kako i po
janie e golemo i na Ohridskoto (Krstanovski, 2003) i planariite
bogatstvoto na vidovi i formi od Krenk (1978).
Ezero. Po svojata termi~ka ka- (Stankovi}, 1957, 1960, Hrabe,
rakteristika se vbrojuva vo sup- Ribi. Vo Ohridskoto Ezero se
1931a, 1931b, 1938, [apkarev, prou~uvani od Karaman (1924,
tropskite ezera. Preku leto se za- 1956).
greva do 23–24° S, a zimskite tem- 1926, 1932, 1957 g.), a generalno se
peraturi se retko pod 6°S. Voda- Hirudinea – pretstavnicite na revidirani od Berg (1932). Vo
ta vo ezeroto e direktno stratri- ovaa grupa vo Ohridskoto Ezero ezeroto `iveat slednive ribi:
fikuvana. Na dlabo~ina od 200 m se prou~uvani od Augener (1929) i ohridska pastrmka (Salmo letnica,
vodata nema povisoka temperatu- od Pavlovski (1936). Se naveduva- Karaman), ohridska belvica Acan-
ra od 6°S. Vo studeni zimi nasta- at 8 vida (Stankovi}, 1960). Gi
puva polna homeotermija (vo fev- naseluvaat site vertikalni zoni
ruari) koga povr{inskite vodi na ezerskoto dno: vo litoralot od
na ezeroto se izladuvaat do tem- 37–121 ind/m2 do 9–59 ind/m2 vo
peraturata na dlabokite vodi. profundalot.
Poradi posebniot termi~ki re- Gastropoda – najva`na grupa `i-
`im se vbrojuva vo eutropski eze- votinska populacija vo Ohrid-
ra. Vo tekot na godinata se for- skoto Ezero, poradi izvonredni- Ohridska pastrmka
miraat dve termi~ki zoni: gorna ot endemizam (Stankovi}, 1960;
heterotermna i dolna homeoter- Haxi{~e, 1955, 1956). Polinski tholingua ohridana (Steind), Hadzisce,
mna. Sredniot mal termi~ki sloj (1929, 1932) dal prv spisok na oh- od Ciprinidae: ohridski grunec Ru-
– metalimnium, se formira vo ridskite gastropodi i go utvrdil tilus rubidio ochridanus, Karaman, mo-
po~etokot na letoto i se zadr`u- nivniot odnos so sega{nata i fo- ranec (Pachyhilon pictus, Heck et
va relativno kratko vreme. Toa silnata fauna, vklu~uvaj}i gi i Kner), malo rip~e (Phoxinellus mi-
pretstavuva po~etok na diferen- onie vo Kaspiskoto i vo Bajkal- nutus, Karaman); ohridski klen
ciraweto na celata vodna masa na skoto Ezero. Utvrdeni se 62 vido- (Leucociscus cephalus albus, Bonap);
dve termi~ki zoni: gornata – na- vi pol`avi, od koi 53 vida se en- malo grun~e (Phoxinus phoxinus col-
re~ena heterotermna so raspros- demiti. Ohridskoto Ezero ne za- chicus, f.ochridanus, Karaman); ohr.
tirawe do 50 m dlabo~ina i vto- ostanuva po brojot na endemi~ni pisa (Scardinius erytrophthalmus
rata – homeotermna od 50 m do oblici, kakvi {to se sre}avaat scardafa, n. Ohridanus, Vlad. et Det.),
najgolemite dlabo~ini so tempe- vo Bajkalskoto Ezero vo Sibir i ohridski skobust (Chondrostoma
ratura od okolu 6°S. Vo ezeroto e vo ezeroto Tangawika vo Afri- nasus ohridanus, Karam.), dujak (Go-
za~uvan raznoviden `iv svet, go- ka. Od 25 vidovi pol`avi vo eze- bio ohridanus, Karam.), mrena (Bar-
lem del endemski. roto, kaj 12 grupi postojat blisko bus meridionalis petenyi Heck), pla-
Protozoi – najmalku prou~ena srodni edemi~ni formi za koi se {ica (Alburnus albidus alborella, Fi-
grupa od Ohridskoto Ezero, oso- smeta deka nastanale so intrala- lip), malo pla{i~e (Alburnoides bi-
beno slobodnite formi: Rhizopo- punctatus ochridanus, Karam.), krap
kustri~na specijacija. Ohridska- (Cyprinus carpio L.), vretenu{ka
da, Flagellata, ta fauna na pol`avi, i pokraj iz- (Nemachilus barabatulus sturanyi, Ste-
Ciliatata. Izu- vesnata sli~nost, nema bliska ind), ohridska {tipalka (Cobitus
~uvani se pa- srodna vrska so bajkalskata i kas- taenia meridionalis, Karam), jagula
razitnite piskata fauna (Serafimova-Ha- (Anguilla anguilla L., MT). Zna~ajni
protozoi: Cni- xi{~e, 1985). se i reviziite na ciprinidite
do sporidia i Entomostraca. Ovaa grupa ne e (Dimovski, A., Grup~e, R., 1973,
infuzoriite mnogu istra`uvana. Publikuvani 1975, 1977).
astomati nao- se trudovite Copepoda i Cladocera
|ani kaj cip- Ve{ta~ki vneseni ribi vo Oh-
(Richard, 1892; \or|evi}, 1905; Pa- ridskoto Ezero – krebla Alosa fal-
rinidite, am- renzan, 1930; Brian, 1930; Stanko-
fipodite i lax nilotica (Geoffroy), To~ko M. N.
vi}, 1931; Kiefer, 1937 i Petkov- (1959), Hidrobiolo{ki zavod,
Protozoi (Flagellata) oligohetite ski, 1954. Vo ovaa grupa vleguvaat
od ezeroto. Ohrid god. VII, br. 1-3., srebren
Copepoda, Cyclopidae, Diaptomidae i karas (Karasius auratus gibelio
Migsosporidia i Aktinosporidia se 34 Cladocera. Ostracoda ima 36 vida.
vidovi, od niv 30 se paraziti na Nasproti Bajkalskoto Ezero, ~ij Bloch), To~ko, M. N. (1980), kali-
endemi~nite oligoheti . svet od amfipodi e isklu~itelen, forniska pastrmka (Salmo Gardne-
Ohridskoto Ezero e relativno ri Richardson) To~ko, M. N. (1981).
Sun|eri. Vo Ohridskoto Ezero se Vo Ohridskoto Ezero se vneseni
naseleni tri vida, od koi dva se siroma{no so vidovi od ovaa gru- i drugi ribi: gambuzija (Gabusi af-
endemi~ni: Spongillafragilis (Leidi), pa Crustacea. @iviot svet {to go
finis Bairdant Girard, 1853), Psudo-
1099
O O^EKUVAWA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1100
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR O[LIS O
manska makedonistika, Nau~na diskusija doncite, Nau~na diskusija..., 23, Skopje, 30, Skopje, 2004, 39–44; ASNOM i Makedo-
na Seminarot za makedonski jazik, lite- 1997, 125–131; Koga go preveduvam Krste- nija – edna realizirana utopija?, Nau~na
ratura i kultura, 14, Skopje, 1988, 39–45; ta P. Misirkov na makedonski..., Nau~na konferencija, 31, Skopje, 2005, 7-13; Krs-
Za delumnata nepomirlivost na `ivo- diskusija..., 24, Skopje, 1998, 290–294; Me- te P. Misirkov i negovite germanski
tot vo dijasporata na Makedoncite, moarnata literatura na germanskite „bra}a po duhot“, Deloto na Krste Mi-
Nau~na diskusija..., 16, Skopje, 1990, 113– vojnici kako makedonisti~ki izvor, Na- sirkov, I, Skopje, 2005, 239–244; Proble-
117; Za usnata literatura na Makedon- u~na diskusija..., 26, Skopje, 2000, 387–395; mot na jazikot na Makedoncite vo tru-
cite, Nau~na diskusija..., 18, Skopje, 1992, Pe~albar, argat ili gastarbajter? dovite na ranata germanska makedonis-
253–259; Od istorijata na germanskiot Grst nabquduvawa kon germanizmite vo tika, Nau~na konferencija..., 32, Skopje,
nau~en interes za Makedonija, „Istori- sovremeniot makedonski jazik, Nau~na 2006, 83-87; Momenti i aspekti na ger-
ja“, 1–2, Skopje, 1994, 31–42; Sredba na ge- diskusija..., 27, Skopje, 187–199; Josip Ju- mansko-makedonskata zaemnost niz veko-
niite (ili: Bla`e Koneski kako prevedu- raj [trosmaer i idejata na jugoslaviz- vite, Predavawa na 40. me|unaroden semi-
va~ na Hajnrih Hajne), Nau~na diskusija..., mot, Nau~na konfrencija na Me|unarod- nar za makedonski jazik, literatura i kul-
21, Skopje, 1995, 239–243; Roda, Roda niot seminar za makedonski jazik, litera- tura, Skopje, 2008, 21–39.
(Aleksandar Fridrih Rozenfeld) i bal- tura i kultura, Skopje, 29, 2003, 743–752; LIT.: Ivan Dorovski – Emilija Crvenkov-
kanskite literaturi, Nau~na diskusi- Ilindenskoto vostanie, balkanskata ska, Leksikon na stranski makedonisti XX
ja..., 22, Skopje, 1996, 317–322; Vo dijalog polo`ba i germanskite spisanija od i XXI vek, Skopje, 2008, 73–74. Bl. R.
so Blagoja Korubin okolu svesta na Make- 1903-ta godina, Nau~na konferencija...,
1101
P
PAVI^EVI], Zoran (Sjenica, rekata Dunav i podocna stapile PAVLOV, Dimitar, psevd. [tip-
Srbija, 17. VI 1936) ‡ padobranec. vo brak i se naselile vo Buku- janin (vtora pol. na XIX v. ‡ prva
Zavr{il gimnazija vo Kralevo re{t (Romanija), kade {to i po- pol. na XX v.) ‡ u~itel, crkoven
(1956). Bil padobranec vo Aerok- ~inala. Opeana e vo pove}e make- pevec i avtor na duhovni napevi.
lubot vo Kralevo. Na prvenstvo- donski narodni pesni kako †pla- Najdobar crkoven pevec vo [tip
to na Jugoslavija osvoil: prvo ninska carica#. kon krajot na XIX v. i vo po~eto-
(1963), treto (1964) i vtoro mesto LIT.: G. Dimitrov, Knx`estvo Bqlga- kot na XX v. Vo rakopisnata
(1969). U~estvuval na dve svetski rix v istori~esko, geografi~esko i et- „Psaltika# od Vasil Ikonomov,
prvenstva (1964 i 1968). Studiral nografi~esko otno{enie, t. 2, Plovdiv, se navedeni tri pesni na P. so
na Pravno-ekonomskiot fakul- 1896, 244-246; Efrem Karanov, Rumena Hrisantova notacija. Ednata od
vojvoda. O=erk iz Osogovskite planini,
tet vo Skopje (1955–1962) i bil Sofix, 1886; Angelov i Vakarelski, Trem niv ‡ „Dostojno est# na I glas, vo
~len na Aeroklubot vo Skopje. na bqlgarskata narodna istori~eska de{ifracija na D. Ortakov, prv
Postavil svetski rekord vo skok epika, Sofix, 1940; (\. Abaxiev), Make- pat e pretstavena kaj nas na fes-
od 1500 m bez zadr{ka (1957). Toj donski vozro`denci i revolucioneri. tivalot Stru{ka muzi~ka esen
e izbran za najdobar sportist na Album, Skopje, 1950, 26; Dojno Dojnov, (1989). P. e tatko na bugarskiot
BÍlgarskite hajduti, Sofix, 1958; Haj-
Makedonija (1957). D. S. tov, @eni hajdutki, Sofix, 1962; Ivan publicist i filozof Todor Pav-
Bogdanov, Hajduti ‡ istori~eski o~erk, lov. Dr. O.
Sofix, 1967; Risto Poplazarov, Oslobo-
ditelnite vooru`eni borbi na makedon-
skiot narod vo periodot 1850–1878,
Skopje, 1978; Aleksandar Matkovski, Ot-
porot vo Makedonija vo vremeto na tur-
skoto vladeewe, III, Skopje, 1983. S. Ml.
Rumena
\or|ieva
Pavleva Qup~o
Pavlov
PAVLEVA (PAVLOVA), Rume-
na \or|ieva (Rumena vojvoda) (\u- PAVLOV, Qup~o (Nevrokop,
e{evo, ]ustendilsko, ok. 1829 ‡ 1922 – s. Polici kaj Tuzla, Bosna,
Bukure{t, Romanija, ok. 1895) ‡ 1942) – partizan vo Kolubarskiot
`ena ajdutski vojvoda. Poradi po- narodnoosloboditelen partizan-
ve}e obidi za grabewe i islami- ski odred i na Vtorata proleter-
zirawe, tatko $ rano ja oma`il za ska udarna brigada. Sin na poli-
Georgi [opa. Bila impresioni- ti~ki emigranti vo Gorwi Mila-
rana od likot i podvigot na voj- novac, Srbija. Bil ~len na SKOJ,
vodata Iqo Markov-Male{evski partizan (1942) vo Zapadna Srbi-
i negoviot napad na kulata na De- ja i vo Bosna, politkomesar na
ve Bair (1854) so okolu 170 ajdu- Stanko Pavleski, †Zamorenite od umetnost# ~eta i ~len na [tabot na Vtora-
(instalacija, 2005)
ti. Vo osmanliskata istraga i od- ta proleterska udarna brigada i
mazda, me|u drugite, sretselo bi- PAVLESKI, Stanko (s. Erekov- delegat na Prviot mladinski
la ma~ena i Rumena, po {to se ci, Prilepsko, 14. I 1959) ‡ skulp- kongres na SKOJ vo Drvar. Zagi-
prijavila za ajdutka, no Male- tor, univ. profesor. Vnesuva no- nal kako zamenik politi~ki ko-
{evski odbil da ja prifati. Taa vo formalno i konceptualno vi- mesar na brigada.
go napu{tila semejstvoto i, so zualizirawe na umetni~kite dis- LIT. : BezsmÍrtnite 1922/1944, zb.: Zagi-
pomo{ na Stojan Krkqanski ka- kursi (vo 80-tite i 90-tite). Dip- nali v borba protiv kapitalizma i fa-
ko barjaktar, formirala svoja aj- lomiral na FLU vo Skopje (1984), {izma ot Blagoevgradski okrÍg, SofiÔ,
1971. V. Jot.
dutska ~eta. Bila strav i trepet kade {to e i profesor. Magis-
za osmanliskite vlasti i ~orba- triral na Akademijata za likov- PAVLOV, Marko (s. Se~i{te,
xiite nasilnici na prostorot od ni umetnosti vo Belgrad (1992). Tetovsko, 1785 ‡ Tetovo, 17. I 1864)
pl. Osogovo do Vrawe (1858‡1861). Ambientalnite plasti~ni for- ‡ lekar. Rano ostanal bez rodite-
Po predavstvo i neuspe{en obid mi gi re{ava vo duhot na geomet- li i bil prisvoen od italijanski
za ubistvo, ja raspu{tila ~etata rizmot (Dinami–samostoen sta- trgovec. Vo 1807/08 g. zavr{il me-
i so barjaktarot prebegale preku ti~ki minimum 4, 1989). M. B.-P. dicina vo Monpelje, kako eden od
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PAVLOVI] P
1103
P PAVLOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Jovan
Pavlovski
1104
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PAZARNA P
1105
P PAZAROT MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
na so otvoraweto na tranzicijata ditirawe se izrazuva preku visi- nite obvrznici, taka {to kom-
vo ranite devedesetti godini na nata na kamatnite stapki na zae- pletno dominiraat emisiite na
minatiot vek. Osnovna cel i zada- mite i preku kamatniot raspon, akcii. Sekundarniot pazar na dol-
~a na sekoja zemja vo tranzicija, a koj pretstavuva razlika pome|u goro~ni HV vo RM e olicetvoren
vo toj kontekst i na RM e etabli- kamatnite stapki na kreditite i vo Makedonskata berza za hartii
raweto na funkcionira~ka pazar- kamatnite stapki na depozitite. od vrednost AD Skopje. No, so po-
na ekonomija. Ovaa, spored krite- Vo periodot na tranzicijata, vo ~etokot na izdavawe na t.n. konti-
riumite na Evropskata komisija, RM kamatnite stapki na krediti- nuirani dr`avni obvrznici, vo
pretpostavuva: vospostavuvawe te se odr`uvaa na visoko nivo, RM se vospostavi i t.n. pazar pre-
ramnote`a pome|u pobaruva~kata {to gi prave{e kreditite skapi ku {alter, koj e organiziran od
i ponudata niz slobodnata igra na za firmite. Na primer, prose~na- Narodnata banka na RM, a go so~i-
pazarnite zakonitosti, liberali- ta kamatna stapka na kratkoro~- nuvaat finansiskite institucii
zacija na cenite i na nadvore{no- nite krediti, 1998 g., iznesuva{e koi mo`at direktno da trguvaat
trgovskata razmena, eliminirawe 21,05%, 2002 g. 17,71%, a 2004 g. so dr`avnite obvrznici, bez pos-
na barierite za vlez i izlez na 12,5%; prose~nata kamatna stapka redstvo na berzata. Inaku, sekun-
firmite na pazarot, efikasna za krediti od site ro~nosti 2006 g. darniot berzanski pazar na HV vo
za{tita na sopstveni~kite prava se spu{ti do 10,9%. Isto taka, i RM vo 2005 g. ima pazarna kapita-
i efikasno izvr{uvawe na dogo- kamatniot raspon se odr`uva{e lizacija (pazarna vrednost na ko-
vorite, postignuvawe na makroe- na relativno visoko nivo, {to tiranite HV) od okolu 11,4% od
konomska stabilnost i razvien uka`uva na mala po obem i skapa BDP, dodeka volumenot na berzan-
finansiski sistem. Makedonija intermedijacija na finansiskite skoto trguvawe (t.e. prometot)
vo tranzicioniot period postig- za{tedi od sektorot na doma}ins- dostignuva okolu 18,3% od BDP
na zna~ajni rezultati vo pogole- tvata kon sektorot na firmite. (spored podatocite vo Izve{tajot
miot del od navedenite sferi, Na primer, 1998 g., kratkoro~niot za tranzicijata na EBOR od 2006
{to se potvrduva i so indikatori- kamaten raspon iznesuva{e viso- g.). Na krajot od 2006 g., na ofici-
te na Evropskata banka za obnova ki 8,6 procentni poeni, 2002 g. 8,5 jalniot pazar na MBHV, kotiraa
i razvoj za sledewe na progresot procentni poeni, a 2004 g. 6,0 pro- akciite na 43 kompanii, so pazar-
na tranzicijata (v. tranzicija na centni poeni; kamatniot raspon na kapitalizacija od 86,5 milijar-
makedonskata ekonomija). Najzna- za site ro~nosti, 2006 g., iznesuva- di denari i 7 emisii na dr`avni
~ajnite problemi na patot na vos- {e 6,5 procentni poeni. Sevo ova obvrznici (edna emisija za stari-
postavuvaweto na funkcionira~- dovede do situacija koga iznosot te devizni za{tedi i 6 emisii za
kata pazarna ekonomija se locira- na bruto-kreditite vo RM, 2006 g., denacionalizacija), so pazarna
ni vo domenot na kvalitetot i pretstavuva samo 29,6% od BDP, kapitalizacija od 22,4 milijardi
kredibilitetot na instituciite, dodeka istiot pokazatel za EU iz- denari. Vo strukturata na vkupno-
posebno na sudskiot sistem, a ne- nesuva 125,9%. Kako faktori {to to trguvawe na berzanskiot pazar
celosni rezultati se postignati gi odr`uvaa kamatnite stapki na vo tekot na 2006 g., okolu 72,7% be-
vo razvojot na finansiskiot sis- kreditite na visoko nivo, vo RM {e trguvawe so akcii na akcio-
tem (asimetrija pome|u reformi- mo`at da se navedat: tovarot na nerskite dru{tva, okolu 7,2% be-
te i razvojot na bankarskiot sis- nefunkcionalnite zaemi, nedo- {e trguvawe so dr`avnite obvrz-
tem i nebankarskite finansiski volnata konkurencija vo bankar- nici, a ostatokot od okolu 20,1%
institucii) i vo vospostavuvawe- skiot sektor i nedovolnata opera- bea transakcii povrzani so pro-
to na celosna makroekonomska tivna efikasnost na bankite. Tu- da`bata na akciite {to dr`avata
stabilnost (v. makroekonomska ka, kako makroekonomski faktor, gi ima{e vo pogolem broj akcio-
stabilnost). treba da se dodade i restriktivni- nerski dru{tva kako neprivati-
IZV.: V. Kandikjan, Ekonomika na asoci- ot karakter na monetarnata poli- zirani udeli. Od skromnite po~e-
raweto na Republika Makedonija vo EU, tika vo golem del od tranzicioni- toci napraveni vo 1996 g., so os-
Otvoreni predizvici na makedonskata ot period. Pazarot na dolgoro~ni tvaren promet od samo 670 iljadi
ekonomija, MANU, Skopje, 2004, 259–284. hartii od vrednost (HV) se sostoi evra, makedonskiot sekundaren
LIT.: MANU, Otvoreni predizvici na od dva osnovni segmenta: primaren pazar na HV do`ivuva postepen
makedonskata ekonomija, Skopje, 2004; pazar, koj gi opfa}a novite emi- rast na trgovskata aktivnost, taka
EBRD, Transition report 2005. T. F.
sii na HV; i sekundaren pazar, na {to vo rekordnata 2006 g. ostvaru-
PAZAROT NA KAPITAL VO koj se vr{i trguvawe so prethodno va promet od 176,9 milioni evra.
RM – finansiskite pazari i in- izdadeni HV. Osnovna karakte- Naporedno so toa se razvivaa i sa-
stitucii {to vr{at mobilizacija ristika na primarniot pazar vo mite institucii na pazarot na
na finansiskoto {tedewe i nego- RM e predominacijata na t.n. emi- HV: Komisijata za HV na RM, Ma-
va alokacija vo dolgoro~ni proiz- sii za poznati kupuva~i, odnosno kedonskata berza za HV AD Skop-
vodni investicii. Tuka, pred s¢, se privatni plasmani; od druga stra- je i Centralniot depozitar na HV
misli na pazarot na bankarski na, ima skoro kompletno otsustvo AD Skopje. Idniot razvoj na ma-
krediti i na pazarot na dolgo- na klasi~ni inicijalni javni po- kedonskiot pazar na HV }e zavisi
ro~ni hartii od vrednost. Vo po- nudi (Initial Public Offers), kaj koi od porastot na potrebite za dol-
~etnite godini od tranzicijata vo edna investiciona banka bi bila goro~no finansirawe na pretpri-
RM, izrazito predominantno be- posrednik i eventualno prifa}a~ jatijata i od me|unarodnoto povr-
{e kratkoro~noto bankarsko kre- na rizikot okolu plasmanot na zuvawe na makedonskiot pazar i
ditirawe, {to ne nudi finansi- emisijata na HV. Vo periodot negovoto integrirawe vo me|una-
ska poddr{ka na dolgoro~ni pro- 2000–2006 g., Komisijata za hartii rodniot pazar na kapital.
izvodni investicii. No, 2006 g., od vrednost na RM ima odobreno LIT.: EBRD, Transition Report 2006: Finance
dolgoro~nite krediti ve}e nad- vkupno 156 novi emisii na HV, vo in Transition, Skopje, 2006; Komisija za har-
minaa polovina od vkupnite bru- vkupna vrednost od 33.945 milioni tii od vrednost na Republika Makedonija,
to-krediti, dostignuvaj}i u~estvo denari (vo ovoj vkupen iznos, emi- Izve{taj za rabotata na Komisijata za
sijata na akcii pri privatizacija- hartii od vrednost na Republika Make-
od 59%. Pokraj dolgoro~nosta na donija vo 2006 godina, Skopje, 2007; Komi-
kreditite, va`na e i cenata po ko- ta na ESM, 2005 g., u~estvuva so du- sija za hartii od vrednost na Republika
ja firmite i doma}instvata mo- ri 24,6%). Druga karakteristika Makedonija, Pazarot na hartii od vred-
`at da obezbedat bankarski kre- na primarniot pazar e sosem mi- nost vo Republika Makedonija: denes i
diti. Cenata na bankarskoto kre- nornoto u~estvo na korporativ- utre, Skopje, 2006; Makedonska berza na
1106
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PAZAROT P
hartii od vrednost AD Skopje, 10 godini teristiki na nerazviena, agrarna ka stapka na dolgoro~na nevrabo-
Makedonska berza, Skopje, 2006; NBRM, zemja so nad 75% od naselenieto tenost i so nisko obrazovno nivo
Izve{taj za bankarskiot sistem i ban-
karskata supervizija na Republika Make- anga`irano vo zemjodelskite ak- na nevrabotenite. Pokraj struk-
donija vo 2006 godina, Skopje, 2007; tivnosti. Modelot na forsirana turnite dispariteti, ponudata na
NBRM, Godi{en izve{taj 2005, Skopje, industrijalizacija, pridru`en trudot fundamentalno e pogole-
2006; V. Filipovski, Finansiskiot sek- so visoki kapitalni investirawa ma od pobaruva~kata. Postoi {i-
tor i ekonomskiot razvoj vo Republika i obemni transferi na resursite, rok ras~ekor pome|u ponudata i
Makedonija, Otvoreni predizvici na Ma- dovede do brza deagrarizacija i pobaruva~kata, pazarot na trudot
kedonskata ekonomija, MANU, Skopje,
2004, 357-379; V. Filipovski, Pazarot na napu{tawe na zemjodelstvoto i e segmentiran i e vo dlaboki dis-
kapital i razvojot na finansiskiot sek- ruralnite naselbi. Razvojot na torzii. Vo standardnite anali-
tor vo procesot na ekonomska tranzici- industrijata i brzata urbaniza- ti~ki modeli, za razlika od make-
ja, doktorska disertacija, Skopje, 2002; cija povle~e golemi kontingenti donskiot slu~aj, nevrabotenosta
//www.mse.org.mk//, Godi{en bilten na naselenie vo sekundarniot sek- e zadocnet indikator na ekonom-
Makedonskata berza za hartii od vred-
nost 2006. V. F. tor: industriskata vrabotenost i skiot ciklus vo fazata na opa|a-
grade`ni{tvoto. Intenzivnite we na realniot rast na BDP.
PAZAROT NA TRUDOT I NE- strukturni pomestuvawa simul- Niskata stapka na ekonomski
VRABOTENOSTA. Ekonomijata tano se odrazuvaat i vrz struktu- rast poslednive dve decenii e
na trudot se obiduva da gi objasni rata na vrabotenosta. U~estvoto glavna pri~ina za visokata nev-
funkcioniraweto na pazarot i na zemjodelskoto vo vkupnoto na- rabotenost. Ostrite kontrakcii
dinamikata na trudot. Makroeko- selenie e namaleno od 71%, 1948 na ekonomskata aktivnost za vre-
nomijata na pazarite na trudot gi g., na 22%, 1981 g. U~estvoto na me na tranziciskiot period go
opfa}a vrabotenosta i nevrabo- industriskite rabotnici vo is- podignaa nivoto na neformalna
tenosta kako nivoa (stock varijab- tiot period se zgolemuva od 22%, vrabotenost. Bavnoto restruktu-
li) i stapkata na vrabotuvawe ka- 1952 g., na 38,5%, 1981 g. Vo struk- rirawe na ekonomijata dava sli-
ko dinami~ki parametar. Mikro- turata na vrabotenosta domini- ka na stagnantna ekonomija. Cen-
ekonomijata e predominantno so ra{e nisko produktivniot indus- tralen problem, koj se odr`uva,
neoklasi~na osnova i gi objasnu- triski i zemjodelski trud. Ek- pretstavuva nedostigot na poba-
va ramnote`ata na pazarot na stenzivniot model na ekonomski ruva~ka za trud vo formalniot
trudot, fleksibilnosta, elasti~- rast dovede do tendencisko opa- sektor. Vkupnata ekonomska si-
nostite i platite. Pazarite na |awe na efikasnosta vo upotre- tuacija ima seriozni implikacii
trudot, na kapitalot, na uslugite bata na resursite i do namaluva- vo sproveduvaweto na natamo{-
i na proizvodite se osnovnite pa- we na kapacitetot za vrabotuva- nite reformi vo ekonomijata od
zari vo koi operiraat firmite i we. Preminot od ekstenziven vo postprivatizacioniot period i
individuite. Pazarot na trudot intenziven model od sredinata na specifi~no vo pazarot na trudot.
funkcionira preku interakcija {eesettite godini ja poka`a
na rabotnicite i rabotodava~i- prikrienata nevrabotenost (dis- Broj na vraboteni i nevrabote-
te. Pokraj opredeleni specifi~- guised unemployment) i dovede do ni lica (vo iljadi)
nosti i institucii, koi ne se raste~ka, otvorena nevrabote- Godina Vraboteni Nevraboteni
sretnuvaat na drugite pazari, nost. Vo {eesettite i sedumde-
fundamentalnite karakteristi- settite godini, me|u drugoto ka- 1996 542 257
ki i mehanizmi na funkcionira- ko posledica na ograni~eniot ka- 1997 506 287
weto na pazarot na trudot se bli- pacitet na ekonomijata da gene-
ski na drugite pazari. Od tie rira rabotni mesta, dojde do zna- 1998 531 284
pri~ini, analizata na pazarot na ~itelen odliv na rabotnata sila 1999 538 261
trudot se potpira na istite gene- vo stranstvo. I pokraj zna~itel-
ralni principi za alokacija na niot porast na vrabotuvaweto vo 2000 543 261
resursite. Ekonomijata na trudot doma{nata ekonomija, brojot na 2001 583 263
specifi~no ja analizira ponuda- licata {to baraa rabota tenden-
ta na uslugite na trudot (rabot- ciski raste{e, od 6 000, 1952 g., na 2002 549 263
nicite), pobaruva~kata na uslu- 128 000, 1984 g. Po osamostojuva-
weto, dolgata tranzicija i otsus- 2003 545 316
gite od trudot (rabotodava~ite)
i so niv povrzanite obrasci na tvoto na zna~itelen ekonomski 2004 523 309
naemnini, vrabotenost i dohodi. rast go izostrija problemot na
Ekonomistite smetaat deka efi- nevrabotenosta do nivo na cen- Izvor: Dr`aven zavod za statistika
tralen ekonomski i socijalen (2005), Anketa za rabotnata sila (2004),
kasnosta na trudot e pod vlijanie Labor Force Survey (LFS).
na obrazovanieto, znaeweto i so- problem. Nasproti zna~itelnite
cijalniot sistem. Nevrabotenos- reformski obidi, makroekonom- Namaluvaweto na nevrabotenos-
ta vo ekonomskite termini se po- skite indikatori na makedonska- ta, koja e me|u najserioznite eko-
javuva koga postojat adekvatno ta ekonomija se nepovolni. Spo- nomski i socijalni problemi, ba-
kvalifikuvani rabotnici koi se red pogolem broj izvori, i pokraj ra bitni institucionalni prome-
podgotveni da rabotat spored oddelni kontroverzii povrzani ni, podigawe na vkupnata faktor-
preovladuva~kite naemnini, no so statisti~kite podatoci, Ma- ska produktivnost, na efikasnos-
ne mo`at da najdat vrabotuvawe. kedonija spa|a vo zemjite so naj- ta i konkurentnosta na makedon-
Vo strukturata na dene{nite pa- visoki stapki na nevrabotenost skata ekonomija, dinami~en eko-
zari na trudot dominiraat glav- vo Evropa. Perzistentno visoka- nomski rast, adekvatni socijalni
no tri tipa nevrabotenost: frik- ta nevrabotenost, pove}e otkol- politiki i poadekvatna distri-
ciska, strukturna i cikli~na. ku niskiot dohod, pretstavuva bucija na dohodot i na resursite.
Polnata vrabotenost, ili nama- klu~niot faktor na siroma{ti- LIT.: Dr`aven zavod za statistika, „Go-
luvaweto na nevrabotenosta e me- jata. Prakti~no, vo razli~ni ste- di{nik#, soodvetni godini; Nacionalna
|u dominantnite celi na mnogu peni, prisutni se site poznati strategija za ekonomski razvoj na Repub-
lika Makedonija – razvoj i modernizacija,
vladi. Vo periodot pred Vtorata tipovi na nevrabotenost. Nevra- MANU, Skopje 1997; World Bank: Macedonia,
svetska vojna, Makedonija se botenosta e od prete`no struktu- Country Economic Memorandum, Tackling Unem-
vklopuva{e vo tipi~nite karak- ren karakter, obele`ena so viso- ployment, Report No. 26681–MK, 2003. G. Pet.
1107
P PAICIJ MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1108
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PALATATA P
1109
P PALEOZOJSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1110
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PANARET P
1111
P PANGOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1112
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PANOV P
skiot partizanski odred „Nikola vrz makedonskiot jazik, za {to †Vardar film# od osnovaweto, a
Kalap~iev#. Zaradi masovizira- razvi nova logi~ka aparatura. do 1990 g. realiziral, vo svojstvo
we na partizanskoto dvi`ewe i BIBL.: Univerzalnata gramatika i ma- na monta`er, pove}e od 160 doku-
za povrzuvawe so partizanite od kedonskiot jazik, 1996; Zna~eweto i vis- mentarni filma. V. Masl.
Vardarskiot del na Makedonija, tinata, 1998; Logika ‡ op{ta teorija
so polovina od Odredot zaminal na racionalnosta, 1999; Semanti~kite
paradoksi, 2001; Naukata kako zanaet,
(krajot na 1943 g. i po~. na 1944) na 2003; Logika za 4 godina na reformirano
desnata strana na r. Struma. Zagi- gimnazisko obrazovanie, 2005; Logjika për-
nal vo borba protiv bugarskata vitin 4 të gjimnazit të reformuar, 2005; Logi~ki
vojska, policija i kontra~eta. leksikon, 2005.
LIT.: Anton Velikov, Arso Pandurski, LIT.: Filozofski fakultet vo Skopje:
Pirinski sokoli, SofiÔ, 1970; Georgi 1920–1946–2006, Skopje, 2006, 272. Iv. X.
D`od`ov (Drago), Za kogo peÔt murite,
SofiÔ, 1971. V. Jot.
PANZOVA, Violeta Van~ova
(Sveti Nikole, 2. VII 1948) ‡ dok-
tor po filozofija, univerzitet-
ski profesor. Diplomirala na Anton
Filozofskiot fakultet vo Skop- Panov
je (1970), magistrirala na Filo- PANOV, Anton (Star Dojran,
zofskiot fakultet vo Belgrad 13. IV 1906 ‡ Strumica, 28. VIII
(1981), kade {to i doktorirala 1968) ‡ dramski pisatel, poet,
(1989). Kako student bila anga`i- raska`uva~. Eden od najzna~ajni-
rana za demonstrator po Logika te makedonski dramski pisateli
na Grupata za filozofija pri me|u dvete svetski vojni. Najvi-
Filozofskiot fakultet vo Todor sok dostrel do`iveal so izved-
Panica
Skopje. Vo redoven raboten odnos bata na dramata Pe~albari
na Fakultetot e od 1971 g. (sta- PANICA, Todor (Orjahovo, Bu- (1936), koja, pokraj vo Skopskoto
`ant-asistent), redoven profe- garija, 2.VII 1879 – Viena, 8. V narodno pozori{te, bila izvede-
sor (od 2000) za logi~kata grupa 1925) – Bugarin, u~esnik vo make- na i vo Belgrad, Ni{ i vo drugi
donskoto revolucionerno dvi`e- gradovi.
we. Vo 1902 g. bil vo ~etata na
vojvodata N. Pu{karov i dejstvu-
val vo Skopsko, Kumanovsko i
Kratovsko. Od 1907. bil dramski
okoliski vojvoda i ~len na Ser-
skiot revolucioneren komitet.
Vo 1907 gi izvr{il smrtnite pre-
sudi nad B. Sarafov i I. Garva-
nov. Vo vremeto na Mladoturska-
ta revolucija (1908) bil eden od
osnova~ite i ~len na NFP. U~es-
nik vo Balkanskite vojni. Po Pr-
Violeta vata svetska vojna bil istaknat
Panzova
pretstavnik na MEFO i vo sudir
predmeti. Bila rakovoditel na so VMRO. Vo 1924 emigriral vo
Institutot za filozofija na Fi- Viena, kade {to u~estvuval vo
lozofskiot fakultet (1995–1999). pregovorite pri donesuvaweto na
Objavila nad sto stru~ni i nau~- Majskiot manifest. Ubien vo vi-
ni trudovi vo doma{ni i stran- enskiot Burgteatar od strana na
ski publikacii od oblasta na lo- Melpomeni Krni~iu od VMRO.
gikata, epistemologijata i filo- LIT.: Trit‹ d‹la Praga–TaborÍ–Vie-
zofijata na jazikot. Po ovie dis- na–Milano. Stranici otÍ borbata na
ciplini izveduvala nastava na Makedoni®, Sofi®, 1927; Dimitar Vla-
dodiplomskite i postdiplomski- hov, Memoari, Skopje, 1970. Z. Tod.
te studii na golem broj visokoob- PANKOV, Dragomir (Skopje, 16. Plakat za pretstavata †Pe~albari# od Anton Panov
razovni institucii vo RM. Bila IV 1920 ‡ Skopje, 3. VIII 2004) ‡
rakovoditel na pove}e nau~nois- BIBL.: raskazi: Rodendenot na Serjo`a
filmski monta`er. Raboti vo Jagorkin, 1928; Timka, 1930; Go jadele bol-
tra`uva~ki proekti, me|u koi:
„Logi~ka analiza i formaliza- vi, 1930, kako i na dramite: (pokraj Pe~al-
bari) Stega (podocna prerabotena pod
cija na makedonskiot literatu- naslov Veronika) 1939; Preporodeni,
ren jazik# (1992–1995), „Makedon- 1950; Gradinar, 1958; Pilikatnik, 1959.
ska logi~ka terminologija# (2000 Negoviot roman @ivi grobovi ostanal
–2003) i dr. So svojata original- nezavr{en.
na koncepcija za logikata kako LIT.: Aco Aleksiev: Anton Panov, Skop-
op{ta teorija na racionalnosta, je, 1974. P. Gil.
koherentno gi obedinuva razli~- PANOV, Branko (Strumica, 22.
nite, pa duri i sprotivstaveni III 1932 – Skopje, 10. I 2002) – vte-
zna~ewa na poimot logika. Pote- meluva~ na sovremenata makedon-
sen nau~en interes $ e primenata ska medievalistika i osnovopolo-
na sovremenata logika vo anali- `nik na makedonskata vizantolo-
zata i digitalizacijata na pri- Dragomir gija. So osnovno i sredno obrazova-
rodnite jazici, so poseben akcent Pankov
nie se zdobil vo rodniot grad, a
1113
P PANOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Mitko
Panov
1114
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PAN^EV P
1115
P PAO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1116
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PARLAMENTARNI P
li{te vo Sofija, stanal ~len na tata na Konferencijata Dimitar noto pozori{te †Kral Aleksan-
Komsomol. Se vratil vo rodniot Vlahov podnel interpelacija vo dar# vo Skopje na 27. I 1938 g., vo
kraj i ja obnovil partiskata or- Sojuznoto sobranie (18. I 1946), so re`ija na Josif Srdanovi}. Po
ganizacija na BKP. Vodel borba koja Jugoslavija trebalo da bara na Vtorata svetska vojna vo Skopje
protiv VMRO na Ivan Mihajlov. Mirovnata konferencija integ- imala premiera na scenata na
Bil uapsen (1933) i osuden na 15 g. ralno re{avawe na makedonskoto Mladinsko-detskiot teatar na 9.
zatvor. Vo zatvorot rakovodel nacionalno pra{awe, da se for- III 1961 g., vo re`ija na Todor Ni-
kru`oci i dr`el predavawa za mira Makedonska Republika vo kolovski. Igrana e i na nekolku
nacionalnoto pra{awe, posebno sostavot na FNRJ. Interpelacija- sceni vo profesionalnite teat-
za makedonskoto. Po izleguvawe- ta bila ignorirana, kako i drugi ri niz Makedonija. R. St.
to od zatvor (1941), stanal eden od makedonski barawa. Jugosloven-
prvite partizani vo Pirinskiot skata delegacija na Mirovnata
del na Makedonija. Bil sekretar konferencija ne go postavila ma-
na Okru`niot komitet na BKP i kedonskoto pra{awe, a koga bilo
na IV vostani~ka operativna zona pokrenato od avstraliski delegat
(IX 1941). Do{ol vo sudir so CK so podnesuvawe amandman, {efot
na BKP za pra{aweto za oru`e- na Delegacijata Edvard Kardeq
nata borba i rakovodniot sostav ostro se sprotivstavil i izdejs-
na IV VOZ. Se zastapuval za zaed- tvuval povlekuvawe na amandma-
ni{tvo na partizanskite dvi`e- not. Konferencijata gi potvrdila
wa od trite dela na Makedonija. predvoenite granici na balkan-
Zaginal vo zaseda od vojskata i skite dr`avi vo Makedonija.
policijata. Po negovata smrt LIT.: Mihajlo Minoski, Avnojska Jugos-
Razlo{kiot partizanski odred lavija i makedonskoto nacionalno pra- Park-{umata „Vodno“
go nosi negovoto ime. {awe (1943-1946), Skopje, 2000; Vladimir
Dedier, Pariska konferencija, Beograd PARK-[UMI VO RM – imaat
LIT.: Mir~o Árukov, Nikola Parapu- 1947; Vera Aceva, Pismo do Tempo, Skop-
nov. (Biografi~en o~erk), SofiÔ, 1968; status na gradsko ili vongradsko
je, 1991. M. Min. javno zelenilo, so za{titna i/ili
DimitÍr Lazarov, Nikola Parapunov,
Pirinski sokoli, SofiÔ, 1970; Vasil Jo- PARISKI MIROVNI DOGO- rekreativna funkcija. Vo Skopje
tevski, Nikola Parapunov (1909–1943), VORI, MIROVNIOT DOGO- se proglaseni Park-{umata
`ivot i delo, Skopje, 2004. V. Jot. „Vodno# (1976 g., Sobranie na
VOR SO BUGARIJA (1947). Po
PAREWE I VAREWE NA DR- zavr{uvaweto na Pariskata mi- grad Skopje) i Reonskiot park
VOTO – tehniki za za{tita na rovna konferencija i so potvrdu- „Gazi Baba# (OUP, 1965), ozele-
drvoto. So nivna pomo{ se zgole- vaweto na predvoenite granici net i izgraden kako park-{uma.
muvaat trajnosta na drvoto i ot- na Bugarija so taa dr`ava bil „Vodno# zafa}a povr{ina od oko-
pornosta na drvoto na razni vido- potpi{an Miroven dogovor (10. II lu 4.573.000 ha i ima ekolo{ki
vi destruktori. Pri pareweto 1947). Stapil vo sila na 15. IX (spre~uvawe na erozivni proce-
drvoto se tretira so zasitena vo- 1947 g. Bugarija objavila Dekla- si) i rekreativen karakter. Vo
dena parea, a pri vareweto drvo- racija (1. VIII) i se otka`ala od pedesettite godini na XX v. e iz-
to se potopuva i se vari vo voda. reparaciite (predvideni so ~l. 25 vr{eno po{umuvawe, a vo sledni-
Pareweto se primenuva vo sled- od Dogovorot) za {tetite nanese- te godini ureduvawe na Park-{u-
nite slu~ai: za omeknuvawe na dr- ni od bugarskite okupatorski si- mata za da mo`e da se koristi za
voto i za promena na negovata bo- li i vlasti vo vremeto na okupa- rekreacija. Za{titata na Park-
ja (dokolku se raboti za drvni vi- cijata vo Makedonija i vo Srbija. {umata „Vodno# e osobeno zna~aj-
dovi so la`na srcevina), za ste- Jugoslavija go ratifikuvala Mi- na od aspekt na za{titata na bio-
rilizacija ili za otstranuvawe i rovniot dogovor so Bugarija (23. lo{kata raznovidnost – zastape-
spre~uvawe da se pojavat gre{ki VIII 1947). So ~l. 1 od Dogovorot ni se 1.010 rastitelni vidovi, od
vo drvoto (dokolku drvoto se su- se potvrduvale granicite na Bu- koi preku 800 se avtohtoni; 12
{i). Vareweto se primenuva vo garija (1. I 1941), so potvrduvawe rastitelni zaednici; raznovidna
slednite slu~ai: za drvo namene- na granicite bila sankcionirana fauna, od koja najinteresni se
to za proizvodstvoto na furniri versajskata podelba na Makedoni- dnevnite peperutki, golem broj
(vo naj~est slu~aj), za drvo {to e ja me|u balkanskite dr`avi. Pra- ptici i dr.; golem broj vidovi se
mnogu ~uvstvitelno na dejstvoto {aweto za obezbeduvawe na pra- od evropski interes za za{tita.
na vodenata parea, za drvo {to vata na nacionalnite malcinstva Park-{umata „Gazi Baba# (preku
treba delumno da se hidrolizira ne bilo predmet vo Dogovorot. 105 ha) e podignata so izgradbata
i za mnogu tvrdo drvo. B. Il. LIT.: Mihajlo Minoski, Avnojska Jugos- na industriskiot kapacitet @e-
lavija i makedonskoto nacionalno pra- lezara – Skopje, kako za{titna
PARISKA MIROVNA KON- {awe (1943-1946), Skopje, 2000. M. Min. zelena zona, so sanitarna fun-
FERENCIJA (29. VI – 15. X 1946) kcija. Bidej}i se nao|a vo sre-
‡ me|unarodna konferencija za ut- †PARITE SE OTEPUVA^KA# di{teto na urbanata struktura,
vrduvawe na povoeniot poredok vo ‡ drama od Risto Krle {to svoja- ima i zna~ajna rekreativna fun-
Evropa. Pred po~etokot na rabo- ta praizvedba ja imala vo Narod- kcija. Vo 1998 g. steknuva status
na karakteristi~en pejza`, sog-
lasno so Zakonot za prirodni
retkosti (1973). S. H. P.
PARLAMENTARNI IZBORI
vo Vardarskiot del na Makedoni-
ja pod vlasta na Kralstvoto na
SHS/Jugoslavija (vo periodot
me|u dvete svetski vojni) – odr-
`ani na 28 noemvri 1920, 18 mart
1923, 8 fevruari 1925, 11 noemvri
Pariskata mirovna konferencija (1946) Scena od pretstavata †Parite se otepuva~ka# 1927, 8 noemvri 1931, 5 maj 1935 i
1117
P PARMENION MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1118
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PASKALEVSKI P
Panorama na s. Bitu{e, vo koe e smesten Muzejot na prvata Partizanska pe~atnica „Goce Del~ev“
1119
P PASKALI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1120
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PATRIK P
1121
P PATRISTIKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1122
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PEDAGOGIJA P
1123
P PEDAGO[KI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
koncepcija se osmisluva vrz op- zofskiot fakultet vo Skopje (1995), pedago{kite akademii
redeleno filozofsko ili socio- postoi poseben Institut za peda- prestanuvaat da postojat.
lo{ko u~ewe, pedagogijata se vr- gogija na koj 15 doktori na nauki, LIT.: K. Kamberski, Od bukvar do univer-
zuva za toa u~ewe: marksisti~ka so pove}e sorabotnici, rabotat zitet, Skopje, 1994. K. Kamb.
pedagogija, pragmatisti~ka peda- na razvivaweto na pedagogijata PEDAGO[KI ZAVOD NA MA-
gogija, socijalna pedagogija itn. kako integralna nauka i na obra- KEDONIJA – stru~no-pedago{-
Ako, pak, se ima predvid op{tes- zovanieto na nad 500 studenti vo ka ustanova, formirana so re{e-
tvenata uslovenost na vospitani- dodiplomskite i postdiplomski- nie na Izvr{niot sovet na NRM
eto, atributivnosta se odnesuva te studii vo oblasta na pedago{- (11. VIII 1955) kako Zavod za unap-
na karakterot na op{testveniot kite nauki. Pedago{kata teorija
sistem vo koj se organizira i se i praktika se razviva i na peda- reduvawe i prou~uvawe na {kols-
ostvaruva vospitanieto (feudal- go{kite fakulteti. tvoto, za vr{ewe na prosvetno-
na, bur`oaska, socijalisti~ka, pedago{ka slu`ba pod rakovod-
LIT.: J. Kova~ev, [kolska pedagogija,
gra|anska pedagogija itn.). Po Solun, 1873; Filozofski fakultet vo stvo i nadzor na Sovetot za pros-
Osloboduvaweto na Makedonija, Skopje: 1920–1946–2006, Skopje, 2006, veta na NRM. Vo 1960 g. e donesen
vo vremeto na socijalisti~kiot 94–101. K. Kamb. prviot zakon so koj se ureduvaat
op{testven sistem, pedagogijata
se razviva kako op{tojugosloven-
ska koncepcija, zasnovana na mark-
sizmot i e poznata kako marksis-
ti~ka, odnosno socijalisti~ka
pedagogija. Pritoa terminot pe-
dagogija se koristi vo smisla na
integralna nauka za vospitanie-
to, so razgranet sistem na poseb-
ni nau~ni disciplini: istorija
na pedagogijata (op{ta i nacio-
nalna), op{ta pedagogija (teori-
ska, sistemska), u~ili{na peda-
gogija, predu~ili{na pedagogija,
andragogija, didaktika, metodika,
sociologija na obrazovanieto,
ekonomija na obrazovanieto, pe-
dago{ka psihologija i dr. Na pe- Predavawe na Pedago{kata akademija vo Skopje
dago{ki idei vo Makedonija nai-
duvame u{te vo deloto na sv. Kli- PEDAGO[KI AKADEMII VO odnosite i dejnosta, poznat kako
ment Ohridski, vo sferata na du- MAKEDONIJA ‡ vi{i {koli Zakon za prosvetno-pedago{kata
hovnosta, odnosno moralnoto vos- za obrazovanie na nastavnici za slu`ba vo NR Makedonija. Poz-
pitanie. Makedonskite prerod- osnovnite u~ili{ta i vospituva- na~ajni promeni prosvetno-peda-
benski u~iteli isto taka imaat ~i za predu~ili{nite ustanovi. go{kata slu`ba do`ivuva po do-
svoj pridones vo razvojot na peda- Se javuvaat po [kolskata refor- nesuvaweto na Zakonot za organi-
go{kata misla kaj nas. Od osobe- ma (1958), so koja se voveduva zirawe dejnost za unapreduvawe
no zna~ewe, pak, za razvojot na pe- edinstveno zadol`itelno osum- na obrazovanieto i vospitanie-
dagogijata kako nauka e pojavata godi{no osnovno u~ili{te, za- to, koga dotoga{nite zavodi za
na deloto „[kolska pedagogija# menuvaj}i gi dotoga{nite (v.) {kolstvo (Republi~ki, op{tin-
na J. Kova~ev (1873). Makedonska- u~itelski {koli i (v.) vi{ite ski i regionalni) od organi na
ta pedagogija intenziven razvoj pedago{ki {koli. Pedago{kite upravata se transformiraat vo
do`ivuva po Osloboduvaweto, so akademii se izraz na nastojuva- zavodi za unapreduvawe na obra-
otvoraweto na studii po pedago- wata da se obezbedi edinstveno zovanieto i vospitanieto vo pre-
gija na Filozofskiot fakultet obrazovanie za site profili na du~ili{noto, vo osnovnoto i vo
(1946) i so izleguvaweto na prvo- nastavnici {to ja izveduvaat nas- srednoto obrazovanie i vospita-
to makedonsko pedago{ko spisa- tavata vo osumgodi{no osnovno nie. So Zakonot za organi na up-
nie (v.) „Prosvetno delo# (1945). u~ili{te i da se podigne obrazo- ravata (28. IX 1990), pedago{kata
Pedagogijata denes e vklu~ena vo vanieto na u~itelite, od sred- slu`ba pominuva vo sostav na
studiskite programi na site nas- no{kolsko na vi{o{kolsko ni- Ministerstvoto za obrazovanie i
tavni~ki fakulteti. Na Filo- vo. Vo u~ebnata 1961/62 g. vi{ite fizi~ka kultura, taka {to se
pedago{ki {koli vo Skopje i vo formira Pedago{ki zavod na
[tip stanuvaat pedago{ki aka- Makedonija kako edinstvena in-
demii, a vo u~ebnata 1964/65 peda-
go{ka akademija se otvora i vo stitucija na dotoga{nite zavodi.
Bitola. [koluvaweto, kako i vo Prestana da postoi so osnovawe-
vi{ite pedago{ki {koli, traelo to na (v.) Biroto za razvoj na ob-
dve godini, a se obrazovale odde- razovanieto (2000).
lenski i predmetni nastavnici. LIT.: „Sl. vesnik na NRM#, 16/1960; „Sl.
Vo tekot na sproveduvaweto na vesnik na SRM#, 17/1974; 40 godini Pe-
dago{ki zavod na Makedonija, Skopje,
koncepcijata (v.) naso~eno obra- 1996. K. Kamb.
zovanie, obrazovanieto na pred-
metnite nastavnici pominuva na PEDAGO[KI MUZEJ NA MA-
soodvetnite nastavni~ki fakul- KEDONIJA – pedago{ka insti-
teti, a pedago{kite akademii go tucija za pribirawe i prou~uva-
U~ebnikot we na dokumentacija relevantna
[kolaska zadr`uvaat obrazovanieto na od-
pedagogija delenski nastavnici i na predu- za istorijata na obrazovanieto,
od Josif ~ili{ni vospituva~i. So osnova- prosvetata i pedagogijata vo Ma-
Kova~ev
(1873) weto na pedago{ki fakulteti kedonija. Na osnova~koto sobra-
1124
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PEDESET P
nie (1993) se usvoeni konstitu- go{ki akademii. So rabota za- toelo od dva klasa, so predmeten
tivnite dokumenti i e formiran po~nuvaat od u~ebnata 1995/96 g. sistem na nastava, kade, osven op-
Sovet na Pedago{kiot muzej. So- Vo su{tina, tie ja prodol`uvaat {toobrazovni, se u~ele i peda-
vetot razvi {iroka aktivnost za tradicijata na (v.) u~itelskite go{ki i bogoslovski predmeti,
realizirawe na osnovnite zada~i {koli i na pedago{kite akade- od {to mu proizleguva i imeto.
na Muzejot: pribirawe {kolska i mii. Obrazovanieto trae 4 godi- Posebno vnimanie se obrnuvalo
prosvetna dokumentacija, prou- ni, odnosno 8 semestri. Na Peda- na prakti~nata obuka na idnite
~uvawe na pedago{koto minato go{kiot fakultet „Sv. Kliment u~iteli. [koluvaweto traelo
na Makedonija preku organizira- Ohridski# vo Skopje, vospitno- dve godini. Vakvo u~ili{te bilo
we stru~ni i nau~ni sobiri, pos- obrazovniot proces se izveduva otvoreno i vo Prilep (1974/75),
veteni na oddelni zna~ajni nasta- na makedonski, na albanski i na isto taka od Josif Kova~ev. (v.
ni ili li~nosti od istorijata na turski jazik. Na site tri fakul- Verski {koli vo Makedonija).
dejnosta. Organizirani se nad teti studiite se organizirani po LIT.: R. Kantarxiev, Makedonskoto prerod-
triesetina vakvi sobiri, kako i ETKS. Nastavnite programi se bensko u~ili{te, Skopje, 1985. K. Kamb.
pove}e podvi`ni izlo`bi i ~es- strukturirani od zadol`itelni,
tvuvawa na istaknati pedago{ki izborni i fakultativni predme- PEDAGO[KO-PSIHOLO[-
dejci, zaslu`ni za razvojot i nap- ti. Na Pedago{kiot fakultet vo KA SLU@BA ‡ stru~na slu`ba
redokot na makedonskoto {kol- Bitola, osven dodiplomski, se vo predu~ili{nite ustanovi, vo
stvo i prosveta. Svojata dejnost organizirani i postdiplomski u~ili{tata i vo u~eni~kite do-
Pedago{kiot muzej ja ostvaruva studii vo oblasta na metodikite movi, koja pridonesuva vo izvr-
vo ramkite na Domot na prosvet- na oddelenskata nastava i na me- {uvaweto i unapreduvaweto na
nite rabotnici na Makedonija i todikite na predu~ili{noto vos- vospitno-obrazovnata rabota vo
vo sorabotka so soodvetni insti- pitanie. u~ili{teto, odnosno vospitno-
tucii. Za prv pretsedatel na So- obrazovnite ustanovi. Slu`bata
LIT.: K. Kamberski, Od bukvar do univer-
vetot e izbran prof. d-r Kiro zitet, Skopje, 1994. K. Kamb. ja izvr{uvaat diplomirani peda-
Kamberski. K. Kamb. gozi i psiholozi, a u~estvuvaat i
PEDAGO[KO DRU[TVO NA diplomirani sociolozi, socijal-
PEDAGO[KI FAKULTET – MAKEDONIJA ‡ prva nau~no- ni rabotnici i defektolozi, koi
BITOLA – v. Pedago{ki fakul- stru~na asocijacija na pedagozi- zakonot gi tretira kako stru~ni
teti. te i na drugi u~ili{ni rabotni- (so)rabotnici. Sekoe porazvieno
PEDAGO[KI FAKULTET „GO- ci vo Makedonija. Formirano u~ili{te, predu~ili{na ustano-
CE DEL^EV# – [TIP – v. Peda- (maj 1950) so cel da obrabotuva va ili u~eni~ki dom vo Makedo-
go{ki fakulteti. pra{awa od u~ili{nata i vos- nija ima vraboteno pedagog ili
pitnata dejnost i da predlaga psiholog, a nekade i pedagog i
PEDAGO[KI FAKULTET „SV. merki za nejzino unapreduvawe; psiholog ili drug stru~en (so)ra-
KLIMENT OHRIDSKI# – da ja popularizira pedago{kata botnik. K. Kamb.
SKOPJE – v. Pedago{ki fakul- teorija; da organizira nau~ni is-
teti. tra`uvawa od oblasta na peda-
go{kata teorija i praktika, kako
PEDAGO[KI FAKULTETI – i da ja pomaga rabotata na pros-
visoko{kolski ustanovi za pod- vetnite rabotnici. Bilo organi-
gotvuvawe nastavnici za osnov- zirano vo pododbori i po sekcii
noto obrazovanie (oddelenska za oddelni disciplini (sekcija
nastava) i vospituva~i za predu- za metodika i didaktika i sl.). Go
~ili{noto vospitanie. Nastanu- izdavalo spisanieto (v.) †Pros-
vaat od potrebata da se podigne vetno delo#. Vo 1975 g. se tran-
nivoto i kvalitetot na dotoga{- sformira vo (v.) Sojuz na peda-
noto obrazovanie na ovie peda- go{kite dru{tva na Makedo-
go{ki kadri. Pedago{ki fakul- nija. K. Kamb. Formiraweto na 51-ta (makedonska) divizija
teti postojat vo Skopje (Peda- ([irok Dol, Berovsko, 19. H 1944)
go{ki fakultet „Sv.Kliment PEDAGO[KO-BOGOSLOV- PEDESET I PRVA (MAKE-
Ohridski#), vo [tip (Pedago{ki SKO U^ILI[TE ‡ prvo stru~- DONSKA) DIVIZIJA ([irok
fakultet „Goce Gel~ev#) i vo Bi- no u~ili{te za podgotvuvawe Dol, kaj Berovo, 19. X ‡ dekemvri
tola (do 2001 g. go nose{e imeto u~iteli i sve{tenici vo Makedo- 1944) – voena edinica na NOVJ.
Fakultet za u~iteli i vospituva- nija. Go osnoval poznatiot make- Vo nejziniot formaciski sostav
~i), a se formirani so transfor- donski pedagog Josif Kova~ev vo vlegle Prvata, Dvaesettata i
macija na dotoga{nite (v.) peda- [tip (1869). U~ili{teto se sos- Dvaeset i prvata makedonska NO
brigada i Artileriskata (stru-
mi~ka) brigada na NOV i POM
so vkupno 2.476 borci i oficeri.
Nejziniot broj podocna narasnal
na 6.689 borci i oficeri. U~es-
tvuvala vo operaciite za oslobo-
duvawe na Makedonija dol` ko-
munikaciite Dojran–Valando-
vo–Strumica–Radovi{ i Strumi-
ca–Novo Selo–Bugarska granica
vo sostavot na Bregalni~ko-stru-
mi~kiot korpus. Po Osloboduva-
weto na Strumica i Radovi{ bi-
la rasporedena na Jugoslovensko-
gr~kata granica od Gevgelija do
trome|eto so Bugarija, a potoa
Pedago{kiot fakultet „Goce Del~ev“, [tip rasformirana.
1125
P PEDESETTA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: Boro Mitrovski, Borbenite dej- vel vagotomija kaj duodenalniot telska {kola vo Elbasan (Alba-
stva na edinicite od NOV vo Strumi~- ulkus, sopstvena modifikacija nija), a potoa vo Firenca studi-
kiot region vo periodot septemvri-no-
emvri 1944 i germanskata dokumentacija kaj najte{kata forma pilorna ral filozofija i muzika, no bil
vo vrska so niv. Strumica i Strumi~ko vo stenoza, {antovi operacii kaj proteran, bidej}i ne sakal da
NOV 1943–1945. V. St. portalna hipertenzija, radikal- potpi{e vernost kon kralot i ne
na pankreato-duodenalna resek- go prifatil predlogot da stane
cija i resekcii na pankreasot. Ja ~len na Musolinievata Fa{is-
voveduva neagresivnata laparos- ti~ka partija. Pristignal vo
kopska hirurgija (1992). Avtor e Gostivar (1941) i mu pristapil na
na 83 nau~ni trudovi. komunisti~koto dvi`ewe, zani-
BIBL.: Laparoskopska bilijarna hirur- mavaj}i se so agitaciono-propa-
gija, Skopje, 1995. M. [oq. gandna dejnost i ispra}awe vesti
za NOB do Radio Moskva, Radio
London i podocna Radio Slobod-
na Jugoslavija. Izvesno vreme
bil vraboten kako pretsedatel na
Finansovata kancelarija vo Ki-
~evo na kvislin{koto Albansko
Kralstvo (ok. 21. V ‡ 10. VI 1942),
a potoa se vklu~il vo NOV i
POM kako politi~ki komesar na
~eta, na bataljon, na~alnik na
Agit-prop i urednik na „Bilten#
na Sedmata makedonska {iptar-
ska NO brigada (od proletta
Formiraweto na Pedesettata (makedonska) Kosta 1943). Podocna bil zamenik na-
divizija (17. IX 1944) Peev ~alnik na Politi~koto oddele-
nie na ^etirieset i vtorata (ma-
PEDESETTA (MAKEDONSKA) PEEV, Kosta (Strumica, 26. VI kedonska) divizija na NOVJ. Po
DIVIZIJA (s. Mitra{inci, 1936) ‡ univ. profesor, dijalek- Osloboduvaweto i demobilizi-
Berovsko, 17. IX ‡ dekemvri 1944) tolog. Diplomira na Filozof- raweto kako rezerven kapetan na
– voena edinica na NOVJ. Vo nej- skiot fakultet vo Skopje (1956- JNA bil nazna~en za urednik na
ziniot formaciski sostav vlegle 1960). Svojata nau~na dejnost ja emisiite na albanski jazik na Ra-
^etvrtata, Trinaesettata i ^e- zapo~nuva vo 1963 g., koga e iz- dio Skopje (1946), a potoa celi 16
tirinaesettata makedonska NO bran za asistent vo IMJ „Krste godini bil direktor i glaven
brigada. Vo prvata polovina na Misirkov#, kade {to u~estvuva urednik na vesnikot „Flaka e Vëlla-
oktomvri kon nea bila priklu~e- vo organiziraweto na Dijalekto- zërimit# vo Skopje so svoi napisi
na i Devetnaesettata makedonska lo{koto oddelenie i vo realiza- od razni oblasti. Isto taka bil
NO brigada i Artileriskata cijata na proektot MDA. Kako direktor i glaven urednik na sp.
brigada, a ^etvrtata makedonska redoven profesor (1989) po pred- „Jehona#, a potoa pak vo Radio
NO brigada vlegla vo sostavot na metot Dijalektologija na make- Skopje kako odgovoren urednik
51-ta divizija. Vo sostavot na donskiot jazik na Filolo{kiot vo sektorot na Programata na ja-
Bregalni~ko-strumi~kiot kor- fakultet vo dva mandata e {ef zicite na narodnostite. Bil ~len
pus vodela borbi protiv german- na Katedrata za makedonski ja- na Dru{tvoto na pisatelite na
skite edinici na pravecot Va- zik. Sorabotnik e na me|unarod- Makedonija (1957). Avtor e na po-
landovo-Strumica-Berovo, gi os- nite proekti OLA, OKDA, ELA. golem broj radio, TV i teatarski
lobodila Berovo i Peh~evo (13. Avtor e na {eesetina lingvis- drami i na scenarioto za igrani-
X), Ko~ani. (22. X), selata po do- ti~ki statii i na dijaktelo{ki ot film „Uka od prokletie#.
linata na rekata Bregalnica, re~nik. BIBL.: Mejtu{a, Skopje, 1960 (roman);
[tip (8. XI) i Sveti Nikole (9. BIBL.: Dojranskiot govor, Skopje, 1979; Vo mojata ulica, Skopje, 1963 (roman);
XI). Pri Osloboduvaweto na Kuku{kiot govor, Skopje, 1, 1987 i 2, Dali }e se vrati{, Skopje, 1964 (raskazi);
Skopje vodela borbi kaj hidro- 1988; Re~nik na makedonskite govori vo Skalite na Kel, Skopje, 1964 (raskazi).
jugoisto~niot egejski del, Skopje, 1,
centralata Matka i za Oslobodu- 1999-2002, 2, 2005 i 3, 2007. Sv. D. LIT.: Umre Murteza Peza, „Nova Make-
vaweto na Tetovo (19. XI 1944), po donija#, XXXVIII, 12525, Skopje, 5. XII
{to bila rasformirana. 1981, 4; Ki~evo i Ki~evsko vo NOV 1942–
1945, Dokumenti, Ki~evo, 1985, 64 i 71; d-r
LIT.: Boro Mitrovski, Borbenite dej- Marjan Dimitrijevski, Makedonskata
stva na 50. divizija na NOVJ vo zavr{ni- vojska 1944–1945, INI, Skopje, 96. S. Ml.
te operacii za osloboduvawe na Makedo-
nija (septemvri–noemvri 1944), Ko~ani i PEJZA@NA ARHITEKTURA –
Ko~ansko vo NOV 1941–1945; Mihailo
Apostolski, Zavr{ne operacije za oslo- kaj nas nova disciplina, povrzana
bo—ewe Makedonije, Beograd, 1953. V. St. so oblikuvaweto i ureduvaweto
na prostorot/pejza`ot. Kako seg-
PEEV, An|el Todorov (s. Stoja- ment na urbaniot dizajn, se zani-
kovo, Gevgelisko, 16. VII 1930) ‡ mava so analiza, funkcionalna
digestiven hirurg, redoven prof. organizacija i dizajn na gradski-
na Med. f. vo Skopje, direktor na ot otvoren zelen prostor; zna~aj-
Klinikata za digestivna hirur- na e za sozdavaweto koherentna
gija. Zavr{il Med. f. i specija- Murteza
Peza gradska celina. Postojat mnogu
lizacija po op{ta hirurgija {koli za pejza`na arhitektura
(1964) vo Skopje i supspecijali- PEZA, Murteza (Elbasan, Repub- koi obrabotuvaat razni aspekti –
zacija po digestivna hirurgija lika Albanija, 20. VI 1919 ‡ Rie- od dizajn/oblikuvawe na pejza`i
(London, Anglija, 1973). Dokto- ka, Hrvatska, 4. 8. XII 1981) ‡ no- do planirawe na predeli, opfa-
riral na temata „PGV vo lekuva- vinar, dramski pisatel, raska`u-
}aj}i pove}e disciplini, kako
weto na duodenalniot ulkus#. Vo- va~ i romansier. Zavr{il u~i-
{to se: ekologijata, sociologija-
1126
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PEJ^INOVI] P
Ilija
Pejovski
ni rabotel so Big Bendot na
Cane MRT. Vo svoeto tvore{tvo sozda-
Pejkovski de svoevidna sinteza me|u xez-
PEJKOVSKI, Cane Pejkov (s. postapkite i makedonskite fol-
@van, Demirhisarsko, 29. VI klorni motivi. Avtor e na okolu
1943) ‡ veterinar, redoven prof. 80 dela za big bend i za reviski
na Zemjodelskiot fakultet vo orkestar, kako i na nad 300 aran- Kiril Pej~inovi} (crte`)
Skopje. Doktoriral na Vet. f. vo `mani za pove}e popularni kom-
Zagreb (1978). Bil direktor na Ve- pozicii. Napi{al muzika za ne- PEJ^INOVI], Kiril (s. Tear-
terinarniot institut vo Skopje kolku filmovi. Sorabotuval so ce, Tetovsko, 1771 ‡ manastirot
(1978‡1985). Izbran e za po~esen vrvni imiwa od svetot na xezot. Le{ok, Tetovsko, 1845) ‡ prosve-
profesor na Institutot za vete- Bil viziting profesor na [ko- ten i kni`even rabotnik od prva-
rinarna medicina pri Zemjodel- lata za sovremena muzika vo So- ta polovina na XIX v., eden od os-
skata akademija vo Kiev, Ukrai- lun, Grcija (1988–1991). Avtor e i novopolo`nicite na novata na-
na. Ima objaveno 53 nau~ni i na knigata †Harmonskite osnovi rodna prosveta i kni`evnost. Za-
stru~ni trudovi. M. D. ‡ J. B. na xezot#. M. Kol. edno so tatko mu se zamona{il vo
Hilendarskiot manastir. Se vra-
PEJTON (Peithon) (?–312 pr.n.e.) til potoa vo Tetovo i dejstvuval
– makedonski vojskovodec, eden od vo Ki~evskiot manastir. Bil igu-
sedumtemina telohraniteli (so- men na Markoviot manastir kraj
matofilaksi) na Aleksandar III Skopje (1801‡1817). Go vozobno-
Makedonski. Mu bila dodelena vil Le{o~kiot manastir i od
na upravuvawe satrapijata Indi- 1818 do 1830 g., bil negov igumen i
ja (324 pr.n.e.), a po smrtta na vo nego kako monah ostanal do
Aleksandar III Makedonski sta- krajot na `ivotot. Tuka go otvo-
nal satrap na Medija. ril kelijnoto u~ili{te i pravi
IZV.: Plutarchi, Vitae Paralellae, Lipsiae, 1921; obid za sozdavawe pe~atnica. Ta-
Arriani, Anabasis, Lipsiae, 1907; Q. Curti Rufi, ka manastirot prerasnal vo pros-
Historiarum Alexandri Magni Macedonis, Lipsi- veten i kulturen centar na Za-
ae, 1893; Diodori, Bibliotheca historica, Leip-
zig,1896. padna Makedonija. Kako pisatel
Naum Pejov: LIT.: F. Papazoglu, Istorija na helenis- se formiral pod vlijanieto na
†Zagovor ti~kiot period, Skopje, 1995. K. M.-R. damaskinarite. Negoviot epitaf
protiv isklesan vrz nadgrobnata plo~a
Makedonija“
od ve~niot dom vo manastirskiot
PEJOV, Naum (s. Gabre{, Kos- dvor go ozna~uva po~etokot na no-
tursko, Egejskiot del na Makedo-
nija, 13. XI 1919 – Skopje, 21. V
2003) – pripadnik na Makedon-
skoto nacionalnoosloboditelno
dvi`ewe. Bil ~len na KPG (1938)
i u~esnik vo Antifa{isti~kiot
otpor. Komandant na Partizan-
skiot odred „Lazo Trpovski# i za-
menik-politi~ki komesar na Pr-
vata egejska brigada. Protivnik
na politikata na KPG vo odnos Boro Pej~inov, karikatura - bez zbrovi
na makedonskoto nacionalno pra-
{awe. Po Vtorata svetska vojna PEJ^INOV, Boro (Skopje, 14.
`ivee vo RM. IX 1942) ‡ karikaturist i avtor
LIT.: Egejska Makedonija vo NOB, VI, na crtani filmovi. Studiral na
Skopje, 1983. St. Kis. Arhitektonskiot fakultet vo
Skopje. Crta karikaturi od 1957
PEJOVSKI, Ilija (Veles, 7. VII g. Bil ~len na grupata Kiks i na
1947) – kompozitor i aran`er. Redakcijata na vesnikot „Osten#.
Studiral vo Qubqana i Skopje, a Objavuval karikaturi vo pove}e
se usovr{uval na Berkli univer- vesnici i spisanija i u~estvuval
zitetot vo Boston, SAD. Tvore~- na pove}e grupni izlo`bi na ka-
kite afiniteti go odnele kon rikaturi. Avtor e na nekolku cr-
podra~jeto na xezot. Dolgi godi- tani filmovi. Al. Cv. Kiril Pej~inovi}: †Ogledalo# (Budim, 1816)
1127
P PELA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
vata makedonska poezija vo XIX v. dena e po Hipodamov plan, so go- diskutirale za ubikacijata na
Pi{uvani na naroden jazik, kni- lema i prostrana agora. Od grad- prestolninata Pelagonija. Ko-
gite na Pej~inovi} ne se samo bite posebno se izdvojuvaat ku}a- ne~no, prostorot e stesnet okolu
vistinsko ogledalo na mislovni- ta so mozaici na koi e pretstaven Sele~ka Planina, zaedno so pred-
ot svet i na negovite pisatelski Dionis na panter i lov na lavovi, lo`enite kandidati: Doli{te
dostoinstva, tuku tie pretstavu- kako i ku}ata so mozaici na koi e kaj Prilepec, Elenik kaj Mojno i
vaat i svoevidna vrednosna slika pretstaveno grabnuvaweto na He- Visoka nad Kru{evica.
za sevkupniot ekonomski i duho- lena, lov na ko{uta i amazonoma- LIT.: I. Mikul~i}, Anti~ki gradovi vo
ven `ivot na makedonskoto nase- hija. Na akropolata se nao|ala Makedonija, Skopje, 1999, 80-89; V. Lilcik,
lenie vo prvite decenii na XIX v. kralskata palata, za koja, vrz os- An attempt at reconnaissance of the town of Pe-
Negovata dejnost zna~i svojot na- nova na arihitektonskiot stil, lagonia, Homage to Milutin Garashanin, Belgra-
de, 2006, 593-605. V. L.
rod da go izvle~e od zaostanatos- se predlo`eni datirawa od vre-
ta i mrakot i da go vovede vo sve- meto na Filip II do vladeeweto
tot na kulturnite narodi. na Kasandar. Od drugite arheo-
DELA: Ogledalo, Budim, 1816; Utje{enie lo{ki naodi zna~ajni se mermer-
gre{nim, Solun, 1840; @itie kwaza Laza- nite steli, natpisi i helenisti~-
ra, Sof., 1835. ka keramika.
LIT.: Bla`e Koneski, Za makedonskata IZV.: Herodoti, Historia, Oxonii, 1927; Titi Li-
literatura, Sk., 1967; Haralampie Pole- vi, Ab urbe condita libri, Lipsiae, 1906.
nakovi}, Nikulcite na novata makedon- LIT.: Ph. Petsas, Pella, Alexander the Great’s
ska kni`evnost, Sk,. 1973; Todor Dimit- Capital, Thessaloniki, 1978. K. M.-R.
rovski, Od Pej~inovi} do Racin, Sk.,
1982; Haralampie Polenakovi}, Izbrani PELAGON (Pelegon) – eponimen
dela, Sk., kn,. 3, 1989. V. Toc. heroj na Pelagoncite (anti~ko
PELA (Pella) (den. s. Postol) – gornomakedonsko pleme). Najsta-
grad vo Botiaja, smesten pokraj ri mitolo{ki podatoci ima vo
ezeroto na rekata Ludija (Mogle- „Ilijadata# na Homer, kade {to Pogled od Sele~ka Planina kon Pelagonija i
nica), vtora prestolnina na Ma- vo XXI pesna se naveduva deka epo- gradot Prilep
kedonskoto Kralstvo, rodnoto nimniot junak bil sin na Aksij i PELAGONIJA – najgolemata
mesto na Filip II i Aleksandar tatko na peonskiot voda~ Astero- kotlina vo RM so povr{ina od
III Makedonski, no i rodno mesto paj, sojuznik na Trojancite. 4.000 km². Se protega vo meridi-
na makedonskiot slavist Krste LIT.: Homer, Ilijada. Prepev, predgo- janski pravec sever – jug vo dol-
P. Misirkov. vor, uvod i objasnenija M. Petru{evski, `ina od 80 km. Ramni~arskiot
Skopje, 1982. B. Petr.
Prvpat se spomnuva kaj Herodot del od kotlinata se nao|a na pro-
vo vrska so pohodot na persiski- PELAGONIJA – anti~ki grad, se~na n.v. od 650 m i zafa}a povr-
ot kral Kserks (po~etokot na V v. prestolnina na Kralstvoto na {ina od 120.600 ha. Najniska to~-
pr.n.e.). Prestolnina na Make- Pelagoncite, podocna sedi{te ka vo kotlinata e 575 m, kaj s.
Dolno Egri vo Bitolsko Pole, a
najvisoka e 2.601 m. So Topol~an-
skata greda, Pelagonija morfo-
lo{ki e podelena na dva dela:
Prilepsko Pole na sever i Bi-
tolsko Pole na jug, a vo egejskiot
del so gredata Kizli–Derven e
odvoeno Lerinsko Pole. Vo za-
padniot del na kotlinata se javu-
vaat u{te dve pomali morfolo{-
ki celini: Caparsko Pole vo do-
linata na [emnica i Demir Hi-
sar vo izvorskiot del na Crna Re-
ka. Taa e formirana po tektonski
pat so rasednuvawe i spu{tawe
po dol`inata na rasedni linii
vo tekot na tercierot. Za vreme
na neogen-pliocenot vo kotlina-
ta egzistiralo Pelagonisko Eze-
Ostanko od nekoga{nata makedonska prestolnina Pela ro. Toa ovozmo`ilo ovoj basen da
bide ispolnet so neogeni i kvar-
donskoto Kralstvo stanuva vo na IV merida (Makedonija ^etvr- terni sedimenti so golema mo}-
vremeto na kralot Arhelaj ta) pod Rim. Na eden natpis od IV nost. Vo bitolskiot del mo}nos-
(413–399 pr.n.e.) i ostanuva sè do v. pr.n.e. (otkrien vo Atina) se ta na sedimentite e 700 m, a vo
bitkata kaj Pidna (168 pr.n.e.) i spomnuva kralot na Pelagoncite. prilepskiot del 380 m. Ramkata
pa|aweto na Makedonija pod rim- Po porazot na makedonskiot kral na kotlinata ja pravat planini-
ska vlast, koga bila razurnata i Persej kaj Pidna (22. VI 168 g. te: Babuna, Sele~ka i Nixe na is-
celosno ograbena, a nejzinoto bo- pr.n.e.), prokonzulot Emilij Pa- tok; Baba, Bigla, Ilinska Plani-
gatstvo odneseno vo Rim. Pri po- ul vo Amfipol ja proklamiral na i Bu{eva na zapad i planinata
delbata na Makedonija na ~etiri podelbata na Makedonija na 4 me- Dautica na sever. Poradi blizi-
meridi, stanala centar na Treta- ridi. Makedonija ^etvrta bila nata na Egejskoto More i geog-
ta makedonska merida, a vo 30 g. najzapadnata gorna planinska ob- rafskata {iro~ina bi trebalo
pr.n.e. e pretvorena vo rimska ko- last, so teritoriite na Eordaja, da vladee sredozemnomorska kli-
lonija (Colonia Iulia Augusta Pella) Elimeja, Timfaja, Orestida, Lin- ma. No poradi golemata nadmor-
koja u`ivala italsko pravo i ko- kestida, Pelagonija, Deuriop, ska viso~ina vladee umereno-kon-
vela svoi moneti. Bila zna~aen Pajonija zapadno od Vardar i tinentalna klima. SGT na vozdu-
punkt na patot Via Egnatia. Gra- Atintanija. Golem broj nau~nici hot vo Prilep i Bitola e 11,2°C,
1128
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PELAGONISKA P
1129
P PELAGONCI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1130
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PENZISKO P
1131
P PENOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1132
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PEPERUGA P
Bogovi i popovi, Skopje, 1987; Odbrani vaat i primeroci od vizantiski kovoditel u~estvuval so XV ma-
folkloristi~ki trudovi, I–IV, Skopje, rabotilnici od krajot na X do po- kedonski korpus na Sremskiot
1988; Marko K. Cepenkov, Makedonski na-
rodni prikazni vo pet knigi, Skopje, ~etokot na XIII so naglasok na XI front. Po Osloboduvaweto vr-
1999; Narodnata kultura na Egejska Ma- i XII v. Vo dva groba, pokraj glava- {el odgovorni funkcii vo JNA:
kedonija, Skopje, 1992; Folklorni poet- ta na pokojnicite se najdeni ke- komandant na voeno podra~je, sek-
ski motivi, Skopje, 1992; Zbornikot na rami~ki sadovi od XII v. Me|u retar za narodna odbrana vo Iz-
Panajot \inoski od Gali~nik, Skopje, grobovite se zabele`ani i jami vr{niot sovet na RM, na~alnik
1995; Mitot i folklorot, Skopje, 1996; so ogni{ta, iskr{ena grn~arija i na Teritorijalnata odbrana, ge-
Prikazni za lisicata, Skopje, 1997; Ma-
kedonski folklor – Istoriski pregled, koski od `ivotni i ptici od pog- neral-major na JNA.
Skopje, 1999; Izbrani dela 1–10, Skopje, rebnite ritualni gozbi. Severno BIBL.: Nezaboravni godini. Se}avawa,
2005. M. Kit. od nekropolata se ostatocite od Skopje, 1982.
naselbata. LIT.: Izvori za Osloboditelnata vojna
PEN^EV, Petko (Varna, 1. XI i Revolucija vo Makedonija (1941–1945), I,
1882 – Sofija, 10. V 1947) – publi- LIT.: E. Maneva, Srednovekovna nekropo-
la Pepeli{te, Skopje, 2000. El. M. 1 i 3, Skopje, 1968. O. Iv.
cist, u~esnik vo makedonskoto
revolucionerno dvi`ewe; Buga- PEPELNICI – TRIPSI (Thy- PEPERUGA, APOLONOVA (Par-
rin. Zavr{il pravni nauki vo sanoptera) – mnogu sitni insekti. nassius apollo L.) – dnevna peperu-
Brisel. U~estvuval vo Ilinden- Imaat tesni resesti krila, po ga. Krupna, so zbieno telo; na zad-
skoto vostanie. Bil ~len na Ser- {to go dobile imeto (thysanos gr. nite krila ima vpe~atlivo oboe-
skiot revolucioneren komitet i = pramen, per~e). Teloto im e dol- ni kru`ni petna. @ivee na pri-
sekretar na ~etata na J. Sandan- go okolu 1 mm. sojni mesta. Le-
ski. U~estvuval na Rilskiot Imaat usten apa- ta nisko i pole-
(1905) i na ]ustendilskiot kon- rat za cicawe, se ka. Se hrani so
gres (1908), koga bil izbran za hranat so rasti- nektar, naj~es-
~len na CK na VMORO. Eden e od telni sokovi od to od cvetovite
osnova~ite na v. „Ilinden# (1907 cvetovi, listo- na ~i~kata. Se
–1908), redaktor i sorabotnik na Pepelnik - trips vi i korewa, i Apolonova peperuga
sre}ava ~esto
pove}e vesnici i spisanija. im nanesuvaat zna~itelni {teti po visoki pla-
LIT.: Almanah na bÍlgarskite nacional- na rastenijata. Redot opfa}a ninski livadi vo Makedonija.
ni dvi`eniÔ sled 1878, SofiÔ, 2005; Bo- okolu 5.000 vidovi, no vo Makedo- Ovaa peperuga e za{titen vid.
ris J. Nikolov, VÍtre{na makedono-od- nija se registrirani samo 4 tak- LIT.: Josef Thurner, Die Lepidopterenfauna Ju-
rinska revolÓcionna organizaciÔ. VoŸ- soni. Najpoznat me|u niv e {tet- goslawish Mazedoniens. I. Rhopalocera, Grypo-
vodi i rÍkovoditeli (1893–1934). „Biog- cera und Noctuidae, Posebno izdanie, Acta. Mus.
rafi~no-bibliografski spravo~nik#, nikot na tutunot Thrips tabaci Lin- Mac. Sci. Nat., Skopje, 1964; Lionel G. Higgins
SofiÔ, 2001. Z. Tod. denman, koj ja predizvikuva boles- and Norman D. Riley, A fild guide to the Butter-
ta poznata kako †beli `ili#; gi flies of Britain and Europe, London and Glas-
napa|a i kompirot, domatot, zel- gow, 1970; Paul Scheider – Predrag Jaksic, Die
kata i drugite gradinarski kul- Tagfalter von Jugoslawisch Mazedonien Durina
turi. Na `itoto parazitira `it- (Rhopalocera und Hesperiidae), München,
1990. V. T. K. – M. Kr.
niot {tetnik Thrips cerealium Ho-
liday. PEPERUGA, GLOGOVA (Aporia
LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez- crataegi L.) – dnevna peperuga. Ima
’rbetnite `ivotni, Skopje 1991. silni, beli i proyirni krilja, so
V. T. K. – M. Kr. jasno naglaseni
PEPEQUGOVSKI, Petar (psevd. `ilki. Leta od
Crveniot) (Prilep, 1924 – Skop- maj do avgust, se
je, 19. IX 1999) – ko`arski rabot- hrani so nektar.
nik, pripadnik na rabotni~koto @ivee prete`no
i komunisti~koto dvi`ewe. ^len vo ovo{ni nasa-
na KPJ od 1941 g., a vo 1942 bil di i gradini, ka-
sekretar na MK na KPJ vo Pri- de {to polaga
lep. U~esnik vo NOB (od 1941), jajca. Larvite se
Glogova peperuga
borec na Partizanskiot odred poznati {tetni-
ci na planta`ite. Rasprostraneta e
vo Evropa. Vo Makedonija e mnogu
\erdan od nekropolata Pepeli{te, Negotinsko
~est vid.
PEPELI[TE (Negotino) ‡ LIT.: Josef Thurner, Die Lepidopterenfauna Ju-
goslawish Mazedoniens. I. Rhopalocera, Grypocera
srednovekovna nekropola smeste- und Noctuidae, Posebno izdanie, Acta. Mus. Mac.
na na lokacijata Trn~e-Strea, na Sci. Nat., Skopje, 1964; Lionel G. Higgins and Nor-
2,5 km severoisto~no od Negoti- man D. Riley, A fild guide to the Butterflies of Brita-
no. Vo 1989 i 1990, B. Babi} isko- in and Europe, London and Glasgow, 1970; Paul
pal 76 grobovi, na koi im se prik- Scheider – Predrag Jaksic, Die Tagfalter von Jugos-
lawisch Mazedonien Durina (Rhopalocera und
lu~eni u{te 9, otkrieni slu~aj- Hesperiidae), München, 1990. V. T. K. – M. Kr.
no. Grobnite konstrukcii se cis-
ti od kameni plo~i i slobodni za- PEPERUGA, @OLTA (Gonep-
kopuvawa vo jami ogradeni so teryx rhamni L.) – dnevna peperuga.
re~ni kamewa, retko i so drveni Petar Imeto poteknuva od `oltata (li-
Pepequgovski mon) boja na kriljata kaj ma`ja-
{tici. Pokojnicite se inhumira-
ni spored hristijanskite kanoni. †\or~e Petrov#. Bil ~len na III kot; `enkite se zeleno-`olto
Iskopani se prsteni, belegzii, oblasten komitet, a vo 1943 g. za- oboeni. Se hrani so nektar. Se
nau{nici, |erdani, privrzoci, menik komesar na III Operativna sre}ava na otvoreni tereni, na
amulet-svitok i stakleni apliki zona na Makedonija, politi~ki livadi i poliwa. Se pojavuva vo
od ukras za glava. Nakitot e delo komesar na ~eta i na XV Make- edna generacija od maj do septem-
na lokalni majstori, no se sre}a- donska NO brigada. Kako voen ra- vri. [iroko rasprostranet vid e
1133
P PEPERUGA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
niz cela Evro- Vo svetot se poznati nad 100.000 so 48 vidovi, od koi 9 taksoni se
pa. Vo Makedo- vidovi, razli~ni po boja, {ara i endemi~ni.
nija vidot e golemina. Naseluvaat isklu~ivo LIT.: Josef Thurner, Die Lepidopterenfauna Ju-
mnogu ~est vo kopneni sredini. Tie se podrede- goslawish Mazedoniens. I. Rhopalocera, Grypo-
prolet i poznat ni vo golem broj familii dnevni cera und Noctuidae, Posebno izdanie, Acta. Mus.
kako migrant. i no}ni peperugi, me|u koi ima i Mac. Sci. Nat., Skopje, 1964; Paul Scheider –
Predrag Jaksic, Die Tagfalter von Jugoslawisch
LIT.: Josef Thurner, takvi {to se poznati kako gole- Mazedonien Durina (Rhopalocera und Hesperii-
Die Lepidopterenfauna mi {tetnici. Vo Makedonija pe- dae), München, 1990; Vladimir Krpac Branisla-
@olta peperuga Jugoslawish Mazedoni- perugnata fauna e pretstavena so va Mihajlova, Gonepteryx cleopatra (Linnaeus
ens. I. Rhopalocera, 2.299 taksona, od koi 90 se ende- 1767), A new species of the butterfly fauna in
Grypocera und Noctuidae, Posebno izdanie. Ac- Macedonia (Lepidoptera: Pieridae), Acta Ento-
ta. Mus. Mac. Sci. Nat., Skopje, 1964; Lionel G. mi~ni. Ova e eden od najdobro
mologica Slovenica, Ljubljana, 1997, 5(2): 113–
Higgins and Norman D. Riley, A fild guide to the prou~enite redovi insekti, vo 116; Vladimir Krpac and Branislava Mihajlova,
Butterflies of Britain and Europe, London and koj se razlikuvaat dnevni peperu- Biodiversity of Macedonia from a view point of
Glasgow 1970; Paul Scheider – Predrag Jaksic, gi (Hesperioidea i Papilionoidea), hitherto faunistic investigations. Participation
Die Tagfalter von Jugoslawisch Mazedonien Du- sovici (Noctuidae), preda~i i ve{- with Underproject: Klass Insecta, Macedonian
rina (Rhopalocera und Hesperiidae), München Museum of Natural History – Ministry of Scien-
1990. V. T. K. – M. Kr. tici – samra~nici (Bombycoidea
i Sphingiidae), zemjomerki (Geomet- ce, Final Report, Skopje, 1999, 23–30; Grupa av-
tori, Country Stady for biodiversity of the Repub-
PEPERUGA, SVETKAVA (Apa- ridae) i peperut~iwa (Microlepi- lic of Macedonia (first national report), Ministry
tura iris L.) – dnevna peperuga. Ima doptera). of environment and physical planning, Skopje,
karakteristi~no svetkavi kril- LIT.: Josef Thurner, Die Lepidopterenfauna Ju- 2003. V. T. K. – M. Kr.
ja, koi na sonce se prelevaat vo goslawish Mazedoniens. I. Rhopalocera, Grypo-
razni nijansi na metalnotemna cera und Noctuidae, Posebno izdanie. Acta. Mus. PEPERUT^IWA (Microlepidop-
sina boja. Se Mac. Sci. Nat., Skopje, 1964; Franz Daniel, Die tera) – mali no}ni peperugi. Gru-
Lepidopteren fauna Jugoslawisch Mazedoniens. pirani se spored nivnata golemi-
hrani so rasti- II Bombices et Sphinges, Posebno izdanie. Mus.
telni sokovi od na, a ne spored srodnosta. Vo Ma-
Mac. Sci. Nat., Skopje, 1964; Josef Klimesch, kedonija ovaa
buka, topola i Die Lepidopteren fauna Mazedoniens. IV. Micro-
od vrba. Se sre- lepidoptera, Posebno izdanie. Mus. Mac. Sci. grupa e zastape-
}ava po rabovi- Nat., Skopje, 1968; Rudolf Pinker, Die Lepidop- na so 1074 vido-
teren fauna Mazedoniena. III. Geometridae, Po- vi, od koi 44 se
te na {umi so sebno izdanie. Acta. Mus. Mac. Sci. Nat., Skop-
vrbi i jasiki. endemi~ni. Naj-
Svetkava peperuga je, 1968; Paul Scheider – Predrag Jaksic, Die brojni fami-
Se pojavuva so Tagfalter von Jugoslawisch Mazedonien Durina
edna generacija vo juli i avgust. (Rhopalocera und Hesperiidae), München, lii peperut~i-
Rasprostraneta e vo Severna Ev- 1990; Vladimir Krpac, Branislava Mihajlova, Peperut~e wa se: Pyralidae
ropa. Vo Makedonija e mnogu re- Gonepteryx cleopatra (Linnaeus 1767), A new – 286 vidovi;
species of the butterfly fauna in Macedonia (Le- Tortricidae – 195 vidovi; Gelehiidae
dok vid. pidoptera: Pieridae), Acta Entomologica Slove- – 129; Tineidae – 37 vidovi, no ima
LIT.: Josef Thurner, Die Lepidopterenfauna Ju- nica, Ljubljana, 1997, 5( 2) 113–116; Grupa av-
goslawish Mazedoniens. I. Rhopalocera, Grypo- tori, Country Stady for biodiversity of the Repub- i drugi so pomal broj vidovi.
cera und Noctuidae, Posebno izdanie, Acta. Mus. lic of Macedonia (first national report). Ministry LIT.: Josef Klimesch, Die Lepidopteren fauna
Mac. Sci. Nat. Skopje, 1964; Lionel G. Higgins of environment and physical planning, Skopje, Mazedoniens. IV. Microlepidoptera, Posebno iz-
and Norman D. Riley, A fild guide to the Butter- 2003. V. T. K. – M. Kr. danie. Mus. Mac. Sci. Nat., Skopje, 1968; Grupa
flies of Britain and Europe, London and Glas- avtori, Country Stady for biodiversity of the Re-
gow, 1970, 1-381; Paul Scheider – Predrag Jak- PEPERUGI, DNEVNI (Hesperi- public of Macedonia (first national report), Mi-
sic, Die Tagfalter von Jugoslawisch Mazedonien oidea i Papilionoidea) – insekti so nistry of environment and physical planning,
Durina (Rhopalocera und Hesperiidae), Mün- dva para, skoro, ednakvo golemi Skopje, 2003. V. T. K. – M. Kr.
chen, 1990. V. T. K. – M. Kr. krilja. @ivo se oboeni; imaat PEPI], Avdija (Skopje, 27. XI
tenki, stap~es- 1961) – ekonomist, politi~ar.
Peperugi ti i na krajot Generalen sekretar (1991–1994) i
zadebeleni an- pretsedatel na bo{wa~kata
teni; tenko te- Stranka na demokratskata akcija
lo i vertikalno na Makedonija (1994–1996). Di-
sklopeni krilja rektor na Agencijata za poddr{ka
koga miruvaat. na pretpriemni{tvoto (2006–2008)
Aktivni se pre- i pratenik vo Sobranieto na RM
Dnevna peperuga ku den. Vo Ma- (od 2008). R.
kedonija se poznati 201 vid dnev-
ni peperugi, podredeni vo dve PERDIKA (Perdikkas) (360? ‡ 321
natfamilii Hesperioidea i Papilio- pr.n.e.) ‡ makedonski vojskovo-
noidea, vo koi ima 8 familii: de- dec, so poteklo od vladetelsko
beloglavi peperugi (Hesperiidae) semejstvo od Orestida {to bilo
zastapeni so 25 vidovi; lastovi- vo srodstvo so argeadskata dinas-
~arki (Papilionidae), ima 7 vidovi, tija. Go pridru`uval Aleksandar
PEPERUGI (Lepidoptera) – in- od koi 5 taksoni se endemi~ni; III Makedonski u{te od vojnata
sekti so dva para pribli`no isti beli peperugi (Pieridae) 24 vido- protiv Tribalite, pa s# do smrt-
krilja, prepokrieni so sitni vi, od koi 3 taksoni se endemi~ni; ta. Najprvin bil zapovednik vo
lu{pi~ki kako prav, po {to go sini i bakarni peperugi (Lycaeni- pe{adiskite edinici, podocna
dobile imeto (lepis, lepidos gr. = dae), zastapeni so 56 vidovi, od stanal eden od sedumtemina nego-
lu{pa, pteron = krilo). Usniot koi 2 taksona se endemi~ni; {a- vi telohraniteli, a koga umrel
aparat kaj vozrasnite peperugi e reni peperugi (Nymphalidae), ima Hefajstion (324 pr.n.e.) toj sta-
pretstaven od spiralno sviena 39 vidovi, od koi 2 taksona se en- nal zapovednik na prvata kowi~-
dolga cicalka. Glavata e jasno od- demi~ni; peperugi ~urulkari ka hiparhija. Po smrtta na Alek-
delena od trupot i e snabdena so (Lybitheidae), zastapeni se so 1 vid; sandar III stanal namesnik na ne-
anteni (pipala). Razvitokot e so pulejkasti peperugi (Riodinidae) govite zakonski naslednici Alek-
potpolna metamorfoza. Redot pe- se pretstaveni so 1 vid i okati sandar IV i Filip III Aridaj. Za
perugi opfa}a golem broj vidovi. peperugi (Satyridae) se zastapeni da ja zajakne svojata pozicija, se
1134
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PERI P
1135
P PERIDOTITI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1136
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PER^INKOVA P
PERMANENTNO OBRAZOVA-
NIE ‡ pedago{ka doktrina za
do`ivotno u~ewe, oficijalizi-
rana vo Makedonija so Rezoluci-
ja za permanentno obrazovanie,
usvoena na Sobranieto na SRM
(9. X 1973). Rezolucijata insis-
tira permanentnoto obrazova-
nie da stane pravo i dol`nost na Moneta na Persej, avers/revers
site gra|ani, a vo prv red na vra-
botenite, odnosno so negovite dika, }erka na siriskiot kral
celi i principi da bide opfaten Selevk IV, a svojata sestra ja oma-
celokupniot vospitno-obrazo- `il za Prusija II (182‡149
ven sistem. Spored ovoj doku- pr.n.e.), kral na Bitinija, i se
ment, obrazovanieto stanuva re- zdobil so mnogu prijateli vo He-
{ava~ki faktor na razvojot do- lada. Vlijael vrz socijalnite
kolku neprekinato i najtesno se previrawa vo Tesalija i Ajtoli-
povrzuva so razvojot na sovreme- ja, ja pokoril Dolopija i go pose-
nata nauka, kultura i tehnika. til Delfi so svojata vojska. Jak-
Iako sovremena i s¢ u{te aktu- neweto na makedonskoto vlija-
elna, ovaa pedago{ka doktrina nie dovelo do zaladuvawe na od-
ne do`ivea pozna~ajna prakti~- nosite so Rim, a ne odelo vo pri-
log nitu na Pergam, pa pergam- Du{an Per~inkov, Motiv od predgradieto I (1970)
na primena. K. Kamb.
skiot kral Eumen II Soter se po-
`alil do Rim i toa rezultiralo i grafikite vnimatelno i na
so Tretata makedonsko-rimska originalen na~in ja nabquduva
vojna (171–168 pr.n.e.). Po prvi~- okolinata (pejza`ot, urbanite
nite uspesi, Persej bil porazen sredini), sozdavaj}i vo po~eto-
od rimskata vojska pod vodstvo na kot meki nadrealisti~ki pret-
L. Aemilij Paul, vo bitkata kaj stavi so ednostavni znaci i obli-
Pidna (22 juni 168 pr.n.e.), so {to ci (More, 1963; Imaginaren pre-
bil ozna~en krajot na vojnata, no del, 1967). Kon krajot na {eeset-
i na nezavisnosta na Makedonija. tite godini se orientira kon
Bil zaroben vo begstvo na ostro- apstraktni strogo geometriski
vot Samotraka i odveden vo Rim. kompozicii so pastelen kolorit,
Po~inal dve godini podocna vo bez o~eviden pandan vo likovna-
zarobeni{tvo. ta umetnost (Predel so tragi od
Sreten sonceto, 1967; Plima, 1968). Vo
Perovi} IZV.: Polybii, Historiae, Lipsiae, 1904; Titi Li-
vi, Ab urbe condita libri, Lipsiae, 1906. slednata etapa ne`nite boi gi
PEROVI], Sreten (s. Gorwa Go- LIT.: Istorija na makedonskiot narod I, zamenuva so intenzivni i vnesuva
rica, Podgori~ko, Crna Gora, 15. INI, Skopje, 2000; N. A. Ma{kin, Isto- znakovni asocijativni elementi
II 1932) ‡ poet, kriti~ar, teatro- rija na Stariot Rim, Skopje, 1995; R. M. (Predel {to treperi I, 1972; Za-
log, dramski pisatel, preveduva~, Errington, A History of Macedonia, Berkeley and lez, 1975). Ednovremeno izdava
antologi~ar, enciklopedist. Za- Los Angeles, 1990. K. M.-R. grafi~ki mapi so sofisticira-
vr{il Filozofski fakultet vo ni, slo`eni i konceptualno ob-
Belgrad. Bil glaven urednik na misleni sodr`ini (Ni{to, 1991;
vesnikot „Susreti#, potoa direk- Zbirovi, 1992).
tor na izd. dejnost na NIO „Pob- LIT.: Zoran Petrovski, Zavetot za zra-
jeda# i direktor na Leksikograf- ~ewe na `oltoto; Bojan Ivanov, Ramo do
skiot zavod na Crna Gora. Pret- ramo so istorijata; Sowa Abaxieva,
sedatel e na crnogorskiot PEN Mondrijan‡Per~inkov‡Malevi~, vo: Du-
{an Per~inkov, Skopje, 2003. S. Ab.-D.
centar i po~esen ~len na DPM.
BIBL.: Zvucite i dale~inite, Titograd,
1951; Kameno pleme, Titograd, 1955; Ma|o-
san hram, Titograd, 1962; Himna na ju`ni-
te vetrovi, Titograd, 1991; Pat vo da-
le~nite du{i, Podgorica, (1997) i dr.
Prepeal i objavil pove}e dela od maked.
avtori (Koneski, [opov, G. Todorovski, Du{an
Ba{evski i dr.), a na makedonski se obja- Per~inkov
veni knigite Srebreni alki, Sk., (1982) i
Makedonija ekumena, Sk., (2006). P. Gil. PER^INKOV, Du{an (Skopje,
10. IV 1939) ‡ slikar, grafi~ar i
PERSEJ (Perseos) (213/12‡166) ‡ likoven pedagog. Najzna~aen
posleden makedonski kral (179‡ pretstavnik na geometriskoto
168 g. pr.n.e.) od dinastijata na slikarstvo i eden od najavtohto-
Antigonidite, sin i naslednik nite umetnici, zaslu`en za Danica
na kralot Filip V. Po smrtta na oformuvawe na redica slikari Per~inkova
Filip V i negovoto doa|awe na od pomladata generacija. Diplo- PER^INKOVA, Danica Ristova
prestolot (179 g. pr.n.e.) go obno- miral na Akademijata za likovni (s. Vata{a, Kavadarci, 15. IV 1925
vil dogovorot so Rim i prodol- umetnosti vo Belgrad (1963). Bil - Skopje, 21. III 2002) – matemati-
`il so konsolidacija na Makedo- redoven profesor na Fakultetot ~ar, red. prof. (1971) na PMF.
nija. Go pro{iril vlijanieto na za likovni umetnosti vo Skopje. Pripa|a na prvata generacija stu-
Makedonija vo Trakija, Dardani- Ja pretstavuval RM na Bienale- denti od Grupata matematika na
ja i Ilirija. Se o`enil so Lao- to vo Venecija (1978). Vo slikite Filozofskiot fakultet. Diplo-
1137
P PER^INKOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
mirala vo 1950 i istata g. bila iz- PESO^ANSKA REKA – desna maat Ni{ i Skopje, a kon niv se
brana za asistent, a doktorirala pritoka na rekata Sateska. Izvi- priklu~uvaat i vostanicite od
(1963) na PMF so temata „Prilog ra od jugoisto~nite padini na Dra~kata oblast na ~elo so Tiho-
kon izu~uvaweto na homogenite planinata Stogovo na viso~ina mir. Po ubistvoto na Tihomir,
problemi so sopstveni vrednosti od 2.040 m, a se vliva na viso~ina Deljan zastanuva na ~elo na obe-
pri obi~nite diferencijalni ra- od 782 m. Vkupnata dol`ina na dinetite vojski. Vostanieto se
venki#. Studiski prestoi: na ETF re~niot tek iznesuva 22 km, vkup- pro{iruva na Dra~, Epir i Ela-
vo Belgrad i na Institutot „An- niot pad iznesuva 1.258 m, a pro- da. Vo toa vreme Deljan go prima
ri Poankare# vo Pariz. Objavuva- se~niot pad 57,18 ‰. Vkupnata Alusijana, kako vnuk na Aron, i
la nau~ni trudovi do svoeto pen- dol`ina na vodorazdelnata lini- mu doveruva 40.000 vojnici za da
zionirawe (1975) glavno od oblas- ja iznesuva 38 km, dodeka slivot go zazeme gr. Solun. Neuspehot
ta na diferencijalnite ravenki. zafa}a povr{ina od 53,32 km2. Na doveduva do izmena na tekot na
LIT.: PMF 1946-2006, monografija, vodite od ovaa reka e izgradena vostanieto i nastanuva razdor vo
Skopje, 2006. N. C. HEC „Peso~ani#. Dr. V. vostani~kite redovi. Alusijan
PESO^NICI (Cicindelidae) – uspeva da go vrze i da go oslepi
tvrdokrilni insekti. Grablivi Petar Deljan, a potoa da im go
mesojadi, so izdol`eni noze, `i- predade na Vizantijcite i da ja
vo oboeni (preovladuva zelenata dobie titulata magister.
boja), dobri IZV.: GrÍcki izvori za bÍlgarskata is-
toriÔ, VI, SofiÔ, 1965; Vizantiski izvo-
leta~i, se sre- ri za istoriju naroda Jugoslavije, III, Be-
}avaat na son- ograd, 1966.
~evi i pesok- LIT.: G. G. Litavrin, NalogovaÔ politika
livi mesta. Vo Vizantii v Bolgarii v 1018-1185 gg., „Vi-
Makedonija se zantiŸskiŸ Vremennik#, X, 1956; Bo`idar
registrirani Ferjan~iÊ, Vizantija i Ju`ni Sloveni, Be-
7 vidovi od ro- ograd, 1966; Stjepan Antoljak, Petar Del-
dot Cicindela, a jan ili Doljan ili Odeljan?, vo: Srednove-
Radovan Peso~nik kovna Makedonija, I, Skopje, 1983; Branko
Per~inkovski najpoznat e Panov, Vostanijata na makedonskiot na-
polskiot peso~nik (Cicindela rod vo XI vek, Srednovekovna Makedonija,
PER^INKOVSKI, Radovan Traj- campestris L.) {to se sre}ava na III, Skopje, 1983; Milan Bo{kovski, Make-
kov (s. Bini{evo, Vele{ko, 25. IX otvoreni peso~ni tereni. Lovi donija vo XI i XII vek (nadvore{ni upadi na
1922 ‡ Skopje, 4. I 1996) ‡ inter- sitni insekti i pajaci. teritorijata na Makedonija), Skopje,
nist-kardiolog, redoven prof. na 1997; Istorija na makedonskiot narod, I,
LIT.: Bo`idar Drovenik, Heinz Peks, Catalo- Skopje, 2000; Van~e Stoj~ev, Voena istori-
Med. f. vo Skopje, osnovopolo`- gus Faunae Carabiden der Balkanlander (Cole- ja na Makedonija, Skopje, 2000. B. R.-J.
nik, prv i dolgogodi{en direk- optera : Carabidae). Coleoptera Schwanfelder
tor na Klinikata za kardiologi- Coleopterologische Mittelungen, Schwanfeld,
ja, dekan na Med. f. Bil pretseda- 1994; Vladimir Krpac, Branislava Mihajlova, Bio-
tel na Zdru`enieto na kardiolo- diversity of Macedonia from a view point of hither-
to faunistic investigations. Participation with Un-
zite na SFRJ. Osoben interes i derproject: Klass Insecta, Macedonian Museum of
pridones poka`al za prou~uvawe Natural History – Ministry of Science, Final Re-
na elektrokardiografskite pro- port, Skopje, 1999, 23-30. V. T. K. – M. Kr.
meni pri hipo i hipertrofi~na-
ta ishemija na miokardot. Ima PETAR DELJAN – voda~ na ma-
golemi zaslugi vo borbata protiv kedonsko vostanie. Po finansis-
alkoholizmot i kardiovaskular- kata reforma na Jovan Orfanot-
nite zaboluvawa, kako i za reha- rof, brat na imperatorot Miha- Petar,
bilitacija na kardijalnite bol- il IV, izbuvnuva vostanie vo Ma- mitropolit
kedonija (1040/41). Za voda~ e iz- na Prespansko-
ni. Avtor e na brojni stru~no-na- pelagoniskata
u~ni trudovi i na poglavjeto za bran Petar Deljan i proglasen za eparhija
car, kako sin na makedonskiot na MPC
elektrokardiografija vo u~eb-
nikot „Osnovi interne propedev- car Gavril Radomir i ungarskata PETAR, mitropolit (Jovan Ka-
tike“ od A. Igwatovski. Br. N. revski) (s. Bogomila, Vele{ko, 29.
PER^UKLIEVSKI, Rade (Ga- V 1946) – arhijerej na Makedonska-
li~nik, 7. XII 1931) ‡ kerami~ar, ta pravoslavna crkva. Zavr{il
univ. docent. Diplomiral na Bogoslovija vo Prizren (1966), a
Akademijata za primeneta umet- Bogoslovski fakultet vo Belgrad
nost vo Zagreb (1955). Specijali- (1970). Bil profesor vo Makedon-
ziral keramika i porcelan vo skata pravoslavna bogoslovija vo
Sofija. Profesor vo U~ili{te- Skopje (1970–1972 i 1977–1979) i
to za primeneta umetnost vo predava~ na Bogoslovskiot fa-
Skopje i docent na Fakultetot za kultet vo Skopje. Podiplomski
likovni umetnosti. Izlagal sa- studii zavr{il na Gregorijanski-
mostojno i grupno vo Skopje i vo ot univerzitet vo Rim (1982). Od
stranstvo. Sozdava figurativni 1972 do 1976 g. bil sekretar na Po-
i apstraktni dela inspirirani lo{ko-kumanovskata eparhija, po-
od tradicijata. Al. Cv.
toa parohiski sve{tenik vo „Sv.
vm~. Dimitrij# vo Skopje. Se za-
†PESNA NAD PESNITE# ‡ mona{il na 19. VI 1980 g. vo manas-
balet vo dva ~ina (12 sliki). M: T. Proglasuvaweto na Petar Deljan za car, minijatura (XI v.) tirot „Sv. vm~. Georgij# – Krivi
Pro{ev, S: kompozitorot spored Dol, Skopje. Za mitropolit na
istoimenata bibliska prikazna. princeza, koja bremena ja izbrkal Prespansko-pelagoniskata epar-
Prvo izveduvawe: Skopje, 27. XI za da se o`eni so Irina, robinka hija bil izbran na 2. IV 1981 g., hi-
1968. Dr. O. od Larisa. Vostanicite gi zaze- rotonisan vo hramot „Sv. Dimit-
1138
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PETKOVI] P
1139
P PETKOVI] MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1140
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PETLEVSKI P
Tito Ordan
Petkovski Petlevski
1141
P PETQAKOVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1142
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PETOPRST P
Makedonski petoprst
PETOPRST, MAKEDONSKI
(Potentilla macedonica Micevski) –
lokalen makedonski floristi~-
ki endemit od familijata Rosace-
ae, poznat samo za okolinata na
Makedonski Brod (Barbaras),
sredniot tek na rekata Treska i
Suva Gora, opi{an od akademik
Kiril Micevski. Vl. M.
Formiraweto na XV makedonska (pore~ka) narodnoosloboditelna brigada (s. ^elopeci, Ki~evsko, 12. IX 1944)
1143
P PETOPRST MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Darinka
Petreska
tel na Institutot za istorija
(1999–2001), a sega e rakovoditel
na postdiplomskite studii na is-
tiot institut (od 2001). Nejzini-
Vesna ot nau~noistra`uva~ki interes e
Petreska
istorijata na makedonskiot na-
Gorjan PETRESKA, Vesna Atanasovska rod vo XIX i XX v., rodnokrajnata
Petreski
(Skopje, 15. IX 1965) ‡ etnolog, istorija, istorijata na sekojdnev-
PETREVSKI, Gorjan (Mrenoga, vi{ nau~en sorabotnik (2005), is- niot `ivot i metodikata na nas-
Demirhisarsko, 14. VII 1951) ‡ tra`uva~ na semejniot `ivot, tavata po istorija. Ima objaveno
raska`uva~, romansier za deca i obi~aite, obredite i veruvawata pove}e knigi i u~ebnici, samos-
mladi. Rabotel kako novinar vo i rakovoditel na Oddelot za is- tojno i kako koavtor: „VMRO
MTV, potoa bil urednik vo Kni- tra`uvawe na duhovnata kultura, (Obedineta)#, Skopje, 1985; „Ma-
goizdatelstvoto „Detska radost#, obi~aite, obredite i veruvawata le{evijata niz istorijata#, kn. 2
a sega e urednik na vesnikot „Na{ vo Institutot za folklor „Mar- – „Male{evijata 1912–1945#, Be-
svet#. Eden od najpopularnite ko Cepenkov# vo Skopje (1990). rovo, 2003; „Hronologija na
na{i pisateli za deca i mladi. Diplomirala na Studiskata gru- VMRO 1918–1934#, Skopje, 2004;
BIBL.: Gorocvet, raskazi, Sk., 1973; Spo-
pa za geografija ‡ Nasoka etno- „Istorija# za V oddelenie, Skop-
menka, roman, Sk., 1982; Ta`niot svira~, logija na Institutot za geogra- je, 2001 (koavtor).
raskazi, Sk., 1986; Marta, roman, Sk., fija na Prirodno-matemati~ki- IZV.: Bilten na Univerzitetot †Sv.
1989; Snegovite na Klimentina Evin, ot fakultet vo Skopje (1989). Ma- Kiril i Metodij#, 850/10, Skopje, 30 ap-
roman, Sk., 1991; Dale~na qubov, roman, gistrirala na Oddelot za etnolo- ril 2004. D. Jov.
Sk., 1992; Isti o~i, roman, Sk., 1993; Tat- gija na Filozofskiot fakultet
kovata prva qubov, poetski zapisi, Sk.,
1997; Proletni do`dovi, raskazi, Sk., vo Belgrad na tema „Prole¢ni
1998; Ve~niot vetar, roman, Sk., 2000; Ra- obi~aji kod Mijaka# (1994) i dok-
no dojde qubovta, proza, Sk., 2002; Sama, torirala vo Zavodot za etnologi-
roman, Sk., 2003. P. Gil. ja na Institutot za geografija na
Prirodno-matemati~kiot fakul-
tet vo Skopje na tema „Svadbata
kako obred na premin kaj Make-
doncite od brsja~kata etnograf-
ska celina# (2000). Raboti vo In-
stitutot (od 2. IV 1990).
BIBL.: Proletnite obi~ai, obredi i ve-
ruvawa kaj Mijacite, Skopje, 1998; Svad-
bata kako obred na premin kaj Makedon- Naum
cite od brsja~kata etnografska celina, Petreski
Skopje, 2002; Sistem na srodstvo kaj Ma-
kedoncite, Skopje, 2005. PETRESKI, Naum (Ohrid, 7. XII
LIT.: 50 godini Institut za folklor. 1966) ‡ interpretator na narodni
Bibliografija na izdanijata na Insti- i avtorski pesni. Po~etocite na
Blaga tutot za folklor „Marko Cepenkov# ‡
Petreska Skopje i na magisterskite i doktorski- estradata gi pravi vo 1990 g. Od
te disertacii na sorabotnicite 1950‡ toga{ nastapuval na re~isi site
PETRESKA, Blaga (Prilep, 6. 2000. Podgotvila Mirjana Anastasova, festivali vo Makedonija i na go-
IV 1947) ‡ interpretatorka na ma- Skopje, 2000, 102, 128 i 150; Referat za iz- lem broj vo stranstvo. Odr`al
kedonski izvorni i novokompo- bor na vi{ nau~en sorabotnik vo Insti- koncerti i vo golem broj zemji vo
nirani pesni. Zavr{ila ni`o tutot za folklor „Marko Cepenkov# ‡
Skopje, Bilten na Univerzitetot „Sv. Ki- svetot. So negoviot karakteris-
muzi~ko u~ili{te vo Prilep, ti~en, mek i kadifest glas ispe-
sredno muzi~ko u~ili{te i Vi{a ril i Metodij# vo Skopje, br. 887, Skopje,
15. XII 2005, 4-9. S. Ml. al golem del od makedonskite an-
pedago{ka akademija vo Skopje. tologiski pesni (†Filizo, mome
Tri godini rabotela kako nastav- PETRESKA, Darinka (Berovo, 3. Filizo#, †Ajde sonce zajde#, †Zaj-
nik vo ni`oto muzi~ko u~ili{te XI 1946) – redoven profesor na di, zajdi jasno sonce# i dr.), kako i
vo Prilep, a tri i pol decenii Filozofskiot fakultet vo Skop- del od najubavite avtorski pesni
kako ~len na horot pri Operata je (na Institutot za istorija). Se (†@al za Despina#, †Lazaropo-
na Makedonskiot naroden teatar {koluvala vo Berovo i vo Skopje. le#, †Li~na Jovano# i dr.). M. Kol.
vo Skopje. Ja igrala naslovnata Zavr{ila istorija na Filozof-
uloga vo dramata †Ko{tana# za- skiot fakultet vo Skopje (1970), PETRILO (XI v.) – dukqanski
edno so Petre Prli~ko. Prvite magistrirala (1976) i doktorira- blagorodnik i vojskovodec, u~es-
snimki kako interpretator gi la (1987). Za redoven profesor e nik vo vostanieto na \or|i Voj-
napravila so orkestarot na Ko~o izbrana vo 1998 g. Bila rakovodi- teh (1072). Go pridru`uval Kon-
1144
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PETROV P
1145
P PETROV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1146
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PETROVDEN P
Eleonora
Petrova
logija) vo 1976 g. Magistrirala Rada Petrova-Malki}: crte`i na kostimi
za pretstava
(1989) i doktorirala (1994) na
Filozofskiot fakultet vo Bel- scenografija na Akademijata za
grad. Kustos za numizmatika i za primeneta umetnost vo Zagreb
epigrafija vo Arheolo{kiot mu- (1954). Od 1957 g. do penzionira-
zej vo Muzejot na Makedonija weto (1992) raboti kako kosti-
(1977–1987) i direktor na Muze- mograf vo MNT( za Dramata, Ba-
jot na Makedonija vo Skopje (1995 letot i Operata). Sorabotuva so
–1999). Od 1999 do 2005 e profe- site teatri niz Republikata, ka-
Stojmir ko i so teatrite od Zagreb, Sara-
Petrov sor vo Institutot za nacionalna
istorija (postdiplomski i dok- evo, Bawa Luka, Pri{tina, Pol-
PETROV, Stojmir Jordanov (s. torski studii), a od 2002 do 2005 g. ska, ^ehoslova~ka. Kostimogra-
Laki, Berovsko, 4. III 1948) ‡ far- viziting-profesor po anti~ka fii: †Crnila#; †Romeo i Julija#;
makolog, redoven prof. na Med. istorija na Univerzitetot „Sv. †Don Karlos#; †Karmen#; †Medi-
f. vo Skopje. Med. f. zavr{il vo Kiril i Metodij#. Dr`ela preda- um#; †Nabuko#; †Razdelba#; †Alek-
Skopje (1973), a od 1974 g. raboti vawa vo Amerikanskata {kola za sandra#; †Revizor#; †Vitel#; †Bo-
na Institutot za farmakologija klasi~ni studii vo Atina, na Teh- len Doj~in#; †Crna dupka#. Nejzi-
i toksikologija pri Med. f. vo ni~kiot univerzitet Orta Dogu ni se kostimografiite za filmo-
Skopje, kade {to e direktor, a vo Ankara i na Amerikanskiot vite: †Mirno leto#; †Makedonska
dolgogodi{en direktor i na univerzitet vo Blagoevgrad, Bu- krvava svadba#; †Planina na gne-
Pretklini~kite instituti na garija. Gi istra`uvala proble- vot# i dr. R. St.
Med. f. Koavtor e na dva prira~- mite na anti~koto nasledstvo na
nika za lekari i monografija za Balkanskiot Poluostrov, osobe-
antibiotici. D. S.-B. no fokusiraj}i se na Pajoncite i
PETROV-BUFSKI, Naum Po- na Brigite. U~estvuvala vo golem
pov (s. Buf, Lerinsko, 1878 – s. broj arheolo{ki kampawi vo
Drago{, Bitolsko, 21. XI 1905) – Stobi, Drezga – Kumanovo, Isar –
u~esnik vo Ilindenskoto vosta- Marvinci i dr. Rakovoditel na
nie, bitolski vojvoda. Se {kolu- proektot za podvodna arheologija
val vo ]ustendil pri deda si pop Vrbnik – Struga, Predrimsko
Kosta Bufski. Vlegol vo MRO, Stobi i Stobi – rimski forum.
u~estvuval vo Ilindenskoto vos- Od 2005 g. e vonreden opolnomo{-
tanie vo Lerinsko. Po vostanie- ten ambasador na RM vo Sovetot
to se borel protiv andartskite na Evropa vo Strazbur.
~eti vo Bitolsko. BIBL.: Pajonskite plemiwa i pajonsko-
to kralstvo vo II i I milenium pr. n.e.,
LIT.: N. Minovski, Seloto Buf – Mo- MAA, 12 (1990–91), Skopje, 1991, 9–130;
nografski prikaz, Bitola, 2006. Al. Tr. Brigite na centralniot Balkan vo II i I
milenium pr.n.e, Skopje, 1996, 439; Pajoni-
PETROV–SLAVEJOT, Spiro ja vo II i I milenium pr.n.e., Skopje, 1999,
(Prilep, ? – vrvot na mesnosta 272. V. L.
Kuklite nad. s. Pirin, Melni~-
ko, 4. IX 1903) – melni~ki vojvoda. Crkvata †Sv. Petar i Pavle# vo s. Gali~nik
U~estvuval vo oru`enata akcija
(1895). Bil ~etnik vo ~etata na PETROVDEN ‡ hristijanski
vojvodata Jane Sandanski i u~es- pravoslaven praznik vo spomen
tvuval vo zaplenuvaweto na Mis na pogubuvaweto na svetite apos-
Stoun. Vo Ilindenskoto vosta- toli Petar i Pavle (12. VII/29.
nie bil melni~ki vojvoda i pred- VI). Tie se pogubeni vo ist den 61
vodel ~eta. Zaginal vo borba so g. i zatoa na ikonite i freskite
osmanliskata vojska. se pretstaveni zaedno, sv. Petar
LIT.: Osvoboditelnoto dvi`enie v Ma-
so klu~evi od rajot, a sv. Pavle so
kedoni® i Odrinsko – Spomeni i materi- me~ kako simbol na sopstvenata
ali, II, SofiÔ, 1983, s. XXXII. Al. Tr. smrt. Na ovoj den vo nekoi mesta
Rada na Makedonija se nosele litii, a
PETROVA, Eleonora Konstan- Petrova-
Malki} vo Gali~nik se pravele poznati-
tinova (Skopje, 12. VIII 1952) – is- te Gali~ki svadbi.
tori~ar i arheolog. Diplomira- PETROVA-MALKI], Rada (Skop- LIT.: Lazar Mirkovi¢, Heortologija, Be-
la na Filozofskiot fakultet vo je, 16. VIII 1930) ‡ kostimograf. ograd, 1961; Jevrem A. Ili¢, O praznicima
Skopje (Grupa za klasi~na filo- Diplomirala kostimografija i pravoslavne crkve, Beograd, 1860. M. Kit.
1147
P PETROVDENSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1148
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PETROVSKI P
LIT.: Referat za izbor vo zvaweto vi{ na- vorni funkcii vo konstituira- tel na Pedago{kiot sovet na
u~en sorabotnik, za rabotnoto mesto is- weto na makedonskata kinematog- SRM, glaven i odgovoren urednik
tra`uva~ na narodnata drama pri Insti-
tutot za folklor „Marko Cepenkov# – rafija. Re`iral okolu 20 doku- na sp. „Prosvetno delo#, dekan na
Skopje, Bilten na Univerzitetot „Sv. Kiril mentarni filmovi, me|u koi i: Filozofskiot fakultet
i Metodij# vo Skopje, br. 893, Skopje, 15. III †Veligdenski adeti# (1953), †Ga- (1981–1983) i rakovoditel na In-
2006, 103, 114–116, 127–128 i 133–134. S. Ml. li~ka svadba# (1955), †Stara ~ar- stitutot za pedagogija (1983-
{ija# (1955), †Dervi{i# (1955) i 1985). Avtor e na stotina stru~ni
†Tenda# (1955). Toj e eden od orga- i nau~ni trudovi od oblasta na
nizatorite na prvata makedonska pedagogijata i na psihologijata.
nezavisna filmska produkcija BIBL.: Strukturata na u~ebnikot,
FRZ (1968). Imenuvan e (1976) za 1994; Pedagogija, (koavtor), 1965; prer.
prv direktor na Kinotekata na izd. 1998 i dr.
Makedonija, kade {to ostanuva do LIT.: Filozofski fakultet: 1946–1996,
penzioniraweto (1985). Il. P. Skopje, 1976, 49. K. Kamb.
Milena
Petrovska
PETROVSKA-MILEVSKA,
Milena Gigova (Skopje, 22. IX
1953) ‡ mikrobiolog, redoven
prof. na Med. f. vo Skopje (od
2002). Diplomirala medicina vo
Skopje (1978), specijalizirala
Bor~e Jakim T.
mikrobiologija so parazitologi- Petrovski Petrovski
ja (1983), a doktorirala na tema za
identifikacija na virulencijata PETROVSKI, Bor~e @ivkov PETROVSKI, Jakim T. (Kriva
na uropatogenite soevi na Esche- (Radovi{, 6. XII 1952) ‡ spec. in- Palanka, 1934) – grade`en in`e-
richia coli i nivnoto klini~ko zna- ternist-kardiolog, redoven prof. ner, redoven profesor. Zavr{il
~ewe (1990). [ef na Katedrata po na Med. f. (od 1999). Med. f. zavr- Grade`en fakultet na Univerzi-
predmetot (1996‡2005) i direktor {il vo Skopje. Magistriral vo tetot vo Zagreb, magistriral zem-
na Institutot (od 2002). Se usovr- 1985, a doktoriral vo 1988 g. Vo- jotresno in`enerstvo na Univer-
{uvala vo V. Britanija, Germani- vel novini vo invazivnata dijag- zitetot „Sv. Kiril i Metodij# vo
ja, Holandija i vo centri vo Jugos- nostika i terapija. Bil direktor Skopje, doktoriral na Grade`ni-
lavija. Vovela metodi i tehniki na Institutot za srcevi zabolu- ot fakultet na Univerzitetot vo
za bakteriolo{ka i serolo{ka vawa (2002‡2006) na Med. f. i Belgrad. Specijaliziral vo ob-
dijagnoza na urogenitalni i res- pretsedatel na Zdru`enieto na lasta na zemjotresnoto in`ener-
piratorni infekcii i vodela dva kardiolozite na RM (2000‡2005). stvo vo Anglija, potoa vo SAD i
nacionalni proekta. ^len e na Avtor na nad 170 truda. vo Sovetskiot Sojuz. Od 1957 g.
pove}e me|unarodni mikrobio- IZV.: Bilten za XV izborno sobranie, t. raboti kako proektant-konstruk-
lo{ki asocijacii. Avtor na nad I (vtor del), MANU, Skopje, 2006. tor i rakovoditel na gradili{te
167 trudovi i predava~ (po poka- BIBL.: Koavtor: Interna medicina, vo @elezarnicata „Skopje#. Po
na) na drugi univerziteti. Skopje, 2002; Interna propedevtika, zemjotresot (1963) e sovetnik vo
Skopje, 2004; Praktikum po interna pro- Generalnata direkcija za obnova
IZV.:Bilten UKIM, br. 795. pedevtika, Skopje, 2004. Sl. M. P.
BIBL.: Uropatogena Escherichia coli, na gradot. Eden od osnova~ite na
Skopje, 1993; Fakti od mikrobiologija- PETROVSKI, Branko Pavlev (s. Institutot za zemjotresno in`e-
ta, Skopje, 2000; Mikrobiologija, vo: Po`arane, Gostivarsko, 23. I 1922 nerstvo i in`enerska seizmolo-
Sovremena dijagnostika i terapija vo – Skopje, 13. IV 2009) ‡ pedagog, gija (1965), kade {to raboti kako
medicinata, Ko~ani, 2000; Praktikum univerzitetski profesor. Zavr- rakovoditel na otsek, vonreden i
po medicinska mikrobiologija i parazi-
tologija, Skopje, 2001. K. K.-P. {il u~itelska {kola vo Belgrad redoven profesor na postdiplom-
(1942). Bil u~esnik vo NOB (ra- skite studii. Direktor e na In-
net na Sremskiot front). Zavr- stitutot (1973– 1985) koga, so po-
{il studii po pedagogija na Fi- mo{ na Obedinetite nacii i na
lozofskiot fakultet vo Skopje UNESKO, prerasnuva vo edna od
(1950), kade {to se zdobiva i so vode~kite nau~ni institucii vo
titulata doktor na pedago{ki na- svetot vo oblasta na za{titata od
uki (1978). Rabotel kako sredno{- zemjotresi. Publikuval pove}e od
kolski profesor (U~itelska 270 nau~ni truda vo zemjata i vo
{kola „Nikola Karev# ‡ Skopje), stranstvo i okolu 80 izve{tai za
sovetnik vo Republi~kiot zavod agenciite na OON i vladite na
za prou~uvawe i unapreduvawe na pove}e zemji. Podgotvil za OON
{kolstvoto i profesor na VP[, osum knigi za menaxment na zem-
odnosno Pedago{kata akademija jotresnite katastrofi, kako i ~e-
Atanas
(Aco)
„Kliment Ohridski# vo Skopje. tiri knigi vo izdanie na Insti-
Petrovski Rabotel na Filozofskiot fakul- tutot za zemjotresno in`ener-
tet vo Skopje (1961–1963) i stvo. ^len e na Sovetot na UNES-
PETROVSKI, Atanas (Aco) (1973–1987), izveduvaj}i ja nasta- KO i na UNDRO za namaluvawe na
(Tetovo, 12. V 1923 ‡ Skopje, 28. vata po predmetite pedagogija so seizmi~kiot rizik (1976–1988).
VII 2001) ‡ filmski re`iser i osnovi na psihologijata i sovetu- U~estvuval vo 23 misii kako ek-
producent. Od 1945 g. vr{el odgo- vawe i orientacija. Bil pretseda- spert od visok rang i glaven teh-
1149
P PETROVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1150
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PETRU[EV-^IKOTO P
1151
P PETRU[EVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1152
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PETRU[EVSKI P
1153
P PETRU[EVSKI-PAPU^AR MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
PETRU[EVSKI-PAPU^AR,
Boro Apostolov (Kumanovo, 1920
‡ s. Gorance, blizu Ka~anik, ap-
ril 1943) ‡ komunisti~ki deec i
naroden heroj od NOB. Kako pa-
pu~ar, bil aktivist na URS-ovi-
te sindikati, ~len na SKOJ i or-
ganizator na {trajkovite na pa-
pu~arskite rabotnici (1938 i
1939). Progonuvan od policijata,
se preselil vo Skopje (1939), sta-
nal ~len na KPJ (kon krajot na
1939) i pak organiziral {trajk
na papu~arskite rabotnici (1940).
Formiraweto na Pettata makedonska (prilepska) narodnoosloboditelna brigada - (pl. Ko`uv, 2. VIII 1944)
1154
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PE^IJARE P
1155
P PE^URKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1156
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PE[TERI P
1157
P PE[TERICA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
PE[TERICA (Prilep) ‡ nasel- drugi sitni `ivotni, no se hrani to Ezero. Najpoznati se: medi-
ba od raniot neolit i od rimski- i so krv od nosnata praznina i cinskata, ribjata i kowskata
ot period. Rezultatite od istra- goltkata od kowite i govedata, pijavica.
`uvawata, keramikata i kremeni- kade {to se vovlekuva koga tie LIT.: Jonce Sapkarev, Die fauna Hirudinea
te i kamenite artefakti se dati- doa|aat na poilo. Mazedoniens. Systematic und Okologie der Hiru-
rani vo najranite fazi na mlado- LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez- dinea des Prespa. Sees, Bull. Scient., Zagreb,
to kameno vreme, a se povrzuvaat ’rbetnite `ivotni, Skopje 1991. 1963, 8; Jon~e [apkarev, Sistematika i raspros-
V. T. K. – M. Kr. tranjenje pijavica (Hirudinea) Makedonije, Bio-
so po~etocite na neolitizacijata sistematika, Beograd, 1975, 1; Jon~e [apka-
na Pelagonija. Od rimskiot peri- PIJAVICA, MEDICINSKA rev, Zoologija na bez’rbetnite `ivot-
od se otkrieni ostatoci od villa (Hirudo medicinalis L.) – prstenest ni, Skopje, 1991. V. T. K. – M. Kr.
rustica so cisterna i so arhitek- crv, pretstavnik od redot vili-
tonska dekorativna plastika. ~esti pijavi-
LIT.: B. Babi}, Pe{terica, Oreovac, Prilep – ci (Gnathob-
kasnoanti~ka vila i nekropola, IAP, 7, Beograd,
1965, 131–133; B. Kitanoski – D. Simoska – delida). Pre-
J. Todorovi}, Pe{terica, IMAA, 6, Skop- poznatliva e
je, 1980, 9–20. D. Z. po nadol`ni-
te {ari so
`olti i cr-
veni petna na
grbnata stra-
Medicinska pijavica na od teloto.
Dolga e oko-
lu 5 cm. Ima predna i zadna pijav-
ka. Vilicite se sostaveni od sto- Mo{a
Pijade
tina zap~iwa so koi ja probiva
ko`ata na doma}inot, pravi ra- PIJADE, Mo{a (^ika Janko,
ni~ka i cica krv. Vo ranata na do- Mladen, [iki) (Belgrad, 14. I
ma}inot ispu{ta supstancija – 1890 ‡ Pariz, 15. III 1957) ‡ sli-
hirudin, koja go spre~uva zgrut- kar, politi~ar, naroden heroj na
~uvaweto na krvta. Imeto go do- Jugoslavija, general na JNA, ju-
bila po toa {to se koristela za goslovenski dr`avnik i redoven
lekuvawe razni bolesti u{te vo ~len na SANU. Studiral slikar-
Karta na oblasta Pierija sredniot vek. [iroko e raspros- stvo vo Minhen i Pariz i kako
traneta na Mediteranot, no se honoraren profesor po likovno
PIERIJA (Pieria) ‡ anti~ka ob- sre}ava i vo Makedonija. prestojuval vo Ohrid (1913‡1914).
last vo Dolna Makedonija {to go LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez- Kako ~len na KPJ (od 1920), so
opfa}ala tesniot primorski po- ’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991. mali prekini, periodot od
jas po dol`inata na Termajskiot V. T. K. – M. Kr. 1925‡1941 g. go minal po zatvori.
Zaliv, od utokata na r. Penej na Vo zatvorot vo Sremska Mitro-
jug, do ustieto na r. Halijakmon PIJAVICA, RIBJA (Piscicola
(Bistrica) na sever, a na zapad do geometra L.) – ril~esta pijavica. vica gi poddr`uval makedonski-
planinata Olimp i Pieriskite Poseduva dve pijavki, na predni- te dejci vo nivnite nacionalni
Planini. Bila naselena so pleme- ot i zadniot opredelbi. Bil ~len na CK na
to Pieri, a nejzin eponim e Pier, kraj na telo- KPJ (od 1940), ~len na Vrhovniot
sinot na Makedon. Ptolemaj i to. Paraziti- {tab na NOVJ (od 1942) i delegat
Strabon pod Pierija go podrazbi- ra na ko`ata na Prvoto zasedanie na AVNOJ,
raat celoto primorje do r. Aksij. i na `abrite a na Vtoroto zasedanie na AV-
Poznata e kako sveta oblast i tat- kaj ribite. NOJ bil izbran za potpretseda-
kovina na muzite, kade {to pasele Dostignuva tel na Prezidiumot. Po Oslobo-
svetite kravi na Apolon ukradeni golemina do 5 duvaweto bil ~len na CK i na
od maliot Hermes. Imala razvien cm. Kaj nas, Politbiroto na KPJ/SKJ. Na
gradski `ivot so golem broj gra- naj~esto, go Pariskata mirovna konferenci-
Ribja pijavica ja (1946) ne go pokrenal re{ava-
dovi kako: Metona, Pidna, Pim- napa|a kra-
pleja, Lejbetra, Heraklejon, Fila pot; so svojata rilka se zaka~uva weto na makedonskoto nacional-
i dr. Vo Pierija se nao|al i sveti- za nego i piej}i mu ja krvta, go is- no pra{awe vo Egejskiot i Pi-
ot grad na Makedoncite Dion. crpuva. Rasprostraneta e vo reki rinskiot del na Makedonija.
i vo ezerata niz cela Evropa i vo BIBL.: Slobodna Makedonija vo bratska
IZV.: Titi Livi, Ab urbe condita libri, Lipsiae, 1906. demokratska zaednica na ju`nosloven-
Severna Azija. Od rodot Piscicola
LIT.: F. Papazoglu, Makedonski gradovi u skite narodi, Govori i statii, Skopje,
rimsko doba, Skopje, 1957; N. Proeva, Isto- vo Ohridskoto Ezero se sre}ava 1947, 142-151; Za pra{aweto na balkan-
rija na Argeadite, Skopje, 2004. K. M.-R. endemi~niot vid Piscicola pawlow- skata federacija, Skopje, 1949; Slobodna
skii Sket. Makedonija u bratskoj demokratskoj zajedni-
PIJAVICA, KOWSKA (Haemo- LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez- ci jugoslovenskih naroda, Makedonija od us-
pis sanguisuga L.) – prstenest crv ’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991. tanka do slobode 1941–1945, Beograd, 1987,
od klasata V. T. K. – M. Kr. 499–504.
pijavici. Po- IZV.: Mo{a Pijade za slobodna Makedo-
seduva vili- PIJAVICI (Hirudinea) – prste- nija. Dokumenti, †Makedonija#, XXXIII,
ci so koi ja nesti crvi so pijavki. Naseluva- 396, Skopje, 15. V 1944, 27; Dime Bojanov-
at vodni ili suvozemni sredini ski-Dize, Se}avawa, AINI, Skopje; Mi-
pregrizuva re Anastasov, Se}avawa, AINI, Skopje.
ko`ata na do- kako grablivki ili paraziti. Vo
svetot se poznati okolu 500 vido- S. Ml.
ma}inot. PIKOLOMINI, Eneja Silvie
Glavna hrana vi. Vo Makedonija se registrira-
mu se crvite, ni 35 taksoni (29 vidovi i 6 pod- (1650 ‡ Prizren, 10. XI 1689) ‡
pol`avite i vidovi), od koi 11 se endemi~ni, avstriski general. Bil koman-
Kowska pijavica ograni~eni glavno na Ohridsko- dant na ju`noto krilo na avstris-
1158
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PINXUR P
1159
P PIONERSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Kako voen sirak, bil dr`aven pi- perkata e edna od vode~kite pro-
tomec vo Kraguevac, kade {to mu izvodi vo svetot i kaj nas. Se od-
pristapil na komunisti~koto gleduva zaradi plodovite {to se
dvi`ewe, a potoa studiral na konsumiraat vo nezrela ili zre-
Pravniot fakultet vo Belgrad. la sostojba, sve`i, preraboteni i
Bil ~len na KPJ (1934), na Akci- konzervirani. Posebni sorti se
oniot odbor na studentite na odgleduvaat za melen crven piper
Belgradskiot univerzitet, na kako za~in vo raznovidni jadewa.
Pokrainskiot odbor na makedon- Plodovite se bogati so mineral-
skite studenti (1936), eden od os- ni materii (0,50–0,60%), organ-
nova~ite i sekretar na student- ski kiselini (0,10–0,20%), {e}e-
skoto Kulturno-prosvetno dru{- ri (3–5%) i vitamini (A, B1, B2 i
tvo †Vardar# vo Belgrad, eden od S, 3–4 pati pove}e od limonot).
Old`ih
osnova~ite na MANAPO i na Pipek Toploqubivo rastenie, inten-
Studentskata kolonija vo Ohrid, zivno raste i se razviva pri tem-
poradi {to bil progonuvan i ap- kestar na MRTV. Gostuval vo Ger- peratura od 22–28oS. Kaj nas us-
sen. Po vra}aweto vo Makedonija manija, Polska, Romanija. Vo ra- pe{no se odgleduva vo pove}e re-
(1938) dejstvuval vo Tikve{ijata, botata se odlikuval so visoki oni na povr{ina od 8.500–9.000
a po Aprilskata vojna (1941), ka- profesionalni barawa, posedu- ha, so vkupno proizvodstvo od
ko ~len na Plenumot na PK na vaj}i isklu~itelno silna memo- okolu 110.000 t. Vo proizvodstvo-
KP vo Makedonija, do{ol vo su- rija. F. M. to se zastapeni golem broj sorti,
dir so stavovite na Metodija [a- grupirani vo var. grossum ({iro-
torov‡[arlo. Bil ~len na Pok- koplodni: gambi, baburi i srce-
rainskiot voen {tab (od septem- vidni); var. longum (konusovidni,
vri 1941, podocna G[ na NOV i kamovidni i rogovidni) i var.
POM), ~len na PK na KPJ za Ma- shipca (sitnoplodni, prete`no lu-
kedonija (od januari 1942). Vo ot- ti). Proizvodstvoto se odviva na
sustvo bil osuden, potoa uapsen otvoreno i vo za{titeni prosto-
od bugarskata policija vo Veles ri, so soodvetni sorti. D. J.
(kon krajot na 1942) i po podolgo
ma~ewe ubien vo Skopskiot zat- PIPERKATA, Jordan – v. Silja-
vor, zaedno so narodniot heroj nov–Piperkata Jordan.
Mir~e Acev. Proglasen e za na- PIR (Pyrros) (317‡272 pr.n.e.) ‡
roden heroj na Jugoslavija (29. VII epirski vladetel, makedonski
Boro
1945). Piperevski kral (288/7 pr.n.e.), so poteklo od
IZV.: Dnevnikot na Stra{o Pinxur. aristokratskiot rod na Ajakidi-
Priredil Jovan Popovski, Skopje, 1976. PIPEREVSKI, Boro Manev te. Otkako tatko mu bil simnat
LIT.: Kole ^a{ule, Naroden heroj Stra- (Strumica, 16. I 1946) – matemati- od prestolot, Pir go pominal
{o Pinxur, Skopje, 1951 i 1959; Jovan ~ar, red. prof. (1996) na ETF. detstvoto na dvorot na ilirskiot
Bo{kovski, U{te edna{ okolu monogra- Diplomiral (1971) na PMF, ma- kral Glaukija, a potoa kaj Anti-
fijata za Stra{o Pinxur, †Sovreme-
nost#, II, 1–2, Skopje, 1952, 107–110; Lazo gistriral (1979) i doktoriral gon Monofthalm i sin mu Demet-
Mojsov, Stra{o Pinxur, ^etirieset go- (1984) na Matemati~kiot fakul- rij Poliorket. Edno vreme minal
dini 1941–1945, kn. 7, Skopje, 1963, 731– tet na temata „Polinomni re{e- kako zalo`nik kaj Ptolemaj I So-
733; T(rpko) Pangovski, Kon biografija- nija na edna klasa linearni dife- ter vo Egipet. Otkako go simnal
ta na Stra{o Pinxur, †Istorija#, IV, 1, rencijalni ravenki i nivna pri- od prestolot na Epir uzurpato-
Skopje, 1968, 87–89; Jovan Popovski, Edna
mladost, Stra{o Pinxur, Skopje, 1969; mena#. Objavil nau~ni trudovi od rot Neoptolem, ja zacvrstil svo-
Istaknat borec za pravata na narodot. oblasta na diferencijalnite ra- jata vlast vo Epir (295 pr.n.e.).
^etirieset godini od ubistvoto na Mir- venki. Bil pretsedatel na SDMI Vo vojnata me|u Kasandar i De-
~e Acev i Stra{o Pinxur, †Makedonija#, pove}e mandati. metrij Poliorket uspeal da go
XXX, 357, Skopje, 1983, 5; Tikve{ijata vo zavladee zapadniot del, a potoa i
NOV 1941–1945. Stra{o Pinxur, naro- LIT.: Razvoj i sostojba na matemati~-
den heroj. (Materijali od nau~niot sobir kite nauki vo SR Makedonija, MANU, celata Makedonija (287/4 pr.n.e.).
odr`an na 21 i 22 juni 1982 god. vo Kava- 1987; BU br. 794/’02. N. C. Gi pomagal Grcite na jugot na
darci i Trkaleznata masa za Stra{o Pin- PIPERKA (Capsicum annuum L.) Italija i Sicilija vo vojnata
xur odr`ana na 13 septemvri i 18 oktom-
– vo na{i uslovi ednogodi{no protiv Rim i Kartagina, izvoju-
vri 1984 god. vo Skopje, Kavadarci-Nego- vaj}i pobeda najprvin kaj Herak-
tino, 1985. S. Ml. rastenie. Mnogu stara kultura,
poteknuva od Ju`na Amerika. Pi- leja (280 pr.n.e.), a potoa kaj Aus-
PIONERSKA ORGANIZACI- kulum (279 pr.n.e.) pretrpel gole-
JA – v. Detski organizacii. mi zagubi, pa ottuka poteknuva
izrekata †Pirova pobeda# – za
PIPEK, Old`ih (Praga, ^e{ka, skap uspeh {to ne se isplatuva.
18. I 1929 – Skopje, 5. IV 1980) ‡ di- Po porazot vo bitkata kaj Bene-
rigent. Diplomiral na Pra{ki- vent na Sicilija (275 pr.n.e.) se
ot konzervatorium. Rabotel kako vratil vo Epir. Go napadnal ma-
dirigent vo pove}e operski teat- kedonskiot kral Antigon II Gona-
ri vo Polska (Liberec, Katovi- ta, navleguvaj}i vo Ajga (274
ce, Vroclav) i vo ^e{ka (Praga, pr.n.e.), kade {to im dozvolil na
Brno). Vo Operata na MNT rabo- svoite keltski platenici da ja
tel od 1969 do 1980 g. i na nejzina- ograbat kralskata nekropola. Za-
ta scena postavil i dirigiral po- ginal vo Argos, vo obid da go vra-
ve}e operi (Prodadena nevesta, ti na vlast spartanskiot basilej
Aida, Toska, Rusalka, Trubadur, Kleonim.
Albert Hering). Izvesen period LIT.: F. Papazoglu, Istorija na helenis-
bil i dirigent na Kamerniot or- Crveni piperki ti~kiot period, Skopje, 1995. K. M.-R.
1160
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PISARI P
PIRAJHME (Pyraihmes) (XII v. razliki. Severen Pirin se pro- go ureduvale Kiril Damjanov Ko-
pr.n.e.) - pajonski kral, u~esnik i tega od prevalot Predel (1.140 m) larov (glaven urednik) i prezvi-
voda~ vo Trojanskata vojna. Kako na sever, do Todorova Poljana terot Javorski. Objaveni se vkup-
sojuznik na Troja, gi predvodel (1.883 m) na jug. Najvisokite delo- no 96 broja. Bil rasprostranuvan
Pajoncite so krivi lakovi i bor- vi se varovni~ki. Vo ovoj del se vo Gorna Xumaja, Nevrokop, Pet-
ci na koli, od gradot Amidon, od izdigaat najvisokite i najpozna- ri~, Razlog i Sv. Vra~.
dolniot tek na r. Aksij (Vardar). tite vrvovi: Vihren (2.914 m), naj- LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make-
Bil ubien od Patroklo, a po ne- visok vrv, Kutelo (2.908 m), Ban- donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite
govata smrt voda~ na Pajoncite ski Suvodol (2.884 m). Sredniot po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980, 376;
pod Troja stanal Asteropaj. Pirin na jug se protega do Pop- D-r Boro Mokrov – M-r Tome Gruevski,
Pregled na makedonskiot pe~at
IZV.: Herodoti, Historia, Oxonii, 1927; Strabo- skiot Preslap. Ova e najmal del (1885–1992), Skopje, 1993, 93–94. S. Ml.
nis, Geographica, Lipsiae, 1895-1913. po povr{ina, a istovremeno i po-
LIT.: E. Petrova, Pajonija, Skopje, nizok del od Severen Pirin so
1999. K. M.-R. najvisok vrv Oreljak (2.099 m).
Ju`en Pirin zafa}a pogolema
PIRIN – visoka planina vo Pi- povr{ina od Severen. Toj e najni-
rinskiot del na Makedonija, Re- zok, a najvisok vrv e Sve{nik
publika Bugarija. Se protega vo (1.975 m). Vo pleistocenot viso-
pravec severozapad–jugoistok, kite delovi na Severen Pirin
me|u dolinite na rekite Struma (nad 2.000 m) bile zafateni so
i Mesta i kotlinite po niv, so glacijacija, taka {to kako posle-
dol`ina do 70 km, a sredna {iro- dica ima pojava na glacijalni ob-
~ina od 30–35 km. Pripa|a na Ro- lici: cirkovi, valovi, moreni i
dopskata masa, koja pretstavuva dr. Vo cirkovite se formirani
najstaro kopno na Balkanskiot golem broj glacijalni ezera. Oso- Petre
Poluostrov. Tektonskite dvi`e- beno se poznati Bjanderi{kite i Piruze-
wa so koi bila zafatena ovaa Vlahinskite ezera, Vasila{kite Majski
planina uslovile da bide izdig- i dr. Me|u niv najgolemo e Popo- PIRUZE-MAJSKI, Petre (Oh-
nata i rasednata kako tipi~en vo Ezero, a na najgolema viso~ina rid, 5. V 1907 – Ohrid, 12. I 1980) –
horst. So prevalot Predel (1.140 (2.700 m) e Pole`anskoto Ezero. makedonski revolucioneren de-
m) i dolinata na Gradevska Reka, Pritokite na Struma i Mesta ec, aktivist na studentskoto i ko-
na sever e odvoena od planinata dlaboko se vse~eni po planinski- munisti~koto dvi`ewe na Prav-
Rila, a so Parilskiot Preval te strani, pri {to im davaat reb- niot fakultet vo Belgrad, orga-
(1.170 m) i dolinite na rekite Go- rest izgled. Pirinskite {umi, nizator, borec i komandant vo
le{evska i Burovica na jug, e od- visokoplaninskite pasi{ta i NOB. Advokatski pripravnik vo
voena od planinata Slavjanka. raznovidnite geomorfolo{ki Ohrid, ~len (1941) i prv sekretar
Vkupnata povr{ina na Pirin e oblici pretstavuvaat vistinska na KP vo gradot, organizator na
1.210 km², a srednata viso~ina e osnova za razvoj na turizmot. osloboditelnoto dvi`ewe vo De-
1.033 m. Geolo{kiot sostav e barca. Komandant na II operativ-
LIT.: Dinev L, Mi{ev K., BÍlgari®,
pretstaven so kristalesti {kril- kratka geografi®, „Nauka i izkustvo#, na zona i rakovoditel na NOB vo
ci, gnajs, mermeri, graniti i dr. D®r`avno izdatelstvo, Sofi®, 1980. Zapadniot del na Makedonija.
Golemite rasedni linii od zapad, T. And. ^len na G[ na NOV i POM i iz-
istok i sever ja ograni~uvaat nej- PIRINSKI, Geo (Georgi) – v. bran delegat na II zasedanie na
zinata periferija. Morfograf- Zajkov, Georgi Nikolov. AVNOJ; ~len na Inicijativniot
ski, Pirin se deli na tri dela:
Severen – visok, Sreden i Ju`en „PIRINSKI GLAS# (Gorna odbor za svikuvawe na Prvoto za-
Xumaja, 29. XII 1937 ‡ 1. I 1941) ‡ sedanie na ASNOM, delegat na
– nizok. Po svojot oblik, Sreden Prvoto zasedanie i ~len na Pre-
i Ju`en Pirin mnogu li~at eden vesnik, informaciski prosvet-
no-kulturen i stopanski organ. zidiumot na ASNOM i prv pove-
na drug, taka {to vo sporedba so renik (minister) za pravosudstvo
Severen Pirin postojat golemi Direktor bil Petar Dimitrov, a
na Makedonija (1944–1945). ^len
na Komisijata za izrabotka na
makedonskata azbuka (1944). No-
sitel na partizanska spomenica
1941. Po formiraweto na Make-
donskata vlada, ispraten za sudi-
ja na Vrhovniot sud na Jugoslavi-
ja vo Belgrad (1946–1950), no ob-
vinet za informbirovski pozi-
cii, bez sudska odluka, e ispraten
na Goli Otok (1950–1954). Potoa
napolno degradiran, raboti kako
pravnik vo Sojuznata uprava za
veterinarstvo vo Belgrad i duri
vo 1970 g. e vraten vo ~lenstvo vo
KPM. Politi~ki diskreditiran,
kako penzioner umira vo rodniot
grad.
LIT.: Petre Piruze-Majski. Vreme, `i-
vot, delo (1907–1980), Skopje, 1997. Bl. R.
PISARI ‡ kni`evni dejci od
srednovekovjeto, tvorci na mno-
gubrojni bogoslu`beni knigi
Planinata Pirin {to se pi{uvale vo crkvite i vo
1161
P PISMO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
manastirite so koi kako mre`a potoa taa bila pozajmuvana so po- beno za evropskite pisma. Vo XV
bila pokriena celata teritorija ve}e ili pomalku adaptacii i za v. germanskiot zlatar J. Gutem-
na Makedonija. Poradi svojata drugi jazici (etrurski, latinski, berg napravil drven mehanizam za
skromnost, pisarite naj~esto ne slovenski i dr.). Taka se usovr{u- pe~atewe tekstovi so evropski
go zabele`uvale svoeto ime, no val i materijalot vrz koj se pi- azbuki. I ovaa tehnika s¢ pove}e
ima i isklu~oci, pa mo`eme da gi {uvalo: glineni plo~ki, koski, se usovr{uvala. Drveniot meha-
navedeme imiwata na gramatik kamen, palmovi lisja, iverki nizam bil zamenet so potraen, `e-
Georgi, pop Dobromir, pop Jovan, (osobeno od buka), papirus, perga- lezen. Ra~nite slaga~nici so od-
pop Dobrej{o, Dragan, Dobrijan, ment do hartija i kompjuterski delno izlieni matrici vo razli-
Josif, Tihota i Beloslav, Niko- (elektronski) zapisi. ~en vid i golemina (verzal, gar-
la Brata, pop Mihail, Stanislav, Vo anti~ko vreme s¢ do XV v. se mond, petit itn.) do skoro se upot-
Vladislav Gramatik, Dimitar pi{uvalo vo centralniot del na rebuvaa zaedno so ma{inskiot li-
Kratovski, Joan Kratovski, Vi- stranicata, taka {to otstrana da notip i monotip, a od krajot na
sarion Debarski, Pahomij Slep- ostanat {iroki belini (sholii XX v. tie se zameneti so kompju-
~enski i mnogu drugi. V. D. ili margini), na koi ~itatelot terska (elektronska) tehnika so
brza i ogromna produkcija na pe-
1 2 3
~ateni i ilustrirani tekstovi.
Glinenite plo~ki pi{uvani so
isto~ni klinopisi i mediteran-
ski silabari, podredeni vo ko{-
nici ili gipseni sandaci, bile
skladirani vo oddelni prostorii
na klupi i polici so oznaki na
nivnata sodr`ina. Tekstovite
pi{uvani na papirus, na perga-
4 ment, pa i na hartija vo rolni ili
6 kodeksi (knigi) bile skladirani
5
na raftovi. Vo anti~ko vreme
8 9
najbogat fond so preku 400.000 de-
la bil smesten vo pro~uenata
Aleksandriska biblioteka. Vo
sovremenive golemi biblioteki
7 ve}e ne se brojat knigite, a se me-
rat polnite raftovi so milji i
kilometri. Vo Britanskata bib-
lioteka ima preku 330 km dolgi
raftovi samo so knigi, a posebno
se ~uvaat rakopisi, dnevni vesni-
ci, geografski karti, muzi~ki
partituri, zvu~ni zapisi i dr.
Najnovite elektronski zapisi na
tekstovi i dr. audio-vizuelni so-
PISMA: 1.Sumersko, 2. Egipetsko, 3. Kinesko, 4. Kritsko-mikensko linearno B, 5. Sanskritsko, dr`ini vo mnogu pogolem obem se
6. Latini~no, 7. Arapsko, 8. Glagolica, 9. Kirilica ~uvaat na minimalen prostor.
PISMO – sredstvo za komunika- mo`el da zapi{e svoi zabele{- LIT.: Denise Schmandt-Besserat, Before Wri-
ting, I-II (From Counting to Cuneiform), Austin,
cija preku uslovni pismeni zna- ki. So toa zapo~nal pozasilen University of Texas Press, 1992; How Writing
ci. Poradi ograni~enite mo`- progres na {kolstvoto i naukata. Came About, University of Texas Press, Austin,
nosti na ~ove~kiot um da pameti Knigite prvin se {irele preku 1996; P. Hr. Ilievski, Pojava i razvoj na
dolgo s¢, lu|eto barale sredstvo prepisi. Pobogati trgovci snab- pismoto, So poseben osvrt kon po~etoci-
kako da za~uvaat to~ni podatoci duvale materijal za pi{uvawe te na slov. pismenost, MANU 2001, II re-
vid. izd. 2006; R. Bugarski, Pismo, prevod
za razni predmeti i nastani i da (papirus, pergament, pa i hartija na maked., Sk. 2001; K. Brukfild, Svet
im gi predavaat na drugi prostor- i dr.), najmuvale pismeni lu|e pismenosti, prevod na srpski, Beograd
no i vremenski oddale~eni lica. (obi~no robovi), eden go ~ital 2005. P. Hr. Il.
Na pove}e mesta vo svetot (Meso- tekstot glasno, a drugite zapi{u-
potamija, Kina, Egipet, Sredna vale i odedna{ se dobivale pove- PI[TARKI (Apodidae) – fami-
Amerika i dr.) bile oformeni }e primeroci (copia). Srednove- lija relativno mali ptici od re-
razli~ni pismeni sistemi poste- kovnite rakopisi, osobeno onie dot na dolgokrilni ptici (Mac-
peno, po~nuvaj}i od otisoci na so sve~eni i sve{teni tekstovi, rochires), od
figuri i crte`i na predmeti, li- bile umetni~ki ukrasuvani vo koi vo Make-
ca, ptici i `ivotni do prosti po~etnite bukvi (inicijali), vo donija se re-
znaci za slogovi i glasovi, pri po~etokot i krajot na tekstot so gistrirani
{to sekoga{ znacite za brojki viwetki, zastavki i sceni opi{a- dva vida:
im prethodele na znacite za buk- ni vo tekstot, kako i so ukrasi od obi~na pi{-
vi i zborovi. Najgolemo sovr{en- bilniot i `ivotinskiot svet. tarka (Apus
stvo e postignato vo azbu~noto So {ireweto na pismenosta se apus) i gole-
pismo, kade {to samo so 25-35 zna- zgolemuvala potrebata i od pogo- ma pi{tarka
ci mo`e da se zapi{e sekakov lem broj knigi, zaradi {to bilo (Apus melba). Pi{tarka
zbor. Prva takva konsonantska pronajdeno pe~atarstvoto. Pe~a- LIT.: Birds in Eu-
rope: population estimates, trends and conservati-
azbuka izmislile fenikiskite teweto knigi bilo izmisleno on status, „BirdLife International Conservation
trgovci na Mediteranot. Grcite pred pove}e od 1000 godini na Da- Series#, 12, Cambridge, 2004; C. Harrison, An At-
ja usovr{ile nivnata azbuka so le~niot Istok (Kina, Koreja), no las of the Birds of the Western Palaearctic, Glas-
dodavawe znaci i za vokalite, a s¢ do XV v. toa ne bilo prisposo- gow, 1982. Sv. P. – V. Sid.
1162
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PLANARI P
1163
P PLANINARSTVOTO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez- bila: 3.330 Makedonci, 1.200 Tur- dr{ka. Top~estite soplodija, ot-
’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991. ci i 1.200 Albanci. Vkupno 5.730 kako }e sozreat, se raspa|aat.
V. T. K. – M. Kr.
lica. Zastapen e vo krajre~nata rasti-
LIT.: DimitÍr Min~ev, U~astieto na telnost na r. Vardar i po negovi-
naselenieto ot MakedoniÔ v BÍlgarska- te pritoki. Al. And.
ta armiÔ prez pÍrvata svetovna voŸna
1914‡1918, SofiÔ, 1994. V. St. PLATEN BILANS NA RM – sis-
tematski pregled na ekonomskite
transakcii na RM so svetot vo
tekot na edna godina. Platnobi-
lansnata statistika se podgotvu-
va vrz osnova na metodologijata
na MMF, a za sostavuvawe i sle-
dewe na izvr{uvaweto na plat-
niot bilans e nadle`na NBRM.
Planinarskiot dom †Kopanki# na Pelister Transakciite vo platniot bi-
lans se grupirani vo tri osnovni
PLANINARSTVOTO VO MA- dela: 1) tekovna smetka, 2) kapi-
KEDONIJA – se javuva vo Skop- talna i finansiska smetka i 3)
je i Bitola vo po~etokot na HH v. gre{ki i propusti. Ponatamu,
Planinarski sekcii na nekoi tu- Crkvata †Sv. Nikola# vo s. Plasnica, Brodsko
tekovnata smetka se sostoi od ~e-
risti~ki organizacii bile osno- tiri podbilansi: stoki, uslugi,
vani vo Skopje, Bitola, Tetovo, PLASNICA – selo vo Brodsko.
Se nao|a vo severnoto podno`je dohod i tekovni transferi. Vo
Prilep, Ki~evo, Veles, [tip, ramkite na podbilansot stoki se
Ko~ani i vo drugi gradovi (1927– na Bu{eva Planina, od desnata
strana na r. Treska, na nadmorska registrira makedonskiot uvoz i
1941). Podocna nekoi od niv pre- izvoz na stoki, koi se prika`ani
rasnale vo posebni planinarsko- visina od okolu 660 m. So regio-
nalen pat e povrzano na istok so na f.o.b. osnova. Vo podbilansot
skija~ki dru{tva. Taka se izgra- uslugi se opfateni uvozot i iz-
deni i {est planinarski domovi Makedonski Brod, a na zapad so
Ki~evo. Ima 2.288 `. Torbe{i, vozot na razli~ni vidovi uslugi,
(1930–1941). Po Osloboduvaweto kako: transport, turizam, tele-
se osnovaat planinarski dru{- koi, spored novata statistika, se
registrirani kako †Turci#. Na- komunikaciski uslugi, investi-
tva. Planinarskoto dru{tvo na cioni raboti, osiguruvawe, de-
~elo so generalot Mihajlo Apos- selenieto se zanimava glavno so
odgleduvawe tutun. Toa e sedi{te lovni uslugi itn. Podbilansot
tolski i potpretsedatelot Dare dohod gi sistematizira site
Xambaz e formirano vo Skopsko na op{tina {to zafa}a povr{i-
na od 5.444 ha, so 4 naseleni mesta, transakcii me|u Makedonija i
(1944). Nabrgu bil formiran Od- svetot vrz osnova na priliv i od-
bor pri FISOM (1946), potoa vo koi `iveat 4.545 `. Postoi
osumgodi{no u~ili{te i zdravs- liv na plati na vrabotenite, do-
Planinarski sojuz na Makedonija bivka od investiciite, dividen-
(PSM, 1948), koj imal 62 dru{tva tvena stanica. Al. St.
di, kamati na zaemi i na krediti
so 26.000 ~lenovi i 26 planinar- itn. Podbilansot tekovni tran-
ski ku}i so 950 legla (1975). PSM sferi gi opfa}a prilivot i od-
osnoval Gorska slu`ba za spasu- livot na oficijalni i privatni
vawe (1950), organiziral kursevi transferi. Prvite naj~esto se
za osposobuvawe kadri, markaci- odnesuvaat na pomo{ta {to ja do-
ja na planinarskite pateki, ori- biva Makedonija od stranski dr-
entacioni natprevari, pohodi, `avi i od me|unarodni organiza-
planinarski turi, sletovi, u~e-
stvo vo [tafetata na mladosta, cii, izrazena vo pari i vo stoki,
vo alpinisti~ki i speleolo{ki dodeka vtorite opfa}aat dozna-
ekspedicii i vo osvojuvawe na ki od stranstvo, otkup i proda`-
Mont Everest (1984– 1989). Pla- ba na stranski efektivni pari
ninarskata federacija na Make- vo menuva~nicite, kako i renti,
donija (od 2002) ima odbori za penzii, invalidnini itn. Vo ka-
planinarewe, iska~uvawe, alpi- pitalnata i finansiskata smet-
nizam i speleologija. ka se registriraat site kapital-
LIT.: 30 godini fizi~ka kultura i
ni transferi i finansiski
sport, 1945–1975 vo SR Makedonija, transakcii me|u Makedonija i
Skopje, 1976. D. S. svetot. Najva`ni stavki vo ovaa
smetka se: direktnite investi-
PLANINSKA DIVIZIJA vo cii, portfolio investiciite,
Bugarskata armija vo Prvata Platan (javor, ~inar) trgovskite krediti, zaemite, va-
svetska vojna (1916 – 1918) – for- lutite i depozitite i bruto ofi-
mirana vo Makedonija od [tabot PLATAN (JAVOR, ^INAR) cijalnite rezervi. Direktnite
na VMRO, po naredba na german- (Platanus orientalis L., fam. Platana- investici gi opfa}aat vlogovi-
skata i bugarskata Glavna koman- ceae) – arealot mu se protega od te na stranskite fizi~ki i prav-
da, izdadena na Aleksandar Pro- Balkanot, preku Mala Azija, do ni lica vo makedonskata ekono-
togerov (22. X 1916). Regrutite Himalaite. Golemo drvo, so mno- mija, t.e. na doma{nite fizi~ki
bile mobilizirani glavno od Za- gu {iroka kruna; korata mu e i pravni lica vo stranstvo, izra-
padna Makedonija, od Skopje i od plo~esto ispukana, svetlosiva. zeni vo stoka i vo pari. Trgov-
Pri{tina. [tabot se nao|al vo Listot e prost, dlaboko vre`an skite krediti odobreni vo stran-
Skopje, a podocna e prefrlen vo na 5–7 dela, so klinovidna osnova stvo i primeni od stranstvo ja
Ohrid. Formaciskiot sostav bil i so dolga dr{ka. Cvetovite se pretstavuvaat razlikata me|u
od tri polka so po dva bataljona. dvopolni, sobrani vo top~esti fizi~kata razmena na stoki me|u
Brojnata sostojba na divizijata socvetija (po 2–8) na zaedni~ka Makedonija i svetot i izvr{eni-
1164
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PLA[ESKI P
1165
P PLA[TENICA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1166
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †POBEDA# P
1167
P POBUNA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
POVR[INSKA OBRABOTKA
NA DRVOTO – eden od posledni-
te tehnolo{ki procesi vo proiz-
vodstvoto na finalni proizvodi
od drvo (mebel, enterier i drugo).
Povr{inskata obrabotka ovoz-
mo`uva za{tita na drvenite po-
vr{ini i promena na dekorativ-
niot izgled na povr{inite, {to
se postignuva so primena na raz-
li~ni materijali i metodi. Po-
vr{inskata obrabotka na final-
nite drveni proizvodi mo`e da
bide: transparentna, pokrivna, so
otvoreni ili so zatvoreni pori,
kako i so razli~en stepen na sjaj.
Kvalitetot na povr{inskata ob-
rabotka na mebelot i na enterie-
Fudbalerite na porane{nata †Pobeda# pred fuzijata so †Makedonija# rot ima golemo zna~ewe vo me-
belnoto proizvodstvo. Visokiot
Treneri bile: Blagoja Pavlovski kovodel mitropolitot Jovan (10. kvalitet na povr{inskata obra-
i Caki Simonovski. XI 2000 – 17. V 2001, ras~inet na 9. botka se postignuva so ispolnu-
LIT.: Pangovski, Ivko: Skopski fud- VII 2003) i ja administriral mit- vawe na nekolku uslovi: izbor na
balski nezaborav, 1903–1993. Skopje, ropolitot Timotej (2002–2006). soodvetna podloga, izbor na mate-
1994. D. S. Od 1. X 2006 g. povtorno Agatan- rijalite za povr{inskata obra-
POBUNA na vojnicite Make- gel stanuva mitropolit Povar- botka i preku pravilna povr{in-
donci vo gradot Opis (324 g. darski. Teritorijata na eparhija- ska obrabotka. B. Il.
pr.n.e.) – protiv vklu~uvaweto ta se sovpa|a so granicite na gra-
Persijanci od novoosvoenite dovite Veles, Kavadarci, Nego-
tino, Gevgelija i Valandovo.
provincii vo Makedonskata voj- Eparhijata ima tri namesni{tva:
ska, koi Aleksandar III Makedon- Vele{ko, Kavadare~ko i Gevge-
ski gi narekol „potomci# (epigo- lisko. Povardarskata eparhija
ni). Po pristignuvaweto na kra- ima 132 hramovi i 25 manastiri,
lot pobunata bila prekinata, ot- od koi najpoznati se „Sv. Dimit-
kako bile ubieni nekolku make- rija# vo Veles i „Sv. \or|i# vo
donski vojnici. Kralot odr`al Negotino. Ima i Eparhiski muzej
smiruva~ki govor, pri {to Per- vo Veles. Za nejzinite 200.000 ver-
sijancite gi imenuval „rodnini#. nici duhovno-pastirski se gri-
Pomiruvaweto zavr{ilo so zaed- `at nad 40 sve{tenoslu`iteli. M. K. Cepenkov
ni~ka gozba, na koja u~estvuvale LIT.: Ratomir Grozdanoski, Stefan Ar- †Makedonski
9.000 lu|e. hiepiskop Ohridski i Makedonski, Skop- narodni
umotvorbi#
LIT.: Fanula Papazoglu, Istorija na hele- je, 2000. Rat. Gr.
nisti~kiot period, Skopje, 1995. V. St. POGOVORKA/POSLOVICA ‡
POVELBA „D-R TRIFUN PA- kratok `anr na usnoto narodno
NOVSKI# ‡ priznanie {to se tvore{tvo. Taa e odraz na sekoj-
dodeluva na ~lenovi na MLD za is- dnevniot `ivot na narodot, na
klu~itelni rezultati postignati negovata mudrost i filozofija.
vo podolg vremenski period vo Vo sebe sodr`i odredeno `ivot-
unapreduvaweto na medicinskata no iskustvo i nudi odredeni pra-
nauka i praktika, vo razvojot na vila na odnesuvawe. Vo nea se op-
zdravstvenata slu`ba, kako i vo fateni site pozna~ajni momenti
ostvaruvaweto na celite na MLD. od `ivotot na ~ovekot, od ra|a-
Se dodeluva od 1985 g. K. K.-P. weto do smrtta, taka {to tuka
POVIT (Clematis L., fam. Ranuncula- na{le mesto negovite zanimawa,
ceae) – rastenie od rod so okolu 200 alatkite i orudijata za rabota,
Karta na Povardarskata pravoslavna eparhija na MPC vida, od koi najgole- kako i neposrednata okolina,
miot broj se lijani kosmosot, sozdavaweto na svetot
POVARDARSKA PRAVOS- (polzavci). Imaat itn. Kako re~enica naj~esto doa-
LAVNA EPARHIJA na MPC sprotivno postaveni, |a na krajot od odredeno ka`uva-
(1982) – formirana so sedi{te vo slo`eni ili prosti we i ima funkcija na poenta, se
Veles. Prv arhijerej bil mitro- listovi. Cvetovite koristi za da se rezimira odrede-
politot Gavril (1. I 1978 – 4. X se edine~ni ili vo Halo`ina na sodr`ina i da se izvede zaklu-
1986) do negoviot izbor za Pogla- socvetija, plodot e (Clematis viticella L.) ~ok, da se sublimira edno `ivot-
var na MPC, potoa administri- ahenija. Vo RM pri- no iskustvo: Koga }e se fati{ na
ral do izborot na noviot arhije- rodno se zastapeni oroto, }e si go igra{; Ruvo ve-
rej mitropolitot povardarski tri vida od site pol- zir, ruvo rezil; Golemata riba
Mihail (hirotonisan na 25. XII zavci: C. vitalba L. – po- malata ja jadit. Vo nekoi prime-
1988), koj{to ja rakovodel epar- vit; C. flammula L. – ri se koristat `ivotnite, nivni-
hijata do izborot za Poglavar (4. skrebut i C. viticella L. ot govor i osobini za da se istak-
XII 1993), od koga ja administri- – halo`ina. Prvite Povit nat nekoi odnosi me|u lu|eto, od-
ral. Po nego eparhijata ja admi- dva se so beli, met- (Clematis vitalba L.) redeni ~ove~ki nedostatoci i
nistriral Sinodot i mitropoli- lesti socvetija, a tretiot so viole- kvaliteti: Pileto {to go na-
tot Timotej (1998–1999), pa ja ra- tovosini cvetovi. Al. And. pu{tilo sedeloto, od nego air
1168
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PO@AR P
nemat; Tr~a kako prle pred maga- LIT.: V. Jagic, Psalterium Bononiense, 1907 Ve~erni yvona, Sk., 1968; Zarasten bunar,
re; Koga }e se nau~it ku~e na ka- (izd. na psalmite, od komentarot samo var. Sk., 1978, knigi za mladi: Razvigor~e, Sk.,
vo krit. aparat); I. Kara~orova, KÍm 1956; Tiho doa|aat soni{tata, Sk., 1963;
sapnica, }e idet sekoj den. Pri vÍprosa za Kirilo-MetodieviÔ sta- ^udesna {uma, Sk., 1989; Ven~e neven~e,
prenesuvaweto od edna vo druga robÍlgarski prevod na psaltira, Kiri- Sk., 1994, romani za vozrasni: Makedonska
sredina, taa prima odredeni spe- lo-Metodievski studii, 6, SofiÔ, 1989, golgota, Sk., 1978; Korenite na sudbina-
cifi~nosti karakteristi~ni za 130-245 (so bogata lit.). Zd. R. ta, Sk., 1982; Karpo{ovata buna, Sk.,
tamo{nite interpretatori. Di- 1983; Perunovite potomci, Sk., 1989; ro-
mitar Miladinov (1860) kako mani za deca i mladi: Ajdu~ka ~e{ma, Sk.,
1964; Zadkarpatska povest, Sk., 1966; Raj-
`anr ja imenuva pri{ta: „Edna na Vojvoda, Sk., 1971; Diviot raj, Sk.,
pri{ta sborvit: Kode tekla re- 1983; Tunika ili prva qubov, Sk., 1987;
kata, pak }e te~e#. Ponekoga{ Is~eznatiot raj, Sk., 1297; povestite:
se koristi i rimata: ]e mu dojt Az, buki, vedi, Sk., 1969; Krali Marko,
umot, ama }e sjojt kumot. Stil- Sk., 1991; Zlatko, Sk., 1995. Negovo naj-
ski se intenzivira so metonimi- poznato klasi~no delo e trilogijata Be-
loto cigan~e, Sk., 1966. V. Toc.
jata, aliteracijata, sinegdohata,
onomatopejata i so drugi izrazni
sredstva.
LIT.: Makedonski narodni umotvorbi.
Poslovici, tom IV, kniga 1, vo redakcija
na Haralampie Polenakovi} i Kiril Pe-
nu{liski, Skopje, 1954; Narodni poslovi-
ci i gatanki od Struga i Stru{ko. Sob-
ral i priredil Filip Kavaev, Skopje,
1961; Marko Kitevski, Za nekoi kratki
govorni narodni umotvorbi od Kumanov-
sko, Prilozi za makedonskiot folklor,
Skopje, 1989; Bone Veli~kovski, Kratki-
te `anrovi i detskiot folklor vo Ku-
manovo i Kumanovsko, Folklorot i etno- Nevestinski
podbradec
logijata vo Kumanovo i Kumanovsko,
Skopje ‡ Kumanovo, 255-289. B. V. Bojan
Podole{ov
1169
P †POZORI[NI LIST# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1170
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POLAZUVAWE P
boja na osnovata. Bil dolg 3 do 4 skiot post zavisi od Duhovden i POKRVENIK, Sv. Atanas, Re-
m, so {iro~ina od 15‡20 cm, a naj- sekoga{ razli~no trae, za{to ako sensko – ranohristijanska bazili-
~esto bil ornamentiran so pravi Veligden e porano, postot e po- ka nad severozapadnata periferi-
horizontalni {arki i motivi na dolg. M. Kit. ja na seloto. Bazilikata ima tri-
okca i kutijke. Vo dolniot del
(koj{to ne se gledal) bil orna-
mentiran so pravi horizontalni
{arki (pru}e) na temno-borda os-
nova. Po krai{tata ma{kiot po-
jas bil ukrasuvan so usukani kon-
ci (resi). Vo prvite decenii na
minatiot vek e zabele`itelna
pojavata na tkaewe na ma{ki po-
jasi vo kariran dezen. Vo kuma-
novskiot region se sre}ava poja-
sot nare~en yunka ili yunica, koj
bil tkaen od volnena pre|a, deko-
riran so horizontalni {arki,
{irok okolu 5 cm. Pojasot yunica
se spomnuva i kako {iroka zunka,
dolga do 2,5 m, {to se opojasuvala
nad skuta~ata. Postoi i t.n. alov
pojas, tkaen so horizontalni
{arki pru}e ili na gorniot del
ornamentiran so kola, a na dol-
niot so pravi {arki pru}e. Poja-
sot kemer~e, pak, e tesno {areno
pojas~e {to se opa{uvalo najo- Vo ovaa ku}a be{e formiran PK na KPM, Skopje (1941)
dozgora, nad skuta~ite. J. R.-P.
POKRAINSKI KOMITET NA korabna kolonadna particija na
POKLADI ‡ obi~ajno-obredni KPJ ZA MAKEDONIJA (1940– naosot (baza, kolona, jonski im-
sve~enosti na semejstvoto sproti 1943) ‡ centralno rakovodstvo na post kapitel), |akonikon i pros-
golemite posti. Toa e posleden makedonskite komunisti. Prv komidija, severno i ju`no od nar-
den koga se bla`i pred pove}ed- PK na KPJ za Makedonija bil teksot, kako i apoditerij i pisci-
nevnite posti. Bidej}i ima ~eti- formiran pod rakovodstvo na na. So~uvanata kamena arhitek-
ri vakvi posti, ima i ~etiri deno- Metodija [atorov-[arlo (8. IX tonska plastika, koja{to datira
vi nare~eni pokladi: Bo`ikni 1940). So odluka na CK na KPJ od prvata polovina na VI v.n.e., se
pokladi (27/14. XI), pred veligden- (VIII 1941) toj bil smenet i bil sostoi od samo edna kompletno za-
skite posti se Veliki ili Pro{- izbran nov PK vo sostav: Lazar ~uvana kolona so baza i od jonski
teni pokladi, pred Petrovden ‡ Koli{evski ili Bane Andreev impost kapitel bez dekoracija,
Petrovi pokladi, koi sekoga{ kako organizacionen sekretar, dvoen prozorski stolb so impost,
zapo~nuvaat edna nedela po Duhov- Borka Taleski, Mara Naceva i dekoriran so krstovi i so lisja od
den i Bogorodi~ini pokladi ‡ dve Blagoj Jankov (IX 1941). Noviot br{len, i delovi od oltarni ko-
nedeli pred Uspenie na Presveta sostav gi zabrzal podgotovkite za loneti so kubi~ni kapiteli.
Bogorodica (13. VIII/31. VII). Pove- po~etokot na oru`enoto vosta- LIT.: V. Bitrakova – B. Pupaleski, Ranoh-
}ednevnite posti se raspredeleni ristijanska sakralna arhitektura vo Pres-
nie vo Makedonija. Na 8. XI 1941 pa, „Lihnid#, 7, Ohrid, 1989, 29-41. V. L.
i spored godi{nite vremiwa. g., po apseweto na sekretarot na
Postojan datum imaat samo Bo- PK L. Koli{evski, bil formi- POLAZUVAWE (Polaznik, Po-
`i}nite i Bogorodi~nite pokla- ran PK na KPJ (VI 1942), koj so lazoven) ‡ kalendarski obi~aj od
di, bidej}i postot zapo~nuva seko- izvesni izmeni ostanal do for- zimskiot ciklus praznici okolu
ga{ na ist datum i sekoga{ isto miraweto KPM (krajot na fevru- Novata godina. Toga{ se prognozi-
trae. Drugite dva posta imaat ne- ari 1943). rala, no i se inicirala sre}ata i
postojan datum, bidej}i se povrza- napredokot vo naredniot period.
ni so podvi`ni praznici ‡ velig- LIT.: Osnovaweto i razvojot na KPM,
Skopje, 1973. Vl. Iv. Se veruvalo deka od toj {to prv }e
denskiot so Pro~ka, a Petrovden- vleze vo ku}ata, }e zavisela sre}a-
ta i napredokot na semejstvoto.
Ako e toj sre}en, }e donese sre}a i
obratno. Ako prvo vleze ma{ko, }e
se ra|aat ma{ki deca, no i ma{ko
potomstvo od stokata (ovci, goveda,
`ivina i sl.). Se veruvalo deka ako
prv vo ku}ata vleze mlad i ubav ~o-
vek (mom~e ili devojka), }e donesat
sre}a, ako pak e nekoj starec ili ba-
ba, deka ne }e bide na dobro. Pora-
di toa nekoi semejstva pokanuvale
nekoi lu|e {to bile poznati kako
sre}ni i rabotlivi prvi da gi pose-
tat na praznikot. Pri vleguvaweto
polaznikot blagoslovuval, a do-
ma{nite go ~estele so ne{to bla-
go, za da bide blaga godinata. Ako
godinata bila beri}etna, slednata
Crkvata „Veliki Pokladi“ vo rekanskiot kraj, Rostu{e, Velebrdska korija godina go pokanuvale istiot polaz-
1171
P POLVOVI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1172
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POLENAKOVI] P
1173
P POL@AV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
bata na makedonskite humanitar- kulcite na novata makedonska kni`ev- POL@AVI (Gastropada) – meko-
ni nau~ni disciplini, demons- nost, IV. Vo ekot na narodnoto budewe, I. teli organizmi so telo sostaveno
Studii za Miladinovci i VI. Kni`evno-
trira osmisluvawe na po~etnata, istoriski prilozi. od glava, trup i stapalo, smesteni
temelna i udarna etapa vo razvi- vo ~erupka.
LIT.: Vera Anti}, [eesetgodi{nina na
tokot na narodonaukata i litera- prof. Haralampie Polenakovi}, †Lite- Kaj nekoi vi-
turoznalstvoto {to }e gi razbudi raturen zbor#, Skopje, XVI (1969), 6; Mi- dovi ~erupka-
i pottikne procesite na pasioni- odrag Drugovac, Studii od Makedonska- ta otsustvuva.
rano sobirawe i obrabotuvawe na ta literaturna istorija, †Sovreme- ^erupkata
faktite i podatocite, novoot- nost#, Skopje, XXIII (1973), 10; Radomir kaj razni vi-
Ivanovi}, Izabrana dela H. Polenakovi- dovi e so raz-
krieni i novosogledani, i }e gi Êa, †Zbornik za slavistiku#, 1978, 14; is-
povrze so streme`ot i naporite tiot, [iroki nau~ni horizonti, †Sovre- li~en oblik
kon novo nivno ~itawe i tolkuva- menost#, Skopje, XXVIII (1978), 1–2; Bla`e (visoka, krat-
we. Roden vo semeen krug na novo- Koneski, †Spomenica# posvetena na po~i- ka, vreteno-
doseleni Vlasi od Ju`na Albani- natiot Haralampie Polenakovi}, redo- vidna ili ci-
ja (seloto Polena blizu do Mos- ven ~len na MANU, Skopje, 1985; Naume lindri~na).
Radi~eski, Akademikot Haralampie Po-
kopole), se {koluva vo rodniot lenakovi} – dobitnik na Nagradata Otvorot na
grad i vo Skopje vo periodot me|u AVNOJ, †Studentski zbor#, Skopje, g. ~erupkata kaj Pol`av
(Ohridopyrgula macedonica)
dvete svetski vojni, stanuvaj}i mu XXXII (1980), br. 826; Tome Sazdov, Por- nekoi vidovi
(kon 1934) domoroden sorabotnik tret na akademikot Haralampie Pole- se zatvora so kapa~e (operkulum).
na renomiraniot nau~nik Petar nakovi}, †Razvitok#, Bitola, XVII (1979), Se sre}avaat na kopno i vo voda.
1; Gane Todorovski, Novi prilozi na H.
Kolendi} i startuvaj}i vo nauka- Polenakovi} za makedonskata litera- Se hranat glavno so rastenija, a
ta kako Racinov vrsnik vo seop- tura, vo: So zbor kon zborot, Skopje, mal broj se grablivi. Vo Makedo-
{tata makedonska duhovna pre- 1985; Van~o Tu{evski, Prilozi kon prou- nija pol`avite se zastapeni so
rodba, vtisnuvaj}i im na zabrza- ~uvaweto na kni`evnoistoriskiot lik 267 taksoni, od koi, endemi~ni se
nite procesi na makedonskoto na- na Haralampie Polenakovi}, †Godi{en 97; se razlikuvaat akvati~ni i te-
zbornik# na Filolo{kiot fakultet vo restri~ni organizmi. Akvati~-
cionalno konstituirawe belezi Skopje, 1987, 13; istiot, Kni`evniot is-
na funkcionalen dopir so mina- tori~ar i pedagog Haralampie Polena- nata gastropodna fauna e zasta-
toto i izvorno prou~uvawe i tol- kovi} 1909–1984, pogovor kon tom VI od pena so 102 taksona, od koi, ende-
kuvawe na istorijata. Vakviot ka- Izbranite dela na H. Polenakovi}, mi~ni se 76 (71 vid i 5 podvidovi).
tegori~en imperativ progovoru- Skopje, 1989, str. 685–705. G. T. Vo Ohridsko Ezero se prisutni
va pocelosno vo etapata po nego- POL@AV, LOZARSKI (Helix 58 vidovi, od koi pogolemiot broj
voto vra}awe od Belgrad vo Skop- pomatia L.) – mekotel kaj koj{to se endemi~ni, 52 vida. Terestri~-
je (1946), koga vo RM se polagaat se razlikuva glava, trup i stapa- nata gastropodna fauna ne e ce-
osnovite na visokoto {kolstvo lo. Na glava- losno istra`ena, no poka`uva go-
na makedonski jazik, koga niz za- ta ima dva pa- lemo bogatstvo; utvrdeni se 165
brzanite procesi na nadomest na ra pipala, na vidovi od koi 21 se endemi~ni.
propu{tenoto i neslu~enoto vo ~ij vrv se na- Pol`avite slu`at i za ishrana
nacionalniot razvitok, tokmu ne- o|aat o~ite. na mnogu `ivotni i na ~ovekot.
mu, kako na sistemen, produkti- Teloto e LIT.: A. Grossu, Fünf noue arte der Gatung
ven, qubopiten i sestrano podgot- za{titeno so Deroceras derBalkanhalbinsel in der Sammlung
ven istra`uva~ na makedonskiot krupna ko- des Naturhistorischen Museum in Wien (Gastro-
pi{uvan zbor }e mu padne delot poda, Limacidae), Ann. Naturhist. Mus., Wien,
nusna ~erup- 1972, 76: 639–648; Slave Hadzisce, Prilog poz-
da go organizira literaturniot Lozarski pol`av ka. @ivee vo navanju Gastropoda Prespanskog i Ohridskog
sektor na narodonaukata i da gi gradini i vo jezera. Per. Biol. Jugoslaviae, Zagreb, 1953, Ser.
polo`i (zaedno so Dimitar Mit- parkovi so karbonatna podloga. A II/8, 7: 174–177; Slave Hadzisce, Prilog poz-
rev i Bla`e Koneski) temelite Se hrani so razni trevi. Prezi- navanju Gastropoda Prespanskog Jezera, Zb. na
na makedonistikata. Rabotniot rab., Hidrobiol. Zav., Ohrid, 1958, 6(17): 1–6;
muva zakopan vzemi. Rasprostra- Slave Hadzisce, Prilog poznavanju Gastropoda
vek mu e vrzan glavno za negovoto net e vo Sredna i vo Jugoisto~na Prespanskog Jezera, Zb. na rab., Hidrobiol. Zav.,
profesoruvawe na Filolo{kiot Evropa. Kaj nas e ~est vid. ^ove- Ohrid, 1958, 6(17): 1–4; Adolf Ridel, Über die
fakultet na Univerzitetot †Ki- kot go koristi za ishrana. makedonischen Gyralina Arten (Gastropoda,
ril i Metodij# vo Skopje. Prv i Zontidae), Fragm. Balcan. Mus. Mac. Sci. Nat.,
LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez- Skopje, 1984, 12: 31–43; Qubinka Snegaro-
pove}egodi{en titular na Kated- ’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991. va, Gastropodna fauna na Ohridskoto
rata za istorija na ju`nosloven- V. T. K. – M. Kr. Ezero, Acta. Mus. Mac. Sci. Nat., Skopje, 1954,
skite literaturi vo toj podolg POL@AV, [UMSKI (Helix luco- 16(6): 55–64; Andrzej Wiktor, Endemisam of
period (1946‡1984), toj sozdava rum L.) – mekotel so ~erupka. slugs within the Balkan Peninsula and adjacent
kako profesor, mentor i {tedar islands (Gastropoda: Pulmonata; Arionidae; Mi-
prikrepnik nedobroj visokoobra- ^est e vo {umite. Poseduva ku- lacidae; Limacidae, Agriolimacidae). Genus,
zovani kadri za potrebite na ma- }i~ka, po ob- Wroclaw, 1997, 8(1): 205–221.
lik trkalez- V. T. K. – M. Kr.
kedonskata prosveta, kultura i na, so `olto-
umetnost i grandiozno nau~no de- kafeava boja, POLITIKATA NA DEVIZNI-
lo. ^len e na Makedonskata aka- so dimenzija OT KURS NA RM – zbir na merki
demija na naukite i umetnostite i od 3 do 4 cm. i instrumenti za formirawe i
prv nejzin potpretsedatel u{te Se koristi odr`uvawe na intervalutarnata
od nejzinoto formirawe (1967). ~esto vo is- vrednost na denarot. Vo periodot
^len e na Srpskata i na Bosan- hranata na po proglasuvaweto na politi~ka-
sko-hercegovskata akademija na ~ovekot, za- ta nezavisnost, RM s¢ u{te e del
naukite i umetnostite. [umski pol`av
radi speci- od monetarniot sistem na SFRJ,
BIBL.: Stranici od makedonskata kni- taka {to nema mo`nost za vodewe
`evnost (1951), Izbrani dela vo pet to- fi~niot i aromati~en vkus na
mesoto. Se hrani so {umski aro- avtonomna politika na devizniot
movi, Skopje, 1973; Izbrani dela, vo {est kurs. Sepak, u{te vo po~etokot na
tomovi, Skopje, 1988/1989 vo redakcija na mati~ni rastenija.
Tome Sazdov i Van~o Tu{evski (I. Vo mug- dekemvri 1991 g. makedonskata
LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez-
rite na slovenskata pismenost, II. Stu- ’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991. vlada nosi odluka so koja NBM za-
dii od makedonskiot folklor, III. Ni- V. T. K. – M. Kr. po~nuva da gi formira deviznite
1174
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POLITI^KITE P
rezervi i da go utvrduva devizni- ren target na monetarnata poli- dvapati mese~no, so mototo: „Os-
ot kurs na dinarot na teritorija- tika. Impresivnata stabilnost loboduvaweto na Makedonija e
ta na Makedonija. Podocna, pri na devizniot kurs na markata delo na samite Makedonci. Pre-
proglasuvaweto na monetarnata prodol`uva s¢ do juni 1997 g., ko- ku narodot za narodot. Makedoni-
samostojnost, na 27. IV 1992 g. se ga e izvr{ena devalvacija na de- ja na Makedoncite#. Bil pe~aten
voveduva re`im na fiksen devi- narot od 16%. Potoa centralnata vo sofiskata Centralna pe~at-
zen kurs na nivoto od 360 vrednos- banka prodol`uva da go odr`uva nica na P. Kal~ev, vo tira` od
ni edinici (bonovi) za edna ger- devizniot kurs vo tesni ramki 500 primeroci. Objaveni se vkup-
manska marka. Fiksniot devizen okolu novoto targetirano nivo no 12 broja. Osloboduvaweto na
kurs pretstavuva instrument na od 31 denar za edna marka, a vakva- Makedonija go gleda vo neophod-
stabilizacionata programa, koj ta politika se zadr`uva i po vo- nata revolucija, so idno kanto-
treba da gi stabilizira infla- veduvaweto na evroto. Vo celiot nalno ureduvawe spored nacio-
ciskite o~ekuvawa i da ovozmo`i ovoj period centralnata banka se nalnata pripadnost, a samite }e
namaluvawe na inflacijata. Se- poka`uva kako isklu~itelno go izberat slu`beniot jazik, so
pak, vo ovoj period centralnata efektivna vo kontrolata na de- u~ili{ta na svoj jazik i sl.
banka nema nikakvo vlijanie vrz vizniot kurs, uspe{no neutrali- LIT.: Ivan Katarxiev, Vesnikot „Poli-
devizniot kurs poradi nekolku ziraj}i gi site pritisoci za dep- ti~eska svoboda#, „Razgledi#, III, 11,
pri~ini: otsustvo na devizen pa- resijacija ili apresijacija na de- Skopje, 1956, 8; D-r Boro Mokrov, Razvo-
zar, skromni devizni rezervi i narot. Pritoa, pove}e od edna de- jot na makedonskiot pe~at i novinar-
stvo (od prvite po~etoci do 1945 godina),
nedostig na koordinacija me|u po- kada, targetiraweto na devizniot Skopje, 1980, 109–110; D-r Boro Mokrov –
litikata na devizniot kurs i dru- kurs se potvrduva kako efektiv- M-r Tome Gruevski, Pregled na makedon-
gite makroekonomski politiki. no sredstvo za odr`uvawe na sta- skiot pe~at (1885-1992), Skopje, 1993, 94.
Ottuka, za kuso vreme se poka`u- bilnosta na cenite. S. Ml.
va nesoodvetnosta na re`imot na LIT.: Goran Petrevski, Monetarna po- POLITI^KITE ATENTATI
fiksniot devizen kurs i vo tekot litika – teorija i iskustvoto na Make-
na 1992 g. se izvr{eni dve devalva- donija, Skopje, 2005, 278-286; Kiki Mango- VO MAKEDONIJA ‡ nenadejni
cii. Istovremeno se vr{i modi- va Powavi}, Van~o Kargov, 60 godini cen- i podmolni posegawa po `ivotot
tralno bankarstvo vo Republika Make- na poedinci i grupi od politi~-
fikacija na re`imot na devizni- donija, Narodna banka na Republika Ma- ki pri~ini. Istoriskite izvori
ot kurs taka {to se dozvoluva de- kedonija, Skopje, 2006. G. P. go potvrduvaat nivnoto prakti-
narot da fluktuira vo interva- kuvawe u{te pri pojavata na pr-
lot od ±10% vo odnos na ko{nica- vite dr`avni organizacii kaj an-
ta od valuti. Vo ovoj period vo ti~kite Makedonci. Najkarakte-
Makedonija istovremeno funkci- risti~no e ubistvoto na kralot
oniraat nekolku devizni kursovi: Filip II Makedonski na svadbata
oficijalen devizen kurs objaven na svojata }erka Kleopatra (336
od strana na NBRM, devizen kurs g. pr.n.e.). Vo sovremenoto make-
po koj se vr{i kupoproda`ba na donsko minato sekako najpoznati
devizi me|u pretprijatijata i de- †Politi~eska svoboda#, organ na makedonskite
se solunskite atentati (28-30. IV
vizen kurs na crniot pazar. Pri- revolucioneri-socijalisti
1903) na makedonskite gemixii
toa, najgolem del od trgovijata so
devizi se vr{i po dvata kursa raz- „POLITI^ESKA SVOBODA# ili solunski atentatori. Poseb-
li~ni od oficijalniot devizen (Sofija, 6 II 1898 ‡ 18. V 1899) ‡ no karakteristi~na atentatorska
kurs, koj celo vreme zaostanuva organ na makedonskite revoluci- dejnost praktikuvale ~etite na
zad crniot devizen kurs. Vo maj oneri‡socijalisti. Redakcijata voda~ot na VMRO †avtonomis-
1993 g., se vospostavuva oficija- ja so~inuvale: Dimitar Vlahov ti~ka# Todor Aleksandrov. Poz-
len devizen pazar, ~ija organiza- (odgovoren urednik), Vasil Gla- nati se atentatite so ra~ni bom-
cija $ e doverena na NBRM, koja vinov, St. Ivanov (urednik do br. bi i drugi eksplozivni sredstva
stanuva nadle`na za formirawe 7), V. Sirakov (urednik od br. 7), vo pazarnite denovi vo Radovi{,
na kursot na denarot, iako for- Dimo Haxidimov i Andon [ulev Bitola, Ki~evo, Kru{evo, Kava-
malno Sobranieto s¢ u{te e nad- (odgovoren urednik). Izleguval darci, Ohrid, Prilep i Solun.
le`no za formulirawe na celite
i zada~ite na deviznata politika.
Pritoa e izvr{ena u{te edna de-
valvacija na denarot i se premi-
nuva kon re`im na fleksibilen
devizen kurs. Sepak, centralnata
banka s¢ u{te ne vodi aktivna po-
litika na devizniot kurs, koj
prodol`uva slobodno da fluktu-
ira, sledej}i go crniot devizen
kurs. Presvrt vo politikata na
devizniot kurs se slu~uva na po-
~etokot na 1994 g., koga central-
nata banka zapo~nuva da go odr-
`uva devizniot kurs na stabilno
nivo od 27 denari za edna german-
ska marka. Ottoga{ centralnata
banka zapo~nuva da vodi politi-
ka na de facto fiksen devizen kurs,
kako osnovno nominalno sidro za
stabilizirawe na cenite, a vo ok-
tomvri 1995 g. devizniot kurs i
oficijalno stanuva intermedija- Eksplozijata predizvikana od gemixiite na francuskiot brod †Gvadalkivir# (1903)
1175
P POLITI^KO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Ne mo`ej}i da gi otkrijat pod- †Makedonija i mirot# (11. II 1919). gi vr{i do 14. XII 2005 g., koga za-
molnite atentatori, osmanliski- Vo juli Dru{tvoto go promenilo po~nuva mandatot na novata poli-
te vlasti go podlo`uvale mesno- odnosot i se povleklo od Sojuzot. ciska misija „EUPAT#.
to naselenie na teror, posebno vo LIT.: Quben Lape, Aktivnosta na Glav- IZV.: Dogovor me|u RM i EU za statu-
Dojran, [tip i Ko~ani. Vo aten- niot odbor, Glasnik na INI, 1, Skopje, sot i aktivnostite na Policiskata
tati se zaginati mnogu makedon- 1965; Mihajlo Minoski, Federativnata misija na EU vo RM (EUPOL †PROKSI-
ski revolucioneri: Dobri Daska- ideja vo makedonskata politi~ka misla, MA#), „Slu`ben vesnik na RM#, 80/03.
Skopje, 1985. M. Min. T. Petr.
lov (juli 1912), \or~e Petrov (21.
VI 1921), Jane Sandanski (22. IV POLJODELSTVO – spored vkup-
1915), Dimo Haxidimov, Atanas niot obem na proizvodstvoto, naj-
Spasov ‡ Taskata Serski, Todor va`na zemjodelska oblast. Toa za-
Panica (7. V 1925) i dr. No vo fa}a najgolem del od obrabotli-
atentati se zaginati i nekoi od vite povr{ini, anga`ira naj-
vladetelite na Makedonija, kako brojna rabotna sila i golem del
srpskiot general Kova~evi} vo od agrotehni~kite sredstva i
[tip, srpskiot policiski na~al- obezbeduva egzistencija na najgo-
nik Velimir Preli} (ubien od lem del od selskoto naselenie.
Mara Buneva, 13. I 1928) i dr.. Od vkupnata obrabotliva povr-
Atentatorskata dejnost ja prak- {ina, okolu 83% se pod oranici
tikuvale i vojvodite na srpskata i bav~i, okolu 3% pod ovo{ni na-
oru`ena propaganda vo Makedo- Policiskata misija na „PROKSIMA“
sadi, okolu 5% otpa|aat na lozja
nija Gligor Sokolovi}, Jovan Ba- i okolu 8% na livadi. Vo Make-
bunski, Jovan Dovezenski i dr. POLICISKA MISIJA NA donija postoi mo`nost za navod-
Voda~ot na VMRO avtonomisti~- EU VO RM – prva policiska mi- nuvawe na 370.000 ha ili na 64%
ka Ivan (Van~o) Mihailov, pak, sija na EU vo RM – EUPOL od vkupno obrabotlivite povr-
organiziral specijalni t.n. aten- „PROKSIMA#, koja ja zamenuva {ini. Me|utoa, kapacitetot na
tatorski trojki. Poznat e marsej- prvata voena misija na EU vo RM izgradenite sistemi ovozmo`uva
skiot atentat vrz kralot Alek- – „Konkordija#, vospostavena vrz navodnuvawe na okolu 19%, a
sandar Kara|or|evi} (1934). Po osnova na zaedni~kata akcija na fakti~ki se navodnuvaat samo
Vtorata svetska vojna karakte- Sovetot na EU (29. IX 2003) i Do- 12,5% od obrabotlivite povr{i-
risti~ni se atentatite vrz razni govorot me|u RM i EU za statusot ni. Od zemjodelskite proizvodi
funkcioneri na narodnata vlast i aktivnostite na policiskata vo Makedonija na prvo mesto doa-
od strana na ostatocite na balis- misija na EU vo RM (EUPOL |aat `itnite rastenija: p~enica-
ti~koto dvi`ewe i ufrlenite „PROKSIMA#, 11. XII 2003), so ta, ja~menot, ’r`ta, ovesot i ori-
diverzanti od Albanija (1945- funkcii od sovetodaven karakter zot, potoa sledat industriskite
1952). Vo sovremeniot period naj- vo sferata na gradeweto doverba, kulturi: tutunot, son~ogledot,
poznat e neuspe{niot atentat vrz vladeeweto na pravoto, spravuva- {e}ernata repka i gradinarskite
pretsedatelot na RM Kiro Gli- weto so organiziraniot krimi- kulturi. Makedonija ima povol-
gorov (3. X 1995). nal, reformata na MVR i tran- ni prirodni uslovi za razvoj na
sformacijata kon policisko ovo{tarstvoto i posebno na lo-
obezbeduvawe na granicite, {to zarstvoto. Toplite i dolgi leta
Proizvodstvoto na najva`nite poljodelski proizvodi (1951-2005)
Godina P~enica P~enka [e}erna repka Son~ogled Tutun
il.t kg/ha il.t kg/ha il.t t/ha il.t kg/ha il.t kg/ha
1951 93 980 69 1.040 0 10 2 610 13 720
1961 210 1.480 79 1.220 110 20 8 860 8 570
1971 300 2.130 102 1.920 158 39 20 1.170 22 800
1981 236 2.260 92 2.260 104 29 25 1.110 31 1.230
Atentatot na pretsedatelot Kiro Gligorov (3. X 1995)
1991 340 3.021 135 3.200 82 37 37 1.354 25 1.375
LIT.: Angel Dinev, Politi~kite ubi- 2005 334 3.081 148 4.491 58 36 7 1.330 28 1.498
stva vo Bugarija, Skopje, 1951; Istorija
na makedonskiot narod, kniga prva ‡ tre-
ta, Skopje, 1969; Kosta Ciriviri, Poli-
ti~kite ubistva vo Makedonija, Skopje,
1969; Istorija na makedonskiot narod,
tom prvi ‡ petti, Skopje, 2003. S. Ml.
POLITI^KO DRU[TVO „MA-
KEDONIJA NA MAKEDON-
CITE# (Cirih, 1915‡1919) ‡
dru{tvo na makedonskite studen-
ti osnovano so cel da dejstvuva za
postavuvawe i za razre{uvawe na
makedonskoto pra{awe na povoe-
nata Mirovna konferencija za os-
loboduvawe i za obedinuvawe na
Makedonija vo samostojna dr`ava.
So drugite makedonski dru{tva se
obedinile vo Sojuz na makedon-
skite dru{tva vo [vajcarija (XII
1918). Dru{tvoto objavilo prog-
las za odr`uvawe konferencija: Niva so rascvetan son~ogled
1176
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POLONISTIKA P
Polski
-Makedonski.
Gramati~ka
konfrontacija
1177
P POLO[KI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1178
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POP P
1179
P POP MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1180
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POP-JORDANOV P
1181
P POP-JORDANOVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1182
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POPIVANOV P
1183
P POPIVANOVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1184
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POPOV P
gimnazija i od Duhovnata semina- tanie vo Makedonija od 1878 g. i publicist e me|u prvite koi naj-
rija vo Carigrad. Kratko vreme negoviot odglas vo ~e{kiot pe- dlaboko go prosledija i afirmi-
bil u~itel vo s. ^i~evo (Vele{- ~at# (1969). Se zdobil so site na- raa konstituiraweto na makedon-
ko), a potoa vo Veles, no nakleve- u~ni zvawa vo Institutot. Avtor skata nacionalna misla. Ostanaa
ten od vele{kiot egzarhiski vla- e na pove}e monografii i nau~ni negovite stihovi, raskazi i re-
dika Avksentij, bil otpu{ten od prilozi. Bil ~len na redakcii na porta`i, izdadeni posmrtno.
rabota. Po kratkoto u~itelstvu- pove}e istoriografski glasila. DELA: Odbrani tvorbi, Sk., 1985; Izbra-
vawe vo s. Dedino (Radovi{ko), BIBL.: Gr~kata politika sprema Make- ni stihovi, Sk., 1991; Tvorbi, Sk., 1994 i
kako ~len na MK na TMORO vo donija vo vtorata polovina na X¶X vek, Dnevnik, Sk., 1998.
Veles, stanal komita vo Rado- Skopje, 1973; Osloboditelnite vooru`e- LIT.: Gane Todorovski, Poglavja od make-
vi{ko, potoa vo Sersko i vojvoda ni borbi na makedonskiot narod vo peri- donskata literatura, Sk., 1985; Bla`e
odot 1850–1878 godina, Skopje, 1978; San- Ristovski, Portreti i procesi, kn. 2,
na ~eta vo Porojsko (juli 1898 ‡ stefanskata fikcija na posebnosta na Sk., 1989; Vasil Tocinovski, Vozbuda po
letoto 1901). Poradi bolest, voj- Makedonija, Skopje, 1978; Ajdu~kiot voj- zborot, Sk., 2000. V. Toc.
vodstvoto mu go prepu{til na voda Iqo Markov-Male{evski, Skopje,
Mihail ^akov i oti{ol na leku- 1978; Makedonsko-razlo{koto vostanie,
vawe vo Solun. Potoa se vratil Skopje, 1979.
doma. Koga doznal deka mu e zag- LIT.: 50 godini Institut za nacionalna
rozena bezbednosta, se obidel da istorija 1948–1998, Skopje, 1998. Al. Tr.
otide vo [tip, no bil nastignat
od osmanliski policajci i po
kratka prestrelka, so posledniot
kur{um se samoubil. Opean e vo
edna od najpopularnite makedon-
ski narodni pesni †Bolen mi le-
`i Mile Popjordanov#.
LIT: Nikifor Smilevski, Pesnata i ko-
renot, Veles, 1992; Zlatna kniga. 100 go-
dini na VMRO, Skopje 1993; Nikifor Blagoj
Popov
Smilevski, Ottrgnato minato, Skopje,
1994; Kiril Kostov, Makedonskata na- POPOV, Blagoj (Ko~ani, 19. X
rodna pesna †Bolen mi le`i Mile Pop
Ordanov#, †Sovremenost#, br. 7-8, Skopje, 1919 – Skopje, 14. IV 1992) – prvo-
1994, 190. S. Ml. Anton borec, ekonomist, dr`avnik i po-
Popov liti~ar. U~esnik vo revolucio-
POPPANKOVA, Olivera (Skop- POPOV, Anton (s. Igumenec, nernoto dvi`ewe vo Ko~ani pred
je, 29. VIII 1925) ‡ spiker na Radio Petri~ko, Pirinska Makedonija, vojnata. Eden od prvite organiza-
Skopje. Od Trgovsko-industris- 23. VII 1915 ‡ Sofija, 20. X 1942) ‡ tori na NOB vo Ko~anska okoli-
kata komora na NRM preminuva poet, raska`uva~, novinar, na- ja. ^len na KPJ i sekretar na
(1947) vo Radio Skopje i kako spi- cionalen deec. Zavr{il gimnazi- Privremenoto partisko poveren-
ker go minuva celiot raboten vek sko obrazovanie vo Nevrokop stvo na Ko~ani (1941). Rabotel so
vo Makedonskoto radio. Taa be{e (1933) i nekolku godini u~itels- rabotnicite i mladinata za niv-
edna od prvite i najbele`iti spi- tvuval vo rodniot kraj. Vo 1936 g. na podgotovka za rakuvawe so
keri na Radioto, a od nea u~ele se zapi{al vo Dr`avnoto visoko oru`je i zapoznavawe so voenata
pove}e generacii spikeri. J. F. u~ili{te za finansii i adminis- taktika. Vo 1942 g. stanal sekre-
trativni nauki vo Sofija. Rabo- tar na }elijata. Golemata aktiv-
tel kako profesionalen novinar. nost bila prekinata so negovoto
Eden od istaknatite aktivisti na apsewe od bugarskata policija,
nacionalnoto i na antifa{is- po izvr{enata provala vo Ko~a-
ti~koto dvi`ewe. ^len na Pub- ni (noemvri 1942). Od bugarskiot
licisti~kiot kru`ok †Nacija i sud bil osuden na 15 godini strog
kultura# vo Sofija. Osnovopo- zatvor. Zatvorskata kazna (do av-
lo`nik i ~len na rakovodnoto gust 1944) ja odle`al vo Idrizo-
jadro na Makedonskiot literatu- vo, od kade {to (so site politi~-
ren kru`ok (1938‡1941). Qubovta ki zatvorenici) organizirano iz-
kon tatkovinata Makedonija, nej- begal i se priklu~il vo redovite
zinata istorija i tradicija, nej- na NOV i POM. Vo septemvri
zinata sloboda i idnina se gole- bil prefrlen na zadninska rabo-
Risto ma tema vo sevkupnoto negovo ta vo Ko~ansko. Po vojnata ja vr-
Poplazarov kni`evno i publicisti~ko delo. {el funkcijata partiski sekre-
POPLAZAROV, Risto (s. Dob- Niz sopstveniot patriotski pod- tar vo Ko~ani, [tip i vo Stru-
rili{ta, Kostursko, Egejskiot vig poka`uva kako se saka i se mica. Potoa izvr{uval i pove}e
del na Makedonija, Grcija, 25. I brani tatkovinata. Zaedno so N. dr`avni funkcii: minister za
Vapcarov e uapsen i osuden na
1933 – Skopje, 30. VII 1984) – nau- smrt. Vo pismoto pred strelawe-
industrija vo Vladata na NRM,
~en sovetnik. Po egzodusot na ~len na CK na KPM, pretsedatel
to zapi{al: „Umiram za eden nov na Stopanskata komora na NRM,
Makedoncite vo Egejskiot del na svet, koj{to }e ogree so tolku
Makedonija `iveel vo ^ehoslo- pretsedatel na Sobranieto na
svetlina, so tolku ubavina, taka grad Skopje, ~len na Sojuzniot
va~ka. Gimnazija zavr{il vo Kar- {to mojata `rtva za nego ne e
lovi Vari, a Filozofski fakul- izvr{en sovet i sojuzen sekretar
ni{to. Umiram gord so imeto na za soobra}aj i vrski, pretsedatel
tet (Grupa istorija) vo Bratisla- tatka si. Umiram gord so imeto
va (1960). Vo Institutot za naci- na svojot narod, za ~ie{to dobro na IS na Sobranieto na SRM i
onalna istorija vo Skopje do{ol rabotev do posleden mig, za ~i- dr. Kako pretsedatel na Sobrani-
na rabota vo 1964 g. Odbranil ja{to dobra idnina umiram#, pi- eto na grad Skopje ja rakovodel
doktorska disertacija vo Bratis- {uva vo poslednoto pismo vo Gar- izgradbata i obnovata na gradot
lava na tema „Kresnenskoto vos- nizonskoto strelbi{te. Kako po katastrofalniot zemjotres
1185
P POPOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1186
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POPOV P
torski studii vo SAD na Univer- govite †Sobrani dela# (1966, 1976). privatnoto pretprijatie za pro-
zitetot Misuri-Rola, kade {to Vo spomen i vo znak na po~it kon izvodstvo na filmovi †Triangl#.
steknal (1987) doktorat po kom- negovoto delo vo 1975 g. e vosta- Od 1999 g. e ~len na Evropskata
pjuterski nauki so temata „Intensi- novena nagradata †Stale Popov# filmska akademija. Profesio-
onal Reasoning about Knowledge#. za prozno delo {to sekoja godina nalnata kariera ja zapo~nuva so
Negovata nau~na preokupacija se ja dodeluva Dru{tvoto na pisate- dokumentarniot film †Ogan#.
inteligentnite i distributivni- lite na Makedonija (DPM). Osoben uspeh postignuva so fil-
te sistemi. Odr`uval nastava na DELA: Krpen `ivot (roman, 1953-1954), movite †Avstralija, Avstralija#
PMF po pove}e informati~ki Itar Pejo (humoristi~ni raskazi, 1955), (1976) i †Dae# (1979), koj e nomi-
predmeti, rakovodel so redica Opasna pe~alba (podolga proza, 1956), Tole niran za nagradata †Oskar#. Od
zna~ajni proekti, bil program- Pa{a (roman, 1956), Kale{ An|a (roman, 1981 g. Popov go prifa}a prediz-
1958), Dilber Stana (roman, 1958), Mariov-
ski direktor na rabotilnicite ski pana|ur (novela, 1961), Pome|u neboto vikot na igraniot film, kade
za mre`ni tehnologii na CEENet, i zemjata (raskazi, 1963), [a}ir vojvoda {to se doka`uva kako zrel avtor.
objavil nekolku knigi, nau~ni i (romanizirana biografija, 1966), Neobi~no Negovite ~etiri dolgometra`ni
stru~ni napisi. dete (roman, 1966), Doktor Ore{kovski ostvaruvawa, kako i negovite do-
(roman, 1966), Sobrani dela (12 toma, 1966 i kumentarci, postignuvaat vrvni
BIBL.: Simboli~ko programirawe vo 1976), Odbrani dela (4 toma, 1987).
LISP; Visionary Ideas for a Visionary Future. uspesi na golem broj doma{ni i
LIT.: Miodrag Drugovac, Istorija na me|unarodni festivali (Oberha-
LIT.: PMF 1946-2006, monografija, makedonskata kni`evnost XX vek (1990);
Skopje, 2006; BU br. 728/’99; Prirodno- Venko Andonovski, Strukturata na ma- uzen, Melburn, Lajpcig, London,
matemati~ki fakultet – Skopje 1946– kedonskiot realisti~en roman (1997); Porto Alegre). Vklu~uvaj}i se
1996, Skopje, 1996, str. 393; 60 godini Pri- Hristo Georgievski, Makedonskiot ro- vo politikata, stanuva pratenik
rodno-matemati~ki fakultet – Skopje, man 1952–2000 (2002).
Skopje, 2006, str. 401. N. C.
V. M.-^. vo Sobranieto na RM. Ig. St.
POPOV, Stale (s. Melnica, Ma- POPOV, Stole (Skopje, 20. VIII POPOV, Traj~e (Veles, 15. VII
riovo, 25. V 1902 ‡ Skopje, 10. V 1950) ‡ filmski re`iser. Diplo- 1923) ‡ filmski re`iser, snima-
1965) ‡ raska`uva~, romansier, mira re`ija na Akademijata za tel i scenarist. Gimnazisko obra-
prosveten rabotnik. Se {koluva teatar, film, radio i televizija zovanie dobiva vo rodniot grad, a
vo Bitola i Belgrad, kade {to za- vo Belgrad (1973). Vo tekot na vo Skopje zavr{uva kurs za novi-
vr{uva Bogoslovija i Teolo{ki studiraweto ima snimeno deset nari (1945). Vo Belgrad go zavr-
fakultet. Vo najgolemiot del od kratkometra`ni studentski fil- {uva kursot za samostojni snima-
svoite dela go otslikuva rodnoto ma. Raboti vo †Vardar film# teli i re`iseri {to go organizi-
Mariovo. Debitira so raskazite (1978‡1988), a od 1989 g. e profe- ra Komitetot za kinematografi-
†Mice Kasap~eto# i †Petre An- sor po filmska re`ija na Fakul- ja na FNRJ (1946) i stanuva dopis-
dov#, koi se publikuvani vo 1951 tetot za dramski umetnosti vo nik od Makedonija za Filmskiot
g., edna godina po objavuvaweto na Skopje. Eden od osnova~ite na `urnal na †Zvezda film#. S¢ do
povesta †Ulica# i edna godina
pred romanot †Selo zad sedumte
jaseni#, dvete od Slavko Janevski,
koi go nosat primatot na prva po-
vest i prv roman na makedonski
standarden jazik. Vistinskoto
vleguvawe vo literaturata, so
svrtuvawe na vnimanieto i na
kritikata i na ~itatelskata pub-
lika, se slu~uva so objavuvaweto
na romanot †Krpen `ivot# vo
1953 (prviot tom) i 1954 (vtoriot
tom), koj e bitovo-socijalen, no i
istoriski i regionalen roman.
Dve godini podocna izleguva i
negoviot roman za legendarniot
mariovec †Tole Pa{a#. Avtor e
i na povestite †Kale{ An|a# i
†Dilber Stana#, inspirirani od
ubavite makedonski narodni pes-
ni †Ajde slu{aj, slu{aj kale{
bre An|o# i †Ka`i, ka`i, Dilber
Stano#. Dvapati se izdadeni i ne-
Scena od filmot „Sre}na Nova ‘49“ vo re`ija na Stole Popov
1187
P POPOV-GU[LE MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1188
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POPOVI] P
diplomiraweto, ministerot go ja i na 19. V 1887 g. toj mu ja podnesu- Vo toj duh (14 godini pred †Za ma-
nazna~uva za dijurist vo Srpski- va na srpskiot solunski konzul kedonckite raboti#) toj go napi-
ot konzulat vo Solun. Vo vremeto svojata programa za postavuvawe {uva i prviot separaten antieg-
na makedonskoto vostanie (1895) u~iteli, objavuvawe bro{ura i iz- zarhiski traktat †Koj je kriv# na
se zbli`uva so vnatre{noto re- davawe vesnik na makedonski vo misirkovski makedonski jazik so
volucionerno dvi`ewe, poradi Solun ili vo Carigrad pod naslov barawe crkvata vo Makedonija †da
{to Ministerstvoto go oslobo- †Makedonija# (ili †Makedonski ima uzakoneno pravo sama taa da
duva od dol`nosta i go nazna~uva list#). Gi pottiknuva u~enicite si izbira kandidati za mitropoli-
na slu`ba vo Ministerstvoto vo da baraat makedonski jazik vo nas- ti izmegju svojite sogragjani i ed-
Belgrad (20. I 1896). Sfa}aj}i ja tavata, a po nivniot bunt gi orga- norodci, a Patrijar{ijata samo
namerata, toj mu podnesuva ostav- nizira da zaminat za prodol`uva- da ji rakopolo`uje i da je nivni
ka na ministerot (28. I 1896) nag- we na {koluvaweto vo Srbija. vrhoven duhoven na~alnik bez da
lasuvaj}i deka „od higienski pri- Me|utoa, na 9. V 1888 g. mu pi{uva ima vlast da ji promenuje ili sosem
~ini ne mi e vozmo`no da ja izvr- na kru{ev~anecot vo Vrawe Des- da ji otfrlja bez sakanje na naro-
{am Va{ata naredba# i vo po~e- pot Baxovi}: †Na{eto nare~ie, dot#, dodeka †vo smesenite gradoj
tokot na fevruari zaminuva za koga mo`elo da diktira na dru—i- i palanki... na na{ite op{tini da
Carigrad i ottamu – vo Sofija. te slavjanski nare~ia, ostanalo im se dade pravo da si imaat eden
IZV.: Arhiv Srbije, Belgrad, f. Diplo- najsiroma{ko i, kako pita~, da sve{tenik ili arhimandrit za iz-
matski arhiv, PP, 27 P, red 38, 1890; PP, spru`it r’ka bilo na blgarskoto, vr{uenje crkovnite obredi na maj-
6 V, red 64, 1894; PP, red 498, 1894; PP,
bilo na srpskoto, pa i duri na rus- ~inijot ni jazik#. Sledstveno, †ni-
red 415, 1896. je mo`eme: prvo, da imame za brzo
LIT.: D-r Bla`e Ristovski, Makedonski-
koto!.. Vistina, na{evo nare~ie, vreme na{i narodni vladici i ure-
ot narod i makedonskata nacija, II, Skop- kako najshodno so srpskoto, trebit deni u~ili{ta, bez da imame pot-
je, 1983, 12–22. Bl. R. od nego da crpit onie re~i koi —i reba od tugi milosti, za{to te{ko
nemat u re~nikot si, no k’de ni je i gorko na onoj narod, {to ~eka
na{iot re~nik, k’de se na{ite fi- svojata du{evna hrana od tugi race
lolozi koi da mo`eet da se zavze- i ja poveril na takvi; i drugo, so
meet so ovoj va`en vopros, t.j. da ni re{ujenjeto na ovoj olku trnliv
sostaveet gramatika i dru—i naj- crkoven vopros, nije ke dobijeme
nu`ni u~ebnici, barem za osnovni- doverije na pravitelstvoto, ke kla-
te u~ili{ta? NemajØi na{i fi- deme kraj na intrigite nadvore{ni
lolozi, k’de se srpskite, koi znaet i vnatre{ni i taka ke `ivejeme
na{evo nare~ie i da so~ineet ovie premirno pod tatkooto krilo na
elementarni i neophodimi kni—i Negoo Imperatorsko veli~estvo
so takvo nau~no bespristrastie, na{ijot Gospodar Sultan Abdul
{toto tamo samo da upotrebeet Hamid II#.
srpski, vmesto dopolnitelni, k’de
ne mo`et da najdeet maØedonski Ovoj zna~aen predmisirkovski ra-
Temko kopis ostanuva neobjaven, za{to srp-
Popov re~i, a ne da se vodeet od slep pa-
triotizam i vmesto da sostaveet skata propaganda sepak ne mo`e{e
POPOV(I]), Temko (Ohrid, 1855 maØedonski u~ebnici, da so~ineet da dopu{ti tolkav kompromis i
– Ohrid, 1929) – istaknat makedon- ~isto srpski#. Zatoa mu se obra}a postepeno uspea i avtorot da go
ski †nacionalen separatist#, a po- na prijatelot: †da ne se la`eme, vklu~i vo svoite pazuvi. Zatoa, koga
toa sorabotnik na srpskata propa- Despote, nacionalnijot duh u Ma- vo 1905 g. izdava~ite na bel-
ganda i politika. Po Srpsko-bu- Øedonija do takvo dered`e denes- gradskiot v. †Avtonomna Makedo-
garskata vojna (1885), grupa make- ka je stignal, {toto i sam Isus nija# go pokanija da se vklu~i vo niv-
donski dejci (Vasil Karajovov, Hristos ako slezit od nebono ne nata †avtonomisti~ka programa#,
Naum Evrov, Kosta Grup~ev, Temko mo`et da go uverit MaØedoneca toj ve}e be{e dragoman vo Srpskoto
Popov, Isaija Ma`ovski, \or|ija oti toj je b’lgarin ili srbin... prateni{tvo vo Atina i napolno se
Pulevski i dr.) vo Sofija formi- Posle, ot kako vi—ame nie oti b’l- stavi vo usluga na srpskite intere-
raat Makedonski komitet za borba garizmot propadat vaka u`asno, si, pa `ivotot go zavr{i kako srp-
protiv denacionalizacijata na mo`no li je da se vervit na nekakov ski gradona~alnik na rodniot grad.
Makedonija. Vo toa vreme vo So- uspeh za rasprostraneweto na drug, IZV. i LIT.: D-r Kliment Xambazovski,
fija anonimno e objavena bro{u- Kulturno-op{testvenite vrski na Make-
kakov i da e toj, slavjanski jazik? doncite so Srbija vo tekot na XIX vek,
rata †Srpskata propaganda#, av- Ja ne vervam... Zatoa nie, dragi moj Skopje, 1960, 161-171 i 190-194; istiot, No-
torski pomognata od T. Popov i K. Despote, befme zafatile u{te od vi prilozi za Makedonskoto †separatisti~-
Grup~ev. No za da obezbedat pod- lani i dori ot olum-lani da prepo- ko dvi`ewe#, †Glasnik#, INI, VIII, 2, Skop-
dr{ka za realizacija na svojata na- je, 1965, 241; istiot, Gra—a za istoriju ma-
ra~ame da se otvoret maØedonski kedonskog naroda iz Arhiva Srbije, tom IV,
cionalna programa se obra}aat do u~ili{~a... Najglavna rabota je kwiga II (1886-1887), Beograd, 1986, 122-123,
srpskata Vlada i vo po~etokot na MaØedonija da se pomaØedon~it#. 173-175, 185-186, 190-194 i 212-217; istiot,
avgust 1886 g. vo Belgrad doa|aat N. Na 5. IV 1889 g. T. P. ja konkreti- Gra—a za istoriju makedonskog naroda iz
Evrov, T. Popov, K. Grup~ev i V. Arhiva Srbije, tom IV, kwiga II (1888-1889),
Karajovov i postignuvaat dogovor zira svojata programa so barawa- Beograd, 1987, 375-388 i 448-450; D-r Bla`e
za sorabotka i pomo{, vo koj se ta: da se nazna~at 12 makedonski Ristovski, Krste P. Misirkov (1874–
u~iteli po glavnite gradovi vo 1926)..., Skopje, 1966, 51-58, 391 i 714-715;
prifa}a baraweto za obnova na Makedonija so predavawe na make- Hristo Andonovski, Makedonskata progra-
Ohridskata arhiepiskopija so donski jazik, da se otvori makedon- ma na Temko Popov, †Nova Makedonija#,
svoja hierarhija, so svoi u~ili{ta Skopje, 30. IV i 1 i 2. V 1967, 17; Trajko Sta-
sko ~itali{te vo Solun i da po~ne matoski, Borba za makedonski literatu-
i u~iteli na makedonski jazik (no izdavaweto na eden makedonski ren jazik, Skopje, 1986, 94-102 i 225-241; Pe-
so srpskata azbuka) i da po~ne pe- vesnik vo Solun, a podocna i vo tar Karajanov, Hristo Andonovski, Jovan
~ateweto na vesnik i kni{ki na Carigrad, za da se vodi †neophodna- Pavlovski, Li~nosti od Makedonija, Sko-
toj jazik, a seto toa da ima srpska pje, 2002, 264. Bl. R.
ta borba# za †otcepuvawe od Eg-
finansisika poddr{ka. Vo sledna- zarhijata i za spogodba so Patri- POPOVI], Rita (Prilep, 19. X
ta godina Temko stanuva ekonom jar{ijata, odnosno za re{avawe na 1955) ‡ pijanist. Diplomirala na
vo Solunskata egzarhiska gimnazi- crkovno-makedonskoto pra{awe#. FMU vo Skopje (M. [perovi}-
1189
P POPOVI] MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1190
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POPOVSKA-[AREVSKA P
1191
P POPOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
26. IX 1992) ‡ balerina. Balet- hozbirka Odblesoci, ja napu{ta ko semejstvo, od tatko sve{tenik
skata naobrazba ja dobiva vo Ba- medicinata i iscelo se oddava na – u~esnik vo Ilindenskoto vosta-
letskoto u~ili{te vo Skopje, vo poezijata. ^len e na DPM (1956) nie (1903). Bil u~esnik vo NOB,
klasata na \. Makedonski i N. i ~len na Izvr{niot sovet na vo slu`ba na Glavniot {tab na
Kirsanova. Igra vo MNT (1949- Makedonija; direktor na NIP NOV i POM. Zaedno so sve{te-
1976) kako ~len na ansamblot, so- „Nova Makedonija# i na „Vardar- nicite Veqo Man~evski i Kiril
listka i prvenka na Baletot. Ka- film# vo Skopje; potpretsedatel Stojanov go organiziral Prviot
ko edna od istaknatite makedon- na Republi~kata komisija za kul- sve{teni~ki sobir (oktomvri
ski balerini, gostuvala na sce- turni vrski so stranstvo; pretse- 1943) vo s. Izdeglavje, na koj bila
nite od porane{nite jugosloven- datel na DPM (vo dva mandata) i donesena odluka za organizirawe
ski republiki. pretsedatel na Sovetot na SVP na Makedonska pravoslavna crk-
ULOGI: Balerina (I. Stravinski, „Pet- (1966/67 i 1978/79). Za redoven va, kako vozobnovena Ohridska
ru{ka#), Kitri (L. Minkus, „Don Kihot#), ~len na MANU e izbran na 10. V arhiepiskopija.
@izel (A. Adam, „@izel#) i dr. Em. X. 2000 g. i ~len na Svetskata akade- LIT.: Done Ilievski, Makedonskoto pra-
mija na poezijata (2002). Prepeal voslavno sve{tenstvo vo borba za nacio-
od razni jazici vidni poeti od nalna i crkovna sloboda, Skopje, 1987; is-
Balkanot i od Evropa, me|u niv i tiot, Avtokefalnosta na Makedonskata
bibliskata „Pesna nad pesnite#. pravoslavna crkva, Skopje, 1972. Rat. Gr.
Zastapen e vo site antologii na POPOVSKI, Bogdan Nestorov
makedonskata poezija, kako i vo (Debar, 1. I 1925 ‡ Skopje, 11. XI
Antologijata na svetskata poezi- 2006) ‡ internist, primarius, os-
ja. Negovata poezija e prevedena novopolo`nik na Klinikata za
na pove}e jazici vo svetot. A. P. e toksikologija pri Med. f. vo
eden od najzna~ajnite makedonski Skopje i nejzin prv i dolgogodi-
poetski tvorci. Poet na epot i {en direktor. Ima osobeni zas-
epopeite, na bolnite makedonski lugi za organizacijata i funkci-
i staroslovenski ta`a~ki i ele- oniraweto na urgentnata slu`ba
Aleksandar
gii, poet na makedonskite tajno- za terapija na akutni truewa so
Popovski pisi i rodopisi, na mitskiot po- alkohol, razni drugi otrovi, le-
etski govor vkorenet vo isto~na- kovi i sl. Br. N.
POPOVSKI, Aleksandar (Skop- ta, vizantiska i hristijanska ma-
je, 13. VIII 1969) ‡ re`iser. Dip- kedonska poetska tradicija. Ma-
lomiral na Otsekot za teatarska kedonija i nejzinata tragi~na is-
i filmska re`ija na FDU vo toriska sudbina e vo sredi{teto
Skopje (1994). Zaedno so Darko na negovata poezija. Nea toj ja
Mitrovski e osnova~ na alterna- vozdigna vo mit. Dobitnik e na
tivnata grupa †Crv# (1989-1991) i visoki nacionalni i me|unarod-
na filmskata producentska ku}a ni nagradi i priznanija.
†Mirko i Slavko ‡ prva parti- DELA: Odblesoci (poezija, 1955); Vardar
zanska produkcija# (1996). (poezija, 1958); Samuil (poezija, 1963); Ne-
RE@II: †Tuku taka pod oblaka# (zaedno pokor (poezija, 1964); Kamena (poezija,
so Darko Mitrevski); †Mame mu ebam koj 1972); Tajnopis (poezija, 1975); Qubopis
prv po~na#; †Divo meso#; †Balkanot ne e (poezija, 1980); Rodopis (poezija, 1981);
mrtov#; †Don @uan#. ^esto re`ira i von Sina pesna (poezija, 1984); Glas od damni-
granicite na Makedonija: †Bure barut# nata (publikacija od literaturno-isto- Vlado
(Teatar †Kerempuh#, Zagreb, Hrvatska); riski i poetolo{ki karakter, 1986); Ne- Popovski
†Roberto Zuko# (Atelje 212, Belgrad, Sr- naslovena (poezija, 1988); Okovano vreme
bija); †Don Kihot# (Slovensko narodno (statii i komentari, 1991); Me|u `ivo- POPOVSKI, Vlado (s. Dolno Du-
gledali{~e, Qubqana, Slovenija). R. St. tot i znacite (esei, 1991); Providenija peni, Prespansko, 21. IX 1941) ‡
(poezija, 1995); Okoto, svetlinite (esei,
1996); Sveta pesna (2001); Dve ti{ini univerzitetski profesor, prav-
(2003). Sostavuva~ e na Svetata zemja na nik, politi~ar i istori~ar. Os-
zborot (1995), antologija na jidi{ poezi- novno obrazovanie zavr{il vo
jata, i na Orfej i Isus: bibliski motivi [tip, a gimnazija i Praven fa-
vo sovremenata makedonska poezija (2000). kultet vo Skopje (1966). Magistri-
LIT.: Georgi Stardelov, Makedonska kni- ral vo Institutot za sociolo{ki
`evnost. 7. Veli~anija, Sk. 2000. G. St. i politi~ko-pravni istra`uvawa
vo Skopje (1974), a doktoriral na
Filozofskiot fakultet vo Skop-
je na Katedrata po istorija, na te-
ma „Ustavite vo makedonskoto na-
cionalno dvi`ewe kako indika-
tor za negoviot dr`avotvoren ka-
Ante rakter# (1988). Bil asistent i nau-
Popovski
~en sorabotnik na Institutot za
POPOVSKI, Ante (Lazaropole, sociolo{ki i politi~ko-pravni
3. VI 1931 – Skopje, 1. H 2003) – po- istra`uvawa. Izbran za vonreden
et, eseist, prepejuva~, publicist, profesor po predmetite politi~-
akademik. Osnovnoto obrazova- Protojerej ka sociologija i politi~kiot sis-
nie go zavr{il vo rodnoto selo, -stavrofor tem na Jugoslavija na Filozofski-
gimnazijata vo Bitola, a Medi- Antim
Popovski ot fakultet vo Skopje, a za vonre-
cinskiot fakultet vo Skopje, ka- den profesor na Pravniot fakul-
de {to se vrabotuva kako asis- POPOVSKI, Antim, protoje- tet vo Skopje po predmetot isto-
tent. Izvesno vreme raboti kako rej-stavrofor (s. Slatino, De- rija na dr`avata i pravoto na na-
lekar vo Debar, no od 1955 g., koga barca, 1902 – Skopje, 31. III 1987) – rodite na Jugoslavija i za redoven
od pe~at mu izleguva prvata sti- sve{tenoslu`itel od sve{teni~- profesor po predmetot istorija
1192
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POPOVSKI P
Grigori
Popovski
1193
P POPOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Kiro
Popovski
1194
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POPOVSKI P
Pande
Popovski
1195
P POPOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Petar
Popovski
1196
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POPSIMOV P
1197
P POPSTEFANOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1198
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PORODIN P
1199
P POROJ MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
„POROJ-PROEKT“ – specijali-
zirana organizacija, formirana
vo 1952 g. so zada~a da vr{i pro-
ektirawa od oblasta erozijata i
ureduvaweto na poroite. „Poroj-
proekt“ postoe{e do 1980 g., po-
toa negovata dejnost okolu proek-
tiraweto kompletno ja prezede
Zavodot za vodostopanstvo na
RM. I. B.
„PORTA 3# ‡ specijalizirano
dvonedelno spisanie za grade`-
ni{tvo, arhitektura i ekologija.
Prviot broj izlegol vo dekemvri
2004 g. Osnova~i se grupa gra|ani,
a izdava~ „Biropres# DOO –
Skopje. Mir~e Adam~evski, eden
od osnova~ite, bil upravnik na
dru{tvoto i prv glaven urednik Posen triod (XIII v.), Arheografska zbirka na MANU
na spisanieto. B. P. \. slovenski tekst. Rakopisot potek-
PORFIRIJ PALEOLOG ‡ oh- nuva od Severna Makedonija. V. D.
Antropomorfen cilinder od `rtvenik od sredniot
neolit od nao|ali{teto Tumba, s. Porodin
ridski arhiepiskop (22. I 1623 ‡ POSEN TRIOD ‡ crkovnoslo-
28. IX 1628). Za negovoto arhie- venski kni`even spomenik od
ku}a, osnova na ku}a i antropo- piskopuvawe siguren podatok e XIII v., makedonska redakcija, zle-
morfnite cilindri. pismoto do nego od papata Urban tovska {kola. Pi{uvan e na per-
LIT.: M. Grbi} – P. Ma~ki} – D. Simoska – B. VIII (28. IX 1624). Se pretpostavu- gament, verojatno sostaven od tri
Stalio, Porodin, Bitolj, 1960. D. Z. va deka so prethodno pismo ja razli~ni rakopisi, osobeno lis-
POROJ – dvofazen tek (te~na i priznal papskata vlast. tot 8 se razlikuva so nekoi pale-
tvrda faza), so nenadejna pojava i LIT.: Ivan Snegarov, Istorix na Oh- ografski i jazi~ni osobenosti.
kratkotrajno dejstvo, vo otvore-
ridskata arhoepiskopix, t. 2. Ot pada- Spomenikot ima format 25 x 18
neto $ pod Turcite do nejnoto uni]o-
ni korita i so golema sodr`ina `enie (1394-1767), Sofix, 1931; Jovan cm, sodr`i 36 lista so po 21 red
na tvrd materijal (do 60%). Nas- Bel~ovski, Hronolo{ki spisok na pogla- na stranicata. Pismoto e ustav-
tanuva kako posledica na inten- varite na Ohridskata arhiepiskopija no, te{ko ~itlivo. Prili~no
zivni vrne`i, nagli topewa na (patrijar{ija), „Godi{en zbornik# na Bo- o{teten. Se ~uva vo Narodnata
sneg, a vo uslovi na lesno podriv-
goslovski fakultet †Sveti Kliment Oh- biblioteka „Sv. Kiril i Meto-
ridski#, kn. 8, Skopje, 2002, 72. S. Ml.
ni masi na padinite i naklon do- dij# vo Sofija.
volen za te~ewe na porojnata ma- POSEN I CVETEN TRIOD ‡ LIT.: Georgi Georgievski, Kratovsko
sa. Predizvikuvaat razni {teti makedonski rakopis od krajot na evangelie, Makedonski studii, Skopje,
(na pati{ta, mostovi, ku}i, talo- XIII ‡ po~. na XIV v. Kodeksot ima 2001, 23; Prof. B. Conev†, Opis† na r4ko-
pisit5 i starope~atnit5 knigi na Narod-
`ewe nanos vo zaramneti delovi, vkupno 33 pergamentni lista, a ne- nata biblioteka v† SofiÔ, SofiÔ, 1910,
na plodni po~vi, vo akumulacii i govi fragmenti se ~uvaat vo tri 135. G. G.
vo ezera itn.). Za uspe{no uredu- razli~ni biblioteki: Narodna
vawe na porojnite slivovi, pot- bibl. †Sv. Kiril i Metodij#, So- POSLANIE DO FILIPJA-
rebno e da se izvedat biolo{ki i fija, br. 50 (21 l.); Rakopisen od- NITE – del od Biblijata, napi-
tehni~ki merki. Spored „Karta- del na Bibliotekata na RAN vo {ano od apostolot Pavle od zat-
ta na erozija vo RM# (1993), regis- Sankt- Peterburg, sign. 4. 5. 16 (1 vorot vo Rim (63 g.) i isprateno
trirani se 1.245 poroi, od niv l. i mal fragment), 4. 5. 15 (1 l.) i do hristijanskata op{tina vo
46% se vo I-III kategorija na raz- 4. 5. 12 (7 l.) - vkupno 9 l., RGB ‡ po- Filipi. Se sostoi od 4 glavi vo
ornost. Pozna~ajni poroi vo RM rane{na Leninova (GBL) vo Mos- koi se izrazuva hristijanska qu-
se: Kameni~ka Reka, Xep~i{ki kva pod br. 1720, zb. na Grigorovi~ bov, naglasuvaj}i go nivnoto ~o-
Poroj, Luda Mara, Pena, Nego- br. 38 (3 l.). Kodeksot e palim- vekoqubie, dobrodu{nost i pri-
tinska Reka, Kumanovka itn. I. B. psest, triodot e pi{uvan vrz drug vrzanost kon hristijanstvoto. Toj
1200
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR POTKULI P
1201
P POTPOLO[KI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
na severoisto~no od dene{nata LIT.: Mihailo Dimoski, Makedonski na- zionario# vo [panskata gra|an-
naselba Varo{ i srednovekovno- rodni ora, Skopje, 1977, 135. \. M. \. ska vojna (od 1. IV 1938), a potoa
to podgradie. Toa e visoka terasa „POHVALA KIRILU I ME- vo zarobeni~ki logori vo Fran-
na ju`nata padina na ridot Mar- TODIJU# ‡ oratorium za bas, cija. Po okupacijata na Jugosla-
kovi Kuli, na koja se prostiral recitator, hor i orkestar. M: T. vija bil na razni voeni i poli-
srednovekovniot grad Prilep. Zografski, T: Sv. Kliment Oh- ti~ki dol`nosti na NOAV vo
Nakitot {to dominira vo grobo- ridski. Prvo izveduvawe: Skop- Bosna i Hercegovina (1941), a po-
vite i nadvor od niv se sostoi od je, 1969. Dr. O. toa komandant na Pettata opera-
nau{nici i obetki, metalni i tivna zona na NOV i POM (od
stakleni belezici, prsteni i POCESKI, Apostol (Negotino, 1943), komandant na Kumanovski-
kop~iwa datirani od XII‡XV v. 5. II 1935) – grad. in`., red. prof. ot NOPO i na Strumi~kiot NO-
LIT.: B. Babi}, Materijalnata kultura na Grade`niot fakultet vo PO, komandant na bataljon, na-
na Makedonskite Sloveni vo svetlinata Skopje (od 1979 do penzionirawe- ~alnik na {tab i komandant na
na arheolo{kite iskopuvawa vo Prilep, to vo 2000) po predmeti od oblas- divizija na NOVJ. Bil delegat
Prilep, 1986, 190‡192, sl. 63, 64. El. M. ta na teorijata na konstrukciite. na Prvoto zasedanie na ASNOM.
Magistriral vo Berkli (Kali- Po Osloboduvaweto zavr{il vo-
POTPOLO[KI (Coturnix) – rod fornija) 1965 g., doktoriral vo ena akademija i se nao|al na raz-
ptici od familijata vistinski Belgrad (1968), specijalist za me- ni komandni dol`nosti vo JNA.
koko{ki (Phasianidae), od koi vo todot na kone~ni elementi, so Po penzioniraweto bil prate-
Makedonija e registriran eden me|unarodni dostreli. Nau~nite nik vo Sobranieto na SRM. No-
vid potpolo{ka (Coturnix coturnix). postignuvawa gi izlo`il vo go- sitel e na Partizanska spomeni-
LIT.: Birds in Europe: population estimates, lem broj publikuvani trudovi, ca 1941.
trends and conservation status, „BirdLife Inter- BIBL.: Falsifikuvani paso{i za dobro-
national Conservation Series#, 12, Cambridge, me|u koi i vo knigite: „Teorija
na konstrukciite# (1986), „Mixed volcite, Na {panskata zemja. Se}avawa
2004; C. Harrison, An Atlas of the Birds of the na u~esnici vo [panskata gra|anska voj-
Western Palaearctic, Glasgow, 1982. Finite Element Method# (Springer- na, Skopje, 1961, 11-21; Borbite na reka-
Sv. P. – V. Sid. Verlag, 1992), „Finite Element Method ta Ebro, na istoto mesto, 129-140; Pov-
Based on the Diferential Equations# torno dobrovolci, na ist. mesto, 148-154.
POTRO[UVA^KA NA ZEMJO- (Skopje, 1996), „Numeri~ki meto- IZV.: Avtobiografija, rakopis vo Op-
DELSKI PROIZVODI. Spored di# (1999), „Dinamika na kons- {tinskiot odbor na SZB od NOVM vo
podatocite od Dr`avniot zavod za trukciite# (2002), „Osnovi na Strumica.
statistika, potro{uva~kata na aseizmi~koto proektirawe# (so LIT.: Interbrigadisti od Makedonija
zemjodelskite proizvodi po `i- B. Tanevski, 2005). Q. T. vo [panskata revolucija. Vo srceto na
tel vo 2004 g. bila sledna: [panija. Se}avawa na interbrigadisti
od Makedonija, Skopje, 1975, (243); Bo`o
Proizvod kg Proizvod kg/l Stefanovski, Boro Pockov ‡ Mirko, Vo
internacionalnite brigadi na [panija,
Leb 71,6 Mleko, slatko 52,1 Skopje, 1989, 90-96; Simo Mladenovski,
Oriz 8,6 Kiselo mleko, jogurt 14,6 U~estvoto na Makedoncite vo [pan-
Pile{ko meso 11,0 Sirewa site vidovi 10,7 skata gra|anska vojna, bibliografija,
Govedsko meso 9,9 Jajca, par~iwa 212 na istoto mesto, 229-230, bibl. edinici
Svinsko 7,6 [e}er 20,8 171-182. S. Ml.
Ov~o i jagne{. meso 1,1 Kafe i kakao 2,9
Sve`a i zamrzn. riba 5,0 ^okoloda i keks 7,8 PO^VI. Klasifikacija na po~-
Jabolka 12,5 Vino 2,6 vite. Vo RM ima 16 golemi grupi
Ju`no ovo{je 15,2 Pivo 15,6 po~vi (redovi), podeleni na ti-
Bostan 14,6 Piper 30,7 povi, pottipovi, varieteti i
Grozje 19,9 Domati 21,8 formi. Golemite grupi po~vi i
Kompir 29,3 Zelka 13,2 nivnite tipovi (vo zagrada) se:
Dr. \o{. entisoli (leptosol, regosol,
„POTTR^ANO“ ‡ makedonsko POCKOV, Boro (Borivoj) arenosol), fluvisoli (fluvija-
narodno oro za me{an sostav vo (Mirko [panecot) (Strumica, tilna po~va, koluvijalna po~va),
7/16 (3,2,2) ritam. Naj~esto se ig- 18. IV 1916 ‡ Belgrad, 19. VI 1981) molisoli (varovni~ko-dolomit-
ra vo Skopsko. Dr`eweto za ra- ‡ grafi~ki rabotnik, voen ko- na crnica, moli~en ranker, ren-
cete e za kitkite, slobodno spu{- mandant na NOAVM i general- dzina, ~ernozem), umbrisoli (um-
teni nadolu. Se igra vo polukrug, major na JNA. Kako pripadnik na bri~en ranker), vertisoli (smol-
poletno, so vpe~atok na pottr~u- komunisti~koto dvi`ewe (od nici), kambisoli (cimetna {um-
vawe na desno, so brzi ~ekori na 1936) i ~len na KPJ (od 1938), bil ska po~va, crvenica, kafeava
polustapalata. Obiluva so pot- borec na internacionalnite po~va vrz varovnici i dolomiti,
skoci i doskoci. brigadi ‡ vo Bataljonot †Divi- kafeava {umska po~va), luviso-
li (lesivirana po~va), podzoli
(kafeava podzolesta po~va), pla-
nosoli (planosol), glejsoli
(fluvijatilno-livadska po~va,
hidrogena crnica, mo~urlivo-
glejna po~va), solon~aci (solon-
~ak), solonci (solonec), histoso-
li (fibrisol, hemisol, sapri-
sol), antroposoli (rigosol, hor-
tisol, rizosol, iragri~en antro-
posol, deposol, flotisol).
Leptosol ‡ po~va so liti~en
kontakt do 25 cm. Nerazviena ili
slabo razviena po~va, so profil
od tipot (A)-R, so slabo razvien
Scenska izvedba na narodnoto oro †Pottr~ano#
(inicijalen) horizont ili ohri-
1202
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PO^VI P
1203
P PO[UMUVAWETO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1204
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRAVOPIS P
1205
P PRAVOSLAVEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1206
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRV P
1207
P PRV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1208
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRVA P
Vtorata balkanska vojna so napad data (Bitola, 22. XI 1944). Briga- rani u{te dva bataljona i potoa
na bugarskata vojska protiv srp- data gi razbila balistite vo s. bila premestena vo Skopje (po~e-
skata kaj rekata Bregalnica i pro- Ostrec (Bitolsko, 4/5. XII) i gi tokot na mart), podelena na dva
tiv gr~kata vojska kaj Kuku{ (30. likvidirala so gonewe (6 i 8. e{alona (7. III): prviot e{alon
VI 1913). XII). Podocna bila upatena kon premesten vo Gevgelija, a vtoriot
LIT.: \or|i Abaxiev, Balkanskite vojni Polog (3. I 1945) za likvidirawe vo Bitola i potoa rasformirani
i Makedonija, Skopje, 1958; D-r Petar na zaostanatite balisti~ki sili (2. IV 1945), a borcite preraspre-
Stojanov, Trojnata podelba na Make- i po tridneven mar{ stignala vo deleni vo drugi voeni edinici.
donija, Skopje, 1968; istiot, Makedonija Gostivar (6. I). Mladinskata or-
vo vremeto na Balkanskite i Prvata IZV.: DARM, Zbirka †Egejska Makedoni-
svetska vojna (1912–1918), Skopje, 1969; ganizacija na brigadata izbrala 5 ja vo NOV 1941-1945#, a.e. 278, 287, 290,
Delbite na Makedonija (1912–1944), Skop- delegati i tie u~estvuvale vo ra- 325/4,22,32 i 362; Risto Kirjazovski, Ma-
je, 1972. S. Ml. botata na Vtoriot kongres na kedoncite i odnosite na KPJ i KPG
(1945-1949). Oficijalni dokumenti i ko-
mentari. Skopje, 1995.
LIT.: Naum Pejov, Prilozi za odnosot
na rakovodstvoto na KPG po makedon-
skoto nacionalno pra{awe, Skopje,
1953; Vangel Ajanovski‡O~e, Egejski bu-
ri. Revolucionernoto dvi`ewe vo Vo-
densko i NOV vo Egejska Makedonija,
Skopje, 1975. S. Ml.
PRVA KONFERENCIJA NA
BALKANSKATA MLADINA
(Skopje, 11 I 1945) ‡ politi~ka
sredba na pretstavnici na mla-
dinskite organizacii od balkan-
skite zemji. U~estvuvale delega-
cii od Jugoslavija, Albanija, Bu-
garija i Grcija. Se razgovaralo za
sorabotkata i bila donesena Re-
zolucija za zbli`uvawe na mladi-
te od Balkanot.
LIT.: D-r Violeta A~koska, Makedonija
vo jugoslovenskata federacija 1943‡1991
(hronologija), Skopje, 2001. N. V.
PRVA MAKEDONSKA ARTI-
LERISKA BRIGADA (Skopsko
Delegatite na Prvata balkanska socijaldemokratska konferencija (Belgrad, 7. IX 1910) Kale, 16. XII 1944 ‡ 22. IV 1945) ‡
voena edinica na G[ na NOV i
PRVA BALKANSKA SOCI- NOMSM (Skopje, 6-8. I). Vo Po- POJ za Makedonija. Bila formi-
JALDEMOKRATSKA KONFE- log stacionarno se podelila na rana od Bitolskata, Kumanovska-
RENCIJA (Belgrad, 7. IX 1910) – nekolku dela: vo Gostivar, vo s ta, Skopskata i Strumi~kata ar-
sobir na balkanskite socijalde- Vrap~i{te i Banica (Gostivar- tileriska brigada. Formaciski
mokratski partii. Na Konferen- sko) i vo Tetovo. Vo dvomese~ni- bila podelena na dva artileri-
cijata bil zazemen stav za dejstvu- te akcii na prostorot od s. Zajas ski i eden protivavionski divi-
vawe za sozdavawe Balkanska Fe- (Ki~evsko) do Polog i kon [ar zion. Poradi u~estvoto vo bo-
deracija vrz osnova na nacional- Planina bile likvidirani nad `iknata pobuna vo kasarnite na
na ramnopravnost i lokalna samo- 400 balisti i nivni sorabotnici Skopskoto Kale, so naredba na
uprava. Makedonskiot delegat (na (januari-fevruari). Od novop- G[ na NOV i POJ za Makedonija
makedonski jazik) go osudil me{a- ristignatite borci bile formi- (18. II 1945) Prviot artileriski
weto na golemite sili i balkan-
skata bur`oazija.
LIT.: Rabotni~koto i komunisti~ko-
to dvi`ewe vo Makedonija, Skopje, 1970;
Hronologija radni~kog pokreta i SKJ 1919–
1989, Beograd, 1980. O. Iv.
PRVA MAKEDONSKA EGEJ-
SKA NARODNOOSLOBODI-
TELNA UDARNA BRIGADA
(Gradskiot stadion vo Bitola, 18.
XI 1944 ‡ 2. IV 1945) ‡ voena edi-
nica na NOV i POM. Bila for-
mirana od del od makedonskite
voeni edinici {to se oddelile
od ELAS i od del od Makedonska-
ta NO brigada †Goce Del~ev#.
Formaciski bila podelena na
Kosturski, Lerinski, Vodenski i
Pridru`en bataljon so te{koto
vooru`uvawe. Po formiraweto
na organizacii na KPM vo oddel-
nite edinici, se odr`ala Prvata
partiska konferencija na briga- Prvata makedonska egejska narodnoosloboditelna brigada vo slobodna Bitola (1944)
1209
P PRVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
divizion bil razoru`an, a borci- (6. XII), bila upatena vo Srem (ja-
te preraspredeleni vo drugi voe- nuari 1945) i u~estvuvala vo pro-
ni edinici. Vtoriot artileriski bivaweto na Sremskiot front so
divizion, obu~en od jugosloven- `estoki borbi kaj Vinkovci (12.
ski i ruski instruktori i popol- IV 1945) i drugi mesta, so borben
net so novi borci, bil reorgani- pat do osloboduvaweto na Zagreb
ziran vo Prva i Vtora makedon- i gonewe na neprijatelskite sili
ska artileriska brigada i po na- kon Celje i Dravograd (Sloveni-
redba na Vrhovniot komandant na ja). Potoa dobila naredba za vra-
NOVJ J. B. Tito (20. II 1945) bile }awe (12. VI) i pristignala vo
upateni vo sostav na ^etirieset Skopsko (20-26. VI 1945).
i vtorata i ^etirieset i osmata Del od borcite na Prvata makedonska LIT.: Ilija Jordanovski, Makedonski
(makedonska) divizija na Petnae- narodnoosloboditelna proleterska brigada proleteri. Prva makedonska narodnoos-
settiot (makedonski) korpus na loboditelna udarna brigada, Belgrad,
1971; Prva makedonska narodnooslobodi-
NOVJ na Sremskiot front (2. III ru`uvaweto na bugarskata armija telna udarna brigada, Skopje, 1991; D-r
1945). (po 9. IX) i vo osloboduvaweto na Marjan Dimitrievski, Makedonskata voj-
IZV.: AVII, Belgrad, k. 241, reg. br. 3-1/2. Prilep, Ohrid, Struga i Gosti- ska 1944-1945, Skopje, 1999, 73-79. S. Ml.
LIT.: Boro Mitrovski, Petnajesti (makedonski)
var. Koga ^etirieset i osmata
udarni korpus NOVJ, Beograd, 1983; D-r Mar- (makedonska) divizija na NOVJ PRVA MAKEDONSKO-KOSOV-
jan Dimitrijevski, Makedonskata vojska vlegla vo sostav na Petnaesetti- SKA NARODNOOSLOBODI-
1944-1945, Skopje1999, 153-154. S. Ml. ot (makedonski) korpus na NOVJ TELNA UDARNA BRIGADA (s.
Slivovo, Debarca, 11. XI 1943 ‡
24. VI 1944) ‡ voena edinica na
NOV i POM. Bila formirana od
nad 700 borci od makedonskiot
NO bataljon †Mir~e Acev#, (De-
barsko)-Ki~evskiot NO batal-
jon, Prviot kosovski NO batal-
jon †Ramiz Sadiku#, Vtoriot ko-
sovski NO bataljon †Boris Vuk-
mirovi}# i edna pridru`na ~eta
na G[ na NOV i POM. Vo svojot
sostav imala Makedonci, Srbi,
Crnogorci, Albanci, Turci,
Italijanci, a podocna i Rusi. Vo-
dela borbi za za{tita na slobod-
nata teritorija vo Debarca od
germanskite sili i balistite, ka-
ko i protiv bugarskite sili vo
Kru{evsko, Resensko i Ohridsko,
po {to, zaedno so G[ na NOV i
POM i CK na KPM, go prezela
mar{ot preku pl. Gali~ica (5/6.
XII) kon pl. Ko`uv do Meglensko
vo Egejskiot del na Makedonija.
Patem im se pridru`il i NO ba-
Prvata makedonska narodnoosloboditelna brigada na denot na formiraweto (Lokov, 8 VII 1944) taljon †Stiv Naumov# (s. German,
PRVA MAKEDONSKA NA-
RODNOOSLOBODITELNA
UDARNA PROLETERSKA BRI-
GADA (s. Lokov, Stru{ka Male-
sija, 8. VI ‡ 28. IX 1944) ‡ voena
edinica na NOV i POM, a potoa
vo sostav na ^etirieset i osmata
(makedonska) divizija na NOVJ.
Bila formirana od okolu 500
borci na dva makedonski bataljo-
na na Prvata makedonsko-kosov-
ska NOUB (Ki~evsko-debarskiot
bataljon i Resensko-ohridskiot),
borci na NOPO †Jane Sandan-
ski#, Vele{kiot NOPO, Kostur-
skiot NOPO i novopristignati
borci. Uspe{no gi napa|ala ger-
manskite sili na komunikaciite
Struga‡Debar, Ohrid‡Ki~evo i
Resen‡Ohrid i dejstvuvala pro-
tiv balisti~kite sili na po{i-
rokoto podra~je na Drimkol, Ma-
lesija, Gali~ko i Gostivarsko.
Vo sodejstvo so drugi voeni edi-
nici, u~estvuvala vo osloboduva- Prvata makedonsko-kosovska narodnoosloboditelna udarna brigada na denot na formiraweto
weto na Debar i Ki~evo, vo razo- (s. Slivovo, Debarca, 11. XI 1943)
1210
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRVOMAJSKI P
1211
P PREBOND MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
cionala (1889), ~ija prva prosla- Evropskiot univerzitet, odnosno tiva. Od impresivnata lista na
va kaj nas e zabele`ana vo Bitola na FON, vo Skopje. triesetina nagradi i priznanija
(1868), a osobeno masovni bile BIBL.: Makedonsko-albanski i albansko- dobieni na najuglednite filmski
proslavite po Mladoturskata re- makedonski deloven re~nik; Fjalori afarist smotri na site kontinenti, naj-
volucija vo Skopje, vo Solun i vo maqedonisht-shqip dhe shqip-maqedonisht, zna~aen e trofejot na venecijan-
drugi gradovi na Makedonija FON, Shkup, 2007. A. P. skiot Zlaten lav za najdobar
(1909). Od toga{ proslavite ima- film. G. V.
at neprekinat kontinuitet, a
osobeno se omasovuvaat po for- PREDANI^, Edo (Slovenija,
miraweto na organizaciite na 1922 ‡ Leskovac, 1964) ‡ polkov-
KPJ (od 1920). Vo slobodna nik, hirurg, u~esnik vo NOB, do-
DFM/NRM/SRM i RM sekoga{ cent za voena hirurgija na Med.
bil dr`aven praznik, a vo vreme- f. vo Skopje. Od 1955 g. rabotel
to na administrativniot socija- vo VB vo Skopje, a od 1956 do 1963
lizam se odr`uvale i redovni pr- g. bil na~alnik na Hirur{koto
vomajski sletovi. odd. Po zemjotresot (1963) zami-
nuva za upravnik na VB vo Ni{,
LIT.: D-r Simo Mladenovski, Prvomaj-
skite proslavi vo Makedonija, †Nova Vojnik na UNPREDEP ja nabquduva makedonskata kade {to e dislociran del od VB
Makedonija#, 30. IV, 1 i 2. V 1985, XLI, granica kon Kosovo vo Skopje. Na pat za pomo{ na
13748, 2. S. Ml. povredenite zaginal kaj Lesko-
PREVENTIVNA DIPLOMA- vac. Sl. M. P.
PREBOND (Prvud, VII v.) – kral TIJA ZA RM – aktivnost na
(rex) na slovenskoto pleme Rinhi- spre~uvawe pojava na konflikti,
ni. Bil predvodnik na sojuzot me- prevenirawe na postojni sporovi
|u Rinhinite i Strimoncite. Po- da ne eskaliraat vo konflikti, a
radi zagovor, bil zaroben vo So- ako sepak dojde do konflikt, og-
lun (674) i zatvoren vo Carigrad. rani~uvawe na negovoto pro{i-
Po begstvoto bil faten kaj Viza ruvawe, prvpat definirana vo
i poguben (674) poradi izjavata „Agendata za mir# na Gali i prv-
deka povtorno bi povel vojna pro- pat uspe{no praktikuvana vo RM
tiv Vizantija i pritoa nieden preku Misijata za preventivno
hristijanin ne bi po{tedil. ~uvawe na mirot (UNPREDEP/ No}nata peperuga Mrtove~ka glava
LIT.: T. @ivkoviÊ, Ju`ni Sloveni pod UNPROFOR, 1992–99). (Asherontia atropos)
vizantijskom vla{Êu (600–1025), Beog- LIT.: Tatjana Petru{evska, Prisustvo-
rad, 2002. B. Petr. to na ON vo RM preku operacija za ~uva- PREDA^I I VE[TICI-SAM-
we na mirot - presedan vo dosega{nata RA^NICI (Bombycoidea i Sphin-
praktika na Organizacijata, Konstitu- giidae) – no}ni peperugi. Se odli-
irawe na RM kako moderna pravna dr`a-
va, Skopje, 1995. T. Petr. kuvaat so debelo i zbieno telo i
so silni krilja {to gi pravi br-
†PRED DO@DOT# ‡ igran film zi i podvi`ni leta~i. Antenite
raboten spored scenarioto i vo im se dobro razvieni, a cicalka-
re`ija na Mil~o Man~evski. ta mnogu dolga i spiralno sviena.
Koncepciski e strukturiran ka- Vo Makedonija se registrirani
ko triptih, vo koj temata na qu- 230 taksoni, od koi 15 se endemi~-
bovta i odmazdata se prepletuva ni. Poznat pretstavnik e vidot
so motivot na me|uetni~kite an- mrtove~ka glava (Acherontia atro-
tagonizmi. Sekoj od trite dela pos L.).
tematski se nadovrzuva na voved- LIT.: Franz Daniel, Die Lepidopteren fauna Ju-
[aban nite odnosi na likovite, postavu- goslawisch Mazedoniens. II Bombices et Sphin-
Prevala ges, Posebno izdanie, Mus. Mac. Sci. Nat.,
vaj}i gi vo nova poetska perspek-
PREVALA, [aban Dalip (Sha-
ban Dalip Prevalla) (s. Radoli{ta,
Stru{ko, 25. XI 1941 – Skopje, 28.
IX 2007) – ekonomist, novinar i
univ. profesor. Osnovno i sred-
no obrazovanie zavr{il vo Stru-
ga. Diplomiral na Ekonomskiot
fakultet vo Prilep. Magistri-
ral i doktoriral na Ekonomski-
ot fakultet na Univerzitetot
„Sv. Kiril i Metodij# vo Skopje.
Bil novinar i urednik vo Radio
Skopje – programa na albanski ja-
zik (1972–1980), finansiski di-
rektor na Interna banka „Tre-
ska# (1983–1991), pratenik i vice-
guverner na Narodna banka na RM
(1992–2001). Dve godini bil vizi-
ting-profesor na Univerzitetot
na Jugoisto~na Evropa vo Tetovo,
na kolexot „FAMA# i na Uni-
verzitetot „Pjeter Bogdani# vo
Pri{tina. Poslednite ~etiri
godini rabotel kako profesor na Scena od filmot „Pred do`dot#, re`ija Mil~o Man~evski (1994)
1212
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PREZVITER P
1213
P PREZIDIUM MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Prezidiumot na ASNOM so ~lenovi na CK na KPM i na G[ na NOV i POM vo slobodno Skopje (noemvri 1944)
1214
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRESPANSKIOT P
90% od ova proizvodstvo se izve- ~urliviot ostrov Prespa#. Ta- ne se nao|a na na{a teritorija,
zeni vo mnogu zemji, najpove}e vo mo{nite carski dvorci bile ko- tuku pomali delovi pripa|aat na
Germanija i vo Srbija. Vrednosta risteni i od Gavril Radomir i Egejskiot del na Makedonija, Gr-
na proizvodite iznesuva okolu 20 Jovan Vladislav, a kone~no uni{- cija, i Albanija. Kotlinata e
milioni evra. Ovaa prerabotka teni od naemni vizantiski vojski formirana so spu{tawe po dol-
se vr{i vo 46 firmi. Navedenite (1072). Niz Prespa minuval poz- `inata na dva paralelni rasedi
koli~estva preraboteno ovo{je i natiot pat Via Egnatia. Prvoto iz- so meridijanski pravec na prote-
zelen~uk se minimalni spored vorno spomnuvawe na Prespa e gawe. Isto~nata ramka ja ~inat
mo`nostite za proizvodstvo na povrzano vo vestite za ubistvoto planinite Baba i Bigla, zapadna-
surovinite i kapacitetot na pre- na komitopulot David, me|u ta planinite Gali~ica i Istok,
rabotuva~kite objekti. Pogole- Prespa i Kostur (976). Vo s. Ger- severnata Plakenska Planina, a
miot del od na{ite fabriki ra- man, Prespansko, pronajden e Sa- na jug e dr`avnata granica so Gr-
botat so mal kapacitet, liniite muiloviot epitaf (992/ 993). Tu- cija. Zafa}a povr{ina od 737 km²
se zastareni, a proizvodstvoto ka bil ubien dukqanskiot vlade- {to se nao|a na nadmorska viso-
nekonkurentno. Bez sovremena tel Jovan Vladimir (1016). Vo ~ina pome|u 853 m i 2.601 m. Ram-
prerabotka na ovo{jeto i zelen- XVI v. eden del od oblasta bil na- ni~arskiot del od kotlinata za-
~ukot ne mo`e da se unapredi hija {to go nosi istoto ime (dru- fa}a povr{ina od 11.500 ha, so
primarnoto proizvodstvo. B. R. giot del nahija so ime Volka- prose~na n.v. od 880 m. Kotlinata
{in), a vo XVII v. imala 40-tina vo pliocenot bila ispolneta so
PRESIDIO – patna stanica od sela (E. ^elebija). Denes e oblast voda, odnosno vo najgolem del bi-
rimsko vreme, zabele`ena na Ta- {to se protega me|u Jugozapadna la pretvorena vo ezero. Ramni-
bula Pojtingerijana (III–IV v.). Makedonija, Albanija i Severna ~arskiot del, odnosno dnoto na
Se nao|ala na delnicata od rim- Grcija. kotlinata e pokrieno so aluvi-
skiot pat pome|u Skupi i Stobi, LIT.: T. Tomoski, Prespa vo sredniot vek, jalni nanosi. Resensko Pole se
na IX r.m. od stanicata Kefalon. Makedonija niz vekovite. Gradovi, tvrdi- protega od @alo kaj s. Petrovo i
Se locira kaj seli{teto Venole, ni, komunikacii, Skopje, 1999. B. Petr. s. Asamati sprema sever vo vid na
ju`no od utokata na r. Babuna vo
r. Vardar. Na lokalitetot se za- „PRESPA“, ISELENI^KO malku nakloneta i blago zabranu-
DRU[TVO (Detroit, Mi~igen, vana zaramnina. Klimatskite us-
bele`uvaat ostatoci od kerami- lovi i pedolo{kiot sostav ovoz-
ka. SAD, 1988) ‡ kulturno-prosvetno
dru{tvo na makedonskite dosele- mo`uvaat Prespanskata Kotlina
LIT.: T. Tomoski, Prilog za rekonstruk- nici od Prespa. Organizira kul- da pretstavuva edno od najpozna-
cijata na Tabula Peutingeriana na del- tite podra~ja za odgleduvawe ja-
nicata Scupi–Stobi, Makedonija niz veko- turni manifestacii i humani-
vite, Skopje, 1999. K. Ax. tarni akcii i e organizator na bolka vo RM. Razvien e gradskiot
tradicionalnata manifestacija centar Resen.
„Denovite na makedonskata kul- LIT.: A. Stojmilov, Fizi~ka geografija
tura“. Sl. N.-K. na R. Makedonija, Skopje, 2003. T. And.
1215
P PRESPANSKO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Prespanskoto Ezero
1216
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRETPRIEMNI[TVO P
1217
P PRETPRIJATIJA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
brojni kreditni linii za finan- IZV.: Agencija za poddr{ka na pretpri- PRETSEDATELSTVO NA SRM
sirawe na MSP od stranski i od emni{tvoto na Republika Makedonija, ‡ kolektiven {ef na dr`avata.
Opservatorija za MSP vo Republika Ma-
doma{ni izvori (momentalno vo kedonija, Izve{taj 2004. Ovoj organ e voveden so Ustavot
zemjata se aktivni okolu 18 kre- LIT.: T. Fiti, V. Haxi Vasileva – Markov-
na SRM od 1974 g., sostaven od
ditni linii), koi se operaciona- ska, M. Bejtmen, Pretpriemni{tvo, Skopje, osum ~lena, a vo nego vlegoa: Vi-
liziraat preku komercijalnite 2007, 223-265; B. [uklev, Menaxment na mal doe Smilevski, pretsedatel,
banki vo zemjata i preku Make- biznis, Skopje, 2006, 48‡55. T. F. Strahil Gigov, Hixet Ramadani,
donskata banka za poddr{ka na Naxi Salih, Qup~o Arsov, Vlado
razvojot (edinstvena dr`avna Maleski, Ksente Bogoev i Mara
banka vo Makedonija so poseben Minanova. Vo periodot od 1974
sektor za poddr{ka na MSP i so do 1991 g. pretsedateli na Pret-
dr`aven garanten fond za potre- sedatelstvoto na SRM bea: Vidoe
bite na malite i srednite bizni- Smilevski (1974‡1979), Qup~o
si). Merki naso~eni kon podobru- Arsov (1979‡1982), Angel ^emer-
vawe na investicionata klima ski (1982‡1983), Blagoja Taleski
vo zemjata i kon kreirawe na po- (1983‡1984), Tome Buklevski
volen pretpriemni~ki ambient (1984‡1985), Van~o Apostolski
(v. investiciona klima). (1985‡1986), Dragoqub Stavrev
IZV.: Materijali i publikacii na Mi- (1986‡1988), Jezdimir Bogdanski
nisterstvoto za ekonomija na Republika (1988‡1990) i Vladimir Mitkov
Makedonija. (1990‡1991).
LIT.: T. Fiti, V. Haxi Vasileva–Markov- LIT.: Svetomir [kari}, Ustavno pravo
ska, M. Bejtmen, Pretpriemni{tvo, na SFRJ, Vtora kniga, Skopje, 1987; Make-
Skopje, 2007, 223-265. T. F. donija od ASNOM do denes, Skopje, 2005.
Sv. [.
PRETPRIJATIJA (KLASIFI-
KACIJA) SPORED GOLEMI- PRIVATIZACIJATA VO RM
NATA. Spored goleminata, pret- Kiro Gligorov, prviot pretsedatel na RM
– proces na transformacija na
prijatijata naj~esto se klasifi- PRETSEDATEL NA RM ‡ inoko- pretprijatijata so op{testven i
ciraat na mikro, mali, sredni i sen {ef na dr`avata i vrhoven ko- dr`aven kapital vo pretprijati-
golemi. Vo po~etokot na tranzi- mandant na vooru`enite sili na ja so dominanten privaten kapi-
cijata, Zakonot za smetkovodstvo RM. Funkcijata e vovedena prvpat tal. Procesot zapo~na u{te vo
razlikuva{e samo mali i golemi so ustavnite amandmani od 1990 g., ramkite na eks Jugoslavija, so do-
pretprijatija. Zakonot za tran- so nadle`nost na Sobranieto na nesuvaweto na Zakonot za op{te-
sformacija na pretprijatijata so RM da go izbira so dvotretinsko stven kapital (1989). So toj za-
op{testven kapital razlikuva mnozinstvo glasovi, na mandaten kon pove}e od 400 makedonski
mali, sredni i golemi pretprija- period od ~etiri godini. Ustavot pretprijatija, preku modelot na
tija. Vo tekot na 2004 g., so izme- na RM od 1991 g. predviduva izbor t.n. interni akcii, se transfor-
nite vo Zakonot za trgovski na pretsedatelot na RM na op{ti i miraa vo pretprijatija so me{o-
dru{tva, se prifatija kriteriu- neposredni izbori so tajno glasawe vita sopstvenost, t.e. vo akcio-
mite na EU za klasifikacija na vo dva kruga i na mandaten period nerski dru{tva. Makedonskiot
pretprijatijata spored nivnata od pet godini. Za prv pretsedatel Zakon za transformacija na
golemina: broj na vraboteni, go- na RM e izbran Kiro Gligorov vo pretprijatijata so op{testven
di{en obrt i vrednost na delov- Sobranieto na RM (I 1991). Toj e iz- kapital be{e donesen vo juni
nata aktiva. Kriteriumot broj na bran povtorno za pretsedatel i na 1993 g., a vo oktomvri 1993 g. be-
vraboteni se primenuva identi~- prvite neposredni pretsedatelski {e formirana i Agencijata na
no kako i vo EU, dodeka vrednos- izbori (1994), nekolku meseci pred RM za transformacija na pret-
ta na drugite kriteriumi sood- istekot na ~etirigodi{niot man- prijatijata so op{testven kapi-
vetno e namalena, t.e. prisposo- dat. Za vtor pretsedatel na RM e iz- tal (institucija za organizira-
bena na uslovite na makedonskata bran Boris Trajkovski na pretseda- we, kontrola i sproveduvawe na
ekonomija. telskite izbori odr`ani vo 1999 g. privatizacijata). Na pretprija-
Pretprijatijata vleguvaat vo so- Za tret pretsedatel na RM e izbran tijata {to ja zapo~naa privati-
odvetnata kategorija dokolku vo Branko Crvenkovski na predvreme- zacijata vo vremeto na eks Jugos-
prvata godina od raboteweto za- nite pretsedatelski izbori, odr`a- lavija im be{e priznat soodve-
dovoluvaat dva od poso~enite tri ni vo april 2004. Za ~etvrti pretse- ten procent na privatizacija, po
kriteriumi. Vo 2004 g., vo Make- datel na RM e izbran \or|e Ivanov prethodno izvr{ena kontrola
donija od blizu 50.000 aktivni vo mart ‡ april 2009 g. (od strana na ZZP, a podocna i od
pretprijatija 49.123 bea mali, 429 LIT.: Svetomir [kari}, Ustavno pravo, strana na UJP). Makedonskiot
sredni i 135 golemi. Skopje, 2006. Sv. [. model na privatizacija se teme-
le{e na komercijalniot pristap
Kriteriumi za klasifikacija na pretprijatijata spored goleminata – slu~aj po slu~aj. No, Zakonot
(Zakon za trgovski dru{tva, 2004) predviduva{e i popusti za vra-
do 10 vraboteni
botenite i penzionerite so naj-
mikropretprijatija godi{en obrt od 50.000 evra
malku dve godini raboten sta`
najmnogu 10% od bruto-prihodot da e ostvaren od eden klient
vo pretprijatieto. Osnovniot
popust be{e odreden na 30% od
do 50 vraboteni nominalnata vrednost na akcii-
mali godi{en obrt od 2.000.000 evra te, odnosno udelite, zgolemen za
vrednost na aktivata od 2.000.000 evra 1% za sekoja polna godina rabo-
do 250 vraboteni ten sta` vo pretprijatieto.
sredni godi{en obrt od 10.000.000 evra Pred zapo~nuvawe na privatiza-
vrednost na aktivata od 11.000.000 evra cijata se vr{e{e zadol`itelna
procenka na vrednosta na pret-
golemi site {to ne spa|aat vo gornata klasifikacija prijatijata (od strana na ovlas-
1218
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRIVATNATA P
teni proceniteli). Za malite tal, Skopje, mart 1994; Izve{tai za pri- 2.440.000 germanski marki. Vo ap-
pretprijatija bea predvideni dva vatizacijata vo Republika Makedonija ril 1999 g. Sobranieto na RM do-
na Agencijata za transformacija na
modela na transformacija – ot- pretprijatijata so op{testven kapi- nese Zakon za izmenuvawe i do-
kup na pretprijatieto od strana tal za oddelni godini. T. F. polnuvawe na Zakonot za tran-
na vrabotenite i proda`ba na sformacija na pretprijatijata so
idealen del na pretprijatieto. PRIVATIZACIJATA NA OP- op{testvena sopstvenost. Vlada-
Srednite i golemite pretprija- [TESTVENIOT KAPITAL ta na RM dobi pravo da go oprede-
tija se transformiraa spored VO RM ‡ pretvorawe na op{tes- luva strate{kiot investitor za
slednive modeli: proda`ba na tvenata vo privatna sopstvenost. proda`ba na golemite pretprija-
idealen del od pretprijatieto, Privatizacijata na op{testve- tija vrz osnova na neposredna
otkup na pretprijatieto, pro- niot kapital zapo~na 1990‡1991 spogodba, odnosno bez uvid na po-
da`ba na pretprijatieto na lica g., so transformacijata na 240 {irokata javnost. Taa dobi i za-
{to go prezemaat upravuvaweto, pretprijatija so op{testven vo da~a da ja preispita zakonitosta
izdavawe akcii zaradi dopolni- privaten kapital (akcionerski na sprovedenata privatizacija vo
telno vlo`uvawe i pretvorawe kapital). Ovaa transformacija e periodot od 29. VI 1993 do 29. IV
na pobaruvawata na doveriteli- izvedena vrz osnova na Zakonot za 1999 g.
te vo traen vlog. Privatizacija- op{testveniot kapital od 1989 g. IZV.: Zakon za transformacija na op-
ta de facto zapo~na 1994 g., a dobi donesen od Sobranieto na SFRJ. {testveniot kapital, 1993 i 1999.
vo intenzitet vo vtorata polovi- Navedenite pretprijatija bea LIT.: Trajko Slavevski, Privatizacija,
na na 1990-te godini. Do krajot na transformirani preku interni pazar, dr`ava, Skopje, 1997; Svetomir
2003 g. brojot na vkupno privati- akcii, podeleni na rabotnicite i [kari}, Makedonija na site kontinen-
ziranite pretprijatija dostigna na menaxerskite timovi (insajde- ti, Skopje, 2000. Sv. [.
1.687, so 231.618 vraboteni i so ri). Makedonskata strategija za PRIVATNATA SOPSTVENOST
proceneta vrednost na kapitalot privatizacija be{e utvrdena vo VO DFM/NRM/SRM/RM ‡ pravo
od 2,32 mrd. evra. Analizata na Zakonot za transformacija na na sekoj gra|anin slobodno da
privatiziranite pretprijatija, op{testveniot kapital od juni raspolaga so imotot ili da ima
spored brojot i osobeno spored 1993 g. So ovoj zakon, Makedonija polna vlast vrz stvarite (plena in
vrednosta na kapitalot, potvrdu- se opredeli za platena privati- re potestas). Ova pravo se garanti-
va deka najgolema distribucija e zacija spored metodot „slu~aj po ra vo Deklaracijata na ASNOM
prisutna vo sektorot industrija. slu~aj#. Malite pretprijatija se za osnovnite prava na gra|aninot
Potoa sledat sektorite: trgovi- privatizirani so otkup na naj- na demokratska Makedonija od
ja, zemjodelstvo, grade`ni{tvo i malku 51% od procenetata vred- 1944 g., zaedno so pravoto na pri-
finansii i uslugi. Vo ramkite nost na pretprijatieto od strana vatna inicijativa vo stopanskiot
na upotrebenite modeli na pri- na vrabotenite (30% popust, plus `ivot. Ist odnos sprema privat-
vatizacija preovladuvaat dva mo- 1% za sekoja godina raboten nata sopstvenost ima i Ustavot
dela, otkup od vrabotenite i pro- sta`) ili so proda`ba na del od na NRM od 1946 g., utvrduvaj}i go
da`ba na pretprijatieto na lica pretprijatieto vo forma na ak- imotot na privatnite fizi~ki i
{to go prezemaat upravuvaweto. cii ili udeli na nadvore{ni sub- pravni lica za osnova na op{tes-
Od ovoj aspekt makedonskata pri- jekti. Srednite i golemite pret- tveno-ekonomskoto ureduvawe na
vatizacija se ozna~uva kako insaj- prijatija go primenija istiot mo- NRM, zaedno so op{tonarodniot
derska (dominantni sopstvenici del, plus metodot na privatiza- imot i zadru`nata sopstvenost.
stanaa vrabotenite i postojnite cija od strana na menaxerskite Ustavite na SRM od 1963 i od
menaxerski strukturi), {to se timovi (menagment by out). Do kra- 1974 g. go garantiraat pravoto na
smeta i za osnovna slabost na mo- jot na 1996 g., privatizirani se li~en trud so sredstva vo sops-
delot. Denes, privatizacijata vo 914 pretprijatija, od vkupno tvenost na gra|anite vo zanaet-
Makedonija e re~isi zavr{ena, a 1.307. Privatiziraniot kapital ~istvoto, ugostitelstvoto i us-
Agencijata za privatizacija e iznesuva{e 743.352.807 germanski lu`nite dejnosti, kako i vo ob-
ukinata. U~estvoto na privatni- marki, od vkupno procenetiot op- lasta na umetnosta, kulturata, ad-
ot sektor vo formiraweto na {testven kapital od 1.922.269.082 vokaturata i vo drugi profesio-
bruto doma{niot proizvod za germanski marki. Agencijata za nalni dejnosti, vklu~uvaj}i go i
2006 g. nadmina 65%. privatizacija uspea da naplati pravoto na stan i na zemjodelsko
samo 167 milioni germanski mar- zemji{te od 10 ha. Ustavot na RM
ki od koi 20 milioni vo gotovo, a od 1991 g. go garantira pravoto na
drugite so zarobeni devizi i ob- privatnata sopstvenost bez ogra-
vrznici. Vo maj 1997 g. privatizi- ni~uvawa, zaedno so slobodata na
ranite pretprijatija ja nadminaa pazarot i pretpriemni{tvoto.
brojkata od 1.000 pretprijatija. Nikomu ne mo`e da mu se odzemat
Finansiskiot efekt od privati- ili da mu se ograni~at sopstve-
zacijata do po~etokot na 1996 g. nosta i pravata {to proizleguva-
iznesuva{e okolu 60.900.000 ger- at od privatnata sopstvenost, os-
manski marki, {to pretstavuva ven koga se raboti za javen inte-
samo 6.5% od procenetata vred- res utvrden so zakon. Vo slu~aj na
nost na privatiziranite pret- eksproprijacija na sopstvenosta,
Izv. Bil. na MF br. 7-8/2004, str. 62.
prijatija. Efektite se u{te pos- ili vo slu~aj na ograni~uvawe na
labi ako se ima predvid faktot sopstvenosta, se garantira prave-
IZV.: Zakon za transformacija na pret- deka vo gotovo se naplateni samo den nadomest {to ne mo`e da bi-
prijatijata so op{testven kapital, 19.299.000 germanski marki. Sos- de ponizok od pazarnata vred-
1993; Ministerstvo za finansii na Repub- tojbata se podobri vo tekot na nost. Zakonot za sopstvenost i
lika Makedonija, „Bilten#, 7-8/2004. 1996 g. bidej}i vkupniot finansi- drugi stvarni prava od 2001 g.
LIT.: Agencija na Republika Makedonija ski efekt od privatizacijata iz- podrobno gi ureduva sodr`inata,
za transformacija na pretprijatijata so nesuva{e 106.600.000 germanski pravnoto dejstvo, ograni~uvawa-
op{testven kapital, Prira~nik za pri- marki. Me|utoa, gotovite pari od ta i predmetot na pravoto na
mena na Zakonot za transformacija na sopstvenost.
pretprijatijata so op{testven kapi- privatizacijata iznesuvaa samo
1219
P PRIVREMENA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1220
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRIZRENSKA P
1221
P PRILEP MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1222
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRILEPSKO P
1223
P PRILEP^ANSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1224
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PRISA\ANEC-TODOROVSKA P
1225
P PRKEV-SERMEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1226
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PROBI[TIP P
`ivee i raboti vo pove}e balkan- 1990; Grigor Prli~ev, Izbor. Priredil nil pove}e patuva~ki teatri, a vo
ski kulturni centri (Ohrid, Tome Sazdov. Prepev Georgi Stalev, Sk., 1931 g. osnoval svoj, †Boem#. Od
1991; Grigor Prli~ev, Serdarot. Kon
Struga, Bitola, Prilep, Solun, stogodi{ninata od smrtta na Prli~ev 1939 g. e akter vo Narodnoto po-
Atina, Tirana, Carigrad, Sofi- (1893-1993). Prepev Gane Todorovski, Sk., zori{te vo Skopje i vo Teatarot
ja). Korektno vladee pove}e bal- 1993; Grigor Prli~ev, Serdarot. Prepev vo vremeto na Vtorata svetska
kanski i evropski jazici. Se zane- Gane Todorovski, Sk., 1993; Grigor Prli- vojna (1941-1944), a od 1944 g. dejs-
suva so slovenofilstvoto i pravi ~ev, Ohridski xgan. Prevod Jani Filov- tvuva vo trupata †Ko~o Racin# na
ski. „Dalgi#, 1, Ohrid, 1991; Kratka slo- slobodnata teritorija. Vo nego-
obid da sozdade gramatika na slo- venska gramatika. Priredile: Naum Ce-
vensko esperanto. Sli~ni prime- lakoski i Dimitar Smileski, Bitola, viot bogat opus se istaknuvaat
ri mo`at da se sretnat i vo drugi- 1992; Gane Todorovski, Zbor do dva okolu komi~nite likovi, no ima zna~aj-
te slovenski literaturi. Poet- pomakedon~uvaweto na detskite pesni ni ostvaruvawa i vo drugi `anro-
skata tvorba „Serdarot# (1860) se na Grigor Prli~ev. Grigor Prli~ev, Vos- vi. Bil direktor na Dramata na
smeta za apsoluten vrv na siot pitanie ili dvanaeset pesni za deca. Po- MNT (1970-1973).
makedon~il Gane Todorovski, Sk., 1993;
vlog {to vo umetnosta na zborot Naum Celakovski, Nepoznatiot Prli- POZNA^AJNI ULOGI: Jerotie (†Som-
ovoj tvorec go dal. Za kni`evnata ~ev. Grigor Prli~ev, Voda~ me pra}a tat- nitelno lice#); Agaton (†Na`alena fa-
nauka ovaa poema treba da se raz- kovinata. Izbor, pogovor i komentari milija#); Arso (†^orbaxi Teodos#); Mit-
gleduva vo kontekstot na evrop- Naum Celakovski, Sk., 1993; Du{ko Na- ke (†Ko{tana#); Fezliev (†Crnila#);
skata teorija na romantizmot. Za nevski, Talentot na Prli~ev, Ohrid, Gradona~alnikot (†Revizor#) i dr. Re-
1994; Kratka slavjanska gramatika. Pri- `ii: †Za rodniot kat#; †Begalka#; †D-r#;
nea avtorot vo Atina go dobiva od redile: Dimitar Pandev i Dragi Stefa- †Kuzman Kapidan#; †Antica#; †Pe~alba-
kritikata prozvi{teto „Vtor nija, Ohrid, 1994; Tome Sazdov, Nepozna- ri#, kako i kuklenite pretstavi †Siljan
Homer#. Drugi pozabele`itelni tiot Prli~ev, Sk., 1995; Grigor Prli- [trkot#; †Cane lamjata# i dr. Nastapil
negovi tvorbi se „Avtobiografi- ~ev, Serdarot. Osovremenil Todor Di- vo filmovite: †Frosina#; †Vol~a no}#;
†Mirno leto#; †Mis Ston#; †Solunski
jata# (1884) i slovoto-esej „^uvaj mitrovski, Sk., 1995; Grigor Prli~ev,
Skenderbej.Bibliofilsko izdanie, Sk., atentatori# i dr. R. St.
se sebesi# (1866). Toa se komple- 1997; RaŸmon Detrez, Krivolici na misÍ-
mentarni literaturni dela i ja lta, SofiÔ, 2001; Grigor Prli~ev, Avto- PROBI[TIP – grad vo severo-
dore~uvaat na direkten na~in os- biografija, Sk., 2001 Anastasija \ur~i- isto~niot del na RM so 10.806 `.
novnata poraka na „Serdarot#. nova, Prli~ev i Ariosto, Sk., 2002; Ser- (2002 g.). Se nao|a vo zapadnoto
gej Glavjuk, Beseda za Prli~ev, Ohrid,
BIBL.: „Ο ΑΡΜΑΤΩΛΟΣ#, Atina, 1860; 2003; Georgi Stalev, Tvore~kiot lik na
podno`je na Osogovskite Plani-
Skenderbej, objavena posmrtno; proznata Grigor Prli~ev, Sk., 2005. G. T.
ni, na nadmorska visina od okolu
tvorba Avtobiografija, Sofija, 1894, 560 m. Zafa}a povr{ina od 486 ha.
napi{ana na bugarski jazik; detski pesni Ima umereno-kontinentalna kli-
Vospitanie ili dvanaeset nravstveni
pesni, napi{ani na negoviot seslovenski ma so prose~na godi{na tempera-
esperanto i objaveni posmrtno; Esei, za- tura na vozduhot od 11,6°C i pro-
pisi, slova, objavuvani glavno na make- se~na godi{no koli~estvo na vr-
donski jazik, pome|u 1862 i 1892 godina; ne`ite od 700 mm. P. e mlada ru-
Prepevi na Homerovite dela „Ilijada# i darsko-industriska naselba, for-
„Odiseja# i na dela od Torkvato Taso i
Ariosto – za~uvani vo rakopis; Prepiska, mirana blagodarenie na bogatite
objavena posmrtno. rezervi na olovno-cinkovna ruda
LIT.: Grigor Prli~ev, Avtobiografija, vo okolinata. Izgradbata na na-
Soop{tuva Kiril ]amilov, Sk., 1952; selbata zapo~nala vo 1937 g. koga
Grigor Prli~ev, Avtobiografija; Ser- ovde bila izgradena elektri~na
darot. Prevod i prepev Todor Dimitrov- centrala, se po~nalo so flotaci-
ski i Georgi Stalev. Predgovor Dimitar ja na olovno-cinkovata ruda i se
Mitrev, Sk., 1953; Grigor Prli~ev, Od- Petre
brani stranici. Redakcija Todor Dimit- Prli~ko izgradeni nekolku stanbeni zgra-
rovski, Sk., 1959; Grigor Prli~ev, Sken- di za rudarite. Gradot brzo se raz-
derbeg. Prevod Mitre Damjanovski. Pre- PRLI^KO, Petre (Veles, 13. III vil vo godinite po Osloboduva-
pev Georgi Stalev, Sk., 1961; Grigor Pr- 1907 ‡ Skopje, 16. XI 1995) ‡ tea- weto. Vo 1953 g. imal samo 2.397 `.
li~ev, Serdarot, Sk., 1970; Georgi Sta- tarski i filmski akter, re`i- Re~isi celokupnoto naselenie se
lev, Prli~ev vo svoeto vreme i nadvor od ser, eden od osnova~ite na MNT i
nego. Grigor Prli~ev, Serdarot. Sken- Makedonci, a od malcinstvata
derbeg, Sk., 1971; Prilozi na MANU, na Kukleniot teatar vo Skopje. ima samo malku Srbi (83) i Romi
OLLN, IV, 1, Sk., 1973 (broj posveten na G. Karierata ja zapo~nal kako u~e- (35). P. e sedi{te na op{tina {to
Prli~ev po povod 80-godi{ninata od nik vo patuva~ki teatar. Prome- zafa}a povr{ina od 32.557 ha, ima
smrtta); Todor Dimitrovski, Prli~ev i
negovoto delo. Grigor Prli~ev, Odbrani
tekstovi. Priredil Todor Dimitrov-
ski, Sk., 1974; Todor Dimitrovski, Prli-
~ev i negovoto delo. Grigor Prli~ev, Av-
tobiografija. Priredil Todor Dimit-
rovski, Sk., 1974; Grigor Prli~ev, Sken-
derbej. Od gr~kiot original prepeal Mi-
hail D. Petru{evski, Sk., 1974; Besedi za
Prli~ev, Sk., 1980; Gane Todorovski, Go-
lemiot podvig na Grigor Prli~ev „Lite-
raturen zbor#, XXVII, 6, Sk., 1980; Todor
Dimitrovski, Prli~ev i negovoto delo.
Grigor Prli~ev, Serdarot. Prepev Geor-
gi Stalev, Sk., 1983; Grigor Prli~ev, Iz-
brani tvorbi. Priredil Tome Sazdov,
Sk., 1985; Grigor Prli~ev, Martolozot.
Prepev Mihail D. Petru{evski. Sk.,
1983; @ivotot i deloto na Grigor S.
Prli~ev. Simpozium, 10-11. V 1985, Sk.,
1986; Dragi Stefanija, Prli~eviot pan-
slavizam, Ohrid, 1988; Stojan Risteski,
Grigor Prli~ev : novi stranici, Ohrid,
1989; Radomir Ivanovi}, Grigor Prli~ev
vo svetlinata na romantizmot, Sk., Petre Prli~ko i Cilka vo scena od filmot „Mis Ston#
1227
P PROVALITE MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1228
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PROLETNICI P
1229
P PROLOG MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Abdomenot im e sostaven od 10
segmenti, zavr{uva so 2 opa{ni
izrastoka. Redot proletnici ima
3.000 vidovi, najmnogu vo umere-
nite predeli. Vo Makedonija naj-
~esto se sre}avaat okolu potocite
i gornite tekovi na rekite, na kar-
pi, granki ili drvja. Zastapeni se
so 93 taksoni, od koi 10 se endemi~-
ni. ^esti vidovi se: golem prolet-
nik (Perla grandis Rambur), nizin-
skiot vid Perla burmeisteriana Clssu,
i naj{iroko rasprostranetite Per-
la marginata Pz. i
Isoperla tripartite
graeca Illies.
LIT.: Petar Ikono-
mov, Plekopterite
na Makedonija (Insec-
ta: Plecoptera), takso-
nomija i distribuci-
ja, Acta, Mus. Mac. Sci.
Nat., 18, Skopje, 1986,
Golem proletnik 81-124; Vladimir Krpac, Zgradata na Gradskata biblioteka vo Bitola
(Perla grandis Rambur)
Branislava Mihajlova, Bi-
odiversity of Macedonia from a view point of hit- fabetskite kursevi (v. nepisme- „PROSVETEN RABOTNIK# ‡
herto faunistic investigations. Participation with nost), narodnite biblioteki i vesnik na prosvetnite rabotnici
Underproject: Klass Insecta, Macedonian Muse- ~italni, ve~ernite i nedelnite na Makedonija. Prviot broj se
um of Natural History – Ministry of Science, Fi-
nal Report, Skopje, 1999, 23-30; Grupa avtori, u~ili{ta, domovite na kultura- pojavi na 10 mart 1953 g., kako or-
Country Stady for biodiversity of the Republic of ta, (v.) narodnite i rabotni~ki- gan na Zdru`enieto na prosvet-
Macedonia (first national report), Ministry of te univerziteti i sl. Narodno nite rabotnici na NRM. Od 1963
environment and physical planning, Skopje, prosvetuvawe se sproveduvalo i do 1986 g. izdava~ e Republi~kiot
2003. V. T. K. – M. Kr. preku razni kulturno-prosvetni, odbor na Sindikatot na rabotni-
PROLOG ZA MART‡AVGUST nau~ni, umetni~ki i sportski cite od op{testvenite dejnosti.
‡ makedonski rakopis od tretata dru{tva, klubovi i zdru`enija. Osnovna tendencija na vesnikot e
~etvrtina na XIV v. Pogolemiot Prvi organizirani formi za na- da informira i da tematizira ak-
del od 1951 g. se ~uva vo Narodna- rodno prosvetuvawe vo Makedo- tuelni pra{awa od `ivotot i ra-
ta biblioteka na Srbija (Bel- nija se javuvaat vo XIX v., vo vid botata na u~ili{tata, da objavu-
grad), sign. Rs 94 (I + 113 l.), a po- na ~itali{ta i nedelni u~ili{- va statii i drugi prilozi od vos-
maliot vo Skopskata mitropo- ta za opismenuvawe i za zanaet~i- pitno-obrazovnata praktika i di-
lija, SM-M 1 (99 l.). Vkupno ima sko obrazovanie. Se smeta deka dakti~ko-metodi~kata problema-
212 hartieni listovi. Jazi~nite prvoto ~itali{te, vo ~ii ramki tika, kako i trudovi od istaknati
osobenosti upatuvaat na zapad- bila organizirana i nedelna {ko- prosvetni i nau~ni rabotnici na
nomakedonsko poteklo na rako- la za opismenuvawe, bilo otvore- aktuelni prosvetni i pedago{ki
pisot. V. D.
no vo Prilep vo {eesettite godi- pra{awa. Glavni i odgovorni
ni na XIX v. U~itelskite zdru`e- urednici: Sarxo Isoski (1953–
„PROS TI NIKI# („Kon pobe- nija, isto taka, imale zna~ajna 1967), \or|i Kalanoski (1967–
data#) (Ta{kent, SSSR, noemvri uloga vo {ireweto na prosveta- 1973), Mi{o Kitanoski (1973–
1949 ‡ 1956) ‡ vesnik, organ na ta. Me|u dvete svetski vojni, naj- 1983), Bojko Kiranxiski (1984–
makedonskata i na gr~kata emig- aktivni prosvetni institucii 1987), Marionka Veleva (od 1988).
racija od Grcija vo Sovetskiot bile narodnite univerziteti. Izleguva edna{ mese~no, vo
Sojuz, na gr~ki jazik i so edna Mre`ata na narodnite bibliote- Skopje (osven vo juli i vo avgust),
stranica na makedonski. Bil ki bila slabo razviena i toa so vo tira` od 4.000 primeroci.
podgotvuvan od politi~koto ra- strogo kontroliran kni`en K. Kamb.
fond od Ministerstvoto za pros-
kovodstvo na begalcite i rastu-
veta. Najpoznata i najgolema bib- „PROSVETNI RADNIK# (Skop-
ran vo site centri kade {to bile je, 1922 ‡ juni 1924) ‡ organ na
smesteni. S. Ml. lioteka bila Univerzitetskata
biblioteka pri Filozofskiot U~itelskoto akcionersko dru{-
PROSVETA ‡ zaedni~ko ime za fakultet vo Skopje, osnovana vo tvo „Zavi~aj#. Go ureduval Sveto-
institucii, formi, sodr`ini i 1922 g. Po Osloboduvaweto na na- lik R. Milosavlevi}. Izleguval
aktivnosti, ~ija cel e podigawe rodnite biblioteki im se posve- ~etiri pati godi{no, a bil pe~a-
na obrazovanieto i na op{tokul- tuva posebno vnimanie, taka {to ten vo skopskata Pe~atnica
turnoto nivo na vozrasnoto nase- nivniot broj od godina vo godina „Stara Srbija#.
lenie. Prosvetata naj~esto se vr- postojano se zgolemuval. Vo 1960 LIT.: D-r Boro Mokrov - M-r Tome Gruev-
zuva za formite na obrazovanie- g. rabotele 182 narodni biblio- ski, Pregled na makedonskiot pe~at
to na vozrasnite, kako i za for- (1885-1992) , Skopje, 1993, 96. S. Ml.
teki, od koi 96 imale i svoi ~i-
mite na kulturno-umetni~kite talni. Vo ovoj period na narodno- PROSVETNI USTANOVI – v.
dejnosti, nameneti za {irokite to prosvetuvawe posebno rabotat Prosveta
narodni sloevi. Vo Makedonija narodnite i rabotni~kite uni-
osobeno intenzivna aktivnost na verziteti (v. Obrazovanie na voz- „PROSVETNO DELO# ‡ spisa-
toj plan se projavuva po Oslobo- rasnite). nie za pedago{ki pra{awa. Izle-
duvaweto, dobivaj}i karakter na LIT.: K. Kamberski, Od bukvar do univer-
guva od 1945 g., vo po~etokot kako
masovno narodno prosvetuvawe. zitet, Skopje, 1994; R. Kantarxiev, Is- organ na Ministerstvoto za pros-
Naj~esti formi i institucii na torija na obrazovanieto i prosvetata veta, vo forma na vesnik, a od 1951
narodnoto prosvetuvawe se: anal- vo Makedonija, Skopje, 2002. K. Kamb. do 1999 g. ‡ organ na (v.) Pedago{-
1230
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PROTI] P
koto dru{tvo na Makedonija, sura. Glavnoto utvrduvawe se na- rite vo prostorot i na sozdava-
odnosno na Sojuzot na pedago{- o|alo na Juru~ki Kamen, na mes- weto koherentna strategija za
kite dru{tva na Makedonija, vo nosta Markov Grad, na desniot obezbeduvawe dolgoro~en, seop-
vid na spisanie. Od januari 2000 g. breg na ^elove~ka Reka. Utvrdu- faten i uramnote`en prostoren
kako izdava~ se javuva Zdru`enie- vawa imalo i na okolnite karpes- i regionalen razvoj. Vo RM pros-
to na predu~ili{nite, u~ili{- ti predeli pokraj r. Vardar i ^e- tornoto planirawe e dejnost ut-
nite i domskite pedagozi i pret- love~ka Reka. Bil sedi{te na sa- vrdena so Zakonot za prostorno i
prijatieto „Prosvetno delo#. Iz- mostojnite vladenija na Dobro- urbanisti~ko planirawe. Za te-
leguva pet pati godi{no. Go ure- mir Hrs (krajot na XII v.) i Strez ritorijata na dr`avata e podgot-
duva redakcija so glaven i odgovo- (1207–1214). ven prostoren plan (Prostoren
ren urednik. Prv glaven i odgovo- LIT.: T. Tomoski, Srednovekovni grado- plan na RM, 1988, 2004), a od 1970
ren urednik bil Bla`e Koneski vi vo Makedonija me|u rekite Vardar, g. se podgotvuvaat planovi za op-
(1945–1948). Drugi urednici: Ris- Bregalnica i Lakavica. Makedonija niz {tinite i regionite.
to Elimov, Mane Manevski, Teo- vekovite, Skopje, 1999. K. Ax.
Prostornoto planirawe pretsta-
har Karaxa, Risto Kantarxiev, vuva definirano ureduvawe na
Anatoli Damjanovski, Qup~o odnosite pome|u op{testvoto,
Koprovski i Nikola Petrov (od proizvodstvoto i `ivotnata sre-
1990). Spisanieto tretira pra{a- dina za da se postigne organskata
wa od oblasta na teorijata i prak- usoglasenost vo polza na blago-
tikata na vospitanieto i obrazo- sostojbata na naselenieto. Pros-
vanieto. Gi sodr`i rubrikite: tornoto planirawe kako proces
pedagogija, didaktika i metodika, producira prostoren plan na RM
istorija na {kolstvoto, predu~i- kako najvisok, dolgoro~en i in-
li{no vospitanie, obrazovanie tegralen dokument so trajni
na vozrasnite, nastavna praktika, vrednosti {to pretstavuva stra-
prikazi, informacii, bibliogra- tegija za odr`liv prostoren raz-
fija. K. Kamb. voj na dr`avata, regionite, op-
PROSVETNO-PEDAGO[KA {tinite. Kako eden od dvi`e~ki-
SLU@BA ‡ institucija so os- te op{testveni imperativi, smis-
novna zada~a da gi izvr{uva i da lata na prostornoto planirawe e,
gi koordinira aktivnostite po- preku procesot na planirawe, da
vrzani so sledeweto i unapredu- se razre{at protivre~nostite od
vaweto na vospitno-obrazovnata razli~na priroda i so toa prosto-
dejnost, kako i nadzorot vrz os- rot da se prilagodi kon socijalni-
te, tehni~kite, ekonomskite i
tvaruvawata na celite i zada~ite kulturnite uslovi. Klu~nite pri-
na vospitanieto i obrazovanie- oriteti na Prostorniot plan na
to. Prv pat se vostanovuva so Op- RM se pove}e i opfa}aat: sprove-
{tiot zakon za {kolstvo (1958), a duvawe na sektorski politiki niz
vo 1960 g. e donesen Zakon za pros- planerski dokumenti vo funkcija
vetno-pedago{kata slu`ba na na intenziven ekonomski razvoj i
NRM. So formiraweto na zavo- unapreduvawe na `ivotnata sre-
dite za unapreduvawe i prou~uva- Karta na Nacionalniot park †Mavrovo# dina po princip na odr`livost;
we na {kolstvoto, odnosno na ob- artikulacija na razvojnite prog-
razovanieto i vospitanieto (v. PROSTORNI PLANOVI NA rami na nacionalno i lokalno ni-
Pedago{ki zavod na Makedoni- NACIONALNITE PARKOVI vo; podgotvuvawe na zakonskata
ja), slu`bata, pokraj nadzorot, – dokumenti so koi se ostvaruva regulativa {to se odnesuva za
dobiva s¢ ponaglasena pedago{- integralna za{tita na prirodata prostorot; sproveduvawe na doku-
ko-instruktivna, odnosno soveto- preku za{tita na prirodnoto nas- mentite {to se odnesuvaat za re-
davna uloga. So Zakonot za orga- ledstvo i na biolo{kata i pre- gionalnoto planirawe na prosto-
ni na upravata (1990), Pedago{- delskata raznovidnost. So pros- rot i regionalniot razvoj. Celite
kata slu`ba e vo sostav na Minis- tornite planovi se utvrduvaat zo- na vakviot odnos kon prostornoto
terstvoto za obrazovanie i fi- nite vo nacionalnite parkovi, se planirawe ja definiraat osnov-
zi~ka kultura. K. Kamb. naso~uva razvojot, osobeno na tu- nata strate{ka opredelba utvrde-
PROSEK – anti~ko i srednove- rizmot, na~inot na koristeweto na kako postignuvawe povisok
kovno utvrduvawe na vlezot na r. na zemji{teto i merkite za za{- stepen na vkupnata funkcionalna
Vardar vo Demirkapiskata Kli- tita na prirodnoto nasledstvo. integriranost na prostorot na dr-
Prostornite planovi na nacio- `avata i obezbeduvawe uslovi za
nalnite parkovi „Pelister#, „Ga- pogolema infrastrukturna i eko-
li~ica# i „Mavrovo# se doneseni nomska integracija so sosednite i
od Sobranieto na RM (1988). So so drugite evropski zemji. Edna od
Zakonot za prirodata (2004) pros- osnovnite celi e povisokiot ste-
tornite planovi za nacionalnite pen na integriranost na prosto-
parkovi se prosledeni so planovi rot, namaluvawe na regionalnite
za upravuvawe. S. H. P. disproporcii i vnesuvawe kvali-
tativni promeni vo prostornata,
PROSTORNO PLANIRAWE ekonomskata i socijalnata struk-
VO RM – dejnost (aktivnost) so tura, osobeno vo podra~ja so izra-
koja se koordiniraat razli~nite zeni disfunkcii na socijalen i
sektorski politiki i nivnoto ekonomski razvoj. S. H. P. i K. Gr.
vlijanie vrz teritorijata. Celi-
te na prostornoto planirawe se PROTI], Aleksandar Jovanov
odnesuvaat na zajaknuvaweto na (Vlasotinci, Srbija, 24. VI 1878 ‡
Prosek (rekonstrukcija) integrativnite procesi na sekto- Bitola, 19. II 1915) ‡ mikrobio-
1231
P PROTOGEROV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
log. Medicina zavr{il vo Viena Bugarija i Turcija), pod Risto- smederevskiot mitropolit Pav-
(1904), a specijaliziral bakteri- vac, vododelnicata me|u rekite le. Sudirite gi re{il vo polza
ologija vo Vroclav. Vo 1913 g. bil Morava i P~iwa. na Ohridskata arhiepiskopija
postaven za fizikus na Bitolska- LIT.: Makedonija vo bilateralnite i duri vo 1541 g. Ja forsiral slo-
ta okolija za da go organizira multilateralni dogovori, Skopje, venskata kni`evnost, oficijal-
zdravstvoto. Osnoval Serodijag- 2000. M. Min. nite akti gi potpi{uval na cr-
nosti~ki zavod i Op{tinska bol- kovnoslovenski jazik, so {to $
nica. Rabotel kako voen i civi- dal na Arhiepiskopijata sloven-
len lekar, dodeka ne se zarazil od ski beleg.
pegaviot tifus. P. B. LIT.: I. Snegarov, Istori® na Ohridska-
ta arhiepiskopi®-patriar{i®, Sofix,
1995; J. Bel~ovski, Hronolo{ki spisok na
poglavarite na Ohridskata arhiepiskopi-
ja (patrijar{ija), „Godi{en zbornik na
Bogoslovskiot fakultet Sv. Kliment Oh-
ridski#, kn. 8, Skopje, 2002. Al. Tr.
PRO^KA (Pro{ten, Veliki
pokladi) ‡ eden od najgolemite
hristijanski pravoslavni praz-
Aleko nici, vedna{ po Bo`ik i Velig-
Protugerov den. Sekoga{ e sedum nedeli pred
PROTUGEROV, Aleko (Strumi- Veligden i so nea zapo~nuvaat
ca, 15. I 1928) ‡ akter i re`iser, dolgite Veligdenski ili Veliki
Aleksandar eden od osnova~ite na Strumi~- posti, period ispolnet so mnogu
Protogerov kiot i na [tipskiot teatar. Po- obi~ai i veruvawa, so mnogu od-
PROTOGEROV, Aleksandar (Oh- ve}e pati bil i direktor vo ovie re~uvawa i nade`i za do~ek na
rid, 23. II 1867 – Sofija, 7. VII dve ku}i. Avtor e na monografi- Hristovo voskresenie ‡ Velig-
1928) – rakovoditel na VMRO. Se jata †Naroden teatar [tip 1949- den, za pri~esna i identifikaci-
{koluval vo Ohrid i vo Sofija, 1994#. ja so Spasitelot Isus Hristos.
kade {to zavr{il voeno u~ili{- ULOGI: Edip (†Car Edip#); Astrov (†Vuj-
Toga{ se vr{i pro{tavaweto,
te (1887). U~estvuval kako dobro- ko Vawa#); Hasan-aga (†Hasanaginica#); poradi {to i praznikot go dobil
volec vo Srpsko-bugarskata vojna Tartif; Nikoletina Bursa} vo istoime- imeto. Se vr{i amkaweto so va-
(1885). Bil ~len na VMK, vojvoda nite dela i dr. RE@II: †Begalka#; †Po- reni jajca, se palat obredni ogno-
kojnik#; †^orbaxi Teodos#; †Somnitelno vi, se podgotvuva bogata trpeza,
vo Gornoxumajskoto (1902) i vo lice#; †Robot i agata# i dr. R. St. se gata za `ivot i sre}a, se izve-
Ilindenskoto vostanie (1903). duvaat obi~aite za o~istuvawe od
Bil rezerven ~len na CK na bolvi, vo{ki i drugi {tetnici.
VMORO (1911), pretsedatel na Pro{tavaweto sekako ima hris-
Izvr{niot komitet na Makedon- tijanska osnova, dodeka drugite
skite dobrotvorni bratstva vo obi~ai se povrzani so prethris-
Bugarija (1912–1918). Vo Balkan- tijanskite proletni praznuvawa.
skite vojni bil ~len na [tabot
na Makedonsko-odrinskoto opol- LIT.: Milan Risteski, Makedonski obre-
di i obredni pesni, Skopje, 1985; Jozef
~enie, a vo vremeto na bugarskata Obremski, Folklorni i etnografski ma-
okupacija vo Prvata svetska voj- terijali od Pore~e, kn. prva, redakcija
na bil zamenik na~alnik na Ma- Tanas Vra`inovski, Skopje, 2001; Zorka
kedonskata voeno-inspekciska ob- Delinikolova, Obi~ai svrzani so poedi-
last, proizveden vo general-lajt- ni praznici i nedelni dni vo Radovi{,
„Glasnik na Etnolo{ki muzej#, 1, Skopje,
nant na bugarskata armija. Po Dim~e 1960. M. Kit.
vojnata so T. Aleksandrov i P. Protu|er
^aulev ja obnovile VMRO. Bil
potpisnik na Majskiot manifest PROTU\ER, Dim~e (Ohrid, 24. X
(1924), ~len na CK na VMRO. Vo 1920 – Skopje, 3. IV 1995) ‡ slikar,
me|usebnite borbi so privrzani- pedagog, kriti~ar, polemi~ar.
cite na mihajlovisti~kata VMRO U~esnik vo NOB. Diplomiral na
e ubien vo Sofija od mihajlovis- Akademijata vo Sofija (1946). Bil
ti~kata VMRO. ~len na grupite Denes i Mugri. Se
LIT.: V. „ProtogerovÍ listÍ#, SofiÔ, zanimaval so crte`, grafika, ta-
1930; Zoran Todorovski, VMRO 1924–1934, piserija, ilustracija, vnatre{no
Skopje, 1997; Zaço bÍl ubitÍ AleksndÍ- ureduvawe. Negovoto slikarstvo
rÍ ProtogerovÍ, SofiÔ, 1928; Almanah se dvi`i vo ramkite na apstrakci-
na bÍlgarskite nacionalni dvi`eniÔ jata, intimizmot i poetskiot rea-
sled 1878, SofiÔ, 2005. Z. Tod.
lizam. Toj e osobeno zna~aen so po-
lemi~kite tekstovi (1953–1954) vo Toma
PROTOKOL ZA OPREDELU- Pro{ev
VAWE NA SRPSKO-TURSKA- koi se zastapuval za slobodata na
TA GRANICA (19. VIII 1879) ‡ izrazot. L. N. PRO[EV, Toma (Skopje, 10. XI
protokol na Me|unarodnata ko- PROFESIONALNO OBRAZO- 1931 ‡ ostrov Zlarin, Hrvatska,
misija sostavena od pretstavnici VANIE – v. Stru~no obrazovanie. 12. IX 1996) ‡ kompozitor. Eden od
na Germanija, Avstro-Ungarija, najistaknatite avtori vo make-
Francija, Velika Britanija, PROHOR (HV¶ v.) – ohridski ar- donskata sovremena muzika. Stu-
Italija, Rusija, Srbija i Turcija. hiepiskop (1523–1550) od make- dira vo Zagreb i vo Qubqana (L.
So Protokolot bilo opredeleno donsko slovensko poteklo. Prv- M. [kerjanc), kade {to gi zavr-
granicata da minuva: od vrvot pat se spomnuva vo 1528/1529 g. {uva i postdiplomskite studii po
Crn Vrv (trime|e me|u Srbija, Poznati se negovite sudiri so kompozicija. Se usovr{uva kaj N.
1232
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PTICI P
Bulan`e vo Pariz. Raboti kako PSELAFIDI (Pselaphidae) – ski studii. Postdiplomskite stu-
profesor vo Zagreb (1959-1967), a sitni tvrdokrilni insekti. Telo- dii se sostojat od specijalisti~-
potoa predava na Fakultetot za to im e so dol`ina 0,9-3,5 mm, so ki studii po U~ili{na psiholo-
muzi~ka umetnost vo Skopje (1967- kratki krilja; gija (vovedeni vo u~ebnata 2005/06)
1991). Vo Skopje go formira An- `iveat pod {um- i od magisterski studii so {est
samblot za sovremena muzika ska steqa, vo mo- nasoki (Op{ta psihologija, Raz-
„Sveta Sofija# (1968), so koj do- vovi i pod zemja vojna psihologija, Psihologija
`ivuva golemi uspesi vo Makedo- vo zaednica so na li~nosta, Socijalna psiholo-
nija i nadvor od nea, izveduvaj}i mravki. Vo Ma- gija, Pedago{ka psihologija i
sovremeni dela na kompozitori od kedonija se re- Psihologija na trudot), koi
celiot nekoga{en jugoslovenski gistrirani po- postojat od u~ebnata 1980/81 g.
prostor. Pi{uvaj}i lesno i po- Pselafid (Euplectus)
ve}e vidovi od Pokraj nastavnata dejnost, na In-
letno, toj sozdava originalen mu- rodovite Euplec- stitutot se odvivaat i niza drugi
zi~ki govor, kako sinteza na raz- tus i Plectophleus, od koi 7 se ende- aktivnosti (istra`uva~ki, apli-
norodni kompoziciski tehniki od mi~ni. kativni i nekoi formi na nepos-
vtorata polovina na XX v. Make- LIT.: Zora Karaman, Revizion des Tribus redno davawe psihosocijalna po-
donskata muzika ja zbogatuva so Tychini (Col. Psel.) mit besonderer berücksichti- mo{ i poddr{ka), koi se realizi-
brojni dela od kamerniot, simfo- gung der Balkanischen arten, Acta, Mus. Mac. raat preku: Laboratorijata za
Sci. Nat., Skopje, 1955, III 4(26): 105-144; Zora
niskiot, koncertantniot i poseb- Karaman, Über einige neue und interessante mir i interkulturno vospita-
no oratoriumskiot i muzi~ko- Pselaphiden vertreter der Balkanhalblinsel, nie (osnovana na po~etokot od
scenskiot `anr. Vo negoviot opus Fragmenta balcanica, Mus. Mac. Sci. Nat., Skop- 1990-tite godini, a koja prerasna
se izdvojuvaat tri tvore~ki fazi. je, 1969, VII 3(161): 9-20; Grupa avtori, Co- vo Balkanski centar za prou~u-
Vo prvata faza poka`uva afini- untry Stady for biodiversity of the Republic of vawe na mirot (1993)), Psiho-
Macedonia (first national report), Ministry of
tet kon aktuelnostite na vremeto,
environment and physical planning, Skopje lo{ko sovetuvali{te za lica
vnesuvaj}i izvesna doza na roman- 2003. V. T. K. – M. Kr. {to imaat potreba od psiholo{-
ti~arski senzibilitet, {to }e go ka pomo{, Centar za psihosoci-
zadr`i i podocna. Vo vtorata fa- jalna i krizna akcija (od 1999) na-
za, od po~etokot na {eesettite go- menet za unapreduvawe na zdrav-
dini na XX v., P. trgnuva vo avan- jeto na mladite i za intervenira-
tura kon neistra`enite prostori we vo krizni situacii i Centar
na zvukot, iskoristuvaj}i pove}e za izrabotka i primena na tes-
kompoziciono-tehni~ki i stilski tovi ‡ Psihometrika. Nositeli
nasoki na sovremenata muzika na na ovie mnogubrojni i raznovid-
vremeto. Tretata tvore~ka faza ni aktivnosti se porane{nite i
se odviva od po~etokot na sedum- sega{nite ~lenovi na (v.) Insti-
desettite godini do krajot na ne- Zbornik tutot za psihologija.
goviot `ivot i tvore{tvo. Vo na Institutot
LIT.: 30 godini Institut za psihologija,
za psihologija
svoite najzreli ostvaruvawa ko- pri Filozofskiot Zbor. na trudovi, Skopje, 2004. V. Arn.
risti pro~istena i nenametliva fakultet
vo Skopje
tehnika, stremej}i se kon {to po- PSOMOR (LU[TRIKA) (Perip-
ednostaven i smiren muzi~ki go- PSIHOLOGIJATA VO MAKE- loca graeca L., fam. Asclepiadaceae) –
vor, kako rezultat na definitiv- DONIJA ‡ nauka {to go izu~uva listopadna lijana (polzavec) so
noto oformuvawe na sopstvenata odnesuvaweto i mentalnite sodr- areal vo Ju`na Evropa i vo Zapad-
umetni~ka fizionomija. B. Ort. `ini na li~nosta. Vo Makedonija na Azija. Listo-
nau~noto izu~uvawe na psiholo- vite se sprotiv-
PSALTIR NA DIMITAR (OL- no postaveni,
TARNIK) – glagoli~ki psaltir, gijata, so retki isklu~oci, zapo~-
nuva so osnovaweto na Institu- izdol`eno elip-
XII v. (Tarnanidis) ili XI v. (Vel- sovidni, sjajno-
~eva), 145 l. Otkrien vo 1975 g. vo tot za psihologija na Filozof-
skiot fakultet vo Skopje (1974), zeleni, so cel
man. „Sv. Katarina# na Sinaj, ka- rab. Cvetovite
de {to se ~uva pod sign. Slav. MS koj so tekot na vremeto se razvi
vo respektabilen centar za vr{e- se zelenikavi do
3/N. Atributot Oltarnik go re- violetovi, vo
konstruira Tarnanidis od po~et- we nau~ni istra`uvawa vo pove- Polzavecot psomor
}e psiholo{ki disciplini. Prv (Periploca graeca) socvetija, a plo-
noto OL.... vo zapisot na pisecot, dot e dolga ~u{-
no postoi i argumentirano mis- negov rakovoditel be{e prof. d-
r Risto \or|evski (v.), a negov ka. Stasuva vo krajre~ni, vla`ni
lewe deka toj treba da glasi tereni, a mo`e da ispolzi po drv-
Olimpski (Tkadl~ík, „Slavia# 58, zamenik be{e doc. d-r Naum Todo-
roski. Za razvojot na psihologi- jata i do 15 m. Al. And.
1989, 165-180). Tekstot i jazikot
se arhai~ni, pravopisot ednoe- jata vo Makedonija se zaslu`ni i PTICI (Aves) – klasa od potti-
rov (so golemiot er), ~etirijusov. opredelen broj nastavnici od pot ’rbetni `ivotni (Vertebrata),
Vo kodeksot postojat interesni drugi univerzitetski centri od kaj koi prednite ekstremiteti se
zapisi: abecedarij, apokrifni toga{nata SFRJ: d-r Predrag pretvoreni vo krilja, a zadnite
molitvi i najstar slovenski le- Ogwenovi} (v.), d-r Aleksandar slu`at za dvi`ewe na kopno ili
karstvenik napi{an so glagolica Bukvi} (v.), d-r Josip Berger (v.) za plivawe vo voda. Od site drugi
na tri dodadeni listovi. Zasega od Filozofskiot fakultet vo ’rbetnici se razlikuvaat i po toa
rakopisot e poznat samo po poda- Belgrad, d-r Ante Fulgozi od {to teloto im e pokrieno so per-
tocite i snimkata vo opisot na Filozofskiot fakultet vo Zag- duvi. Spored svojata anatomska
Tarnanidis. reb, d-r Miklo{ Biro od Filo- gradba tie se mnogu bliski so
zofskiot fakultet vo Novi Sad vleka~ite (Reptilia), od koi vodat
LIT.: I. Tarnanidis, The Slavonic Manuscripts
discovered in 1975 at St Catherine’s Monastery i d-r Vladimir Ne{i} od Filo- poteklo. Poradi prisposobuva-
on Mount Sinai, Thessaloniki, 1988, 91–100 zofskiot fakultet vo Ni{. Na weto za letawe, kaj pticite kos-
(opis), 192 (snimka). Za datiraweto v. B. Institutot za psihologija, osven kite se pnevmatizirani, so {to e
Vel~eva, „Palaeobulgarica#, 12, 1988, 3, dodiplomski studii, se organizi- zgolemena nivnata cvrstina, a vo
126–129. Zd. R. raat i postdiplomski i doktor- isto vreme e namalena specifi~-
1233
P PTI^KI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nata te`ina na teloto. Predniot PTI^KI, INDISKI (Zygaeni- ni vladeteli bile: Ptolemaj III
del od ~erepot i vilicata se iz- dae) – no}ni {areni peperugi. (246–221), Ptolemaj IV Filopa-
dol`eni vo klun, vo koj nema za- Lesno se zabele`uvaat po svojata tor (221–205), Ptolemaj V Epi-
bi. Belite drobovi se povrzani kontrasna fan (204–180). Poslednata od di-
so sistem od vozdu{ni torbi, so oboenost (cr- nastijata Ptolemeidi bila Kleo-
{to di{eweto e intenzivirano. veno i crno). patra VII (51/2–30). Nejziniot `i-
Pticite imaat najvisoka telesna Boite se pre- vot i vladeewe bile povrzani so
temperatura od site toplokrvni dupreduva~ki Rimskata Republika. So Gaj Julij
`ivotni, {to im ovozmo`uva us- za predatori- Cezar ima dete, a so konzulot
pe{no da gi izdr`at poniskite te (pticite), Marko Antonij se borela protiv
temperaturi na vozduhot i stude- koi gi odbeg- Oktavijan Avgust. Poslednata
nite vozdu{ni strui. Se razmno- nuvaat pora- bitka vo koja bile porazeni voj-
`uvaat so jajca, vrz koi le`at do Indiska pti~ka di nivniot skite na Kleopatra i Antonija
ispiluvaweto i gi hranat svoite (Zygaena filipendulae) neprijaten bila kaj Akcij (31 g. st. e.), po {to
vkus. Aktivni se preku den. Vo kralicata se samoubila. Po nej-
Makedonija se sre}avaat 29 tak- zinata smrt Egipet potpadnal
soni, od koi 9 se endemi~ni. Naj- pod rimska vlast, pretvoren vo
poznati se vidovite: Zygaena pur- rimska provincija.
puralis Brün i Zygaena filipendulae L. LIT.: Arijan, Aleksandrovata anabasa.
LIT.: Franz Daniel, Die Lepidopteren fauna Ju- Prev. M. Buzalkova, Skopje, 2000; F. Papa-
goslawisch Mazedoniens. II Bombices et Sphin- zoglu, Istorija na helenisti~kiot period,
ges, Posebno izdanie. Mus. Mac. Sci. Nat., Skopje, 1995. R. Iljovski, Koj i koga vladee so
Skopje, 1964; Jon~e [apkarev, Zoologija Makedonija, Skopje, 2003. A. [uk.
na bez’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991;
C. M. Naumann, G. M. Tarmann, W. G. Treme-
wan, The Westeren Palearctic Zygaenidae (Lepi-
doptera), Stenstrup, 1999. V. T. K. – M. Kr.
PTOLEMAJ Keraun (Molwa)
(281–280/79 g. st. e.) – makedonski
kral, postariot sin na Ptolemaj I
Lag i Evridika, }erka na Antipa-
tar. U~estvuval vo bitkite me|u
epigonite za prevlast vo Makedo-
nija, Trakija i Mala Azija. Kaj
Dardanelite go napadnal Selevk,
vladetelot na aziskite posedi,
koj se proglasil za kral pred toj
da pristigne vo Makedonija. Na
po~. na 280 g. st. e. vojskata go
Grablivi ptici:
1. Jastreb; 2. Bel orel; 3. Kratkoopa{en orel; proglasila za kral na Makedoni-
4. Avstraliski orel; 5. Kralski orel; 6. Sokol; ja. Kon krajot na 280 ili po~. na
7. ]ubest orel
279 g. st. e. zaginal vo bitkata so
mladi. Nekoi vidovi gi nesat jaj- Keltite.
cata direktno vrz podlogata Lit.: F. Papazoglu, Istorija na helenis-
(do`dosvirci i galebi), a drugi ti~kiot period, Skopje, 1995. A. [uk.
\or|ija M. Pulevski
gi nesat vo ume{no napraveni PTOLEMAIDI (323 g. pr.n.e. –
gnezda. Golem broj od pticite na- 30 g. pr.n.e.) – makedonska dinas- PULEVSKI, \or|ija M. (Gali~-
esen gi napu{taat na{ite krai{- tija, vladeele so Egipet. Osnova~ nik, 1822/23 – Sofija, 13. II 1893) –
ta za da ja minat zimata na jug, na dinastijata bil prviot vlade- pe~albar-yidar, komita, dobrovo-
drugi se zadr`uvaat kaj nas preku tel Ptolemaj, sin na Lag, roden lec vo Srpsko-turskata i vojvoda
celata godina, no ima i takvi vo Eordaja, vospituvan na make- vo Rusko-turskata vojna, vostanik
{to prezimuvaat kaj nas ili se ja- donskiot dvorec, eden od hetajri- i vojvoda vo Kresnenskoto make-
vuvaat samo vo periodot na mig- te i blizok sorabotnik na Alek- donsko vostanie, no ambiciozen
racija, kako preletni vidovi. sandar III Makedonski. Se istak- avtodidakt – u~ebnikar, leksi-
Klasata ptici opfa}a okolu 9000 nal kako vojskovodec vo pove}e kograf, gramati~ar, istori~ar,
recentni vidovi, rasprostraneti bitki na Istokot. Pohodot na poet i sobira~ i objavuva~ na na-
po celata Zemjina topka, pri {to Aleksandar Makedonski go opi- rodnoto tvore{tvo i prerodben-
najgolem broj vidovi se registri- {uva vo svoeto delo, za~uvano ski ideolog na makedonskoto na-
rani vo tropskite predeli. Vo preku Arijanovata „Anabasa#. Po cionalno budewe i revolucio-
Evropa se registrirani 19 redo- smrtta na Aleksandar, Ptolemaj nerno osloboditelno dvi`ewe.
vi so vkupno 514 vidovi, a vo Ma- stanal upravnik na Egipet Vo komitskoto dvi`ewe vo Make-
kedonija se poznati 17 redovi so (323–283), a po prviot sudir me|u donija navleguva po 1847 g., a po
vkupno 319 vidovi. dijadosite dobil neograni~ena pe~albata vo Romanija, doa|a vo
LIT.: Birds in Europe: population estimates, vlast vo Egipet. Za kral na Egi- Belgrad i kako „prv narednik na
trends and conservation status, „Bird Life Inter- pet se proglasil vo 305/6 g. st. e. pontonerska ~eta#, zaedno so ~e-
national Conservation Series#, 12, Cambridge, Se smeta za osnova~ na Muzejot i tata na Iqo Male{evski, zema
2004; C. Harrison, An Atlas of the Birds of the Bibliotekata vo Aleksandrija – u~estvo vo borbite so turskiot
Western Palaearctic, Glasgow, 1982; S. D. Mat- garnizon (1862–1863). Sobira
vejev – V. F. Vasic, Catalogus faunae Jugoslavi- kulturen centar vo t. n. helenis-
ae, IV/3, Aves, Acad. Scient. Et Art. Slovenica, ti~ka epoha. Go nasledil negovi- leksi~ki i drugi materijali po
Ljubljana, 1973; S. Petkovski, Faunal diversity, ot sin Ptolemaj II Filadelf Severozapadna Makedonija i go
vo: Country Study for Biodiversity of the Repub- (283–246). Vo negovoto vladeewe objavuva vo Belgrad prviot [ma-
lic of Macedonia (First National Report). Minis- Egipet prerasnuva vo najmo}na kedonsko-]srpsko-albansko-tur-
try of Environment and Phisical Planning, Skop- voena i ekonomska sila na Isto~- sko-gr~ki re~nik (1873), a po dve
je, 2003. Sv. P. – V. Sid.
niot Mediteran. Drugi pozna~aj- godini i vtoriot re~nik od tri
1234
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR „PULS“ P
1235
P PUQOPULOS MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
ski. Prestana da izleguva vo maj Bez sredstva vo 1874 g. pristig- vo Ka~anik, a potoa do 2005 g. vo
2003 g. iznudeno so likvidacijata nal vo SAD. Uporno rabotel i gimnazijata „Zef Qu{ Marku“
na NIP „Nova Makedonija# a.d. u~el i diplomiral (1883) na to- vo Skopje. Vo istiot period bil
Obidot da se pe~ati kako dvone- ga{niot Kolex Kolumbija. Spe- anga`iran kako predava~ na Te-
delnik, po otkupeniot brend, bil cijaliziral vo Kembrix i Ber- tovskiot univerzitet i kako
neuspe{en. B. P. \. lin i doktoriral (1889) kaj Hel- asistent-profesor pri UEJL. Vo
mholc so studija za osmotskiot 2004 g. bil izbran za docent pri
PUQOPULOS, Pantelis (Tivai- pritisok i negovata vrska so slo- Fakultetot za humanitarni nau-
ko, Tesalija, 1900 – Neksero, 1943) bodnata energija. Najgolemo ot- ki i umetnosti na Dr`avniot
– sekretar na CK na KPG kritie mu se Pupinovite kalemi, univerzitet vo Tetovo. Objavil
(1924–1926). Vo odnos na makedon- koi ovozmo`ile telefonsko po- pove}e trudovi od oblasta na is-
skoto nacionalno pra{awe ja vrzuvawe na golemi rastojanija. torijata i u~estvuval na nau~ni
sproveduval politikata na Komin- Bil izvonreden predava~, a dva sobiri, seminari i simpoziumi
ternata za „Obedineta i nezavisna negovi doktoranti stanale nobe- vo zemjata i vo stranstvo. A. P.
Makedonija# (1924–1935). Vo 1940 g. lovski laureati (Miliken i
vo logorot vo Akronavplija napi- Langmjur). Toj odigral zna~ajna
{al gramatika na makedonskiot ja- uloga pri formiraweto na grani-
zik i oddelna statija „Za makedon- cite na Jugoslavija vo 1918 g. Vo
skoto pra{awe#, so koja na make- pomo{ta {to ja pra}al za rodni-
donskiot narod mu go priznava pra- ot kraj, poseben del bil za Make-
voto na samoopredeluvawe. Ja donija. Bil pretsedatel na Wu-
pretstavuval antistalinisti~kata jor{kata akademija na naukite i
struja vo redovite na KPG i bil is- eden od osnova~ite na Dru{tvoto
klu~en od redovite na KPG kako na fizi~arite na SAD. Za avto-
„likvidator#. Na 6. VI 1943 g. bil biografskoto delo „Od imigrant
uapsen i strelan vo Neksero, neda- do pronao|a~#, nagraden e so Pu-
leku od Larisa (Tesalija) od stra- licerovata nagrada (1924). Labo- Zoica
na na italijanskata vojska. ratorijata za fizika na Univer- Purovska-
LIT.: P. Puliopulos, Arthra, thesis ke polemi- zitetot Kolumbija go nosi nego- Velevska
kes, Athina, 1976; D. Lifieratu, Pantelis Puliopu- voto ime i e proglasena za isto-
los, 1992, s.l.; S. Kiselinovski, KPG i ma- PUROVSKA-VELEVSKA, Zoi-
kedonskoto nacionalno pra{awe (1918–
riski spomenik na SAD. ca (Skopje, 16. IX 1956) ‡ balerina.
1940), Skopje, 1985. St. Kis. BIBL. Od emigrant do pronao|a~. Pred- Baletskoto obrazovanie go dobi-
govor, prevod i redakcija Kostadinka va vo MBUC „Ilija Nikolovski-
PUNTES (XI v.) – normanski Mladenovska, Skopje, 1999.
Luj# vo Skopje, vo klasata na E.
grof i vojskovodec. Zaedno so Pe- LIT.: Prof. d-r Pavle Mitreski, Mihaj- Ku{ovska. Zaminuva na specijali-
tar Alifa, isprateni od Boemund lo Idvorski Pupin za Makedonija, Bito-
la, 1995. V. Ur. zacija vo Moskva (1975-1976).
Tarentski da gi osvojat Polozite ^len na Baletot pri MNT kako
i Skopje (vo esenta na 1082). Vos- PUPUNCI (Upupidae) – famili- solistka (1974-2000), a nabrgu i
postavil normanska vlast vo ja dolgoklunesti ptici so {iroki prvenka. P.-V. se istaknuva so si-
Skopje, no podgotvuval predav- krilja od redot na sivovranovid- gurna i ~ista klasi~na tehnika,
stvo (vo zimata na 1082/1083), bil ni ptici (Coraciiformes). Kaj nas se bravuroznost, oblagorodena so
otkrien, no uspeal da izbega kaj sre}ava samo
carot Aleksij I Komnin. eden vid, pu-
LIT.: A. Ton~ev, Italianskite Normani punec (Upupa
i Balkanskoto naselenie pod vizantiŸ- epops), koj na-
ska vlast (1081–1100 g.), „Istori~eski
pregled#, XXXI/3, SofiÔ, 1975. B. Petr. seluva topli
suvi tereni
PUPAVKA, ZELENA (Amanita vo retki {i-
phalloides (Vaill.: Fr.) Secr.) – edna rokolisni
od najotrovnite gabi i predizvi- {umi i {u-
kuva~ na mnogu truewa so smrtni Pupunec
mostepi.
posledici. ^esto se zamenuva so LIT.: Birds in Europe: population estimates,
{ampiwon. M. K. trends and conservation status, „Bird Life Interna-
tional Conservation Series#, 12, Cambridge, 2004;
C. Harrison, An Atlas of the Birds of the Western
Palaearctic, Glasgow, 1982. Sv. P. – V. Sid.
PURELKU, Halim (Halim Purel-
ku) (s. Tihin, Ki~evsko, 5. XI
1952) ‡ istori~ar. Osnovno u~i-
li{te zavr{il vo s. Srbica, Ki-
~evsko, a u~itelska {kola vo
Skopje. Diplomiral na Filozof-
skiot fakultet (otsek Istorija)
na Univerzitetot vo Pri{tina
(1997). Magistriral na tema „Ki- Zoica Purovska-Velevska so Zoran Velevski na scena
~evo so okolinata pome|u dvete
Mihajlo svetski vojni (1918-1941)“ (1985) emotivnost i artisti~ka kreativ-
Pupin i doktoriral na tema „Politi~- nost. Umetni~ki direktor na Ba-
ko-voenite priliki vo albanski- letskiot ansambl (1997-1999).
PUPIN, Mihajlo (Izvor, Pan- ULOGI: Mehmene Banu (A. Melikov, „Le-
~evo, Srbija, 4. X 1854 – Wujork, te isto~ni podra~ja (1918-1921)“
genda za qubovta#), @izel (A. Adam, „@i-
XII 1935) – fizi~ar, red. prof. po (1999) na Pri{tinskiot univer- zel#), Odeta i Odilija (P. I. ^ajkovski,
matemati~ka fizika na Univer- zitet. Od 1975 do 1977 g. bil pro- „Lebedovo ezero#), Kitri (L. Minkus,
zitetot Kolumbija vo Wujork. fesor vo CSNO „Mar{al Tito“ „Don Kihot#) i dr. Em. X.
1236
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR PU[KAROV P
Freska so likovite na pustino`itelite: sv. Prohor P~iwski, sv. Ivan Rilski, sv. Gavril Lesnovski
i sv. Joakim Osogovski od crkvata †Sv. Arhangel Miahail#, s. Lesnovo, Zletovsko (1341)
Dobrila
PUSTINO@ITELI makedon- LIT.: Cv. Grozdanov, Portreti na sveti- Puckova
ski – pripadnici na t.n. eremit- telite od Makedonija od IX-XVIII vek,
Skopje, 1983, str. 159‡180; I. Velev, Sv. Gav-
sko ili anahoretsko mona{tvo – ril Lesnovski vo kni`evnata tradicija,
PUCKOVA, Dobrila (Kumano-
li~no slu`ewe na hristijanskata Skopje, 1996; V. Stoj~evska-Anti}, Lokalni vo, 6.VI 1926 ‡ Skopje, 23. II 2007)
vera (podvizni{tvo) manifesti- hagiografii vo Makedonija, II izmeneto i ‡ akterka. Vo Drama na MNT od
rano so osameni~ki, asketski i is- dopolneto izdanie, Skopje, 2003. I. Vel. 1945 g. do penzioniraweto (1982).
posni~ki `ivot. Pod vlijanie na ULOGI: Dezdemona („Otelo#); An`elika
ranohristijanskoto eremitsko („Voobrazen bolen#); Magdalena („Domot
mona{tvo vo Vizantija (preku na Bernarda Alba#); Ko{tana vo istoime-
noto delo; An`elika („Gospoda Glembae-
Sveta Gora) vo XI v. vo severnite vi#); Neda („Crnila#); Dara (Gospo|a mi-
krai{ta na Makedonija za`ivea- nisterka#); Valja („Platon Kre~et#);
lo podvizni{tvoto na ~etvorica Stojanka i Efka („^orbaxi Teodos#);
pustino`iteli-prepodobnite Jo- Len~e („Begalka#); Feba („Kako {to mi-
an Rilski, Joakim Osogovski (Sa- luvate#); Simka („Pe~albari#); Kupavina
(„Volci i ovci#); Tatjana („Malogra|a-
randaporski), Prohor P~iwski i ni#); Olivija („No} sproti Vodici#); Luj-
Gavril Lesnovski. Spored legen- za („Intriga i qubov#); Raisa („[uma#);
darnite svedo{tva, prvovremeno Ma{a („@iviot trup#); Larisa („Moma
site zaedno se podvizuvale vo Ov- bez miraz#) i dr. R. St.
~epolieto, a podocna sekoj se pov-
lekol na razli~ni strani vo osa- Ivo
meni~ko isposni{tvo. Prepodob- Puhan
niot Joan oti{ol na Rila, Pro- PUHAN, Ivo (Pakrac, Hrvatska,
hor se preselil vo potkozja~kata 28. III 1916 ‡ Skopje, 1999) ‡ uni-
mesnost Solinar, Joakim se pod- verzitetski profesor, pravnik.
vizuval kaj Kriva Palanka na Osnovno u~ili{te zavr{il vo
Osogovskata Planina, a Gavril rodnoto mesto, a gimnazija vo
ostanal vo Lesnovskata Gora kaj Zagreb. Diplomiral na Pravniot
Zletovo. Nivnoto eremitsko mo- fakultet vo Belgrad (1946). Po
nahuvawe ne bilo prodol`uvawe diplomiraweto bil izbran za
na ohridskoto kinovisko mona{- asistent po predmetot rimsko
tvo, osnovano od svetite Kliment pravo na Pravniot fakultet vo
i Naum Ohridski, nitu pak bilo Belgrad (1947), kade {to i dokto- Nikola
Pu{karov
pottiknato od crkovniot vrv na riral na tema „Istorijata na sta-
Ohridskata arhiepiskopija. Pod- riot rimski neksum# (1952). Na PU[KAROV, Nikola (Pirdop,
vizni~kiot podvig dobil odglas Pravno-ekonomskiot fakultet Bugarija, 14. XII 1874 – Sofija, 18.
kako narodno duhovno dvi`ewe po vo Skopje bil izbran za docent II 1943) – Bugarin, u~itel, ~len na
propa|aweto na Samuilovoto (1952), a potoa za vonreden (1957) TMORO, skopski vojvoda i uni-
Carstvo, a ja krepel slovenskata i za redoven profesor (1962) po verzitetski profesor, ~len na
svest vo otporot na pritisokot od predmetot rimsko pravo. Bil BAN. Zavr{il prirodni nauki
Vizantija. Za sekoj od „~esnata partizan vo [estata li~ka divi- vo Sofija. U~itelstvuval vo Pe-
~etvorka bogoizbrano dru{tvo# zija (1944) i u~estvuval vo opera- dago{koto u~ili{te vo Skopje.
bile izgradile hramovi, vo koi s¢ ciite na Sremskiot front, kade Bil pretsedatel na Skopskiot
do denes `iveat bratstvata na {to bil ranet (1945). Bil jugos- ORK na TMORO. Vo Ilindensko-
Rilskiot, P~iwskiot, Osogovski- lovenski delegat na Ha{kite to vostanie bil vojvoda na ~eta
ot i Lesnovskiot manastir. konferencii za me|unarodnoto {to dejstvuvala vo Skopsko, oso-
1237
P P^ELARKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1238
R
1980, 251; D-r Boro Mokrov – M-r Tome nija petpati (1948–1957). Klubot
Gruevski, Pregled na makedonskiot pe- se natprevaruval za Prvenstvoto
~at (1885–1992), Skopje, 1993, 98. S. Ml.
na Jugoslavija vo Zagreb (1949) i
„RABOTNI^ESKA ISKRA#
(Bitola, 1. I 1909 ‡ 20. V 1911) ‡
vesnik, za{titnik na rabotni~-
kite interesi vo Turcija, so mo-
toto „Rabotnici od site zemji so-
edinete se#. Go ureduvale Vasil
Glavinov (odgovoren urednik),
Milan Janev i D. To{ev. Izlegu-
val dvapati mese~no (na 1. i na
15.). Objaveni se vkupno 49 broja.
Zastapuvaj}i se za socijalisti~-
kite idei, ima negativen stav kon
toga{nite federalisti (J. San-
danski, D. Vlahov i dr.).
IZV.: Istoriski arhiv na Sojuzot na ko- [ampionskiot tim na †Godel Rabotni~ki#, dr`aven prvak (1997/98)
munistite na Makedonija, t. III, kn. prva:
Sobrani materijali od v. Rabotni~eska
iskra 1909-1911, Skopje, 1958. †RABOTNI^KI# (Skopje, 1946) vo Prvata sojuzna liga (1950/51).
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make-
‡ ko{arkarski klub. Me|u prvite Reprezentativci na Jugoslavija:
donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite ~lenovi na ekipata bile: Drago- Slavko Matovski i Dragan Ge-
po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980, 249- qub Lazi}, Slavko Matovski, Pe- rovski. Ekipa na †maliot# rako-
251; D-r Boro Mokrov – M-r Tome Gruevski, ro Hristovski, Dragan Lukovski, met e sozdadena podocna (1952).
Pregled na makedonskiot pe~at (1885- Du{ko Stojanovski, Iko ]ovka- Za prvenstvoto na Jugoslavija se-
1992), Skopje, 1993, 97-98. S. Ml. rov, Trajan Ivanovski, Aleksan- niorite se natprevaruvale vo de-
„RABOTNI^ESKI VESNIK# dar Popov, Mihail Lazarevi}, set, a mladincite vo ~etiri sezo-
(Solun, septemvri ‡ 16. X 1909) ‡ Voj~e Dimitrovski, Boris Anas- ni. Najgolem uspeh e osvoenoto
vesnik, organ na Socijalisti~ka- tasov. Bil republi~ki prvak 15 treto mesto (1956) i igraweto vo
ta federacija. Negov inicijator pati (do 1990). Se natprevaruval finale za Kupot na Jugoslavija
za pokrenuvaweto bil Vasil Gla- vo Vtorata (1953 i 1954) i vo Pr- (1960), a kaj mladincite ~etvrto-
vinov, koj se doselil vo Solun i ja vata sojuzna liga vo 19 sezoni to mesto (1977). Za reprezentaci-
otvoril svojata „Internacional- (1965–1991). Igral vo finaleto na jata na Jugoslavija nastapuvale:
na kni`arnica#. Imal cel „da gi Jugoslovenskiot kup (1976 i 1983). Zafir Kunovski, Teofil Toma-
{titi rabotnicite vo sekoj pog- †Godel Rabotni~ki# e pove}epa- novi}, Aleksandar Milinovi} i
led#. Objaveni se vkupno 9 broja. ten dr`aven prvak i osvojuva~ na Nikola Matovski, a od mladinci-
Spored postojnite i planiranite Kupot (1992–2006). Istaknati te: Lambro Pejov, Slave Atana-
nacionalni sekcii na Federaci- raprezentativci na Jugoslavija sovski i Vlado Gocevski.
jata, bile pe~ateni na ~etiri ja- bile: Blagoja Georgievski, Vladi- LIT.: Slavko Matovski, Rakometen klub
zika, so oddelni redaktori ‡ po mir Bocevski, Dragan Radosavle- Rabotni~ki, Skopje, 1948–1998, 1952–2002,
vi}, Steruli Andonovski, Stefan Sportski podvizi i tradicija. Skopje,
dve stranici na bugarski (Angel 2002. D. S.
Tomov), turski (Rasim Hikmet), Ge{ovski i dr. Treneri: Stefan
gr~ki (I. Gasis) i evrejski jazik (Cefi) Todorovski, Lazar Le~i}, RABOTNI^KI UNIVERZI-
(Isak Levi i Avram Benaroj). Bi- Aleksandar Kwazev i dr. TET „KO^O RACIN# ‡ Skopje
dej}i predvidenata turska i gr~ka LIT.: 35 godini ko{arka vo Skopje, ‡ vode~ka ustanova za obrazova-
1945–1980, Skopje, 1980; Slav~o Tro{a- nie na vozrasnite vo RM. Osnovan
sekcija ne bile formirani, novski, 50 godini vreme na postoewe,
drugite broevi bile pe~ateni sa- Skopje, 1996. D. S. e po inicijativa na Mesniot sin-
mo na bugarski i evrejski jazik. dikalen sovet (19. VI 1953) so cel
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma- †RABOTNI^KI# ‡ rakometen da gi zadovoluva obrazovnite i
kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr- klub vo Skopje. Ekipa vo †gole- kulturnite potrebi na rabotnite
vite po~etoci do 1945 godina), Skopje, miot# rakomet, prvak na Makedo- lu|e. Dejnosta ja ostvaruval pre-
R RABOTNI^KI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1240
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RADI^EVSKI R
1241
R †RADNI^KI# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1242
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RADOSAVLEVI] R
1243
R RADULOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1244
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RAZVOJOT R
1245
R RAZVOJOT MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1246
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RAZLI^NIK R
1247
R RAZLI^NIK MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1248
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RAKOVI R
1249
R RAKOVI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
rani 140 taksoni (136 vidovi i 4 roskopski do 10 cm). Vo Makedo- ot jazik i makedonskata jazi~na
podvidovi), od koi 16 taksoni se nija ovaa potklasa e zastapena so tradicija. Vo 1944 g., vo znak na
endemi~ni. Potklasata veslono- 105 vidovi, podredeni, vo zavis- protest, gi napu{til redovite na
gi rakovi e pretstavena so 3 reda: nost od gradbata na ~erupkata, na ELAS i so Vodenskiot makedon-
ciklopoidni rak~iwa (Cyclopoi- 4 redovi: vilinski rak~iwa ski bataljon preminal vo Vardar-
da), vo Makedonija zastapeni so (Anostraca), 7 vidovi, od koi, vi- skiot del na Makedonija. Bil
60 taksoni (57 vidovi i 3 podvi- dot Chirocephalus pelagonicus Pet- u~esnik vo Gra|anskata vojna vo
da), od koi 10 se endemi~ni; har- kovski e endemi~en; polnoglaves- Grcija (1946–1949) i ~len na ra-
paktikoidni rak~iwa (Harpacti- ti rak~iwa (Notostraca), 2 vida; kovodstvoto na NOV (odgovoren
coida), vo Makedonija pretstave- {kolkesti rak~iwa (Conchostra- za Agitprop). Po Gra|anskata
ni so 50 taksoni (49 vidovi i 1 ca), ima 3 vidovi i kladoceri vojna vo Grcija (1949), obvinet od
podvid) od koi, 6 se endemi~ni; i (Cladocera), 93 vidovi, od koi, Alo- KPG kako „titoist#, bil ispra-
kalanoidni rak~iwa (Calanoida), na smirnovi Petkovski & Flossner e ten vo sibirskite logori. Po
pretstaveni vo Makedonija so 30 endemi~en vid na Ohridskoto normaliziraweto na odnosite
vidovi. Ezero. pome|u SSSR i Jugoslavija se
LIT.: Ognjanka Popovska-Stankovic, A contri- LIT.: Ognjanka Popovska-Stankovic, A con- vratil vo Makedonija.
bution to a better knowledge of the Microfauna tribution to a better knowledge of trhe Microfa- LIT.: Egejska Makedonija vo NOB, VI, 1949,
(Rotatoria, Copepoda and Cladocera) of Stenje una (Rotatoria, Copepoda and Cladocera) of Skopje, 1983; S. Kiselinovski, Makedonski
Marsh, Folia balc., Inst. Pisc., Skopje, 1971, Stenje Marsh, Folia balc., Inst. Pisc., Skopje, dejci (XX vek), Skopje, 2002. St. Kis.
3(1): 1–8; Trajan Petkovski, Calanoida (Crusta- 1971, 3(1): 1–8; Vladimir Krpac and Branislava
cea: Copepoda). Fauna na Makedonija, Mus.
Mac. Sci. Nat., Skopje, 1983; Trajan Petkovski,
Two new Copepod species (Crustacea: Copepo-
da) from the Ohrid Lake, Annales Limnol, 1997,
33: 245–253; Grupa avtori, Country Study for
biodiversity of the Republic of Macedonia (first
national report), Skopje, 2003. V. T. K. – M. Kr.
RAKOVI, VI[I (Malacostraca)
– krupni organizmi snabdeni so
oklop. Se razlikuvaat od site
drugi rakovi spored niza osobe-
nosti vo gradbata i vo golemina-
ta na teloto. Imaat konstanten
broj segmenti – 20. Potklasata
opfa}a okolu 20.000 vidovi.
Ovaa grupa organizmi vo Make-
donija poka`uva mnogu visok
stepen na endemizam (79%). Od
poznatite 95 taksoni, 75 se ende-
mi~ni. Od vi{ite rakovi ima:
ramnonogi rakovi (Isopoda), 47
taksoni, od koi, 40 endemi~ni; Makedonskiot reprezentativec Kire Lazarov na Svetskoto prvenstvo vo rakomet {to se odr`a vo Zagreb,
raznonogi rakovi – Mrmorci R Hrvatska (2009) go zazede prvoto mesto vo svetot za najmnogu postignati golovi na site vremiwa.
(Amphipoda), 43 taksoni, od koi, Mihajlova, Biodiversity of Macedonia from a vi-
35 se endemi~ni i desetnogi ra- ew point of hitherto faunistic investigations. RAKOMETOT VO MAKEDO-
kovi (Decapoda), 5 taksoni, od Participation with Underproject: Klass Insecta, NIJA. Se javuva vo 30-tite godi-
koi, 3 endemi~ni: re~en rak (As- Macedonian Museum of Natural History – Mi- ni na HH v. kako hazena vo Skop-
tacus astacus balcanicus Karaman); nistry of Science, Final Report, Skopje, 1999, je, Kumanovo i Bitola. †Golemi-
23–30. V. T. K. – M. Kr.
poto~en rak (Astropotamobius tar- ot# rakomet se razviva po Oslo-
rentium macedonicus Karaman) i boduvaweto (1948–1957). Bil for-
kriv rak – Kraba (Potamon fluvia- miran Rakometen sojuz na Make-
tilis fluviatilis Herbst.). donija (1956), a sega Rakometna
LIT.: Stanko Karaman, IV Beitrag zür Kenntnis federacija (od 2002). Rakometni
der Susswasser-amphipoden, †Glasnik Nauc- sekcii bile osnovani prvin pri
nog Drustva#, Skopje, 1931, 9(3): 93–107; Mla- SSD †Student# i SD †Rabotni~-
den Karaman, Kopneni izopodi, Zbornik, Filoz. ki# vo Skopje (1948), a potoa i
fak., Pri{tina, 1966, III: 371–404; Gordan Kara- †Rabotnik# – Bitola, †Man~o
man, XLVI Contribution to the Cnowledge of the Maliminov# – Negotino, †Mili-
Amphipoda. Two subterannean Niphragus speci-
es from Yugoslavia, N. stankoi n.sp. and N. ili- cioner# – Skopje, †Mladost# –
densis Schaferna (fam. Gammaridae), †Glasnik Veles, †Goce Del~ev# – Prilep i
Rep. Zavoda Zast. Prir. Muzeja#, Titograd, 1973, drugi. Prv republi~ki prvak za
6: 35–57; Gordan Karaman, Crustacea, Amphi- ma`i (1950) i pobednik na Kupot
poda. Catalogus Faune Jugoslaviae, Ljubljana, (1955) e RK †Rabotni~ki# od
1974, III/3: 1–43; Mladen Karaman, Deset- Pavle
nogi rakovi–Decapoda (Crustacea: Malacos-
Rakovski Skopje, a za `eni RK †Grafi~ar
traca). Fauna na Makedonija II, Mus. Mac. RAKOVSKI, Pavle (s. Dolna od Skopje# (1955, odnosno 1956).
Sci. Nat., Skopje, 1976. V. T. K. – M. Kr. Kle{tina, Vodensko, Egejskiot †Maliot# rakomet bil voveden
del na Makedonija, 24. V 1913 – podocna (1952) i stanal mnogu po-
RAKOVI, @ABRONOGI (Bran- pularen. Bile osnovani golem
chiopoda) – najprimitivni recen- Skopje, 9. II 1990) – deec na make- broj klubovi vo Republikata i
tni vidovi rakovi. @iveat vo donskoto nacionalno dvi`ewe i bil organiziran soodveten sis-
slatki vodi, so isklu~ok na nekoi na gr~koto komunisti~ko dvi`e- tem na natprevari. Vo Prvata so-
vidovi vo morskite vodi. Obi~no we. U~esnik vo antifa{isti~ki- juzna liga se natprevaruvale: †Ra-
gi naseluvaat malite temporalni ot otpor. Vo periodot na Vtorata botni~ki#, †Grafi~ar# i †Var-
vodi. Opfa}aat okolu 800 vidovi, svetska vojna sostavil azbuka od dar# – Skopje, †Borec# – Veles i
razli~ni po golemina (od mik- 25 bukvi vo duhot na makedonski- †Pelagonija# – Bitola, a RK
1250
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RAMKOVEN R
Hisen
Ramadani
RAMADANI, Hisen (s. Pirok,
Tetovsko, 3. I 1933) ‡ politi~ar.
Diplomiral na Visokata {kola
za politi~ki nauki vo Belgrad.
Bil u~itel, nastavnik, direktor
na osnovno u~ili{te i prosveten
sovetnik vo Okoliskiot zavod za
{kolstvo vo Tetovo, ~len na
Okoliskiot komitet na SKM vo Potpi{uvaweto na Ramkovniot dogovor vo Ohrid (13. VIII 2001)
1251
R RAMKOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
cite na malcinskite zaednici vo stvo na pazarot (2007). Spa|a me|u RAMONDA, NATALIEVA (Ra-
dr`avnite organi i javniot `i- najuspe{nite stopanstvenici vo monda Nathaliae Pancic & Petrovic) –
vot; posebni sobraniski procedu- RM vo poslednata decenija. Osno- tercijaren floristi~ki relikt
ri za za{tita na pravata na mal- va~ e na Partijata za ekonomska od tropskata familija Gesneriace-
cinskite zaednici vo obrazova- obnova (2006) i na Fondacijata ae. Se razviva vo klisurite na re-
nieto i vo upotrebata na jazici- „Ramkovski# (2006) so cel da gi kata Vardar i pritokite (Treska,
te, kako i vo izrazuvaweto na et- afirmira i popularizira duhov- P~iwa, Topolka, Babuna, Crna
ni~kiot identitet; ustavni aman- nite vrednosti na RM, so niza Reka), {to pripa|aat na egejskiot
dmani; izmena vo zakonodavstvo- afirmativni nacionalni proek- sliv, kako i na planinite Skop-
to i na~in na gradewe na doverba- ti od oblasta na istoriskoto mi- ska Crna Gora, Jakupica, Nixe,
ta me|u etni~kite zaednici. Do- nato, likovnata umetnost i kni- Dobra Voda i drugi. Se nao|a na
govorot gi garantira suverenite- `evnosta: za nacionalniot deec svetskata crvena lista na zagro-
tot i teritorijalniot integritet Dimitrija ^upovski, pisatelot zeni rastenija (IUCN 1997 Red List
na Makedonija, kako i unitarniot Petre M. Andreevski, skulpto- of Threatened Plants). Vl. M.
karakter na makedonskata dr`a- rot Boro Mitri}eski, slikarite
va, so zabrana na re{avawe na et- Vladimir Georgievski i Novica RAMONDA, SRPSKA (Ramonda
ni~kite pra{awa vrz teritori- Trajkovski i drugi makedonski serbica Pancic) – tercijaren flo-
jalna osnova. Dogovorot sodr`i i sovremenici. Posebno go popula- risti~ki relikt od tropskata
elementi na multietni~ka ili rizira Krste Misirkov so multi- familija Gesneriaceae, poznat sa-
plurinacionalna dr`ava: sood- medijalen proekt vo 28 op{tini, mo za klisurata na Mavrovska Re-
vetna zastapenost na pripadnici- so podaruvawe na 40.000 primero- ka, Radika, Crn Drim, koi pripa-
te na malcinskite zaednici vo dr- ci od knigata „Za makedonckite |aat na jadranskiot sliv, i za pla-
`avnite organi i vo javniot `i- raboti#, organizirawe na „Mesec ninata Gali~ica. Se nao|a na
vot i voveduvawe na sobraniski na Misirkov# na Univerzitetot svetskata crvena lista na zagro-
proceduri za donesuvawe zakoni FON, postavuvawe spomenik na zeni rastenija (IUCN 1997 Red List
so dvojno mnozinstvo glasovi. plo{tadot Pela vo centarot na of Threatened Plants). Vl. M.
IZV.: Framework Agreement (Concluded at Skopje (delo na skulptorot Boro
Ohrid, Macedonia, Sogned at Skopje, Macedonia Mitri}eski) i vostanovuvawe na
on 13 August, 2001). nagradata „Krste Petkov Misir-
LIT.: Svetomir Skaric, Macedonia – A multiet- kov#, so vkupen fond od 50.000 evra
hnic and corporative State (The Ohrid frame- (pet nagradi: za nauka, za umetnost,
work agreement of 13th august 2001 (La rein- za ekonomija, za sport i za `ivotno
vention de l’Etat), Bruxelles, 2003; De l’Etat ‡
demos à l’Etat Plurietnique et vice versa: le cas delo). Gi objavi i prvite knigi od
Macedonien (Melanges offerts à Slobodan Mila- konkursot za roman, zbirka raska-
cic), Bordeaux IV, Bordeaux, 2007. Sv. [. zi i zbirka pesni. S. Ml.
Jovan
Rankovi}
1252
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RAFINERIJA R
1253
R RAHIMI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nafta godi{no, iako realno pre- ko profesor na Filozofskiot KPJ vo Drezden (5&15. XI 1928).
rabotenite koli~estva se poma- fakultet na Univerzitetot vo Na vra}awe e uapsen vo Dravo-
li. 95% od naftenite derivati se Pri{tina (od 1975 do penzioni- grad (20. XI 1928) i po te{kite is-
od doma{no proizvodstvo, a samo raweto). Bil pratenik na PDP ledni policiski dejstva vo So-
5% se od uvoz. Procesni postroj- vo Sobranieto na RM (1992‡ lin i Split, na 2. III 1929 g. e os-
ki se: atmosferska destilacija, 1994). Avtor e na vkupno 64 sta- loboden †poradi nemawe dokazi#.
hidrodesulfuracija i destilaci- tii i drugi prilozi, u~ebnici za Po vra}aweto vo Veles, u{te na
ja na primaren benzin, katali- osnovno i sredno obrazovanie i 11 april e zemen na otslu`uvawe
ti~ki reforming, izomerizacija, pet monografii. Negova nau~na na voeniot rok vo Po`arevac, ka-
hidrodesluracija na kerozin i preokupacija e minatoto na Al- de {to ostanuva edna godina.
sredni destilati i frakcionira- bancite pod osmanliskata vlast, Vo 1923&1924 g. po~nuva da pi{u-
we na gasovi. So izgradbata na de- posebno vo Kosovskiot vilaet i va stihovi na makedonski, srpski
sulfurizatorot (2004) e ovozmo- vo Makedonija. i bugarski jazik. Od 1928 g. obja-
`eno proizvodstvo na ekolo{ki BIBL.: Vilajeti i Kosoves, Prishtine, 1969; Ri- vuva poezija i proza na srpski, a
dizel goriva {to gi zadovoluvaat lindja dhe emancipimi kombetar, Shkup, 1971; od 1936 i stihovi na makedonski
standardite vo evropski i vo Kryengritjet shqiptare në Kosove (1909‡1912), jazik. Vo 1928 g. ja sostavuva i pr-
svetski ramki. Raspolaga so dis- Prishtine, 1972; Lufta e shqiptare për autono- vata (za~uvana vo rakopis) ofor-
mi (1897‡1912), Prishtine, 1978; Gjurmime his-
tributivna mre`a niz celata te- torike mbi Rilindjen kombetare të shqiptareve, mena stihozbirka †Antologija
ritorija na RM. Sv. H. J. Prishtine, 1986. S. Ml. bola# (na srpski jazik), posvetena
na u~eni~kata Raca Firfova,
spored koja i si go zema psevdon-
imot kako svoe prezime.
Po vra}aweto od vojska (1930) or-
ganizira Kulturno-umetni~ko i
sportsko dru{tvo †Zanatliski#,
podgotvuva teatarski pretstavi i
grupa za ~itawe marksisti~ka li-
teratura vo Veles. Stapuva vo
kontakt so somislenici vo drugi-
te jugoslovenski centri (Zagreb,
Saraevo, Belgrad) i sorabotuva
vo ugledni progresivni publika-
[ukri cii (†Literatura#, †Snaga#, †Knji-
Rahimi `evni krug#). Objavuva raskazi,
RAHIMI, [ukri (Shukri Rahimi) esei i kritiki i †Odlomci iz ro-
(s. Nesalce, Bujanovac, Srbija, 8. mana ‘Opium‘# (1931).
XI 1925) – istori~ar, univ. pro-
fesor. Osnovno u~ili{te zavr-
{il vo rodnoto selo (1932‡1936).
Bil u~esnik vo NOAVS kako bo-
rec na Albansko-pre{evskata Ko~o Racin
NO brigada i na Sedumnaesetta- RACIN (SOLEV), Ko~o (Kosta-
ta srpska NO brigada (1944 ‡ av- din, Kosta) Apostolov (Veles, 2. XI
gust 1945), Dvaeset i ~etvrtata 1908 ‡ Lopu{nik, Ki~evsko, 13. VI
srpska NO brigada i ^etirieset 1943) ‡ poet, raska`uva~, eseist, Rakopisnata stihozbirka †Antologija bola#
i prvata (makedonska) divizija na kulturnoistoriski istra`uva~,
NOVJ (avgust 1945 ‡ krajot na publicist, op{testveno-politi~- Vo 1932 g. doa|a vo Skopje i rabo-
1946), koga bil demobiliziran. ki deec, marksisti~ki filozof, ti prvin kako kamenorezec, a po-
Bil nazna~en za u~itel vo s. Ve- nacionalen tribun i partizanski toa kako korektor na v. †Vardar#.
liki Trnovac, kaj Bujanovac (po- borec. Osnovnoto obrazovanie (na U~estvuva vo neformalniot Li-
~etok na 1947). Po zavr{uvaweto bugarski i na srpski jazik) go teraturen kru`ok i e vo kontakt
na dva kursa, se zapi{al na Vi{a- zavr{uva vo rodniot grad, no vo so pomladite tvorci od litera-
ta pedago{ka {kola ‡ Grupa is- vtori klas ja napu{ta gimnazijata turno-politi~kata konspirativ-
torija i geografija (1951), a po i mu pomaga na tatka si vo na organizacija MORO. Zaedno
diplomiraweto bil nazna~en za grn~arskata rabotilnica. Kako so skopskite poeti J. \or|evi} i
u~ili{ten inspektor so sedi{te avtodidakt, stanuva eden od najis- A. Aksi} ja objavuvaat stihozbir-
vo Bujanovac. Zaradi prodol`u- taknatite makedonski intelektu- kata †1932# (so negovata pesna
vawe na studiite na Filozofski- alci vo me|uvoeniot period, †Vatromet#). Podgotvuva i sop-
ot fakultet vo Skopje (Grupa is- aktiven deec vo rabotni~koto i stvena zbirka od 14 pesni na
torija) so semejstvoto se prese- komunisti~koto dvi`ewe i orga- makedonski jazik. Vo januari 1933
lil vo Skopje (1957). Po diplo- nizator na sportskiot i kulturno- g. organizira literaturno ~ita-
miraweto (1960), dve godini bil umetni~kiot `ivot va gradot. we vo Veles {to mu donesuva no-
bibliotekar na Katedrata po is- Vo 1923‡1924 g. stanuva ~len na vo apsewe i progon.
torija na Fakultetot i go objavil SKOJ, pro~elnik na }elijata i Vo toj period osobeno ja intenzi-
svojot prv nau~en prilog (1962). potoa aktivist na KPJ. Kako vira i nacionalno-politi~kata
Bil profesor vo U~itelskata ~len na Mesniot komitet na aktivnost. Doa|a od Moskva nego-
{kola „Zef Qu{ Marku# (1962‡ SKOJ e delegat na pokrainskite viot drugar od Veles N. Orov~a-
1965) i na Pedago{kata akademi- konferencii (1926&1928), a kako nec (kako instruktor na CK na
ja (1965‡1975) vo Skopje. Dokto- ~len na MK na KPJ vo Veles KPJ) i se formira Oblasten ko-
riral na Filozofskiot fakul- u~estvuva na partiskata pokrain- mitet na KP vo Makedonija, vo
tet vo Skopje na tema „Borbata na ska konferencija (20. H 1928), ko- koj R. ja rakovodi ideolo{ko-po-
Albancite za avtonomija (1894‡ ga e izbran za edinistven delegat liti~kata propaganda vo svojstvo
1912# (1974) i potoa preminal ka- od Makedonija na IV kongres na na sekretar. Se pe~atat letoci i
1254
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RACIN R
Ku}ata na Ko~o Racin vo Veles Koricata na prvoto izdanie na †Beli mugri# Racinovite Makedonski narodno-osloboditelni
pesni (Lopu{nik, 1943)
bro{uri, a vo noemvri i dekem- donim Neven Pejko. Ja objavuva Iako vedna{ e zabraneta, taa odu-
vri 1933 g. se nape~ateni i dvata prvata pesna na makedonski †Do {eveno e prifatena od mladinata
broja na ilegalniot organ na OK eden rabotnik# vo zagrepskoto sp. vo Makedonija i osobeno od Make-
na KP vo Makedonija †Iskra#. Se †Knji`evnik# (april 1936), vedna{ donskiot literaturen kru`ok vo
rastura bro{urata †SSSR i Ma- prepe~atena i vo Toronto. Sofija. Tokmu vo razmavot na Ra-
kedonija# i se podgotvuva tekstot Za da ja izbegne lokalnata poli- cinoviot tvore~ki podem, koga po-
za bro{urata †Makedonija nije ciska tortura, se vrabotuva kako licijata go progonuva i go apsi,
ni srpska, ni bugarska, ni Gr~ka#. korektor na v. †Pravda# vo Bel- prinuden sekojdnevno da se prija-
Vo sp. †Iskra# se podvlekuva de- grad i se zbli`uva so istaknati vuva vo policijata vo Veles, toj se
ka †osloboduvaweto na Makedo- napredni pisateli. No u{te na po`aluva kaj banot vo Skopje
nija e delo na samite Makedonci# 13. I 1937 g. e uapsen i vraten vo (1940). Toa stanuva formalen po-
i se pokrenuvaat parolite: †Da Veles. Se povrzuva so Kulturno- vod za da ja do`ivee tretata i naj-
`ivee nezavisna Makedonija! Da umetni~koto dru{tvo †Vardar# `esoka osuda od svojata partija
`ivee Balkanskata raboti~ko- vo Zagreb i vo negoviot organ (KPJ): totalen bojkot. Vo Zagreb
selanska republika!# i se poviku- †Na{ vesnik# objavuva stihovi uspeva da ja objavi statijata †Raz-
va †protiv golemosrpskiot (im- na makedonski (30. VII 1937). Vo vitokot i zna~eweto na edna nova
perijalizam) {to gi ugnetuva Hr- toj period objavuva i drugi pri- literatura#, no vesnikot mora
vatite, Slovencite, Makedonci- lozi vo zagrepskata periodika javno da se izvini i da go napa|a.
te i Crnogorcite#. Se bara for- (†Pu~ki kalendar#, †Radnik#, †Rad- Taka poetot Racin od svoite be{e
mirawe Rabotni~ka komora vo ni~ki tjednik#), no i vo Belgrad vsu{nost duhovno i tvore~ki
Makedonija i Pokrainski sindi- (†Umetnost i kritika#, †Narodna ~i- umrtven. Bojkotot go sledi i vo
kalen sindikat. tanka#, †Mlada kultura#, †Na{a logorot vo Ivawica, pa duri i po
Stanuva sekretar na Kulturno- stvarnost#, †Mladost#), vo Novi fa{isti~kata okupacija (1941).
umetni~koto dru{tvo †Abra{e- Sad (†Na{a kwi`ica#), vo Subo- Progonet i od bugarskite vlasti,
vi}# i vospostavuva bliski odno- tica (†Hid#) i vo Qubqana R. bega vo Sofija i raboti vo @e-
si so studentite i so nekoi pro- (†Zbornik ’39#). lezni~koto depo. Tuka se zbli`uva
fesori za odbrana od namerite za Intenzivno ja prou~uva makedon- so soborcite od MLK, `ivee za-
ukinuvawe na Filozofskiot fa- skata istorija i nacionalnoto edno so V. Naum~eski i go do`i-
kultet vo Skopje. Gi ~ita izdani- dvi`ewe. Kontaktira so svoite vuva ubistvoto na prijatelot K.
jata na VMRO(Ob), ja prou~uva sogra|ani i drugari {to se borat Nedelkovski (2. IX 1941). Vedna{
Misirkovata kniga †Za makedon- vo [panija, pi{uva stihovi za se vra}a vo Veles i aktivno u~es-
ckite raboti# i napi{uva esej taa borba i pe~ati vo izdanija na tvuva vo legalnata, no i vo ne-
†Kosta Abra{evi} ‡ proleters- emigracijata. Po javnite reakcii legalnata nacionalnooslobodi-
ki pesnik# (zaedno so zbirkata od za predavaweto na prof. Nikola telna dejnost. Go ureduva (vo golem
14 pesni na makedonski jazik Vuli} vo belgradskiot Srpski del i go pi{uva) ilegalniot organ
uni{teni vo 1941 g.). Kon krajot kulturen klub i statijata †Ju`na na vele{kata partiska or-
na dekemvri nastanuva provala, Srbija ili Makedonija# vo v. ganizacija †Naroden bilten# (de-
policiskite organi fa}aat pri- †Vreme#, R. u~estvuva vo Zagreb kemvri 1941– fevruari 1942). Pod-
meroci od sp. †Iskra# i na 3. I (1939) vo diskusijata na makedon- gonet od policijata, bega vo Skopje
1934 g. R. e uapsen i na 14. septem- skite pretstavnici so profeso- i gi redaktira prvite broevi na
vri e osuden na 4 godini zatvor vo rite N. Vuli} i J. Radowi} za ma- partiskiot organ †Bilten# (1942).
Sremska Mitrovica. kedonskoto pra{awe. Odnovo uapsen, R. e interniran vo
Amnestiran od robijata po sila Vo dekemvri 1939 g. vo Samobor kaj pirinskoto selo Kornica. Po
na zakon (1935), se vra}a vo Veles, Zagreb e nape~atena edinstvenata vra}aweto, edinstveniot izlez go
no pod postojan nadzor od polici- Racinova stihozbirka †Beli mug- nao|a kaj partizanite.
jata. Se zbli`uva so vele{kata ri# (iscelo na makedonski jazik) Vo maj 1943 g. stanuva urednik,
studentka Nevenka Vui} i taka go {to ozna~i datum vo makedonskata lektor i korektor na prvata ma-
zema svojot vtor (privremen) psev- sovremena literaturna istorija. kedonska partizanska pe~atnica
1255
R RA^EV-VOJVODATA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
†Goce Del~ev# na slobodnata te- 1934). Bil sekretar na Okoliski- vida i 8 podvida. Od klasata pti-
ritorija na Lopu{nik. Na denot ot komitet na BKP za Razlo{ko ci (Aves) se registrirani vkupno
na otpe~atuvaweto na prviot del (1942–1944), sekretar na Okru`- 338 taksoni (319 vidovi i 19 pod-
od prvata stihozbirka vo slobod- niot komitet na BKP za Pirin- vidovi). Od niv, 213 vidovi ptici
nata makedonska literaturna is- skiot kraj (II–XI 1944) i pratenik se gnezdilki, dodeka drugite se ja-
torija †Makedonski narodno-os- vo Narodnoto sobranie na NRB. vuvaat vo tekot na zimata ili vo
loboditelni pesni# (13. VI 1943), LIT.: Georgi T. Madolev, VÍorÍ`enata periodi na prelet. Klasata cica-
R. zaginuva vo nedokraj razjasneti borba v PirinskiÔ kraŸ 1941–1944, So- ~i (Mammalia) e pretstavena so 82
okolnosti. fiÔ, 1966. V. Jot. vidovi i eden podvid, koi pripa-
BIBL.: Beli mugri, [tamparija Dragutina RA[ANEC (1903) – golemo vos- |aat na 6 reda, 18 familii i 51
[pulera u Samoboru, 1939; Makedonski naro- rod. Od strana na ~ovekot, namer-
dno-osloboditelni pesni, I,[Lopu{nik], 1943; tani~ko zasolni{te (zbeg) vo Oh-
ridsko, vo planinskiot predel Gr- no ili slu~ajno, se vneseni osum
Beli mugri, Omladinska kni`nica, III sveska, vidovi cica~i.
Izdanie na Omladinskiot Antifa{isti~ki me{nica, poznato i kako Markovo
Komitet, s.l., April 1944. Cena 5 leka; Beli Dol~e. Vo Ilindenskoto vostanie LIT.: A. Dimovski, Zoologija na ’rbet-
mugri. Pesni, Biblioteka †Nov `ivot#, tuka na{le zasolni{te okolu nite `ivotni, Skopje, 1991; S. Petkovski,
[tamparnica †Ilinden#, [tip, 1945. Cena 30 Faunal diversity, vo: Country Study for Biodiver-
leva; Beli mugri. Pesni, Izdanija na Agit.
1.700 lica od ohridsko-stru{kite sity of the Republic of Macedonia (First National
Prop. komisija pri II O.K. na K.P.M., Dr`avna sela. Osmanskite vojski i ba{i- Report). Ministry of Environment and Phisical
{tamparnica †Goce Del~ev#, Bitola, 1945; bozukot ja probile odbranata i iz- Planning, Skopje, 2003. Sv. P. – V. Sid.
Pesni, Izdava Dru`estvoto na umetnicite, vr{ile masakr (13. IX 1903) na 190
kni`evnicite i nau~nicite, Skopje, 1945; `eni, deca i starci. Al. Tr. REVALSKA SREDBA (Reval
Stihovi i proza. Uredil Aleksandar Spasov, /Talin/, 9‡10. VI 1908) ‡ sredba na
†Ko~o Racin#, Skopje, 1954 (promeneti i ’RBETNICI (Vertebrata) – pot- dr`avnite delegacii na Velika
dopolneti izdanija: 1961, 1966, 1991); Izbrani tip od tipot hordati (Chordata), Britanija i na Rusija za Makedo-
dela, [I–VI], Na{a kniga, Skopje, 1987. ~ija glavna karakteristika e nija. Me|u carot Nikolaj II i kra-
LIT.: Dimitar Mitrev, predgovor vo: Kos- prisustvoto na ’rbeten stolb ili lot Edvard VII bila postignata
ta Racin, Pesni, Skopje, 1945, V&XIV; Bla-
`e Koneski, Kako rabotel Racin nad †Be- ’rbet, po {to i go dobile imeto. soglasnost za proektot na refor-
lite mugri#, III, 4&5, 1947, 21&39; Alek- ’Rbetot pretstavuva osken skelet mi za avtonomija na Makedonija,
sandar Spasov, Soop{tenie za del od kaj ovie `ivotni i se sostoi od kako trajno re{enie za odr`uva-
kni`evnata zaostav{tina na poetot ’rskavi~na i koskena masa. Pred- we na celosta na Osmanliskata
Ko~o Racin, †Nov den#, IV, 4, 1948, 66&82; niot kraj na oskeniot skelet za- Imperija i za mir na Balkanot.
istiot, Ko~o Racin. Kni`evno-istoriski
prilozi, Skopje, 1995; Prof. d-r Du{an vr{uva so ’rskavi~na ili so kos- Po eden mesec (juli 1908) bila iz-
Nedeqkovi}, Kosta Racin poet na revolu- kena ~erepna ~aura, vo koja e vr{ena Mladoturskata revolu-
cijata, Skopje, 1973; Racin vo se}avawata smesten mozokot, so koj se povrza- cija, po {to bila zaprena re-
na sovremenicite. Izbor i redakcija Pero ni parnite setilni organi za mi- formskata akcija na evropskite
A. Korobar. Vtoro dopolneto izdanie, ris, vid i sluh. Skeletot e seko- golemi sili vo Makedonija.
Skopje, 1983; Bla`e Ristovski, Ko~o Racin. ga{ vnatre{en. ’Rbetnicite se
Istorisko-literaturni istra`uvawa, LIT.: Avstriski dokumenti za reform-
Skopje, 1983; istiot, @ivotot i deloto na odlikuvaat so bilateralna si- skata akcija na evropskite Golemi sili
Ko~o Racin 1908-1943, Skopje, 2009; Alek- metrija na teloto i po pravilo vo Makedonija 1903–1908, Redakcija Mi-
sandar Trajanovski, Nepoznatiot Racin. imaat dva para ekstremiteti, koi hajlo Minoski, Skopje, 2002; Hristo An-
Novopronajdenite Racinovi karti~ki, donov-Poljanski, Makedonskoto pra{a-
se razli~no diferencirani vo we, Skopje, 1990; Hans Lotar [tepan, Ma-
Skopje, 2000; Radomir Ivanovi}, Za smis- zavisnost od na~inot na dvi`e-
lata na sozdavaweto i na postoeweto. kedonskiot jazol, identitetot na Ma-
Poezijata i poetikata na Racin, Skopje, weto. Kaj nekoi vidovi tie mo`e kedoncite prika`an na primerot na
2003; [Tomoslav Todorovski:] Literatura da se zakr`laveni ili celosno da Balkanskiot sojuz (1878–1912), Skopje,
za Ko~o Racin, vo: Ko~o Solev Racin, otsustvuvaat. ’Rbetnicite se gru- 2004. M. Min.
Izbrani dela. Makedonskata literatur- pirani vo dva oddeli: bezvili~ni
na nauka za Racin, Prilozi II, Skopje, 1987, REGIONALNA SORABOTKA
322&328. Bl. R.
’rbetnici (Agnatha), vo koj se VO PROCESOT NA INTEGRA-
vklu~eni edna recentna klasa – CIJATA VO EU – eden od osnov-
kruglousti (Cyclostomata) i 2 nite stolbovi na EU i eden od os-
izumreni klasi. Vo vtoriot od- novnite uslovi za integracija na
del, ’rbetnici so vilica (Gnatos- dr`avite od Zapadniot Balkan,
tomata), se vklu~eni dve natklasi: {to podrazbira sorabotka vo bor-
natklasa ribi (Pisces), so dve bata protiv organiziraniot kri-
izumreni i dve recentni klasi: minal, ilegalnata imigracija i
’rskavi~ni ribi (Chondrichtyes) i drugite formi na organiziran
koskeni ribi (Osteichtyes). Vo kriminal, so vospostavuvawe mre-
natklasata ~etirino`ni ‘rbet- `a od konvencii za regionalna so-
nici (Tetrapoda) se vklu~eni 4 re- rabotka, integrirawe vo evropski-
centni klasi; vodozemci (Amphi- te infrastrukturni mre`i itn.
bia), vleka~i (Reptilia), ptici
LIT.: Tatjana Petru{evska, Regionalni-
Nikola (Aves) i cica~i (Mammalia). Vo za- ot pristap i evolutivnata klauzula vo
Ra~ev- visnost od temperaturata na te-
Vojvodata Spogodbata za sorabotka na RM so EZ,
loto, ’rbetnicite se delat na: po- „Pravnik#, br.78/98; Regionalnata sora-
RA^EV-VOJVODATA, Nikola ikilotermni (ladnokrvni), vo botka vo procesot na integracija na
(s. Bawa, Razlo{ko, 14. VI 1903 – koi se vklu~eni krugloustite, ri- Balkanot vo EU, „Bilten#, 2, Praven fa-
Sofija, ?) – istaknat deec na ma- bite, vodozemcite i vle~ugite, i kultet „Justinijan Prvi# – Skopje, Skop-
je, 2004. T. Petr.
kedonskoto nacionalnorevoluci- homeotermni (toplokrvni), kade
onerno dvi`ewe, eden od prvite {to pripa|aat pticite i cica~i- REGIONALNI PATI[TA –
partizani vo Pirinskiot del na te. Vo Makedonija, natklasata pati{ta {to povrzuvaat stopan-
Makedonija. U~esnik vo Septem- ribi (Pisces) e pretstavena so 58 ski podra~ja na dva ili pove}e re-
vriskoto vostanie (1923). Orga- avtohtoni vidovi. Klasata vodo- gioni vo zemjata ili se od posebno
nizator na nelegalna pe~atnica i zemci (Amphibia) e pretstavena so zna~ewe za dr`avata. Nameneti
na organizacii i grupi na 15 vidovi i 2 podvidovi, dodeka se za me{ovit soobra}aj. Se odvi-
VMRO(Ob) vo Razlo{ko (1928– klasata vleka~i (Reptilia) so 32 va dvonaso~en soobra}aj na eden
1256
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR REGIONI R
vlijanieto na isto~nokontinen-
talnata i modificiranomedite-
ranskata klima. Toa e na{eto naj-
suvo podra~je (prose~no godi{no
koli~estvo vrne`i 500 mm), so
prose~na godi{na temperatura
12,7oS. Toa e podra~je na blagu-
not i beliot gaber (ass. Querco-
Carpinetum orientalis macedonium),
so dominacija na tipi~nite ci-
metni {umski po~vi na site sups-
trati osven na varovnicite. Na
malite povr{ini od varovnici,
obrazuvani se crvenici, a na le-
sovidni karbonatni sedimenti,
~ernozemi i toa vo najsuviot del
od podra~jeto.
Toplo kontinentalno podra~je.
Se prostira na golemi povr{ini,
najmnogu vo kotlinite na zapadna
Makedonija i daleku pomalku vo
isto~na Makedonija. Se javuva vo
zonata od 600 do 900 m nad moreto,
{to zna~i i na poniskite tereni
Del od magistralniot pat M-2 Kumanovo–Kriva Palanka na planinite. Toa e region so
sredna godi{na temperatura od
kolovoz so dve soobra}ajni lenti. ranskata klima. Toa e na{iot naj- 11oS i so godi{na suma na vrne`i
Vkrstuvaweto so drugite patni topol region, so prose~na godi{- od 700 mm, kako i so klimazonal-
pravci e denivelirano, delumno na temperatura od 14,2oS i so 600 na vegetacija na dabot ploska~ i
vo i von nivo ili vo edno nivo. do 700 m godi{no koli~estvo vr- cer (ass. Quercetum frainetto cerris
IZV.: Materijali od dokumentacijata na ne`i. Klimazonalnata vegetacija macedonicum). Vo ova podra~je do-
Fondot za magistralni i regionalni pa- na ova podra~je e ass Coccifero-Car- miniraat promieni i luvi~ni ci-
ti{ta Skopje; Dr`aven zavod za statis- pinetum orientalis (zaednica na pr- metni {umski po~vi. Se javuvaat
tika, Transport i drugi komunikacii, narot). Na site supstrati, osven
2004 g. R. D. i distri~ni i eutri~ni lesivira-
na ~istite varovnici, dominira- ni po~vi a na mo{ne mali povr-
REGIONI. Regioni (klimatsko- at promienite cimetni {umski {ini i planosoli.
vegetacisko-po~veni podra~ja). po~vi, a na mali povr{ini od va- Ladno kontinentalno podra~je.
Poradi mo{ne heterogenite pri- rovnici se javuvaat crvenici. Ova podra~je e povisoko od na{i-
rodni uslovi RM e podelena na Kontinentalno-supmediteransko te kotlini i zatoa se prostira vo
osum klimatsko-vegetacisko-po~- podra~je. Toa e na{eto najgolemo planinskite tereni, vo visinska-
veni podra~ja, koi pretstavuvaat podra~je (do 600 m nad moreto), ta zona od 900 do 1.100 m, so zonal-
i vertikalni zoni, a se razliku- koe se prostira vo centralna Ma- na vegetacija na dabot gorun (ass.
vaat po svojata klima, klimazo- kedonija, kade {to se kombinira Orno-Quercetum petraeae) i so domi-
nalnata vegetacija i po po~vite.
Tie podra~ja, zaedno so nivnata
nadmorska viso~ina i povr{ina,
se: I. submediteransko (modifi-
cirano mediteransko) podra~je,
50–500 m; II. kontinentalno-sub-
mediteransko podra~je, do 600 m,
zaedno so I podra~je 897.000 ha ili
34,9%; III. toplo kontinentalno
podra~je, 600–900 m, 704.000 ili
27,4%; IV. ladno kontinentalno
podra~je, 900–1.100 m, 342.000 ha
ili 13,3%; V. podgorsko-konti-
nentalno-planinsko podra~je,
1.100–1.300 m, 250.000 ha ili 9,7%;
VI. gorsko-kontinentalno-pla-
ninsko podra~je, 1.300–1.650 m,
269.000 ha ili 10,4%; VII. subalp-
sko planinsko podra~je, 1.650–
2.250 m, 97.000 ha ili 3,8%; i VIII.
alpsko planinsko podra~je, nad
2.250 m, 13.000 ha ili 0,5%. Izra-
botena e i karta na rasprostrane-
tosta na ovie podra~ja vo RM.
Submediteransko (modificira-
no-mediteransko) podra~je. Se
prostira vo Vardarskata Dolina
vo jugoisto~niot del na RM, na vi-
so~ina od 50 do 500 m, kade {to e
najsilno vlijanieto na medite- Klimatska regionalizacija na Republika Makedonija
1257
R REGIONI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Karta na srednite godi{ni koli~ini vrne`i vo mm po viso~ina (Peroidot 1961&1990) Karta na srednogodi{nata temperatura na vozduhot vo C0 vo RM
nacija na ladnata kontinentalna nentalnata (sredna godi{na tem- bukovo-elovi, ~isto elovi, moli-
klima (sredna godi{na tempera- peratura 8oS i vrne`i 900 mm go- kovi i smr~evi {umi. Toa e zona
tura 9oS i godi{no koli~estvo di{no) i zapo~nuva bukovata ve- na dominacija na humusnite (i
vrne`i 800 do 850 mm). Vo ova getacija (podgorska bukova {uma distri~ni) kafeavi {umski po~-
podra~je zavr{uvaat dabovata ve- ass Festuco heterophylae-Fagetum). vi. Vo povisokiot del na zonata
getacija i po~vite so teksturna Dominiraat distri~nite kafea- se javuvaat brunipodzoliranite
diferenciranost na profilot. vi {umski po~vi, a poretko i hu- kafeavi {umski po~vi i zapo~nu-
Tuka zapo~nuva zonata na kafea- musnite. vaat da se javuvaat kafeavite pod-
vite {umski po~vi koi, vo zavis- Gorsko kontinentalno-planin- zolesti po~vi.
nost od supstratot, im pripa|aat sko podra~je. Se prostira vo zo- Subalpsko planinsko podra~je.
na eutri~niot ili distri~niot nata na nadmorska viso~ina od Se javuva vo zonata od 1.650 do
pottip. Retki se humusniot i lu- 1.300 do 1.650 m, so silna domina- 2.250 m nad moreto, so dominacija
vi~niot pottip. cija na planinskata nad konti- na planinskata klima (sredna go-
Podgorsko-kontinentalno-pla- nentalnata klima (sredna godi{- di{na temperatura 3,5oS so 1.050
ninsko podra~je. Vo ova podra~je, na temperatura 6,4oS i 1.000 do mm vrne`i godi{no). Toa e regi-
koe se javuva na nadmorska viso- 1.100 mm vrne`i godi{no). Toa e on na golem broj subalpski acido-
~ina od 1100 do 1300 m, zapo~nuva zona na gorskata bukova {uma filni {umski zaednici (glavno
vlijanieto na planinskata kli- (ass. Calamintho grandiflorae – Fage- ~etinarski): subalpski bukovi
ma, koja se kombinira so konti- tum). Se javuvaat poretko u{te i {umi (ass Fagetum subalpinum scar-
do-pindicum), {umi na molikata
(ass. Myrtillo-Pinetum peucis subass.
alpinum), {umi na smr~ata (ass.
Picetum subalpinum scardicum), {u-
mi na borot krivuq (ass. Picetum
mughi macedonicum), subalpski
elovi {umi. Pogolemiot del od
{umite se uni{teni i pretvore-
ni vo sekundarni visokoplanin-
ski pasi{ta i vo vri{tini (ass.
Junipero-Bruckenthalietum). Domi-
nanten po~ven tip e kafeavata
podzolesta po~va, no se javuvaat i
prethodnite stadiumi na evolu-
cijata: hapli~ni, liti~ni i bru-
nipodzolirani umbri~ni ranke-
ri, distri~ni, humusni i bruni-
podzolirani kafeavi {umski
po~vi. Vrz varovnici se javuva
organomineralna i organogena
varovni~no-dolomitna crnica.
Pod vri{itinite se obrazuvani
pove}e pottipovi na umbri~ni
rankeri.
Alpsko planinsko podra~je. Se
prostira na nadmorska viso~ina
nad 2.250 m i zafa}a mnogu poma-
li povr{ini vo sporedba so dru-
gite podra~ja. Se odlikuva so naj-
izrazito vlijanie na planinskata
klima, so negativni sredni go-
di{ni temperaturi od –0,4oS i so
[umite po formata na odgleduvaweto vo RM 790 mm godi{no koli~estvo vr-
1258
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR REK R
ne`i. Toa e zona na visokopla- REZIDBA (KROEWE) – redovna Andreja i Kosta. Crkvata „Sv.
ninski trevni zaednici. Vo nea merka vo ovo{nite nasadi, od sa- Bogorodica# e uni{tena vo po-
nema {umski zaednici. Trevnite deweto pa do krajot na polzuva- `ar (1944), nejzinata rekonstruk-
zaednici i po~vite zavisat mnogu weto. Op{ta tendencija e sni`u- cija e zapo~nata vo 2004 g. Osven
od supstratot (varovnici ili si- vawe na krunite za rabota od zem- so arhitektura, se zanimaval i so
likatni steni). Vrz varovnicite ja. Rezidbata e silen regulator na slikarstvo. Za~uvani se skici za
se javuvaat pove}e zaednici od so- ishranata, vodata, svetlinata, ikoni i freski.
juzot Edraiantheto-seslerion, a vrz si- bujnosta, prinosot i kvalitetot LIT.: K. Tomovski, Makedonskite maj-
likatnata podloga pove}e zaedni- na plodovite. Taa e specifi~na stori graditeli vo devetnaesettiot
ci od sojuzot Seslerion comosae. Si- kaj oddelnite vidovi i sorti vek, MANU, Skopje, 2006, 40–42. Kr. T.
te po~vi se od tipot na profilot (sortna rezidba). B. R.
REK „BITOLA# – rudarsko-ener-
A-R ili A-S i nema po~vi so (V) getski kombinat vo Suvodol – Bi-
ili Bt-horizont. Vo zavisnost od REZOLUCIJATA NA INFORM-
evolucijata na rastitelnite za- BIROTO I MAKEDONIJA – akt tola. Rudnik za jaglen – povr{in-
na komunisti~kite partii na ne- ski kop (6 mil.t/g.). Termocentra-
ednici vrz varovni~kata podlo- lata e so mo} od 3x225 MW. Odluka
ga, obrazuvani se: organogenata kolku isto~noevropski dr`avi
(so ili bez foli~en horizont O) predvodeni od SSSR, {to sebesi za izgradba e donesena vo 1975 g., iz-
i poretko vo poniskiot del i vo se narekuvale zemji na „narodna- gradbata zapo~nuva vo 1977, a vo
subalpskata zona organo-mine- ta demokratija#. Donesen vo juni 1982 e pu{ten vo rabota I blok, vo
ralnata varovni~ko-dolomitnata 1948 g. vo Bukure{t, aktot bil na- 1984 II blok, vo 1985 zapo~nuva iz-
crnica. Vrz silikatnata podloga re~en †Rezolucija za sostojbata gradbata, a vo 1988 g. e pu{ten vo
se javuvaat pove}e pottipovi na vo KP na Jugoslavija...#. Rezolu- rabota i III blok. REK „Bitola# ra-
umbri~nite raneri: liti~en (so cijata sodr`ela te{ki obvinuva- boti kako pogon na JP „ESM#. Se
ili bez foli~en horizont O), wa protiv Jugoslavija i nejzino- sostoi od 3 rabotni edinici: Rud-
hapli~en i brunipodzaliran. to rakovodstvo, za „napu{tawe na nik, TEC i FOD (Fabrika za op-
komunizmot i klasnite intere- rema i delovi). Vo Kombinatot ra-
LIT.: \. Filipovski, Karakteristiki
na klimatsko-vegetacisko-po~veni zoni si#. Za Makedonija ima seriozni botat okolu 3.200 rabotnici. Jag-
(regioni) vo Republika Makedonija, MA- posledici bidej}i prestanuvaat lenot (6.180–8.100 kJ/kg) se skladi-
NU, Skopje, 1996. \. F. dotoga{nite pozitivni procesi ra na deponijata so kapacitet od
za re{avawe na makedonskoto na- 560.000 t, na koja se instalirani ro-
REGRADACIJA NA PO^VA- cionalno pra{awe na Balkanot. tobageri so kapacitet od 2x1.200 t/h
TA (POZITIVNA ANTROPO- LIT.: D-r Violeta A~koska, Makedonija i 1x2.400 t/h. Ima transportni len-
GENIZACIJA) ‡ pozitivni vo jugoslovenskata federacija 1943–1991 ti so kapacitet od 760 do 1.200 t/h.
promeni {to gi predizvikuva ~o- (Hronologija.), INI, Skopje, 2001, 59. Na 3-te bloka vo TEC se vgradeni
vekot vo po~vata so primena na N. V. proto~ni parni kotli so kapaci-
razni merki za otstranuvawe na tet od 660 t/h parea so: 140 bar i
REIZOVSKI, Damjan (okolu
degradacijata na po~vata i za po-
ka~uvawe na nejzinata plodnost. 1770 – 1834) – protomajstor. Gra- 540oC. Ima 2 oxaka so visina od 250
Vo RM se postignuva so primena del crkvi vo okolinata na Solun m (za I, II blok) i za III. Parnata tur-
na golem broj merki protiv o{te- i po selata na Ov~e Pole i Gevge- bina e tricilindri~na kondenza-
tuvaweto na po~vata so prename- lisko. Vo Bugarija gradel vo Sa- ciska so mo}nost od 225 MW, pri
na vo koristeweto ili so des- mokov i vo Plovdiv. Negovo naj- 3.000 vrt/min, protokot na pareata
trukcija i so pokrivawe so cvrst zna~ajno delo e Sobornata crkva e 628 t/h, 130 bar i 540oC (pk=0,0642
otpad, potoa protiv kontamina- „Sv. Bogorodica# vo Skopje, koja bar). Tehnolo{ka voda ima od aku-
cijata na po~vata od drugite kom- ja zavr{uvaat negovite sinovi mulacijata „Stre`evo#. Trite la-
ponenti na `ivotnata sredina i (vo 1835). Gi postavuva temelite dilni kuli se so priroden provev
na krajot protiv degradacijata na na prerodbenskata sakralna ar- (visina 108 m, 27 000 m3/h voda).
po~vite vo zemjodelstvoto i {u- hitektura vo Makedonija. Se zas- Elektrofilterot e so stepen na
marstvoto. tapuva za sinteza na doma{nata pro~istuvawe 99,85%. TEC „Bito-
LIT.: \. Filipovski, Degradacija na po~- tradicija so neorenesansni i ne- la# raboti 7000 ~/god i na mre`ata
vite vo Republika Makedonija, MANU, obarokni formi {to e prifate- $ predava 13x106 kWh/den elektri~-
Skopje, 2003. \. F. no i razvieno od negovite sinovi na energija. Sl. A.
REK Bitola
1259
R REK MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1260
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RENE R
del od teritorijata se odlikuva lava i akumulacija na tufovi, is- tegaweto e vo razni pravci.
so ridsko-planinsko zemji{te te~uvawe na ezerata od pove}e Vrz osnova na geotektonskite, ge-
{to iznesuva okolu 81%, a 19% se kotlini i formirawe na re~nata netskite, evoluciskite i morfo-
ramni~arski tereni. Ova ovozmo- mre`a na Vardar, Crni Drim i lo{kite karakteristiki, mo`at
`ilo RM da ima prose~na nad- Strumica. So ovie neotektonski da se izdvojat re~isi site genet-
morska viso~ina od 829 m. Vrz os- dvi`ewa i procesi se formirani ski tipovi reljef. Od prelim-
nova na stepenot na vertikalnata sovremenite planinski masivi niskite oblici se za~uvani tragi
ras~lenetost, vo RM se izdvoeni (horstovi) i kotlini (grabenski od pregrabenski dolini, koi de-
{est klasi reljefi. Na prvite depresii). Poradi ova reljefot nes vo reljefot pretstavuvaat
dve klasi ramnini i slabo ras- vo RM li~i na {ahovska tabla vo prevoi preku koi se odviva soob-
~leneti ramnini ide najmalku od koja na ednata strana ima izdigna- ra}ajot me|u oddelni kotlini, ka-
teritorijata na RM 666 km² ili ti planini, a na drugata spu{teni ko: \avato (1.169 m), Pletvar (990
2,60%, koi se razmesteni isklu- kotlini. Kotlinite vo RM pomi- m), Bukovo (1.207 m), Tetovska
~itelno po dnoto na golemite nale niz ezerska faza, poradi {to Suvodolica (525 m) i dr. Najgo-
kotlini. Na klasite izrazito i ezerata ostavile svoi tragi vo vid lem del od teritorijata na RM e
mnogu izrazito ras~lenet reljef na golemi akumulacii po dnata, a zafatena so procesot na fluvi-
idat okolu 21.000 km² ili 82%, po ramkata abrazioni platoa. jalna erozija, a toa ovozmo`ilo
koi se razmesteni na planinskite Vo krajot na pliocenot i po~eto- formirawe na site fluvijalni
tereni. Prvite dve klasi na rel- kot na pleistocenot so neotek- oblici, me|u koi se istaknuvaat
jef raspolagaat so najmala ener- tonskite dvi`ewa se obnovile re~nite dolini na Vardar i nej-
gija na reljefot, pri {to na niv starite rasedi i se formirale i zinite pritoki. Bidej}i okolu
se vr{i akumulacija, a najmnogu novi pri {to se pojavila inten- 2.400 km² ili 9% od teritorijata
se odnesuvaat na klasite so izra- zivna vulkanska aktivnost vo Ku- e pod varovni~ki karpi, ovozmo-
zita energija na reljefot, kade manovskata Kotlina, Kratovsko- `eno e vo oddelni oblasti da se
{to se vr{i erozija. zletovskata oblast, Ko`uf, Tik- razvie intenzivna karstna erozi-
Vo formiraweto na sega{nata ve{ i dr. Izdignatite planinski ja, {to bila pri~ina za razvoj i
plastika na reljefot vo RM va`- morfostrukturi se zdobile so zastapenost na site povr{inski
na uloga odigrale oligomioceni- razli~no protegawe. i podzemni karstni oblici. Na
te tektonski dvi`ewa koga nasta- Najstaro kopno e Rodopskata ma- teritorijata na RM se konstati-
pila neogenata ezerska faza vo si- sa so Pelagonidite. Rodopskata rani fosilni glacijalni oblici:
te kotlini. Vo tekot na plioce- masa ja opfa}a celosno Isto~na cirkovi, valovi, moreni, glaci-
not Makedonija e zemja na ezera. Makedonija i e pretstavena so jalni ezera i dr. Toa zboruva deka
Vo centralniot del se protegalo Osogovskite Planini, Male{ev- vo vremeto na pleistocenot pla-
Srednovardarskoto Ezero. Ezera skite Planini, Ogra`den, Bela- ninskite predeli povisoki od
egzistirale vo: Skopskata Kotli- sica, Pla~kovica, Golak i dr., i 2.000 m bile zafateni so glacija-
na, Kumanovskata Kotlina, Ov~e imaat razli~en pravec na prote- cija. Pritoa da ja istakneme poja-
Pole, Slavi{ka Kotlina, Vele{- gawe. Vo sredi{niot del na RM e vata i na denudacionite i nivaci-
ka, Polo{ka, Mavrovska Kotlina, Vardarskata zona, koja ima dinar- onite oblici.
Ki~evska, Debarska, Debarca, De- ski pravec na protegawe, a nejzi- LIT.: T. Andonovski, Karakteristiki
na reljefot vo Republika Makedonija,
saretskata grupa (Ohridsko, nata {iro~ina iznesuva 70 km i e „Geografski razgledi#, kn. 30, Skopje,
Prespansko i Mali~ko Ezero). Na izgradena kompozitnata dolina 1995; D. Manakovi}, T. Andonovski, M.
jug egzistirale Pelagoniskoto, na rekata Vardar. Vo Zapadno-ma- Stojanovi}, A. Stojmilov, Geomorfolo{-
Mariovskoto i delovi od Golemo- kedonskata zona protegaweto e ka karta na R. Makedonija – tekstualen
to Egejsko Ezero vo Gevgelisko- dinarsko sz–ji. Isklu~ok pret- del, „Geografski razgledi#, kn. 32–33,
Skopje, 1998. T. And.
valandovskata Kotlina i dene{- stavuva [ar Planina, koja se
noto Dojransko Ezero. Neotek- protega jz–si. Od nea kon jug, pla- RENE od Mons (?–1204) – u~esnik
tonskite dvi`ewa i procesi vo ninite imaat glavno meridijan- vo ^etvrtiot krstonosen pohod
krajot na neogenot predizvikale ski pravec na protegawe, a naj- (1202–1204), upravnik na Solun
raspa|awe na egejskoto kopno, poznati se Korab, De{at, Kr~in, (1204). Pri sudirot pome|u impe-
erupcija na vulkani vo oddelni de- Bistra, Karaorman i dr. Vo Pe- ratorot Balduin Flandriski i
lovi na Makedonija so izlivi na lagoniskiot antiklinorum pro- markizot Bonifacij Monferat-
1261
R RENXOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
ski (vo letoto na 1204), impera- mediteranskata vegetacija, a re- excelsae, Daphnidi-cytisanthetum radi-
torot go ostavil vo Solun kako fugijalni tipovi na zednici se: atae, Ericetum carneae.
komandant na tamo{niot garni- Carpino betuli-buxo Fagetum (De- 11. Nixe – Ko`uf – se nao|a vo
zon. Po~inal pred Bonifacij mirkapiska Klisura), Coccifero- planinski venec dol` granicata
Monferatski da dojde vo Solun. Carpinetum orientalis pinetosum palla- so Grcija. Geolo{kata podloga e
LIT.: Guillaume de Villehardouin, La conquete de sianae (Strumi~ko), Phillyreo-carpi- mnogu raznovidna. Refugijalni
Constantinople, II, éd. E. Faral, Paris, 1939. K. Ax. netum orientalis arbutosum andrachnis tipovi na zaednici se: Seslerio-Pi-
(Gevgelisko), Periploco-Alnetum netum nigrae, Arctostaphylo uva ursi-
glutinosae (Strumi~ko), Periploco- Pinetum sylvestris, Pinetum peucis cal-
Fraxinetum angustifoliae-pallisae (Ne- cicolum, Lathyro-Pinetum nigrae,
gorska Bawa). Sphagno-Pinetum sylvestris.
2. Tikve{ki refugijalen reon – Refugijalnata flora ja poka`uva
predel na stepska vegetacija. Re- povrzanosta na balkanskata flo-
fugijalni tipovi na vegetacija: ra so onaa na Krim, Kavkaz, Mala
Ephedro-Prunetum tennelae, Eurotie- Azija i Sredna Azija. R. R.
tum ceratoides.
3. Refugijalen reon P~iwa i Ta- REONIZACIJA NA ZEMJO-
orska Klisura – zona na {uma od DELSKOTO PROIZVODSTVO
blagun i bel gaber. Refugijalni – prvoto reonirawe vo Makedo-
tipovi se: Jasmino fruticantis-Buxo- nija (1928) e napraveno od Alek-
Mihail Syringetum, Pruno-vebbii-Juniperetum sandar Stebut, pri {to teritori-
Renxov jata, zaedno so Kosovo i Metohija,
excelsae, Alysso orientalis-Celtetum
RENXOV, Mihail Petrov ([tip, australis i dr. be{e opredelena vo t.n. aridni
25. VIII 1936) ‡ poet, raska`uva~, su{ni reoni. Vo vtoroto reoni-
4. Pore~je – kawon me|u Karaxi- rawe (1952) bea utvrdeni dva reo-
preveduva~, eseist. ^len na Ma- ca i Suva Gora. Vegetaciski ti-
kedonskiot PEN centar i na na: isto~niot i zapadniot del od
povi: Quercetum trojanae-Ostryo bu- RM be{e diferenciran kako pa-
DPM (od 1965). Od pove}eto vrv- xosum, Pulsatillo macedonicae-Pine-
ni prevodi treba da se izdvoi ne- si{no-sto~arski reon, a central-
tum pallasianae, Ostryo Fagetum buxo niot del kako reon na suptropski
goviot prepev na epot <Gilga- taxosum, Primulo-Fagetum buxosum.
me{#. Za svojata edinstvena zbir- kulturi. Tretoto reonirawe (1955)
ka raskazi <Zaharij i drugi ras- 5. Klisurite na Crna Reka, e napraveno od prof. \or|i Fili-
kazi# (2004) ja dobiva Racinovata Bla{nica i Raec. Ovie reki vo povski, poslednoto reonirawe
nagrada. Kritikata veli deka e dolniot del se spoeni. Geolo{ka- (1971) go napravi prof. Ilija
poet na slikata i na zvukot. Nego- ta podloga e varovnik. Vegetaci- Mihajlov, pri {to teritorijata
vata poezija ja so~inuvaat kratki ski tipovi: Quercetum trojanae pae- na RM e podelena vo {est zemjo-
poetski formi. Ona {to mo`e da onietosum, Phillyreo Juniperetum ex- delski reoni: mediteranski (Gev-
se zabele`i kako novina vo poet- celsae, Arbuto andrachnis-Carpinetum gelija, Strumica, Radovi{, Kava-
skata praktika kako kaj Renxov orientalis phillyretosum. darci, Veles, Ko~ani, Ov~e Po-
taka i vo sovremenata makedon- 6. Refugijalen reon Jama – se na- le); pelagoniski (Bitola, Pri-
ska poezija, osobeno vo negovata o|a na spojot na Bistra i Stogo- lep, Kru{evo); skopsko-kumanov-
poema †Toj#, e toa {to vo funkci- vo. Refugijalen tip: Juglando-Aes- ski; zapaden (Tetovo, Gostivar,
ja na stih se postavuva samo eden culetum hippocastani, Aesculo hippo- Ki~evo, Debar, Brod); golemoe-
zbor (model poznat i kaj V. Maja- castani-Aceri-Fraxinetum. zerski (Ohrid, Struga, Resen); is-
to~en (Kratovo, Probi{tip,
kovski i N. J. Vapcarov). Renxov 7. Mavrovo, Radika – se nao|a na Kriva Palanka, Berovo). Spored
vo svojata poezija ja sproveduva i padinite na Bistra nad rekata
poetikata na otsutnoto. NUTS 3 (NUTS 3, Nomenclature des
Radika. Ja opfa}a mesnosta Os- unites territoriales statistiques), teri-
DELA: poezija: Iselenik na ognot (1965), trovo, predelot na manastirot
No}no rastewe na zborot (1967), Kade od torijata na RM e podelena na osum
†Sv. Jovan Bigorski#, Ko`a – statisti~ki reoni: pelagoniski,
ovaa strana (1968), Na rabot od sonot Mavrovsko. Refugijalni tipovi:
(1972), Strav (1976), Polno} (1979), Nere- vardarski, skopski, polo{ki, se-
zi (1982), Autodafe (1985), Feniks (sone- Aceri obtusati-Fagetum, Castaneo-sati- veroisto~en, jugozapaden, jugois-
ti, 1987), Zemja. Potop (1991), Toj (lirska vae Aceretum obtusati. to~en i isto~en reon. Dr. \o{.
poema, 1993, [pil (1994), Ve~nata besko- 8. Stra`a – se nao|a na padinite
ne~nata (1996), Jas oksimoron (1998), REPI (Beta vulgaris L.) – dvogo-
Psalmi (2000,), Apokalipsa (2002), Gali- na Bistra nad prevojot Stra`a.
~ica (2007). Refugijalni tipovi zaednici se: di{ni zemjodelski kulturi. Vo
Colurno-Aceri obtusati-ostrietum, Me- po{irokata zemjodelska prakti-
LIT.: Miodrag Drugovac, Istorija na ka vo RM se od-
makedonskata kni`evnost XX vek (1990); lampyro heraclleotici-Quercetum pol-
Lidija Kapu{evska-Drakulevska, Poeti- ycarpae. gleduvaat dva
ka na nesoznajnoto (2002); istata, Poeti- vida repi: {e-
ka na iznenaduvaweto (2003). V. M.-^. 9. Pelister – se nao|a vo subalp- }erna (Beta vul-
skiot pojas. Me|u xebovi od gra- garis L. var. altis-
REONI NA REFUGIJALNI nitni blokovi raste reliktna za- sima (sacharife-
[UMSKI ZAEDNICI VO ednica Gentiano symphyandrae Pine- ra) i dobito~na
MAKEDONIJA – neo~ekuvano tum peucis. repa (Beta vul-
pojavuvawe vidovi na koi ne im e 10. Ohridsko–prespanskiot reon garis L. var. cras-
mestoto vo taa sredina. Takvite – gi opfa}a planinite Gali~ica, sa Slef.). [e-
lokaliteti pretstavuvaat refu- Jablanica i klisurata na Crn }ernata repa [e}erna repa
giumi vo koi se razvivaat refu- Drim. Refugijalni tipovi se: Qu- se odgleduva za
gijalni tipovi na vegetacija. H. ercetum trojanae phillyreo-lilietosum, kristalen {e}er i vo svetski
Em i drugi (1985) izdvoile 11 tak- Juglando-Aesculetum hippocastani co- ramki u~estvuva so 40%, dodeka
vi reoni vo Makedonija: tiledonetosum, Aesculo hippocastani- dobito~nata slu`i za ishrana na
1. Dolnovardarsko–strumi~ki – Aceri-ostryetum, Pruno-Celtetum glab- dobitokot. I dvete repi se dvogo-
vo nego zonalno e rasprostraneta ratae, Biaro tenuifoliae, Juniperetum di{ni kulturi. U{te vo prvata
1262
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR REPUBLIKA R
Odlukata za federativnoto ureduvawe na Jugoslavija Josip Broz Tito go ~ita referatot na Vtoroto zasedanie na AVNOJ (1943)
donesena na Vtoroto zasedanie na AVNOJ (29. XI 1943)
1263
R REPUBLIKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1264
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR REPUBLIKA R
Vo ramkite na navedenite grani- metalnite surovini ima mermer, ~ituvawe na ~ove~kite i malcin-
ci RM zafa}a povr{ina od 25.713 cementni laporci, glini i dr. skite prava); ekonomski (vospos-
km². Spa|a vo grupata mali dr`a- Vo RM se javuvaat tri klimatski tavuvawe na funkcionira~ka pa-
vi. Vo pravecot istok‡zapad naj- tipovi: izmeneto sredozemnomor- zarna ekonomija i kapacitet za
golemoto rastojanie me|u dvete ska, umereno kontinentalna i spravuvawe so kompetitivnite
granici iznesuva 213,6 km, a vo planinska klima. Vremeto e mo{- pritisoci i pazarni sili vo ram-
pravecot sever‡jug, 145 km. Se ne promenlivo, postojat su{ni i kite na EU); pravni (podgotve-
vbrojuva vo grupata dr`avi {to vrne`livi periodi, vo nekoi go- nost da se prezemat obvrskite za
imaat sobrana forma (kako Roma- dini blagi, a vo drugi studeni zi- ~lenstvo) i administrativni
nija, Ungarija, Polska i dr.). mi. Vkupnoto vodno bogatstvo vo (prifa}awe na evropskata legis-
Spored goleminata na teritori- RM se procenuva na okolu 26 mi- lativa i nejzino efektivno pri-
jata, vo 2000 g. taa bila 152, a spo- lijardi m3. Hidrografskata mre- menuvawe niz administrativnite
red brojot na naselenieto 149 dr- `a ja so~inuvaat glavno rekite i sudskite strukturi). Makedoni-
`ava vo svetot. (Vardar ‡ 388 km, Treska ‡ 138 km, ja e prvata zemja od t.n. Zapaden
Prirodni karakteristiki – rel- P~iwa ‡ 135 km, Bregalnica ‡ 225 Balkan {to potpi{a Spogodba za
jefnata struktura na RM ja so~i- km, Crna Reka ‡ 207 km, Crni stabilizacija i asocijacija
nuvaat planini (Korab ‡ 2.764 m, Drim i Strumica) i ezerata (Oh- (SSA) so EU (april 2001). SSA
[ar Planina ‡ 2.747 m, Baba ‡ ridsko, Prespansko i Dojransko). stana efektivna po ratifikaci-
2.601 m, Jakupica ‡ 2.540 m, Oso- Rastitelniot svet go so~inuvaat jata od strana na site zemji-~len-
govo ‡ 2.252 m, Belasica ‡ 2.029 m pretstavnici od mediteranskata ki na EU (april 2004). Efektite
i dr.), kotlini (Pelagonija ‡ i od evrosibirskata rastitelna od potpi{uvaweto na SSA za RM
4.000 km2, Ov~e Pole ‡ 2.162 km2, oblast. [umite, vo koi egzisti- bea zna~ajni: se vospostavi neop-
Skopska Kotlina ‡ 1.924 km2, Po- raat preku 3.500 vi{i rastenija, hodnata administrativna struk-
log ‡ 1.475 km 2, i dr.), klisuri pokrivaat 953.000 ha ili 37% od tura i institucionalna ramka
(Dervenska ‡ 21,5 km, Taorska ‡ teritorijata na dr`avata. Fauna- {to treba da go koordinira i da
31,0 km, Demirkapiska ‡ 19,5 km, ta e mediteranska i srednoevrop- go pottiknuva procesot na integ-
Sko~ivirska ‡ 80,0 km, Drimkol- ska. Od ’rbetnata fauna se pri- racijata na zemjata vo EU; se do-
ska ‡ 28 km i dr.) i drugi pomali sutni 55 vidovi ribi, 80 vidovi nese Nacionalna strategija za
reljefni formi (vulkanski, kar- cica~i i 330 vidovi ptici. integrirawe na RM vo EU; se
stni, glacijalni, fluvijalni i LIT.: Mitko Panov, Geografija na SR olesni pristapot na makedonski
sl.). Najgolem del od nejzinata te- Makedonija, I, Prirodni i sociogeograf- proizvodi na pazarot na EU, se
ski karakteristiki, Skopje, 1976; Alek- intenziviraa procesite na pre-
ritorija, 11.044 km2 ili 43,0%, e sandar Stojmilov, Fizi~ka geografija na
planinsko zemji{te, ridskite te- Republika Makedonija, PMF, Skopje,
veduvawe na evropskata legisla-
reni zafa}aat 9.769 km2 ili 2002. Al. St. tiva i usoglasuvawe na na{eto
38,0%, dodeka na ramninite otpa- zakonodavstvo so evropskoto; se
|aat 4.900 km2 ili 19,0%. Na teri- obezbedi pristap do finansiski
torijata na RM se javuvaat pove}e sredstva od programata KARDS i
od 30 tipovi po~vi. Najra{ireni sl. Iako Makedonija dosega ne gi
se kafeavite {umski po~vi realizira site obvrski od SSA,
(729.618 ha), potoa, sleduvaat de- nitu pak dokraj gi iskoristi
luvijalnite (133.717 ha) i aluvi- prednostite {to proizleguvaat
jalnite po~vi (126.207 ha). Od REPUBLIKA MAKEDONIJA od nea, potpi{uvaweto na SSA
rudnoto bogatstvo najgolemi se I EU. Strategiska opredelba na pretstavuva{e silna motivacija
rezervite na olovno-cinkovite RM: Cel {to u`iva {irok naci- za intenzivirawe na neophodnite
rudi, okolu 45 milioni toni, koi onalen konsenzus e za~lenuvawe- reformi vo klu~nite segmenti na
se eksploatiraat vo rudnicite to vo EU. Toa e kompleksen i ma- politi~kiot i ekonomskiot sis-
Zletovo, Sasa i Toranica. Potoa kotrpen proces. Za edna zemja da tem i za postepeno osposobuvawe
sleduvaat `eleznite rudi so stane ~lenka na EU neophodno e na zemjata za ispolnuvawe na kri-
vkupni rezervi od okolu 150 mi- da se ispolnat kriteriumite ut- teriumite za ~lenstvo. Me|u pos-
lioni toni koncentrirani vo Taj- vrdeni od Evropskiot sovet (Ko- tignatite rezultati {to proiz-
mi{te i Demir Hisar, pa bakar- penha{kite kriteriumi od 1993 leguvaat od utvrdenite kriteriu-
nite rudi vo Bu~im, hromnite ru- g., nadopolneti so Madridskite mi za ~lenstvo vo EU posebno
di i dr. Jaglen ima vo pove}e kot- kriteriumi od 1995 g.): politi~- treba da se notiraat: razvojot na
lini, a se eksploatira vo rudni- ki (izgradba na stabilni insti- demokratijata i po~ituvaweto na
cite Suvodol, Oslomej, Piskup- tucii {to }e garantiraat demok- ~ove~kite prava; za{titata na
{tina i Ratevski [irini. Od ne- ratija, vladeewe na pravoto i po- malcinskite prava (implementa-
cijata na Ohridskiot ramkoven
dogovor); zacvrstuvaweto na {i-
rokiot konsenzus na gra|anite i
na site politi~ki partii za ev-
roatlanskite integracii; zna~aj-
nite dostignuvawa vo del od seg-
mentite neophodni za vospostavu-
vawe na funkcionira~ka pazarna
ekonomija (v. pazarna ekonomija),
za {to svedo~at i indikatorite
za progresot na tranzicijata vo
Makedonija (v. tranzicija na ma-
kedonskata ekonomija), i sl.
Priznanieto za ostvareniot
progres vo reformite pristigna
vo dekemvri 2005 g., koga RM stek-
Bogatstvo od planinsko-ridski i hidrografski predeli - pogled od Bistra kon Mavrovskoto Ezero
na status na zemja-kandidat za
1265
R REPUBLIKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
~lenstvo vo EU. Me|utoa, Make- Sovetot na EU (17. V 2004), otka- zitetot za Jugoisto~na Evropa
donija s# u{te nema dobieno da- ko RM dostavuva Barawe za priem (20. XI 2001).
tum za po~etok na pregovorite za vo ~lenstvo na EU (22. III 2004). Na IZV.: Kancelarija na OBSE – Skopje,
za~lenuvawe vo EU, {to samo po 9. XI 2005 g., se objavuva Analiti~- Skopje, 2006. T. Petr.
sebe upatuva na faktot deka vo kiot izve{taj na Evropskata ko-
oddelni oblasti reformite se misija za Baraweto na RM za pri-
odvivaat bavno. Idnite reformi em vo EU, koj go analizira Bara-
osobeno }e bidat fokusirani vrz: weto na RM preku predistorijata
podigawe na kompetitivnata spo- na odnosite RM – EU, sposobnosta
sobnost na makedonskite firmi i na RM za ispolnuvawe na Kopen-
sektori i ekonomijata vo celina hagenskite kriteriumi (1993),
(v. konkurentnost); podobruva- stepenot na nivnoto fakti~ko os- REPUBLIKA MAKEDONIJA
we na investicionata klima vo tvaruvawe, stepenot na ispolnu- I NATO. Na 23. XII 1993 g. Sobra-
site nejzini segmenti (v. inves- vaweto na uslovite od Procesot nieto na RM donesuva odluka za
ticiona klima); podigawe na ka- na stabilizacija i asocijacija za~lenuvawe vo NATO. RM stanu-
pacitetot na dejstvuvawe na in- (1997), stepenot na ispolnuvaweto va dvaeset i sedma ~lenka na
stituciite, posebno na sudskiot na uslovite definirani specijal- Programata „Partnerstvo za
sistem i regulatornite institu- no za RM, osobeno ostvaruvaweto mir# (inicirana zaradi stabil-
cii (v. institucii); i sozdavawe na Ramkovniot dogovor (2001) i nost i bezbednost na cela Evropa
efikasna i depolitizirana javna stepenot na ispolnuvaweto na na 15. XI 1995), koga stanuva ~len-
administracija, sposobna da pla- prioritetite od Evropskoto par- ka i na Severnoatlanskiot sovet
nira, da buxetira i da implemen- tnerstvo (2004), zaedno so Misle- za sorabotka (vo sostav od dr`a-
tira proekti (pretpristapnite weto na Evropskata komisija. Ev- vi-~lenki na NATO i dr`avi-
evropski fondovi za Makedonija ropskiot sovet (15–17. XII 2005) ~lenki na Partnerstvoto), od 30.
stanaa efektivni vo 2007 g.) i vo- donesuva odluka RM da dobie sta- V 1997 g. Evroatlanski partner-
op{to da raboti spored evrop- tus kandidat za ~lenstvo vo EU, ski sovet, otkoga go ispolnuva us-
skite standardi i kriteriumi (v. {to sleduva po objavuvaweto na lovot za prethodno stapuvawe vo
javna administracija). Uspe{no- misleweto na Komisijata, a pred ~lenstvo vo OBSE, pristapuva
to sproveduvawe na spomnatite ednoglasnoto nosewe odluka vo kon Partnerstvoto za mir na 15.
reformi }e $ ovozmo`at na Ma- Evropskiot sovet za otvorawe XI 1995 g. Na 12. IV 1996 g. Vladata
kedonija, na sreden rok, da sozda- pregovori za ~lenstvo. prifa}a Pravila za odnesuvawe
de funkcionira~ka pazarna eko- na NATO. Dogovor za statusot na
LIT.:Tatjana Petru{evska, Respublika
nomija i polesno da se spravuva MakedoniÔ na puti k EvropeŸskomu SoÓ- silite na NATO vo RM se sklu~u-
so kompetitivnite sili i priti- zu, Zbornik nau~nih statiŸ professorov i va na 30. V 1996 g. (vo sila od 19.
soci vo ramkite na EU. prepodavateleŸ Áridi~eskogo fakulÏte- VII 1996). Kancelarija za vrski na
ta MGU im. †Lomonosova# i Juridi~eskogo RM vo Brisel se otvora na 14. VI
IZV.: V. Kandikjan, Ekonomika na asoci- fakulÏteta †Ástiniana I# Universiteta
raweto na Republika Makedonija vo EU, 1996 g. RM e primena vo Procesot
im. †Sv Kirilla i MefodiÔ#: Aktualni na pregled i planirawe (PARP)
Otvoreni predizvici na makedonskata voprosi gosudarstva i prava v RossiskoŸ
ekonomija, MANU, Skopje, 2004; Izvor: Federacii i v Respublike Makedonii, v. I, na 16. IV 1997 g. Na 2. XII 1998 g.
EBRD Transition report 2006. Statut, Moskva, 2006; Tatjana Petru{ev- Vladata na RM nosi odluka za do-
LIT.: UNDP Blue Ribbon Report (J. Brada and ska, Kandidaturata i po nea, „Politi~ka a|awe sili na NATO vo RM zara-
T. Fiti Ed.), Skopje. 2006; Otvoreni prediz- misla#, br. 13, Skopje, 2006. T. Petr. di izvlekuvawe na Verifikacio-
vici na makedonskata ekonomija, MANU, nata misija na NATO vo Kosovo.
Skopje, 2004. T. F. Na 9. VI 1999 g. Severnoatlanski-
Vospostaveni vrski i odnosi: Vla- ot sovet na NATO go odobruva
data na RM ispra}a pretstavnik a`uriraniot plan za rasporedu-
vo Brisel na 5. X 1992 g., pred ofi- vawe sili od sostavot na KFOR
cijalnoto vospostavuvawe diplo- vo RM. Prvite vojnici na NATO
matski odnosi, koe{to se slu~uva REPUBLIKA MAKEDONIJA
I VISOKIOT KOMESAR ZA vo ramkite na mirovniot proces
po potpi{uvaweto na Privreme- NACIONALNI MALCINS- pristignuvaat vo RM na 17. VIII
nata soglasnost za normalizacija 2001 g. i vo tri odvoeni misii os-
TVA NA OBSE. Funkcijata na
na odnosite me|u RM i RGr (29. KEBS e vospostavena so Helsin- tanuvaat do 31.III 2003 g. NA 2. V
XII 1995). Sleduvaat Spogodbata 2003 g. vo Tirana e sklu~ena Po-
za sorabotka (1. I 1998), Spogodba- {kite odluki (juni 1992) kako re-
akcija na situacijata vo pora- velbata za partnerstvo me|u SAD
ta vo oblasta na soobra}ajot (28. i R Albanija, R Hrvatska i RM,
XI 1997) i Spogodbata za trgovija ne{na Jugoslavija zaradi navre-
meno identifikuvawe, predupre- koja vo periodot {to sleduva in-
so tekstilni proizvodi (1. VIII tenzivno se sproveduva.
1998). Od 11. III 1996 g. RM e redo- duvawe i reagirawe na tenziite
vo koi se vklu~eni malcinstvata IZV.: Ministerstvo za odbrana na RM,
ven korisnik na FARE fondovi- Skopje, 2007.
te. Na 1. IV 2004 g. stapuva vo sila {to bi mo`ele da eskaliraat vo
konflikti. Vo RM se manifes- LIT.: S. Skaric, Law, Force and Peace: Mace-
Spogodbata za stabilizacija i donia and Kosovo, Skopje, 2002. T. Petr.
asocijacija. Na 22. III 2004 g. pre- tira vo vrska so me|uetni~kite
mierot na RM Branko Crvenkov- odnosi preku razni aktivnosti,
ski go dostavuva do Berti Ahern, od predlagawe monitoring na
premierot na Irska, pretsedava~ Sovetot na Evropa, OON, EZ i
so Sovetot na EU, baraweto na Me|unarodnata konferencija za
RM za priem vo ~lenstvo na EU, porane{na Jugoslavija za podgot-
otkako prvozaka`anata ceremo- vuvaweto i sproveduvaweto na
nija (26. II 2004) e odlo`ena pora- Popisot na licata, stanovite i REPUBLIKA MAKEDONIJA
di zaginuvaweto na pretsedate- doma}instvata (1994), preku re- I ORGANIZACIJATA NA
lot na RM Boris Trajkovski. Na {avawe na pra{aweto na nasta- OBEDINETITE NACII. Ne-
9. XI 2005 g. se obznanuva doku- vata na albanski jazik na Peda- posredno po Vtorata svetska voj-
ment na Evropskata komisija (9. go{kiot fakultet vo Skopje na, DFJ e edna od vkupno 51 dr`a-
XI 2005), podgotven po barawe na (1997), do otvoraweto na Univer- va-osnovopolo`ni~ki na OON.
1266
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR REPUBLI^KI R
RM, kako sostaven del od DFJ, otvora vo april 1992 g., neposred- ka profesionalno rabotel Du-
FNRJ i SFRJ vle~e kontinuitet no po doa|aweto na prviot bran {an Stanimirovi} (1969–1984).
vo smisla na aktivnostite na begalci od RBiH. Pravna osnova e Komisijata pridonesla za regu-
prethodniot federativen subjekt Memorandumot za razbirawe (8. lirawe na ovaa oblast vo sood-
vo ramkite na Organizacijata, no XII 1994). Kancelarijata $ dava vetnite zakoni i podzakonskite
ne i kontinuitet vo smisla na poddr{ka na Vladata na RM i na akti vo dejnostite na arhivisti-
formalno ~lenstvo. Po raspadot drugite nadle`ni institucii vo kata, muzeologijata i bibliogra-
na SFRJ se otvoraat proceduri za davaweto me|unarodna za{tita na fijata i otvoraweto na posebno
priem na novosozdadenite dr`a- 65.000 (od vojnata vo BiH) i oddelenie vo Muzejot na Makedo-
vi-nasledni~ki na SFRJ vo OON. 350.000 (od vojnata vo Kosovo) be- nija. Bile anga`irani sorabot-
Odlukata za stapuvawe vo ~len- galci i barateli na azil vo sog- nici za izrabotka na enciklope-
stvo vo OON ja donesuva Sobra- lasnost so me|unarodnite stan- diskite edinici za †Enciklope-
nieto na RM na 29. VII 1993 g. Vrz dardi. Vo periodot 2007–2008 g. dija na fizi~kata kultura# vo iz-
osnova na taa odluka pretsedate- porane{niot minister za nadvo- danie na Jugoslovenskiot leksi-
lot na RM Kiro Gligorov upatuva re{ni raboti na RM i eks ambasa- kografski zavod vo Zagreb (1975
pismo do Generalniot sekretar dor Sr|an Kerim ja izvr{uva i 1977), potoa za istra`uvawa i
na OON Butros Gali na 30. VII funkcijata pretsedatel na 62 Ge- podgotvuvawe stru~ni i nau~ni
1992 g. so barawe RM da bide pri- neralno sobranie na OON. prilozi i za u~estvo na nau~ni
mena vo ~lenstvo. So cel da go LIT.: Igor Janev, Legal Aspects of the Use of a sobiri vo organizacija na Sojuz-
spre~i priemot, R Grcija na 25. I Provisional Name for Macedonia in the United nata komisija za istorija na fi-
1993 g. do Generalniot sekretar Nations System, AJIL, vol.93, 1999, pp.157; Tat- zi~kata kultura. Bile izdadeni
na ON upatuva memorandum vo vr- jana Petrusevska, Recognition of the Republic of ~etiri broja na specijalizirano-
Macedonia: problems and perspectives, Interna-
ska so baraweto na RM za priem tional Conference of the Center for Study and Re- to spisanie, a bila vospostavena
vo ~lenstvo za koe tvrdi deka e search on the Balkans, Montesquieu University – i me|unarodna sorabotka. D. S.
element na ponatamo{na destabi- Bordeaux IV, The Senate, Paris, 2002. T. Petr.
lizacija na regionot na kus i dolg REPUBLI^KI ZAVOD ZA
rok. Na 3. II 1993 g. RM upatuva od- REPUBLIKA MAKEDONIJA ZDRAVSTVENA ZA[TITA ‡
govor na gr~kiot memorandum do I SVETSKATA TRGOVSKA nastavna baza na Med. f. vo Skop-
Generalniot sekretar, vo koj na- ORGANIZACIJA. STO e osno- je. Bil formiran kako Zavod za
veduva argumenti za ispolnuvawe- vana so Marake{kata spogodba tropski bolesti vo Skopje (10. I
to na elementite na dr`avnost i (zavr{uvawe na Urugvajskata run- 1925), a potoa (1927‡1941) bil
gi opi{uva {tetite {to RM gi da, 15. IV 1994 g.). Sobranieto na preimenuvan vo Higienski zavod
trpi poradi odol`uvaweto na RM donesuva odluka za podnesuva- Skopje. Vo vremeto na Vtorata
procesot za me|unarodno prizna- we barawe za priem vo ~lenstvo svetska vojna Zavodot postoel
vawe. Generalniot sekretar go vo STO na 30. XI 1994 g. Sobranie- pod imeto Oblasten higienski
dostavuva baraweto za ~lenstvo to na RM donesuva odluka za pris- institut vo Skopje (1941‡1945), a
do Sovetot za bezbednost. Na tapuvawe kon STO na 9. XII 1994 g. potoa pod imeto Bakteriolo{ko-
3196-tata sednica Sovetot za bez- Po zavr{uvaweto na pregovorite hemiski institut. Od 1953 g. Za-
bednost go razgleduva Izve{tajot za pristapuvawe i podgotvuvawe- vodot funkcioniral kako Cen-
na Komitetot za priem novi dr-
`avi-~lenki i bez glasawe ja us-
vojuva Rezolucijata 817(1993). So-
vetot za bezbednost mu prepora-
~uva na Generalnoto sobranie na
OON „dr`avata ~ie barawe e so-
dr`ano vo dokumentot S/25147, da
bide primena vo ~lensto na ON i
na taa dr`ava, za site potrebi vo
ramkite na ON privremeno da $
se obra}ame so referencata ,po-
rane{na jugoslovenska Republika
Makedonija’, s# dodeka ne se nad-
mine razlikata {to se pojavi
okolu imeto na dr`avata#. Na 8.
IV 1993 g. Generalnoto sobranie ja
usvojuva preporakata na Sovetot
za bezbednost i so aklamacija do-
nesuva odluka za priem na RM vo Starata zgrada na Higienskiot zavod vo Skopje
~lenstvo na Organizacijata. RM
ne poveduva postapka pred Me|u- to na Protokolot za pristapuva- tralen higienski zavod ‡ Skopje,
narodniot sud na pravdata za raz- we, Generalniot sovet na STO na a od 1962 g. e preimenuvan vo Re-
re{uvawe na sporot so R Grcija 15. X 2002 g. donesuva odluka za publi~ki zavod za zdravstvena
okolu imeto, nitu ja pokrenuva pristapuvawe na RM kon STO. za{tita ‡ Skopje. Organizacis-
procedurata za dobivawe soveto- IZV.: Protokol za pristapuvawe na RM kon kata struktura na Zavodot vklu-
davno mislewe od Sudot na pra- STO, „Slu`ben vesnik na RM#, 7/03. T. Petr. ~uva 4 stru~ni sektori: Higiena
{aweto dali vo slu~ajot na priem i za{tita na ~ovekovata sredina,
REPUBLI^KA KOMISIJA ZA Epidemiologija i mikrobiologi-
na RM vo OON e prekr{eno me|u- ISTORIJA NA FIZI^KATA
narodnoto pravo i Povelbata na ja, Socijalna medicina i Ispitu-
KULTURA NA MAKEDONIJA. vawe i kontrola na lekovi. D. D.
OON. Kancelarijata na Visoki- Osnovana e so re{enie na nad-
ot komesar za begalci na OON le`niot dr`aven organ vo sostav REPUBLI^KI ORGANI ZA
(osnovan so Rezolucija br. 319/428 od 11 ~lena i pretsedatelot Mi- FIZI^KA KULTURA. Po os-
od 14 XII.1950 g. na Generalnoto hajlo Apostolski (1967–1971 i loboduvaweto na Republika Ma-
sobranie na OON) vo Skopje se 1975–1978). Na ovaa problemati- kedonija upravnata funkcija vo
1267
R REPUBLI^KI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
oblasta na fizi~kata kultura ja RESAVA (GRADOT TIKVE[), dot verojatno bile preupotrebe-
vr{elo Ministerstvoto za obra- KAVADARE^KO – docnoanti~- ni kako spolii vo podocne{nite
zovanie (1945–1950), a potoa Ko- ki i srednovekoven grad, 2,2 km objekti na lokalitetite Tikve{
mitetot za fizi~ka kultura na zapadno od Resava. Dominanten – [akalica i Manastir~e.
Vladata na NRM (1947–1950). Po kupest rid (kota 286 m), denes os- LIT.: I. Mikul~i}, Edna anti~ka villa
decentralizacijata bila sozdade- trov/poluostrov vo Tikve{ko rustica vo Tikve{, „Godi{en zbornik na
na Komisija za fizi~ka kultura Ezero. Komponiran od akropol, Filozofskiot fakultet#, 23, Skopje,
na Vladata na SRM (1957–1971). fortificirano plato (60 h 35 1971, 269–285, planovi 1–2; V. Lil~i},
Docne`noanti~kite tvrdini vo Tik-
Imenuvani pretsedateli bile: m), grad (154 h 137 m) i zapaden ve{ i Vita~evo, „Godi{en zbornik na
Reis [a}iri, Krume Naumovski podgrad, denes pod ezerskite vo- Filozofskiot fakultet#, 15–16 (41–42),
i Bajram Goqa. Istovremeno, za di (250 h 70 m). Vo akropolata se Skopje, 1988–1989, 125–127, plan sl. 2; I.
stru~nite raboti SOFKM osno- nao|aat neotkopani konturi na Mikulcik, Spatantike und fruhbyzantinische Be-
vala Institut za sport na ~elo so mala ednokorabna srednovekov- festigungen in Nordmakedonien, München,
2002, No 251, 323–325. V. L.
Strate Arsovski (1954–1957), a na crkva, gradska cisterna za vo-
Vladata na SRM za analiti~ko- da i stanben objekt. Vo gradot se RESEN – grad vo jugozapadniot
stru~nite i upravnite raboti nao|a u{te edna sli~na crkva, del na RM so 8.748 `. (2002 g.). Le-
formirala Republi~ki zavod za zapadno od Akropolot, koja e `i vo severniot del na Prespan-
fizi~ka kultura vo Skopje potprena na negoviot yid. Gra- skata Kotlina, od dvete strani na
(1957–1971) i go nazna~ila Andon dot poseduva kompleksni kultur- Golema Reka, na nadmorska vi-
Simovski za direktor. So for- ni stratumi: arhajski, klasi~en- so~ina od okolu 880 m. Zafa}a
miraweto na Komitetot za fi- helenisti~ki, republikanski, povr{ina od 402 ha. Niz Resen po-
zi~ka kultura (1971–1982), pod docne{noanti~ki, srednoveko- minuva magistralniot pat M–5,
pretsedatelstvo na @ivko Vasi- ven i docen sreden vek (do krajot koj na zapad go povrzuva so Ohrid,
levski (1971–1974) i Predrag Ku- na XVII v. n.e.). Gradot izrasnal a na istok so Bitola. Ima umere-
{evski, bile ukinati Komisijata vrz baza na mestopolo`bata na no-kontinentalna klima so pro-
i Zavodot. Ministerstvoto za ob- prastariot pat po dolinata na se~na godi{na temperatura na
razovanie i fizi~ka kultura sta- Erigon, po koj minuvale trgov- vozduhot od 9,6°C i prose~na go-
nalo nadle`en organ za rabotite skite karvani, vojskite i tran- di{na koli~ina na vrne`i od 717
vo ovaa oblast (od 1982), potoa sportite na rudni bogatstva od mm. Gradot e nastanat od patna
Ministerstvoto za sport (1998– revirite na planinata Ko`uv. stanica na rimskiot pat Via Ig-
2002), a sega e Agencijata za mla- Vo neposredna blizina, na loka- nacija, poznata pod imeto Skit-
di i sport na Vladata na RM. D. S. litetot Razbienica, se registri- rijana. Prvpat se spomnuva vo
1337 g. vo edna povelba na car Du-
{an. Kako gradska naselba R. e
formiran vo tekot na XIX v. De-
nes e op{tina {to zafa}a povr-
{ina od 55.077 ha, ima 44 naseleni
mesta so 16.825 `. Pretstavuva ad-
ministrativen i stopanski cen-
tar na celata Prespanska Kotli-
na. Naselenieto – glavno Make-
donci (6431), a od malcinstvata
najmnogu se Turcite (1369), pa
Albancite (325) i Romite (169).
Vrabotenosta e najgolema vo
ovo{tarstvoto, i toa vo odgledu-
vaweto na jabolka, potoa vo preh-
ranbenata i tekstilnata indus-
trija i vo fabrikata za grejni te-
Zgradata na Republi~kiot hidrometeorolo{ki zavod vo Skopje la. Od 1971 g. sekoja godina tradi-
cionalno se odr`uva Resenskata
REPUBLI^KI HIDROMETE- rani i ostatoci od vila rustika kerami~ka kolonija. Vo gradot
OROLO[KI ZAVOD ‡ institu- od rimsko vreme. Kamenite arhi- ima gimnazija i zdravstven dom, a
cija {to raboti od 1947 g., for- tektonski elementi od edna ra- najvpe~atliv objekt e Sarajot, iz-
mirana so uredba za osnovawe nohristijanska bazilika od gra- graden vo po~etokot na XX v.
„Uprava za hidrometeorolo{ka
slu`ba na teritorijata na NR
Makedonija#. Republi~kiot hid-
rometeorolo{ki zavod vr{i so-
birawe i obrabotka na meteoro-
lo{ki, hidrolo{ki i biometeo-
rolo{ki podatoci, podgotvuva i
izdava prognoza za vremeto i vo-
data, ja sledi sostojbata i osobi-
nite na vozduhot, vodata, po~vata
i drugo. Denes raboti kako Upra-
va za hidrometeorolo{ki raboti
na Republika Makedonija.
LIT.: Kole Jordanovski, Razvitok na
hidrometeorolo{kata slu`ba vo SR
Makedonija, „Hidrometeorolo{ki glas-
nik#, Skopje 1979; „Meteorevija#, Skopje,
1998; „Godi{en pregled#, Uprava za hid-
rometeorolo{ki raboti, 2005. M. Z. Resen
1268
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RECENTNA R
LIT.: –. Kiselinovi¢, Resen, „Glasnik ge- ili 75,74% od izbira~koto telo kedonija. Na Prvenstvoto na Ju-
ografskog dru{tva#, sv XII, Beograd, 1926; vo RM. Od ovoj broj „za# glasale goslavija na Jahorina (Saraevo,
Popis na naselenieto, doma}instvata i
stanovite vo Republika Makedonija, 1.079.308, ili 72,16% od vkupno 1954), osvoil prvo mesto za mla-
2002, kn. X, DSZ, Skopje, 2004. Al. St. registriranite gra|ani, ili dinci vo slalom, a na Krawska Go-
95,25% od onie {to pristapile ra (Slovenija, 1955) osvoil treto
RETKI I ZAGROZENI VIDO- kon izjasnuvaweto. Glasale „pro- mesto. Za reprezentacijata na Ju-
VI ALGI VO MAKEDONIJA. tiv# 39.639 gra|ani, ili 3,50% od goslavija nastapil nekolku pati.
Florata na Makedonija se karak- onie {to izlegle na referendum- Toj e izbran za najdobar sportist
terizira so prisustvo na pogolem skoto izjasnuvawe. Vtoriot re- na Makedonija (1954) i e dobitnik
broj retki i zagrozeni vidovi al- ferendum se odr`a na 7. XI 2004 na op{testveni priznanija. D. S.
gi. Navedeni se 107 zagrozeni, 107 g., po prethodna inicijativa na
retki, 85 endemi~ni, kako i 9 is- 180.454 gra|ani, a gra|anite se iz-
~eznati vidovi dijatomei (Bacila- jasnuvaa za pra{aweto: „Dali ste
riophyta), glavno vidovi od relik- za teritorijalnata organizacija
tnite ezera Ohridskoto i Pres- na lokalnata samouprava (op{ti-
panskoto (Diploneis domblitensis, nite i Gradot Skopje) utvrdena so
Placoneis juriljii, Navicula hasta, Zakonot za teritorijalna podel- Faksimil od vesnikot †Reformi#
Cyclotella fottii), no i od stani{ta- ba na Republika Makedonija i op-
ta {to se pod silen antropogen redeluvawe na podra~jata na edi- „REFORMI# (Sofija, 9. I 1899 ‡
pritisok, kade {to se zagrozeni nicite na lokalnata samouprava 19. XI 1903) ‡ organ na Vrhovniot
vidovite poradi gubeweto na niv- (Slu`ben vesnik na Republika makedonsko-odrinski komitet. Go
nite prirodni `iveali{ta (Doj- Makedonija, br. 49/96) i Zakonot ureduval D. Qapov, a potoa i Ge-
ranskoto Ezero so Nitzshia elegan- za gradot Skopje (Slu`ben ves- orgi Vlahov, Il. Gologanov, Vla-
tula, Nitzshia reversa). Zna~itelen nik na Republika Makedonija, br. dislav Kova~ev, Anton Stra{i-
del od retkite i zagrozeni dija- 49/96)?#. Od vkupno 1.709.536 za- mirov, Nikola Harlakov i Kosta
tomei otpa|a na vidovi {to se pi{ani izbira~i, na referen- [ahov. Izleguval sekoja sabota.
rasprostraneti vo borealnata dumskoto izjasnuvawe izlegle Gi zastapuval glavno interesite
ili alpskata zona, a vo Makedo- 436.202, ili 26,24% od vkupniot na bugarskiot dvor. Posebno se
nija se sre}avaat na visokopla- broj izbira~i. Od niv 409.886 gla- zna~ajni prilozite od dopisnici-
ninskite ekositemi (Placoneis sale „za#, a 21.471 bile „protiv#. te od Makedonija vo vremeto na
amphbola, Neidium decoratum, Navi- DIK go proglasi referendumot Ilindenskoto vostanie.
culadicta pseudosilicula). Sv. K. za neuspe{en, bidej}i odzivot be- LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make-
{e pomal od 50% od vkupniot donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite
REFERENDUMI VO RM ‡ ob- po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980,
lik na neposredna demokratija vo broj na izbira~koto telo vo RM. 182–185; D-r Boro Mokrov – M-r Tome Gru-
koj gra|anite se izjasnuvaat za od- LIT.: Svetomir [kari}, Ustavno pravo, evski, Pregled na makedonskiot pe~at
Skopje, 2006. Sv. [. (1885–1992), Skopje, 1993, 100–101. S. Ml.
redeno pra{awe. Vo RM se odr-
`ani dva referenduma. Prviot REFIKI, Jahja (Tetovo, 10. X RECENTNA SUKCESIJA VO
referendum se odr`a na 8. IX 1991 1937) ‡ skija~. Bil ~len na Ski- MAKEDONIJA. Razvitokot na
g., po prethodno donesena odluka ja~kiot klub †Quboten# vo Teto- vegetaciskiot pokriva~ se odvi-
na Sobranieto na RM, a gra|anite vo. Pove}epaten pionerski (1946– va preku eden po~eten, eden ili
se izjasnuvaa za pra{aweto: „Da- 1951), mladinski (1951–1955) i se- nekolku preodni i eden kone~en
li ste za suverena i samostojna niorski (1955–1966) prvak na Ma- stadium. Sekoj stadium pretsta-
dr`ava Makedonija so pravo da
stapi vo iden sojuz na suverenite
dr`avi na Jugoslavija?# Od
1.495.807 registrirani gra|ani ‡
izbira~i, kon referendumskoto
izjasnuvawe pristapile 1.132.981,
1269
R RE^EN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1270
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RIBAROVA R
narne bolesti u industrijskih ~len na Bokserskiot klub †Kuma- ’R@ANOVO – rudnik na Fe-Ni
radnika SAP Kosova# (1977). Bil novo# vo Kumanovo. Na Republi~- ruda, koj se javuva na kontaktot
{ef na Katedrata za interni za- koto prvenstvo vo Bitola (1980) pome|u jurskite serpentniti i
boluvawa na Medicinskiot fa- stanal mladinski, a na prvenstva- {krilcite vo podinata i kredni-
kultet na Univerzitetot vo ta na Jugoslavija vo Split (1981) te varovnici vo atarot na s. ’R`a-
Pri{tina (od 1981), a podocna le- i Valevo (1984) seniorski prvak novo. Prostorno, rudniot sloj
kar po op{ta praktika vo Medi- i reprezentativec na Jugoslavija. ima subvertikalna polo`ba i pod
cinskiot centar vo Tetovo (1986). Na balkanskite prvenstva vo Iz- vlijanie na silnite tektonski
Po predlog na Op{tinskata kon- mir (Turcija, 1981) osvoil sreb- dvi`ewa ima inverzna polo`ba.
ferencija na SRVS na Pri{tina, ren, a vo Atina (Grcija, 1983) zla- Mineralnata asocijacija na ruda-
Op{tinskiot sekretarijat za na- ten medal. Bil pobednik na me|u- ta vo ova lateritsko nao|ali{te
rodna odbrana vo Pri{tina pok- narodnite turniri vo Balaton e: magnetit, hematit, klinohlor,
renal postapka protiv nego za iz- (Ungarija, 1981), †Belgradski po- talk, sepiolit, pirit, maghemit,
veduvawe pred Sudot na ~esta (24. bednik# (1981) i †Zlaten gong# vo pirotin, digenit, milerit i dr.
III 1987). Negoviot izbor za ~len Skopje (1983 i 1985), a pri vtoro- Godi{nata produkcija e okolu
na RK na SSRNM predizvikal to osvojuvawe e proglasen i za naj- 800.000 toni ruda, so okolu 1% Ni,
silna reakcija vo javnosta i vo pe- dobar bokser. Na Olimpiskite 30% Fe, 0,05% Co. Vkupno utvrde-
~atot (1987). igri vo Los Anxeles (SAD, 1984) nite geolo{ki rudni rezervi na
LIT.: Kvislin{ko minato na d-r Rexepi, osvoil srebren medal. Na doma{- Fe-Ni se 42 milioni toni so 31%
„Ve~er#, XXV, 7463, Skopje, 24. VII 1987, 3. nite i na me|unarodnite natpre- Fe i 1,03% Ni.
S. Ml. vari vo poedine~na konkurencija LIT.: Bla`o Boev, i dr., Nao|ali{ta na
i za svojot klub nastapil vkupno nikel i niklonosno `elezo vo Vardarska-
126 pati so 115 pobedi, 4 nere{e- ta zona so poseben osvrt na rudnata se-
ni i 7 porazi, a osvoil 10 zlatni, rija ’R`anovo–Studena voda, Posebno iz-
2 srebreni i 1 bronzen medal. danie br. 3, RGF, [tip, 1996. T. Ser.
LIT.: @ivko Lazarevski i Petar Traj- RIBAROVA, ZDENKA (Praga,
kovski, Kumanovskite olimpijci, Kuma- ^e{ka, 13. VI 1945) – nau~en so-
novo, 1984. D. S.
vetnik vo Oddelenieto za istori-
’R@ (Secale cereale L.) – ednogodi- ja na maked. jazik vo IMJ †Krste
{en strani~nooploden vid. Kaj P. Misirkov# vo Skopje. Zavr{i-
nas so p~eni- la Filoz. f. na Karloviot univ.
cata e najsta- (Praga) bohemistika, rusistika i
ra smeska pod jugoslavistika; doktorirala so
imeto napo- Imperativot vo st.slov. j. Od
Esma lica. Steblo- 1975 god. raboti vo IMJ vrz pro-
Rexepova
to (slamata) e ektot Re~nik na crk.slov. j. od ma-
REXEPOVA, Esma (Skopje, 8. VI- dosta dolgo ked. redakcija, ~ij glaven istra-
II 1943) – interpretatorka na (80–250 cm), `uva~ e od 1986, a od 2000 i glaven
romski i drugi narodni pesni. So grubo i slu`i redaktor. Rabotela kako lektor
svojata pesna go ima obikoleno za pokrivawe po ~e{ki na Univ. vo Zagreb, ka-
celiot svet. Karierata se vrzuva objekti. Zna- ko asistent na Filoz. fak. vo
za imeto na nejziniot soprug Ste- ’R` ~eweto mu e i Praga; predavala st.slov. vo
vo Teodosievski. Ispeala golem {to intenzivno se sobira do esen. Pri{tina; bila lektor po maked.
broj pesni, prete`no romski. Al- Vo RM se see na okolu 7.300 ha i i srp. j. na Filoz. fak. vo Brno,
bumot †Queen of the Gypsies# e iz- ima prose~en prinos od 1.500 Praga i dr. Nejziniot nau~en in-
bran me|u 20-te najdobri albumi kg/ha zrno. Vo ponovo vreme s# po- teres se odnesuva na crk.slov.
spored †World Music#. Odr`ala ve}e se raboti na hibridot triti- pismenost vo po{iroki kompa-
nad 15.000 koncerti vo celiot kale (p~enica – ’r`), kako i na rat. ramki, a pred s¢ na maked. re-
svet, imala nad 2.000 nastapi za tetraploidna ’r`. P. Iv. dakcija i na najstarata istorija
humanitarni celi. Na plo~i, ka-
seti i CD ima izdadeno 586 pesni,
a od plo~ite dve se platinesti, 8
zlatni i 8 srebreni. Za nea e sni-
men kratkiot dokumentaren film
†Zapej Makedonijo# (1968). M. Kol.
Rexep
Rexepovski
1271
R RIBAROVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
na maked. j. Od taa oblast objavi- RIBAR^IWA (Alcedinidae) – fa- nik. Objavuval tekstovi vo qub-
la i najmnogu prilozi vo doma{- milija mali ptici od redot sivov- qansko „Delo#. B. P. \.
ni i stranski spisanija. Avtor e ranovidni ptici
na 157 trudovi, od koi 18 knigi. (Coraciiformes), RIZOV, Rizo (psevd. Konstanti-
tesno povrzani novi~) (Veles, 1. I 1872 – Skopje,
BIBL.: Radomirovo ev. (vo koavtorstvo
so R. Ugrinova-Skalovska), IMJ, 1988; so vodnite bio- 6. I 1950) – istaknat makedonski
Grigorovi~eviot parimejnik (so Z. Haup- topi. Vo Evropa nacionalen deec. Se {koluval vo
tova), MANU, 1998; Jazikot na maked. e prisuten samo Veles i ]ustendil. Po osnovawe-
crk.slov. tekstovi, MANU, 2005; Re~nik to na MRO stanal nejzin ~len i
na crk.slov. j. od maked. redakcija, I tom, eden vid, koj se
sre}ava i kaj nas dejstvuval kako organizator na
IMJ, 2006. P. Hr. Il. revolucionerni grupi i organi-
ribar~e (Alcedo
Ribar~e athis). zacioni komiteti vo makedonski-
te sela i gradovi. U~estvuval vo
LIT.: Birds in Europe: population estimates,
trends and conservation status, „Bird Life Interna- Ilindenskoto vostanie i vo zadu-
tional Conservation Series#, 12, Cambridge, 2004; {uvaweto na kontrarevolucijata
C. Harrison, An Atlas of the Birds of the Western vo Carigrad. Po Prvata svetska
Palaearctic, Glasgow, 1982. Sv. P. – V. Sid. vojna bil eden od osnova~ite na
RIBIZLA (Ribes L., fam. Saxifra- Privremenoto pretstavni{tvo
gaceae) – rod so okolu 150 vida, na biv{ata VMRO i potpisnik
glavno listopad- na Deklaracijata za avtonomna
ni grmu{ki od Makedonija i protiv novoto po-
severnata hemis- robuvawe. Bil eden od osnova~i-
fera, so lapovi- te na VMRO (Ob), privrzanik na
ti i nazabeni idejata za sozdavawe makedonska
Risto
listovi, hermaf- nacionalna partija vo Vardar-
Ribarovski
roditni ili ed- skiot del na Makedonija. Se zas-
RIBAROVSKI, Risto (Buku- nopolni cvetovi tapuval za obedinuvawe na make-
re{t, 9. V 1943) – geod. in`., red. edine~ni ili vo donskite revolucioneri vo edin-
prof. na Grade`niot fakultet Ribizla
grozdovi. Plodot stven osloboditelen makedonski
vo Skopje (od 1990) po predmeti e pove}esemena, so~na bobinka. nacionalen komitet. Kako pret-
od oblasta na geodezijata. Diplo- Vo RM prirodno se zastapeni: R. stavnik na VMRO (Ob) prestoju-
miral vo Belgrad (1967), specija- grossularia L. (ogrozd), R. alpinum L. val vo Avstrija, Germanija i
liziral vo Bukure{t (1978). Zas- (planinska ribizla), R. multiflo- SSSR i ja zapoznaval svetskata
lu`en e za formiraweto i razvo- rum Kit. i R. petraeum Wulf. javnost so pravednata oslobodi-
jot na Geodetskiot oddel na Fa- telna borba na Makedonskiot na-
kultetot. Pova`ni knigi: „Teo- Kaj nas e dvorna kultura. Najkvali- rod za sloboda i sopstvena dr`a-
rija na gre{ki so izramnuvawe# tetna e crnata ribizla, so nad 200 va. Po Osloboduvaweto na Make-
(1986, 1997), „Voved vo vi{a geo- mg % vitamin S. Crvenata ribizla donija se vratil vo Skopje.
dezija# (1994), „Geodetski presme- e porodna. Ima i zlatna ribizla, LIT.: Ivan Katarxiev, Vreme na zreewe, II,
tuvawa# (1999), „Prakti~na geo- koja e najbujna i mo`e da se upotre- Skopje, 1977; BKP, Komintern†t i make-
dezija# (2003) i „Vi{a geodezija# buva za visoko kalemewe na drugite donski®t v†pros, II, Sofi®, 1999. O. Iv.
(2005). Q. T. ribizli i na ogrozdot. B. R.; Al. And.
Radoslav
Rizovski
Kiril Erol
Ribarski Rizaov
RIZOVSKI, Radoslav (s. Ro`-
RIBARSKI, Kiril ([tip, 27. I RIZAOV, Erol (Ko~ani, 18. XI den, Kavadare~ko, 16. IX 1935 – 20.
1947) ‡ trombonist. Eden od najis- 1950) ‡ novinar, politi~ki ana- VII 2008) – redoven profesor na
taknatite makedonski reproduk- liti~ar. Diplomiral na Filo- [umarskiot fakultet vo Skopje,
tivni umetnici. Diplomira vo zofskiot fakultet vo Skopje. So specijalist za oblasta odgleduva-
Qubqana (D. Mi{kovi}, 1971), a novinarstvo po~nal vo 1977 g. be- we na {umite i za predmetite
magistrira na Muzi~kata akade- le`ej}i brz podem ‡ pripravnik Fitocenologija i Parkovi so
mija vo Zagreb (M. Fuks, 1977). vo Gradskata rubrika, sorabot- za{tita na ~ovekovata sredina.
^len e na Simfoniskiot orkes- nik i komentator vo Vnatre{no- Diplomiral na Zemjodelsko-{u-
tar na RTV Qubqana (1971–1977). politi~kata rubrika, pomo{nik, marskiot fakultet vo Skopje
Potoa stanuva profesor na Fa- pa zamenik na glavniot i odgovo- (1959), kade {to e izbran za asis-
kultetot za muzi~ka umetnost vo ren urednik, vo periodot 1996‡ tent (1961). Magistriral na [u-
Skopje, osnova~ i direktor na In- 1999 g. odgovoren urednik vo †No- marskiot fakultet vo Zagreb
terfest vo Bitola (1993). Imal va Makedonija#. Eden od osnova- (1969), a doktoriral na Zemjodel-
brojni koncerti niz celiot svet, ~ite na „Utrinski vesnik#, negov sko-{umarskiot vo Skopje (1973),
a realiziral i golem broj snimki prv direktor (1999) a pet godini kade {to e izbran za docent, a po-
za pove}e izdava~ki ku}i. B. Ort. podocna glaven i odgovoren ured- toa za redoven profesor (1985).
1272
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RISTEVSKI R
1273
R RISTEVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
mun (1966), a doktoriral vo Skop- izveduvani ili pe~ateni na make- na Balkanskiot Poluostrov. Ra-
je (1969). Mati~en predmet mu bil donski vo Avstralija i vo Makedo- boti vo Institutot za staroslo-
Op{toto ovo{tarstvo, no po pot- nija (1990–2006). venska kultura vo Prilep, na ~ie
reba predaval i drugi predmeti. BIBL.: stihozbirki: Polutici (1884), ~elo se nao|a od 2004 g. Vklu~en e
Sam i so koavtori publikuval nad Kop~a (2001), Stradalnici na sonot vo pove}e arheolo{ki iskopuva-
260 nau~ni i stru~ni truda, kako i (1992), Cve}e–`ena (2003), Majka (1990), wa na proekti od docnoanti~kata
osum u~ebnici i knigi. B. R. Neda (1996), piesi: Protest (1992) i i osobeno od srednovekovnata na-
Strav i sram (1996). Bl. R.
selbinska i funerarna proble-
RISTESKA, Gordana (Prilep, 14. matika, pred s# vo Pelagoniskiot
X 1944) ‡ novinar. Zavr{ila Filo- region. Objavil dvaesettina tru-
lo{ki fakultet vo Skopje. Od 1975 dovi glavno od oblasta na sredno-
g. vo „Nova Makedonija#: sorabot- vekovnata keramologija.
nik i urednik na Kulturnata rub- BIBL.: Ranosrednovekovni naodi od Sku-
rika i na Sabotniot prilog, vnat- pi, „MN#, 19, Skopje, 2002; Ranosrednove-
re{no i nadvore{no-politi~ki kovna sadova keramika od Republika Ma-
kedonija, „VizantiŸskiŸ vremennik#, 65
komentator, postojan dopisnik od (90), Moskva, 2006. El. M.
Moskva (1989‡1993), prv makedon-
ski akreditiran dopisnik od Alba-
nija (1996‡1999). Urednik vo vesni-
kot „Makedonija denes# i vo nedel-
Du{an nikot „Denes# (2001‡2003). B. P. \.
Ristevski
1274
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RISTOV R
~ati mariovski narodni obi~ai, skiot literaturen jazik, Skopje, 1988; Ulogi: Balerina Ana (†Mame mu ebam koj
obredi i pesni vo sp. „Streme`#. Grigor Prli~ev. Novi stranici, Ohrid, prv po~na#), Ina (†Murlin Monro#), Kla-
1989; Legendi i predanija za sv. Naum, us (†Divo meso#), Xun (†Marisol#), Lili
Potoa objavuva obemen „Zbornik Skopje, 1990; Nrodni prikazni,predanija (†Druga strana#), Anastazija (†@iv ~o-
na revolucionerno-borbeni pes- i obi~ai kaj Egip}anite/E|upcite vo ek#), Zganarel (†Don @uan#), Megi (†Ma~-
ni#, a posthumno e izlezena i Makedonija, Ohrid, 1991; Edna neobjave- ka na v`e{ten limen pokriv#), Irena
zbirkata „Makedonski obredi i na makedonska gramatika, Ohrid, 1991; (†Sina soba#) i dr. R. St.
obredni pesni od Mariovo i Prespa pod Albanija i nejzini narodni
Prilepsko#. Qubopitniot Ris- umotvorbi, Ohrid, 1993; Sudeni za Make-
donija, Skopje, 1993 (II dopolneto izd.,
teski nastapuva na nau~ni sobi- Ohrid, 1995); Sudeni za Makedonija,2,
ri i folkloristi~ki kongresi i Ohrid, 1996; Literaturno-folklorni
objavuva prilozi vo nau~ni zbor- prilozi, Ohrid, 1999; Navra}awa na is-
nici. Avtor e i na nekolku hro- toriski temi, Ohrid, 2000; Prilozi za
niki i monografii. Zaedno so istorijata na makedonskiot jazik, Oh-
rid, 2000; ^udata na Sveti Naum, Ohrid,
soprugata zagina vo soobra}ajna 2005; Ohridski mitropoliski kodeks,
nezgoda vo kampot Kamena Vurla Ohrid, 2005.
na Egejskoto primorje. LIT.: Vasil Drvo{anov, Tvore{tvoto
BIBL.: Nikodin vo NOB, Prilep, 1962; na Stojan Risteski, Skopje, 2002. Bl. R.
Naroden heroj Kire Gavriloski-Jane, Pri-
lep, 1968; PTT vo Makedonija. Op{t os-
vrt vrz istoriskiot razvoj (vo koavtor-
stvo so d-r Du{ko Konstantinov i d-r Mi- Mil~o
Ristov
lo{ Konstantinov), Skopje, 1970; Zbornik
na revolucionerno-borbeni pesni, Skopje, RISTOV, Mil~o (Radovi{, 5. XI
1981; Pore~e niz istorijata, Skopje, 1982; 1931 – Skopje, 7. VIII 2005) – fizi-
Vedri ka`uvawa za Itar Pejo I, Skopje,
1983; Makedonski obredi i obredni pesni ~ar, red. prof. na PMF (1975),
od Mariovo i Prilepsko, Skopje, 1985. ~len na MANU (1983). Diplomi-
LIT.: Bl. Ristovski, Milan Dimitriov Ris- ral (1956) na Filozofskiot fa-
teski (23. IV 1923 – 22. VII 1983), „Makedonski kultet na Grupata za fizika, ma-
folklor#, XVI, 32, 1983, 287–296. Bl. R. gistriral (1962) na univerzite-
tot vo Man~ester. Doktoriral na
PMF (1970) so studija na niskof-
Danilo rekventnata voltamperna karak-
Risti} teristika na plazmata vo viso-
RISTI], Danilo ([trbac, Sr- kofrekventno pole. Na PMF ra-
bija, 8. II 1950) – redoven profe- botel od 1956 g., prvin kako asis-
sor vo IZIIS, istaknat nau~nik tent, a potoa kako nastavnik,
i inovator so najvisoki interna- glavno za predmetite Elektroni-
cionalni priznanija vo oblasta ka i Aparati i instrumenti vo
na zemjotresnoto in`enerstvo. laboratorija. Za eksperimental-
Osnovno i sredno obrazovanie za- nite ve`bi podgotvil soodvetni
vr{il vo Kwa`evac. Diplomiral praktikumi, a negoviot u~ebnik
na Grade`niot fakultet vo Skop- „Elektronika# e preizdavan ne-
Stojan je (1976), kako najdobar student. kolku pati. Rabotel na temi od
Risteski
Magistriral vo IZIIS, dokto- pove}e oblasti: fizika na nisko-
riral na Kjoto univerzitetot vo temperaturnata plazma, fazni
RISTESKI, Stojan (s. Le{ani, dijagrami na legurite, eksperi-
Ohridsko, 2. XI 1932) – univ. pro- Japonija (1988). Istaknat rakovo-
ditel, zamenik-direktor i men- mentalni metodi, polusprovod-
fesor, kulturno-nacionalen i ja- nici i tenki filmovi, elektroh-
zi~no-literaturen istori~ar, tor na magistranti i doktoranti.
Avtor e i koavtor na preku 300 romizam. Od okolu 100 objaveni
filolog i publicist. Po zavr{u- nau~ni publikacii, najgolemiot
vaweto na Filoz. fakultet vo nau~ni i stru~ni truda. Ekspert del se povrzani so podgotovkata i
Skopje, doktorira na Univerzi- na OON. Nastapuval na vrvni izu~uvaweto na svojstvata na ten-
tetot vo Pri{tina i stanuva univerziteti vo Japonija, Ameri- kite filmovi vo vrska so foto-
gimnazijalen profesor, prosve- ka, Azija i vo Evropa. K. Tal.
voltai~nata konverzija na son~e-
ten inspektor vo Ohrid i profe- voto zra~ewe i pogolemiot del od
sor po mak. jazik i literatura na niv se objaveni vo stranstvo. Rako-
univerzitetite vo Pri{tina i vodel so okolu 20 nau~ni proekti
vo Ni{ i na Fakultetot za turi- i so izrabotkata na pove}e magis-
zam vo Ohrid. Vrz osnova na is- terski i doktorski disertacii.
tra`uvawata na istorijata na Pottiknal i realiziral pove}e
mak. pismen i literaturen jazik, konkretni primeni na fizikata
literaturata, folklorot, nacio- vo grade`ni{tvoto i medicinata.
nalno-revolucionernata istori- Re~isi do krajot na `ivotot rabo-
ja i kulturata, osvetluvaj}i mno- tel vo svojata laboratorija.
gu pomalku poznati profili od LIT.: Prirodno-matemati~ki fakultet
na{eto kulturno-nacionalno mi- – Skopje 1946–1996, Skopje, 1996, str. 169; 60
nato, objavuva nad 40 posebni mo- godini Prirodno-matemati~ki fakul-
nografski istra`uvawa, doku- Irena tet – Skopje, Skopje, 2006, str. 161. V. Ur.
mentarni zbornici i u~ebnici, Risti}
kako i brojni statii vo dnevniot RISTOV, Tomislav Ristov (s.
RISTI], Irena (Ohrid, 26. I Pr`devo, Tikve{ko, 19. XI 1940)
i periodi~niot pe~at vo zemjata 1975) ‡ akterka. Diplomirala ak- ‡ farmacevt, polkovnik, redoven
i vo stranstvo. terska igra na FDU vo Skopje prof. na Farm. f. Dal osoben
BIBL.: Estreja Ovadja Mara, Gornji Milano- (1999). Od 2000 g., ~len na Dram- pridones vo oformuvaweto na
vac, 1978; Literaturni ispituvawa, skiot teatar vo Skopje.
Skopje, 1983; Sozdavaweto na makedon- kadrite na Farm. f. Prethodno
1275
R RISTOVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Bla`e
Ristovski
Iako redoven student, raboti ka-
ko glaven urednik na sp. „Narod-
no zdravje# i {ef na Otsekot za
pe~at vo Institutot za zdravstve- B. Ristovski:
no prosvetuvawe vo Skopje (1953‡ †Istorija na
1955). Po ednogodi{no profeso- makedonskata
nacija#
ruvawe vo Kavadarci (1956/57), se (1999)
vra}a vo Skopje i raboti kako ja-
zi~en redaktor na Radio Skopje civilizacii (Sorbona III) vo Pa-
Mirjana (1957‡1961). Kako lektor za make- riz (1986 i 1992) i sekretar na
Ristova donski jazik i predava~ za make- MANU (1999‡2002).
RISTOVA, Mirjana Velkova donska literatura na Filozof- Kako istra`uva~ na makedonska-
(Skopje 9. X 1948) – redoven pro- skiot fakultet na Univerzitetot ta literaturna, jazi~na i nacio-
fesor (2004) na PMF, (Institut vo Qubqana (1961‡1966) gi vodi i nalna istorija i na folklorot vo
za hemija). Diplomirala (1972), predavawata na Pedago{kata aka- Makedonija, objavil pove}e kni-
magistrirala (1981) i doktorira- demija vo Maribor (1965‡1966). gi za razvitokot na makedonskata
la (1993) vo Skopje. Izveduvala Po odbranata na doktorskata di- kulturno-nacionalna misla i nad
nastava po nekolku predmeti od sertacija „Krste P. Misirkov – 800 statii i drugi prilozi vo raz-
neorganskata hemija za studenti- `ivotot i deloto# (1965) e izbran ni zbornici i spisanija vo zemja-
te po hemija, kako i neorganska i za direktor na Institutot za fol- ta i vo stranstvo. Nau~nistra`u-
organska hemija za studentite od klor vo Skopje. Go pokrenuva i go va~kite interesi mu se dvi`at vo
[umarskiot fakultet i hemija ureduva sp. „Makedonski folkor# nekolku tematski relacii i gi
na Interdisciplinarnite studii (1968‡1978). Osnova~ e i pretseda- zafa}aat specifikite na pojava-
po za{tita pri rabota. Nau~nata tel na bienalniot Me|unaroden ta i razvitokot na makedonskiot
rabota $ e od oblasta na struk- simpozium za balkanskiot fol- narod i makedonskata nacionalna
turnata hemija i primenata na klor vo Ohrid. Organizira uspe{- misla i akcija do nejzinata ko-
spektroskopski metodi za re{a- na terenska sobira~ka dejnost na ne~na afirmacija; istorijata na
vawe na prakti~ni problemi. Ob- makedonskite narodni umotvorbi, makedonskiot pismen i literatu-
javila 25 nau~ni trudovi (vo re- a ja koncipira i izdava~kata dej- ren jazik, literaturnata istorija
nomirani stranski spisanija), a nost na Institutot za folklor. i folklorot. Posebno gi istra-
na nau~ni sobiri u~estvuvala so Kako nau~en sovetnik, preminuva `uva i gi afirmira nacionalnite
45 soop{tenija (pogolemiot del vo Institutot za nacionalna is- dejci od XIX i XX v.: Krste P. Mi-
na me|unarodni nau~ni manifes- torija (1977‡1991), kade {to go sirkov, Dimitrija D. ^upovski,
tacii). U~estvuvala vo realiza- rakovodi Timot za kulturnata is- Nace D. Dimov, \or|ija M. Pulev-
cijata na pove}e nau~noistra`u- torija i Balkanolo{koto oddele- ski, Petar D. Draganov, Marko
va~ki proekti. nie. Izbran e za prv potpretseda- Cepenkov, Ko~o Racin, Vasil
tel na prvata Vlada na samostojna Ikonomov, Nikola Vapcarov, To-
LIT.: Prirodno-matemati~ki fakultet
– Skopje, 1946–1996, Skopje, 1996, 240; 60 go- Republika Makedonija (1991‡1992), dor ^opov i dr. Vo negovite tru-
dini Prirodno-matemati~ki fakultet a do penzioniraweto e nau~en so- dovi donese nova dokumentarna
– Skopje, Skopje, 2006, 244‡245. B. [. vetnik vo Institutot za staro- faktografija i nau~na argumen-
slovenska kultura (1993‡1995). tacija i so analiti~ki i kriti~-
RISTOVSKI, Bla`e Petrov (s. ki pristap kon izvorite i lite-
Garnikovo, Kavadare~ko, 21. III Be{e ~len na redakciite na sp. raturata $ pretstavi na nau~nata
1931) ‡ slavist, filolog, kulturo- „Etnologia Slavica# (Bratislava), javnost niza projavi, nastani i
log, istoriograf, folklorist i „Demos# (Berlin), „Narodno stva- procesi i cela plejada zaslu`ni
literaturen istori~ar, ~len na rala{tvo ‡ Folklor# (Belgrad), profili od makedonskoto kul-
MANU (1988). Gimnaziskoto obra- „Pogledi#, „Sovremenost#, „Glas- turno-nacionalno minato. Koav-
zovanie go zavr{uva vo Kavadarci nik# na INI (Skopje) i dr. Be{e tor e na pet u~ebnika po istorija
i vo Prilep (1950), a Filozofski- pretsedatel na Zdru`enieto na za osnovnoto i srednoto obrazo-
ot fakultet (Grupata za literatu- folkloristite na Makedonija i vanie.
rite na narodite na SFRJ i make- na Sojuzot na zdru`enijata na
BIBL.: a) posebni publikacii: Krste P.
donski jazik) vo Skopje (1955). So folkloristite na Jugoslavija, Misirkov (1874‡1926). Prilog kon prou-
nau~noistra`uva~ka rabota po~- prv potpretsedatel na Odborot ~uvaweto na razvitokot na makedonska-
nuva da se zanimava u{te po zapi- na Balkanskiot festival na na- ta nacionalna misla, Skopje, 1966; „Var-
{uvaweto na studiite, a prviot rodni pesni i igri vo Ohrid (1967), dar#. Nau~no-literaturno i op{tes-
istra`uva~ki trud go objavuva vo ~len na Republi~kata komisija za tveno-politi~ko spisanie na K. P. Mi-
kulturni vrski so stranstvo, sirkov, Skopje, 1966; Lozarite vo razvi-
toga{niot organ na Katedrata za tokot na makedonskata nacionalna mis-
ju`noslovenski jazici „Makedon- pretsedatel na Sovetot na Filo- la, Skopje, 1968; Nace N. Dimov (1876‡
ski jazik# (II, 5, 1951, 117–120). zofsko-istoriskiot fakultet 1916), Skopje, 1973; \or|ija M. Pulevski i
1276
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RISTOMANOV R
negovite kni{ki „Samovila Makedon- Slavjansko-ma}edonska op{ta istorija. SRM. Najgolemiot del od rabot-
ska# i „Makedonska pesnarka#, Skopje, Podgotovka ‡ (sorabotnik Biljana Ris- niot vek go pominal kako genera-
1973; Makedonski narodnoosloboditelni tovska-Josifovska), Skopje, 2003; Krste
pesni, Skopje, 1974; Dimitrija ^upovski P. Misirkov, Sobrani dela, I. Tekstovi len direktor na Fabrikata za
(1878‡1940) i Makedonskoto nau~no-li- na makedonski jazik (1900‡1905), II. Pe~a- proizvodstvo i prerabotka na
teraturno drugarstvo vo Petrograd. teni istra`uvawa i statii (1898‡ hartija „Komuna#, do negovoto
Prilozi kon prou~uvaweto na makedon- 1909), III. Nacionalno-politi~ka publi- penzionirawe (1983‡2005). Oso-
sko-ruskite vrski i razvitokot na make- cistika (1910‡1926), Skopje, 2005, 2007 i beni rezultati postignal vo ino-
donskata nacionalna misla, I‡II, Skopje, 2008; Makedonistot Petar Draganov
1978; Makedonskiot stih 1900‡1944. Is- 1857–1928. Po povod 150-godi{ninata od vatorstvoto za za{teda na voda,
tra`uvawa i materijali, I i II, Skopje, negovoto ra|awe, Skopje, 2007. elektri~na i toplotna energija
1980; Projavi i profili od makedonska- LIT.: D-r Simo Mladenovski, Bele{ki za kako klu~ni osnovi za namaluva-
ta literaturna istorija, 1‡2, Skopje, avtorot i deloto, vo kn. na Bla`e Ris- we na tro{ocite na proizvodst-
1982; Makedonskiot narod i makedonska- tovski, Profili i projavi od makedon- voto. Vo sorabotka so profe-
ta nacija. Prilozi za razvitokot na ma- skata literaturna istorija, 2, Skopje,
kedonskata kulturno-nacionalna misla, sorite na Ma{inskiot fakultet
1982, 421–427; 50 godini Institut za na- d-r Vasko i Milorad [arovski,
1‡2, Skopje, 1983; Ko~o Racin. Istori- cionalna istorija 1948–1998, Skopje,
sko-literaturni istra`uvawa, Skopje, 1998, 161–179. S. Ml. prvpat vo hartienata industrija
1983; Vasil Ikonomov (1848‡1934). Pri- go vovel inovatorskiot izum za
log kon prou~uvaweto na makedonskiot primeneto proizvodstvo so vaku-
kulturno-nacionalen razvitok, Skopje, um po sistem na injektirawe. Vo
1985; Krste Misirkov (1874‡1926), Bito-
la, 1986; Makedonskiot folklor i nacio- tranzicioniot period na SFRJ,
nalnata svest. Istra`uvawa i zapisi, me|u prvite stopanski subjekti,
I‡II, Skopje, 1987; Portreti i procesi od uspe{no ja transformiral fab-
makedonskata literaturna i nacional- rikata vo akcionersko dru{tvo i
na istorija. Prilozi za makedonskiot taa e prvata makedonska organi-
kulturno-nacionalen razvitok, 1‡3,
Skopje, 1989‡1990; Makedonski letopis. zacija {to formirala me{ovita
Raskopki na literaturni i nacionalni firma so zaedni~ki kapital so
temi, I‡II, Skopje, 1993; Makedonija i ma- firma od SAD. Privatizacioni-
kedonskata nacija, Skopje, 1995; Dimit- te transformacii bile zavr{eni
rija ^upovski i makedonskata nacional- bez potresi i fabrikata do`ivu-
na svest, Skopje, 1996; Ranite rakopisi
na Krste P. Misirkov na makedonski ja- va prerodba. Toj prodol`il so
Voislav
zik, Skopje. 1998; Dimitar V. Makedon- Ristovski aktivna dejnost i po penzioni-
ski, Sve~en sobir po povod 150-godi{ni- raweto. Kako rakovoditel ja iz-
nata od ra|aweto i 100-godi{ninata od RISTOVSKI, Voislav Qubomi- vr{il celosnata rekonstrukcija
smrtta, Skopje, 1999; DimitriŸ ^upov- rov (Skopje, 3. III 1941) – ma{in- i restartiraweto na Fabrikata
skiŸ i nacionalÏnoe soznanie, Skopje,
1999; Macedonian and the Macedonian people, ski in`ener i stopanstvenik. Za- za hartija vo Ko~ani (vo ste~aj)
Vienna–Skopje, 1999; Istorija na makedon- vr{il sredno tehni~ko u~ili{- so noviot sopstvenik „Aleks-
skata nacija, Skopje, 1999; Krste Misir- te i diplomiral na Elektro-ma- prom# od Skopje, so novi sovre-
kov. Novi istra`uvawa i soznanija, {inskiot fakultet vo Skopje meni tehnolo{ki re{enija (2005‡
Skopje, 2000; Soznajbi za jazikot, lite- (1969). U{te kako student bil 2006). Kako vraboten vo Svetska-
raturata i nacijata, Skopje, 2001; Make-
donskata kauza. Reagirawa, polemiki, in- vraboten vo ZOIL „Makedonija# ta banka za obnova i razvoj i
tervjua, Skopje, 2001; Stoletija na make- kako procenitel na soobra}ajni ekspertski timovi od OON, ja rea-
donskata svest. Istra`uvawa za kul- {teti i {teti vo industrijata liziral rekonstrukcijata, vove-
turno-nacionalniot razvitok, Skopje, (1962‡1964), a potoa kako konst- duvaweto na novata tehnologija i
2001; b) Izbori i redakcii: Marko K. Ce- ruktor vo Pogonot za proizvodst- startiraweto na proizvodstvoto
penkov, Makedonski narodni umotvorbi,
Kniga desetta, Materijali, Literatur-
vo na pumpi vo Metalskiot zavod na Fabrikata za hartija „Onir# vo
ni tvorbi, Redaktiral ‡, Skopje, 1972; „Tito# vo Skopje (1967‡1969) i Elbasan (Republika Albanija)
Makedonski revolucionerni narodni pes- rakovoditel na Konstruktivno- (2006‡2007), a potoa e anga`iran
ni za Goce Del~ev, Jordan Piperkata i tehnolo{koto biro (1969‡1875), vo rekonstrukcijata, modernizaci-
Pitu Guli. Izbor, redakcija i zabele{- pri {to go vklu~il vo programa- jata na tehnologijata i restarti-
ki ‡, Skopje, 1974; \or|ija M. Pulevski, ta za voeno proizvodstvo na JNA. raweto na Fabrikata za proizvod-
Odbrani stranici. Izbor, redakcija i za-
bele{ki ‡, Skopje, 1974; K. P. Misirkov, Kako in`ener za izrabotka i stvo na hartija za ambala`a
Za makedonckite raboti, „Vardar#. Re- odr`uvawe na specijalni alati, „Beogradska# od Belgrad. S. Ml.
dakcija, predgovor i zabele{ki ‡ Skopje, pod negovo rakovodstvo bile iz-
1974; Vol~e Naum~eski, Stihovi raboteni prvite specijalni hid-
1939‡1941. Redakcija, predgovor i zabe- rauli~ni alati i ma{ini za ger-
le{ki ‡, Skopje, 1979; Todor ^opov, Sob-
rani tvorbi. Priredil ‡, Skopje, 1982; manskite i francuskite firmi
Krste P. Misirkov, Odbrani stranici. vklu~eni vo programata na Fab-
Priredil ‡, Skopje, 1991; Racinovite ma- rikata za avtomobili „Simka#.
kedonski narodnoosloboditelni pesni, Vo sorabotka so d-r Voislav Ki-
Skopje, 1983; Krste P. Misirkov, Za make- tanovski, go izrabotil novoto
donckite raboti, Bitola, 1983; Nikola
Vapcarov, Pesni za Tatkovinata. Sobra- za{titeno inovatorsko re{enie
ni stihovi. Podgotovka i prevod ‡, Skop- za nadvore{na fiksacija na skr-
je, 1986; Ceko Stefanov Popivanov, Dra- {eni koski so kontrola na sila-
ma vo tri ~ina, Skopje, 1996; Zafir Be- ta za pritiskawe. Podocna bil
lev, Memoarski zapisi za Ohridskiot za- direktor za razvoj (1975–1978) i
govor. (Raskaz na makedonski jazik). Pod-
gotvil ‡ (so koavtor), Ohrid, 2001; Krste zamenik-generalen direktor (1978 Bla`o
P. Misirkov, Za makedonckite raboti, –1983) na Avtoku}ata „Mehanika# Ristomanov
Fototipno izdanie po povod 100-godi{- vo Skopje, po {to bil nazna~en da
ninata od izleguvaweto na knigata, Pri- go rakovodi slo`eniot sistem za RISTOMANOV, Bla`o Blagoev
redil ‡, Skopje, 2003; Krste P. Misirkov, On formirawe SOZT „Avto Skopje# (Strumica, 28. XI 1920) – zavr{u-
Macedonian matters. On the occasion of the hun- va Vi{a ekonomska {kola. Ak-
dreth anniversary of the publication of the book. kako obedinuva~ na site organi-
zacii od oblasta na avtomobil- tivno u~estvuva vo NOV na Make-
Arranged by Blaze Ristovski, Translated by Alan
McConnell, English translation editor Graham skata industrijata i za~etnik na donija. Na~alnik na GP „Monos-
W. Reid, Skopje, 2003; \or|ija M. Pulevski, proizvodstvoto na avtomobili vo pitovo#, Strumica (1948). U~es-
1277
R RISTOSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1278
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RO@DESTVENSKI R
1279
R RO@DESTVO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1280
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR ROSOKLIJA R
Century of a Sephardic Community. The Jews of vojna vo Grcija bil komandir na {e objavena prvata gramatika na
Monastir 1839–1943, New York, 2003. J. Nam. vod, na ~eta i na bataljon. Kako romskiot jazik, koj e prisuten na
ROMANOV, Boris (Moskva, 15. major na DAG zaginal vo borbite dr`avnite elektronski mediumi
VI 1941) ‡ pijanist i orgulist. na Gramos. (Makedonskoto radio i televizi-
Diplomiral i magistriral na LIT.: R. Kirjazovski, Makedonski nacio- jata), na privatnite tv stanici
Konzervatoriumot †P. I. ^ajkov- nalni institucii vo Egejskiot del na Ma- ([utel i BTR) i vo pe~atot (v.
kedonija (1941–1961), Skopje, 1987. St. Kis. †Roma Times#). Tie go slavat re-
ski# vo Moskva (J. Miln{tejn ‡
pijano, L. Rojzman ‡ orguli, 1966, ROMITE VO REPUBLIKA ligiozniot praznik \ur|ovden.
1969). Dolgogodi{en profesor MAKEDONIJA ‡ etni~ka zaed- Organizirani se i vo politi~ki
na Konzervatoriumot †P. I. ^aj- nica vo RM. Se pretpostavuva de- partii: †Partija za celosna eman-
kovski# i vo negovoto u~ili{te. ka se doseleni od Indija ili Egi- cipacija na Romite# (PCER),
Koncertiral vo Sovetskiot So- pet. Vo Makedonija se poznati „Obedinata partija na Romite#
juz, kako i vo pove}e od trieset pod razni imiwa: Cigani, \upci (OPR), †Partijata na demokrat-
zemji vo Evropa i vo Amerika. Od ili E|upci. Po verska pripad- skite sili na Romite# (PDSR).
1991 g. redoven profesor na FMU nost tie se muslimani ili pra- LIT.: Vasil KÍn~ov, Makedoni®. Geogra-
vo Skopje. So negovoto doa|awe fi® i statistika, Sofi®, 1900; Zavod za
voslavni hristijani. Pred Bal- statistika na SR Makedonija. Popis na
vo RM bitno se intenzivira ra- kanskite vojni (1912‡1913) vo naselenieto, doma}instvata i stanovi-
botata na oddelite po pijano vo Makedonija `iveele 54.557 Romi, te, 1981, Skopje, 1984; Popis na naseleni-
MBUC i na FMU. Istaknati {to prestavuvale 2,42% od celo- eto od 1994 g, Skopje, 1997; Popis na nase-
u~enici: S. Trp~eski, M. \o{ev- kupnoto naselenie. Po podelbata lenieto, doma}instvata i stanovite vo
ska, S. Projkovska, I. Nastovski, na Makedonija (1913) del od rom- R. Makedonija, Skopje, 2004; D-r Stojan
N. Kostova. Sn. ^.-An. Kiselinovski, Etni~kite promeni vo
skoto naselenie prodol`ilo da Makedonija (1913–1995), Skopje, 2000; D-r
ROMANSKA PROPAGANDA. `ivee vo Vardarskiot del na Ma- Stojan Kiselinovski ‡ d-r Irena Stavo-
kedonija. Po Vtorata svetska voj- vi-Kavka, Malcinstvata na Balkanot
–Dejnost na romanskata propa- (XX vek), Skopje, 2004. St. Kis.
ganda vo Makedonija sred vla{- na brojot na Romite vo RM iznesu-
koto naselenie zapo~nata so for- val 19.500 (ili 1,7% od celokup-
miraweto na Makedo-romanskiot noto naselenie), vo 1971 ‡ 24.505
komitet vo Bukure{t (1860). Ro- (1,5%), 1994 ‡ 43.707 (2,25%) i vo
manskata propaganda vo po~eto- 2002 ‡ 53.879 (ili 2,66%) od nase-
kot bila orientirana kon otvo- lenieto. Sega najmnogu gi ima vo
rawe u~ili{ta. Prvoto u~ili{- Skopje (23.475), Prilep (4.433),
te na romanski jazik vo Makedo- Kumanovo (4.256) Bitola (2.613) i
nija bilo otvoreno vo 1864 g. Tetovo (2.357). Tie se mnozinstvo
Apostol Margarit bil glavniot samo vo edna op{tina ([uto Ori-
pretstavnik na ovaa propaganda. zari). So Ustavot od 1971 g. se Pelisterski rosnik
Malku podocna vo Bukure{t bi- priznati kako etni~ka grupa, po- ROSNIK, PELISTERSKI (Al-
lo formirano Makedono-roman- toa dobija status na malcinstvo chemilla peristerica Pawl.) – lokalen
sko kulturno dru{tvo za {irewe (1991), a so Ustavot od 2001 g. do- makedonski floristi~ki ende-
na romanskata propaganda (1879). bija status na etni~ka zaednica. mit od fam. Rosaceae. Se razviva
Romanskata vlada otvorila kon- Na Romite vo RM im se priznati na vla`ni mesta, vo podno`jeto
zulati vo Solun i vo Bitola, koi etni~kite prava i slobodi. Rom- na planinata Pelister (s. Roti-
gi koordinirale aktivnostite na skiot jazik se u~i fakultativno no, s. Ka`ani i s. Capari). Vl. M.
propagandata. Romanskata propa- vo osnovnoto obrazovanie, a na
ganda se sudrila so gr~kata pro- Univerzitetot †Sv. Kiril i Me- ROSOKLIJA, Gorazd Bla`ov
paganda, koja Vlasite gi smetala todij# e otvoren centar za izu~u- (Skopje, 21. IV 1949) ‡ spec. nev-
za Grci. So akt na sultanot (1905), vawe na romskiot jazik, kultura i ropsihijatar, vonreden prof. na
Vlasite vo osmanliskata dr`ava istorija. Vo 1980 g. vo Skopje be- Kolumbija univerzitetot vo Wu-
bile priznaeni kako posebna ro-
manska zaednica.
LIT.: Katerina Todorovska, Makedo-ro-
mansko dru{tvo za kultura, Skopje,
2002. D. Jov.
Peco
Romev
1281
R ROSOMAN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1282
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR ROTATORII R
„Slavic Review“, vol. 53, No 2, USA, Summer XII 1897), a potoa vo Bitola kako
1994, 369–394; Macedonia and Macedonian doma{en u~itel na negovite deca
Nationalism on the Left, zb.: National Charac-
ter and National Ideology in Interwar Eastern (1902/03). Objavuva statisti~ko-
Europe, New Haven, 1995, 219–254; Incom- etnografski pregledi za nasele-
patible Allies: Greek Comunism and Macedo- nieto vo Bitolskiot (za 1897) i
nian Nationalism in the Civil War in Greece, vo Solunskiot vilaet (za 1999),
1943–1949“, „The Journal of Modern Histo- vo koi Makedoncite gi tretira
ry“, vol. 69, No 1, March 1997, 42–76; Great
Britain and Macedonian Statehood and Unifi- ne spored crkovnata pripadnost,
cation, 1940–1949, „East European Politics tuku kako pravoslavni Sloveni.
and Societies“, XIV, 1, Berkeley, 2000, 119– IZV.: A. A. RostkovskiŸ (NekrologÍ),
142; The Macedonian Question and Instability „S.-PeterburgskiÔ V‹domosti#, № 204, 29.
in the Balkans, zb.: Yugoslavia and its Histo- VIII 1903, 1; AleksandrÍ ArkadÏevi~Í Ros-
rians: Understanding the Balkan Wars of the tkovskiŸ, „Novoe vremÔ#, № 9845, 2/25.
1990s, Stanford, 2003, 140–159 and 245–254; VI–II 1903, 5. Alfred
The Disintegration of Yugoslavia, Macedonia’s Rot
LIT.: D-r Bla`e Ristovski, Krste P.
Independence and Stability in the Balkans, zb.: Misirkov (1874–1926). Prilog kon prou- arhitektonsko proektirawe i e
War and Change in the Balkans. Nationalism, ~uvaweto na razvitokot na makedonska- ekspert za proektirawe na u~i-
Conflict and Cooperation, Cambridge, 2006, ta nacionalna misla, Skopje, 1966, 263 i
110–118; Macedonia and the Macedonians: A li{ni objekti. Imal sopstveno
sl.; istiot, Misirkov i Rostkovski. Po arhitektonsko atelje vo Cirih.
History, Hoover Institution Press, Stanford, povod stogodi{ninata od izleguvaweto
2008, pp. 367. Bl. R. na knigata <Za makedonckite raboti# i Pretstavnik e na modernata. Ne-
od ubistvoto na ruskiot konzul Rost- govo delo vo Makedonija e OU „J.
ROSTISLAV (IX v.) – knez na kovski, „Prilozi#, OON MANU, XXXIV, H. Pestaloci# vo Skopje (1967).
Velika Moravija (846–870). Ja os- 1–2, 2003, 33–53. Bl. R. Objavil pove}e statii vo stru~ni
lobodil Velika Moravija od ger-
manskata zavisnost, pobaral od
Vizantija misioneri, koi }e go
{irat hristijanstvoto na sloven-
ski jazik. Vizantija gi ispratila
bra}ata Kiril i Metodij (863),
koi vovele bogoslu`ba na sloven-
ski jazik. Bil simnat od presto-
lot i zatvoren (870).
LIT.: J. Dekan, Wielkie Morawy. Epoka i sztu-
ka, Bratyslawa, 1979; Jan Dekan, Moravia Mag-
na. Das Grossmahrische Reich und seine
Kunst,,1983. K. Ax.
1283
R RUBEN MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Remon
Ruben
1284
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RUDNICI R
tite godini na minatiot vek, koi prostranet vid glini. Postojat `elezo). Vo keramikata se upot-
rezultirale so otvorawe na rud- golem broj nao|ali{ta {to se vo rebuvaat glini vo koi maksimal-
nikot Toranica (1989). Paralel- eksploatacija. Od ovie glini se no mo`e da ima 1,5% Fe. Glinite
no so istra`uvaweto i eksploa- proizveduvaat razni vidovi tuli. od koi se izrabotuva porcelan,
tacijata na metalnite rudi, se is- Poznati se nao|ali{tata vo oko- elektroporcelan i fina kerami-
tra`uvaat i nemetalnite rudi. linata na Katlanovo, Veles, Ne- ka se kaolinski i ilitni glini so
Toga{ se otvoreni rudnicite Si- gotino, Kumanovo, [tip, Vinica, visoka plasti~nost. Ognootpor-
leks, Bentomak, Opalit, Peh~e- Strumica, Bitola, Resen, Gosti- nite visokokvalitetni glini se
vo, Ogra`den–Strumica, Merme- var, Struga i drugi lokaliteti. upotrebuvaat za dobivawe {amot
ren Kombinat–Prilep, Sili- Kerami~ki glini od razli~en i drug ognootporen materijal.
ka–Gostivar, Svilare, Ku~kovo i kvalitet se poznati na pove}e lo- Bentonitskite glini se primenu-
dr. Intenzivno istra`uvawe i kaliteti. Tie se najmnogu prisut- vaat vo industrijata za maslo za
eksploatacija od 1970 g., se zabe- ni i istra`eni vo okolinata na jadewe, vo naftenata, hemiskata,
le`uva i na energetskite surovi- Peh~evo, kade {to markantno se tekstilnata, vo industrijata za
ni vo REK Bitola i REK Oslo- istaknuva nao|ali{teto Elata, a gumi, boi i lakovi, itn.
mej. Vo periodot po 1990 g. se raz- potoa Bukovi} i Grozil. Elata e LIT.: Milorad Stojanovi}, Nao|ali{ta
viva negativen trend i golem broj sedimentno nao|ali{te so pro- na nemetalni mineralni surovini vo Ma-
rudnici bea zatvoreni (site `e- se~na mo}nost od 14 m. Glinskite kedonija, Skopje, 2005. T. Ser.
lezni i od 2002 g. site olovno- minerali se sozdadeni kako pos- RUDNICI ZA MERMER VO
cinkovi rudnici). Site rudnici ledica na hemiskiot raspad na RM. Varovnicite i dolomitite
se privatizirani i eden del res- mineralite na eruptivnite i zafa}aat golem del od teritori-
tartirani kako rezultat na po- efuzivnite karpi, koi bile slabo jata na RM. Se izdvojuvaat tri re-
volnite ceni na metalite na svet- dijagenezirani i na nivnoto pre- gioni: dolomitski kalcitski
skite berzi na metalite. talo`uvawe. Glinite se upotre- mermeri na pelagoniskiot masiv,
LIT.: B. Filipovski, Geolo{ki sostav i buvaat vo razni industriski vo zapadnomakedonskoto podra~-
rudno bogatstvo na SR Makedonija, granki. Vo proizvodstvoto na tu- je, i varovnici i dolomiti vo var-
Skopje, 1974; Serafimovski, T., Aleksand- li se upotrebuvaat glini, koi darskata zona. Edno od najpozna-
rov, M., Nao|ali{ta i pojavi na olovo i pokraj glineni minerali sodr-
cink vo Republika Makedonija, Posebno tite nao|ali{ta na mermer vo
izdanie br. 4, RGF, [tip, 1995. T. Ser. `at i primesi (varovnik, pesok, Makedonija e Sivec. Se nao|a na
RUDERALNA VEGETACIJA NA
RM – specifi~en sekundaren ve-
getaciski tip {to se razviva vo
~ove~ki naselbi i vo drugi an-
tropogeno usloveni sredini, ka-
ko {to se mestata pokraj ku}i,
pati{ta, `elezni~ki prugi, gra-
dili{ta, urnatini, nasipi, ba~i-
la, deponii, yidini i drugi sta-
ni{ta, koi se postojano ili pov-
remeno pod direktno ili indi-
rektno ~ovekovo vlijanie. Rude-
ralnata vegetacija se karakteri-
zira so mnogu izrazena dinami~-
nost, promenlivost, nestabil-
nost, fragmentiranost i pretsta-
vuva postojan pridru`nik na ~o-
ve~kite naselbi i sostaven del na
najneposrednata `ivotna i ra-
botna okolina na ~ovekot. Vo RM
ovaa vegetacija e zastapena so
okolu 30 asocijacii {to se sre}a-
vaat na celata teritorija. Tie se
grupirani vo nekolku vegetaci-
ski sojuzi (Chenopodium muralis,
Hordeion, Sisymrion, Dauco-Meliloti-
on, Onopordion acanthii, Galio-Alliari-
on, Arction, Bidention tripartiti, Pol-
ygonion avicularis), redovi (Cheno-
podietalia, Sisymrietalia, Onopordeta-
lia, Galio-Convolvuletalia, Artemisie-
talia, Bidentetalia tripartiti, Plantagine-
talia majoris) i klasi (Chenopodie-
tea, Artemisietea, Bidentea tripartiti,
Plantaginetea majoris). Vl. M.
RUDNICI ZA GLINI VO RM.
Vo RM se prisutni zna~itelni
nao|ali{ta na glina od razli~en
genetski tip. Po svoite hemiski
i fizi~ki karakteristiki tie se
me|usebno razli~ni, poradi {to
imaat i razli~na upotrebna vred-
nost. Tularskite glini se najras- Rudnikot za mermer †Sivec#, Prilepsko
1285
R RUDNICI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1286
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RUSALISKI R
dni, {tabni i partiski dol`nos- ~est vid gaba vo borovite {umi te dru`ini najprvin odele v crk-
ti. Bil komandant na Artileris- vo Makedonija, kade {to poneko- va, kade {to zemale pri~esna i
kata divizija vo Tetovo ga{ se javuva masovno. Lesno e blagoslov od sve{tenikot. Pred
(1965–1969), komandant na Arti- prepoznatliva po portokalovata crkvata odigruvale tri ora, po
leriskiot polk vo Ki~evo (1971– boja i po mlekoto. Se sobira za ja- {to trgnuvale na dvanaesetdnev-
1974), na~alnik na [tabot na di- dewe, no i za otkup. M. K. no patuvawe. Dvanaeset dena ig-
vizijata vo Kumanovo (1974–1979), rale i peele i sobirale podaroci
~len na CK SKM (1974–1978), ko- RUMENA VOJVODA ‡ v. Pavle- {to gi daruvale za dobrotvorni
mandant na divizijata vo Lesko- va, Rumena. celi ‡ izgradba na crkva, u~i-
vac (1979–1981), pretsedatel na RUMENOV, Vladimir (Kru{e- li{te, ~e{ma, most i sl. Se veru-
Komitetot na SK vo Vtorata ar- vo, 1. V 1870 – Sofija, 20. I 1939) – valo deka tie gi brkaat demonite
mija vo Ni{ (1981), unapreden vo lekar, u~esnik vo Ilindenskoto i bolestite, pa zatoa so zadovol-
~in general-major (1983), na~al- vostanie, pripadnik na VMRO. stvo bile primani vo sekoe selo i
nik na [tabot i zamenik na ko- Se {koluval vo Sofija, Kiev, go vo sekoj dom, osobeno tamu kade
mandantot na Tretata armiska zavr{il Medicinskiot fakultet {to imalo bolen. Po dvanaesette
oblast vo Skopje (1985), glaven vo Moskva i Odesa. U~estvuval vo dena pak odele v crkva. Se veruva-
inspektor na Oru`enite sili na sozdavaweto na Medicinskiot lo deka ako toa ne go napravat, }e
SFRJ (1986), predvremeno unap- fakultet vo Sofija i bil pretse- poludat. Ako se sretnele dve dru-
reden vo ~in general-potpolkov- datel na Vrhovniot medicinski `ini rusalii, redovno doa|alo do
nik (1987), na~alnik na Prvata sovet. Avtor na trudovi od oblas- tepa~ki, nekoga{ so smrtni pos-
uprava i zamenik na na~alnikot ta na medicinata. ^len na VMRO ledici, a `rtvite bile pogrebu-
na General{tabot na Oru`enite i pratenik vo Narodnoto sobra- vani na mestoto na zaginuvaweto.
sili na SFRJ (1988), unapreden nie na Bugarija. Toa go potvrduvaat i mnogute to-
vo ~in gen.-polkovnik (1991), na- LIT.: Almanah na bÍlgarskite nacional- ponimi Rusaliski Grobi{ta.
~alnik na Centarot na visokite ni dvi`eniÔ sled 1878, SofiÔ, 2005; Bo- LIT.: Kuzman {apkarev, Rusalii, dre-
voeni {koli na Oru`enite sili ris J. Nikolov, VÍtre{na makedono-od- ven i tvrde interesen bqlgarski
i ~len na Vrhovnata komanda na rinska revolÓcionna organizaciÔ. VoŸ- obi=aj zapazen i dnes v \`na Make-
Oru`enite sili na SFRJ (1991). vodi i rÍkovoditeli (1893–1934). Biog- donix, Plovdiv 1884; Qubica i Danica
rafi~no-bibliografski spravo~nik, So- Jankovi}, Narodne igre, IV, Beograd, 1948,
Posreduval za spogodbeno povle- fiÔ, 2001. Z. Tod. 132; Vera Kli~kova, Rusaliski obi~ai vo
kuvawe na edinicite na JNA od Gevgelisko, †Makedonski folklor#, II,
RM. Predvremeno penzioniran RUSALII ‡ naroden obi~aj i 3–4, Skopje, 1969, 377 M. Kit.
(1991). M. Min. obredni igri {to se izveduvaat
vo vremeto na Nekrstenite deno- RUSALISKI ORA ‡ makedon-
vi od Bo`ik do Vodici. Najdolgo ski ma{ki narodni ora povrzani
se odr`ale vo ju`na Makedonija, so rusaliskiot obi~aj. Se izvedu-
od Gevgelsko do Solunsko. Spo- vaat vo tekot na t.n. denovi na
red veruvaweto, vo ovie 12 dena, mrtvite, koi traat od Bo`i} do
nare~eni u{te i Pogani denovi, Duovden. Igraorcite vsu{nost se
no i Ristosovi denovi, aktivni se dobrotvorna grupa {to igraat
demonite, poradi {to narodot iz- pred semejnite selski ku}i, site
veduval razni magiski dejstvija opremeni so drveni sabji vo race-
za za{tita, vklu~itelno i rusa- te, osven baltaxijata, koj e vo
liski obredi i igri. Najpoznati centarot na orskiot polukrug i
Ruj rusaliski ora se: „Karaxova#, go rakovodi igraweto, dr`ej}i
„Zlata#, „Petrovska#, „Todore baltija (eden vid sekir~e) vo ed-
RUJ (Rhus coriaria L. i Cotinus biro kapidan#, „Kavadar avasi#, nata raka. Orata se igraat vo po-
coggyria Scop., fam. Anacardiaceae) „Kapetan avasi# i dr. Rusaliski- lukrug, so spu{teni race, bez me-
– na{ite dva avtohtoni ruja im
pripa|aat na razli~ni rodovi.
Prviot u{te se vika i grozdest
ruj, listopadna grmu{ka, ~ii le-
torasti i neparno peresti listo-
vi se runtavo vlaknesti, a plodo-
vite se vo terminalni, grozdesti
soplodija. Vtoriot ima prosti,
trkalezni i mazni listovi, koi
naesen pocrvenuvaat. Socvetija-
ta se terminalni i metlesti, a
plodot e sitna koski~ka. Al. And.
RUJNICA, MLE^KA (Lactarius
deliciosus (L.: Fr.) S.F. Gray) – mnogu
1287
R RUSEVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1288
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR RUSKO-MAKEDONSKO R
1289
R RUSO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1290
S
SAAT-KULA (Bitola) – spome- SAAT-KULA (Skopje, pom. 1566 †Birlik#, vo detskite sp. †Sevin~#,
nik na kulturata. Vremeto na i 1573) – spomenik na kulturata. †Tomurxuk# i vo literaturnoto sp.
gradbata nepoznato. Visoka oko- Ima kvadratna osnova 5,50 × 5,50 †Sesler#. ^len e na DPM od 1986 g.
lu 30 m. Izyidana od delkan ka- m. ^asovnikot i majstorot za odr- BIBL.: @ivotot i natamu, 1982; Dete
men, na kvadratna osnova so stra- `uvawe bile od ungarskiot grad neranimajko, 1983; Maliot Ulker, 1986;
ni od po 5,8 m. Vo vnatre{nosta Siget. Restavrirana vo 1902/03 g., Raka za raka, 1988; Detski igri, 1991;
ima spiralno izvedeni skali {to drveniot goren del bil zamenet Imeroviot svet, 1999.
vodat do vrvot. Na ~etirite stra- so solunska pe~ena tula i posta- LIT.: Makedonski pisateli, Sk., 2004.
ni vo gorniot del ima ~asovnik. ven nov ~asovnik donesen od A. Ago
Renovirana vo XIX v., koga bil [vajcarija.
napraven i delot za yvonoto. LIT.: Lidija Kumbaraxi-Bogoevi}, Os-
LIT.: Hakký Acun, Makedonya, Manastýr manliski spomenici vo Skopje, Skopje,
bölgesi (Manastýr, Ohri, Pirlepe) saat kuleleri, 1998; Ayverdi Ekrem Hakki, Avrupa’da Os-
Atatürk ve Manastýr sempozyumu, Manastýr, 12- manlý Mimarý Eserleri. Yugoslavya, lll cild, 3. ki-
13 Ekim, 1998. Bildiriler, Ankara, 1999; Ayver- tab, Ýstanbul, 1981. Dr. \.
di Ekrem Hakký, Avrupa’da Osmanlý Mimarý
Eserleri. Yugoslavya, lll cild, 3. kitab, Ýstanbul,
1981. Dr. \.
SAAT-KULA (Prilep, 1825/1826)
– spomenik na kulturata. Podig-
nata od vojvodata Said-aga, viso-
ka okolu 40 m, zaedno so stolbo- Krivokluna sabjarka
vite i konusot na vrvot dostiga
do 55 m. Ja izgradil poznatiot SABJARKI (Recurvirostridae) –
prilepski yidar Pero Lauc. Re- familija na sredno golemi vodni
novirana vo 1836/37 i 1896/97 g., a ptici od redot bekasinovidni
vo me|uvreme bil postaven ~asov- ptici (Charadriiformes), so dolgi
nik (1858/18). Vo dolniot del, na noze i dolg klun. Kaj nas se sre}a-
sprotivnata strana od vlezot, Jusuf vaat dva vida: krivokluna sabjarka
Sabit
ima ~e{ma. (Recurvirostra avosetta) i dolgonoga
LIT.: Hakký Acun, Makedonya, Manastýr SABIT, Jusuf (Yusuf Sabit) (Gosti- sabjarka (Himantopus himantopus).
bölgesi (Manastýr, Ohri, Pirlepe) saat kuleleri, var, 1957) ‡ poet, raska`uva~, novi- LIT.: Birds in Europe: population estimates,
Atatürk ve Manastýr sempozyumu, Manastýr, nar-dopisnik od Gostivar na v. trends and conservation status, „Bird Life Inter-
12–13 Ekim, 1998. Bildiriler, Ankara, 1999, †Birlik# i na televiziski emisii national Conservation Series#, 12, Cambridge,
320–332; Ayverdi Ekrem Hakki, Avrupa’da Os- 2004; C. Harrison, An Atlas of the Birds of the
manlý Mimarý Eserleri. Yugoslavya, lll cild, 3. ki- na turski jazik na MRT Skopje.
Trudovite mu se objavuvani vo v. Western Palaearctic, Glasgow, 1982.
tab, Ýstanbul, 1981. Dr. \. Sv. P. – V. Sid.
1292
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SAZDOV S
1293
S SAID MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1294
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SAMOILOVSKI S
kan od delegat na RK na SSRNM Ma{inskiot fakultet vo Bel- temati~ar, red. prof. na PMF
(23. X 1987). grad (1994). Predaval na Ekonom- (1984). Diplomiral na PMF (1961),
LIT.: Servet Saliu otpovikan, RK skiot fakultet vo Prilep (1985– magistriral vo Belgrad (1971),
SSRN ‡ Tetovo, „Ve~er#, XXV, 7541, 1992). Bil generalen direktor na bil na specijalizacija vo Tibin-
Skopje, 23. X 1987, 4. S. Ml. kompanijata Energoinvest „11 gen, Germanija (1972/73), a dokto-
Oktomvri# od Prilep. Vo 1990 g. riral na PMF (1974) so temata
go formira privatnoto pretpri- „Za nekoi klasi [tajnerovi sis-
jatie „Mikrosam#, kade {to se temi#. Publikuval nau~ni trudo-
konstruirani: prvoto digitalno vi od oblasta na geometrijata i
broilo i prviot industriski ro- algebrata, stru~ni trudovi i
bot so 6 oski za kontrola vo RM. u~ebnici za sredno i visoko ob-
Dobitnik e na pove}e nagradi i razovanie. Bil prodekan na Ma-
priznanija od Ministerstvoto za temati~kiot fakultet i na PMF
odbrana na Jugoslavija, Menaxer i glaven urednik na spisanijata
na godinata vo RM za 1992 g., odli- „Sigma# i „Numerus#.
kuvawe od belgiskata vlada „Vi- LIT.: PMF 1946–2006, monografija,
tez na inventivnosta#. Dr. M. Skopje, 2006; BU br. 558/’91. N. C.
SAMOVILSKI NARODNI
{aban
Saliu PESNI ‡ mitolo{ki narodni
pesni {to gi opevaat samovili-
SALIU, [aban (Gostivar, 6. I te i nivnite odnosi so lu|eto.
1961) – politi~ar. Go zavr{il Vo narodnoto veruvawe samovi-
Pravniot fakultet vo Skopje lite se isklu~itelno ubavi i se-
(1990). Rabotel vo Sudot za zdru- koga{ mladi devojki, a `iveat
`en sud vo Skopje (1988) i vo Os- vo grupi pokraj planinskite eze-
novniot sud vo Gostivar (1991– ra i reki, kade {to ~esto se ba-
1992), a potoa advokat (1994) Bil ge- waat. Poradi veruvaweto deka
neralen sekretar na PCER i pret- `iveat vo te{ko dostapni pre-
sedatel na ogranokot vo Gostivar deli, nivnite sredbi obi~no se
(1990–1995), potpretsedatel na so ov~arite. Kako irealni su{-
Sojuzot na Romite na Makedonija i Pe{o testva, samovilite gradat neo-
Samarxiev
pretsedatel na partijata Demo- bi~ni gradbi (yid, kula, grad,
kratski sili na Romite (2005). Pra- SAMARXIEV, Pe{o (Petar) D. manastir) na neobi~no mesto
tenik vo Sbranieto na RM (2006– (s. Podles, Negotinsko, 1877 – s. (pod oblaci, nasred slano more)
2008). Direktor na Direkcijata za Klisura, Tikve{ko, 21. VI 1906) – i so neobi~en materijal ([to
za{tita i spasuvawe. R. u~esnik vo Ilindenskoto vosta- direci mi rede{e, / se junaci od-
SALIH, Naxi Sulejman (Ohrid, nie, tikve{ki vojvoda. Osnovno birani, / [to parmaci mi rede-
25. I 1920 ‡ Skopje, 13. III 1975) ‡ u~ili{te zavr{il vo Negotino, a {e, / sè devojki odbirani...). Tie
stolar, rezbar i politi~ki deec. `elezarsko vo Samokov, Bugarija. ~esto javaat na sur elen, a za uz-
Prvin go izu~il stolarskiot zana- Vospostavil vrski so G. Del~ev i di i kam{ik koristat zmii. Su-
et, a potoa ja zavr{il i Rezbarska- so J. Sandanski. Se borel vo ~eta- rovo go kaznuvaat sekoj {to }e
ta {kola vo Ohrid. Po fa{isti~- ta na M. Popeto i na H. ^ernope- se obide da im se me{a vo nivni-
kata okupacija emigriral vo Al- ev (1901). Stanal okoliski vojvo- ot svet. ^esti se i nivnite sred-
banija, kade {to se vklu~il vo da (1903). U~estvuval vo Ilinden- bi so Marko Krale, kogo{to ne-
NOD. Podocna pristignal na te- skoto vostanie i na Prilepskiot koga{ go kaznuvaat, drugpat toj
ritorijata na Zapadna Makedonija kongres na TMORO (1904). Zagi- im se odmazduva, no nekoga{ me-
i stanal borec na Prvata makedon- nal vo borba so osmanliskata voj- |u niv toj ima i svoi posestrimi.
sko-kosovska NOU brigada (noem- ska kaj preslapot me|u selata Opeani se i natprevarite me|u
vri 1943). Po Osloboduvaweto ra- Klisura i Dren, Tikve{ko. junakot i samovilite, koga toj
botel vo organite za dr`avna bez- LIT.: \. Jan~ev, Dobri Daskalov i Pe{o
sviri, a tie igraat. Ako go na-
bednost (1946‡1967), bil pratenik Samarxiev – tikve{ki vojvodi. Zb.: Pomal- digraat, da mu gi zemat crnite
vo Sobranieto na SRM (1967‡1974 ku poznati i nepoznati u~esnici vo make- o~i, a ako gi natsviri, da mu ja
i ~len na Pretsedatelstvoto na donskoto osloboditelno dvi`ewe vo H¶H i dadat †\ur|a samovila, najkrajna
SRM (1974– 1975). S. Ml.
po~etokot na HH vek, Skopje, 1995. Al. Tr. devojka#. Samovilite se sre}a-
vat i vo drugi odnosi so lu|eto:
oslepuvaat ~ovek, teraat robje,
javuvaat deka nekoj e zaroben
ili zaginat, davaat sovet, leku-
vaat ili o`ivuvaat ~ovek, odve-
duvaat lu|e i sl.
LIT.: Kiril Penu{liski, Obredni i mi-
tilo{ki pesni. Izbor i redakcija d-r
Kiril Penu{liski, Skopje, 1968; Marko
Kitevski, Makedonska narodna lirika
(mitolo{ki, trudovi, semejni, detski,
humoristi~ni, qubovni pesni), Skopje,
2000. M. Kit.
SAMOILOVSKI, Mi{o (Skop-
Blagoja
Aleksandar
Samarxiski
je, 30. IX 1931) ‡ eden od filmski-
Samakoski te snimateli-doajeni vo Makedo-
SAMARXISKI, Aleksandar nija. Se vrabotuva vo producent-
SAMAKOSKI, Blagoja (Pri- Arsov (s. Smojmirovo, Berovo, 9. skata ku}a †Vardar film# (1948),
lep, 7. V 1948) – vonreden prof. IX 1938 – Skopje, 22. X 2001) – ma- kade {to ostanuva s# do penzio-
na TF vo Bitola. Doktoriral na
1295
S SAMOKOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1296
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SAMUILOVO S
D. Kondovski: Portret na car Samuil (1989) vo vizantiska slu`ba. Vo vremeto rija, koja bila napadnata i osvoe-
na carot Roman IV Diogen na od kievskiot knez Svjatoslav
kot vladeel zaedno so svoite bra- (1068–1071) zazemal visoka voena (968/9), ja otfrlile bugarskata
}a David, Mojsej i Aron, a po zagi- dol`nost vo temata Armeniakon. vlast i se osamostoile vo Jugoza-
nuvaweto na David i Mojsej vlade- U~estvuval vo pohodot na impera- padna Makedonija, postavuvaj}i
el zaedno so brat mu Aron, no po torot protiv Selxucite (1068), se gi temelite na makedonskata dr-
likvidiraweto na Arona, stanal istaknal vo smiruvaweto na buntot `ava, poznata kako Samuilovo
edinstven vladetel vo dr`avata na Krispin (1069), dobil ~in proe- Carstvo (969). Jadroto na dr`ava-
(986). Poseduval neiscrpna ener- dar i bil nazna~en za duks na tema- ta go so~inuvale Ohridsko-pres-
gija, visoki vojni~ki i dr`avni~- ta Armeniakon, t.e. komandant na panskata oblast i Pelagonija,
ki sposobnosti. Vo negovo vreme pet zapadni tagmi i na naemnite prestolnina bila Prespa, podoc-
makedonskata srednovekovna dr- vojski vo temata. Za~uvan e pe~at so na Ohrid, a za prestolnini se
`ava go dostignala vrvot vo svojot negovoto ime. Po simnuvaweto od smetale i Bitola i Setina, kade
razvitok. Vodel dolga i iscrpu- prestolot na Roman IV (1071) i toj {to makedonskite carevi imale
va~ka vojna so vizantiskiot impe- bil otstranet od ovaa dol`nost. svoi dvorci. Vo po~etokot bra}a-
rator Vasilij II (976–1025). U~es- LIT.: V. Zlatarski, MolivdovulÍ na Sa- ta vladeele zaedni~ki (tetrarhi-
tvuval vo site pozna~ajni bitki i muila AlusianÍ, „IzvestiÔ na Arheol. ja) i ja priznavale vrhovnata vi-
pohodi protiv Vizantija i daleku institut#, I, 1922. K. Ax. zantiska vlast. Po smrtta na ca-
gi pro{iril granicite na dr`a-
vata. Gi obedinil pod svoja vlast SAMUILOVOTO CARSTVO rot Jovan I Cimiski (969–976),
re~isi site makedonski terito- (969–1018) – srednovekovna make- krenale vostanie, ja otfrlile
rii (osven Solun), osvoil golem donska dr`ava, najgolema rano- vizantiskata vlast i zapo~nale
del od Balkanskiot Poluostrov feudalna dr`avna tvorba na Bal- da vladeat samostojno (976). Vo
(Tesalija, Epir, Albanija, Dalma- kanot. Ja osnovale (969) ~etvori- borbite so Vizantija uspeale da
cija, Bosna, Srbija i pogolem del cata bra}a, komitopulite David, gi pro{irat teritoriite na dr-
od Bugarija). Gi prifatil dr`av- Mojsej, Aron i Samuil, sinovi na `avata. Po zaginuvaweto na Da-
no-pravnite tradicii na Bugar- komesot Nikola. Tie ja iskoris- vid i Mojsej, ostanale da vladeat
skoto Carstvo, likvidirano od tile te{kata situacija vo Buga- Aron i Samuil (diarhija). Golem
Vizantija (971), i se proglasil za
car, so kruna {to mu ja ispratil
rimskiot papa. Kako formalno-
praven naslednik na bugarskite
carevi, vo izvorite naj~esto se
imenuva kako bugarski car, a nego-
vata dr`ava kako Bugarsko Car-
stvo. Po~inal vo Prespa od srcev
udar, potresen od morni~avata
gletka koga gi videl svoite osle-
peni vojnici {to mu gi ispratil
Vasilij II. Bil o`enet so vizan-
tiskata blagorodni~ka Agata od
Dra~, so koja imal ~etiri }erki i
sinot Gavril Radomir. Za~uvan e
negoviot natpis (992/3), vo spomen
na roditelite i na bratot David.
LIT.: S. Antoljak, Samuilovata dr`ava,
Skopje, 1969; S. PirivatriÊ, Samuilova
dr`ava, Beograd, 1997. K. Ax.
SAMUIL, Alusijan (XI v.) – sin na
Alusijan, vnuk na carot Jovan Vla-
dislav, vestarh. Napravil kariera Samuilovata srednovekovna dr`ava (krajot na H & 1018 godina)
1297
S SANACIJATA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
uspeh pretstavuvalo osvojuvaweto Dra~ (1018) i predavaweto na ca- vo Republika Makedonija, Narodna banka
na Larisa (985), najgolemiot grad ricata Marija vo Ohrid so najvi- na Republika Makedonija, Skopje, 2006,
141-145. G. P.
na Tesalija, od kade {to bile pre- sokite blagorodnici, Carstvoto
neseni vo Prespa mo{tite na sv. prestanalo da postoi.
Ahil. Vizantiskiot car Vasilij II LIT.: B. ProkiÊ, Postanak jedne sloven-
(976–1025) se obidel da go zapre ske carevine u MaÊedoniji u X veku, „GLAS
{ireweto na Samuilovata Dr`a- SAN# 76 (1908); S. Antoljak, Samuilovata
va. Vo bitkata kaj Trajanova Vrata dr`ava, Skopje, 1969; S. PirivatriÊ, Sa-
muilova dr`ava, Beograd, 1997. K. Ax.
(den. Ihtiman kaj Sofija) Vasilij
II pretrpel katastrofalen poraz SANACIJATA NA BANKAR-
(986) i bile osvoeni Isto~na i Se- SKIOT SISTEM NA RM – pro-
veroisto~na Bugarija, a granicite ces na rehabilitacija na bankar-
na makedonskata dr`ava bile pro- skiot sistem, zapo~nat vo mart
{ireni do deltata na Dunav. Nabr- 1995 g., koj vklu~uva tri grupi ak-
gu po bitkata do{lo do razdor po- tivnosti: 1) otstranuvawe na ob-
me|u bra}ata. Po naredba na Samu- vrskite od bilansite na bankite
vrz osnova na deviznite {tedni Edoardo
il, Aron bil likvidiran zaedno so Sangvineti
celata svoja familija. Se spasil vlogovi na gra|anite, deponirani
edinstveno negoviot sin Jovan vo vremeto na SFRJ; 2) otstranu- SANGVINETI, Edoardo (Edoar-
Vladislav, blagodarenie na zala- vawe na pobaruvawata i obvrskite do Sanguinneti) (Xenova, 9. XII
gaweto na Gavril Radomir, sinot od bilansite na bankite vrz osno- 1930) ‡ italijanski pisatel, op-
na Samuil. Samuil prodol`il da va na koristenite stranski kredi- {testvenik i univerzitetski
gi {iri granicite na dr`avata. Go ti i 3) restrukturirawe na Sto- profesor. Polemi~ki e nastroen
osvoil gradot Ber (989), gi opusto- panska banka AD – Skopje. Obvrs- sprema hermetizmot vo poezijata.
{il Tesalija, Beotija, Atika i kite vrz osnova na deviznite {ted- Vo 2000 g. go dobil Zlatniot ve-
Peloponez. Na vra}awe, Vizantij- ni vlogovi deponirani vo vremeto nec na SVP.
cite, predvodeni od magisterot na SFRJ (vo iznos od okolu edna BIBL.: Gi objavil poetskite knigi: Labo-
Nikifor Uran, go pre~ekale kaj milijarda dolari) se prezemeni od rintus (1956), Opus metrikum (1960), Ka-
rekata Sperhej (blizu do Termopi- makedonskata vlada. Stranskite tameron (1974), Razglednici (1978), Be-
krediti odobreni od Pariskiot le`nik (1981), Najnoviot zavet (1985),
lite) i mu nanele te`ok poraz Kone~ni zaklu~oci (1997), Ne{ta (1999)
(996). Samuil bil ranet vo bitka- klub na kreditori (vo iznos od 262 i dr. Negovi najzna~ajni kriti~ko-eseis-
ta, go spasil sin mu Gavril Rado- milioni dolari) se preneseni na ti~ki knigi se: Tri studii za Dante
mir, so ~ija pomo{ se vratil vo Agencijata za sanacija na banka. (1961), Alberto Moravija (1962), Ideolo-
Makedonija. Potoa, Samuil pre- Zaradi nejzinata golemina i domi- gijata i jazikot (1965), Misijata na kri-
zel pohod na zapad, kon Jadransko- nantnata polo`ba vo makedonski- ti~arot (1987) i dr. Ja priredil antolo-
ot bankarski sistem, Stopanska gijata Italijanskata poezija na 20 vek i
to More. Ja osvoil Dukqa, gi zapa- prevel golem broj dela od gr~kite i rim-
lil Kotor i Dubrovnik, ja opusto- banka AD – Skopje e podlo`ena na skite klasi~ni avtori (Eshil, Sofokle,
{il Dalmacija i pqa~kaj}i stig- posebna programa za finansiska Evripid, Aristofan, Seneka, Petronij).
nal do Zadar. Ottamu, preku Bosna rehabilitacija. Od nejziniot bi- LIT.: P. Gilevski, Lirskite lavirinti
i Srbija, koi ja priznale negovata lans se otstraneti obvrskite vrz na Sangvineti, „Od mugra do mugra#,
vlast, se vratil vo Makedonija. Po osnova na deviznite {tedni vlogo- Skopje, 2007. P. Gil.
uspe{niot pohod na zapad, Samuil vi od vremeto na SFRJ (vo vred-
nost od 18,8 milijardi denari), ka- SANDANIZAM (1908 ‡) ‡ ideo-
se proglasil za car (ok. 997), a dr- logija vo makedonskoto revolu-
`avata ja izdignal vo rang na car- ko i obvrskite i pobaruvawata za
koristenite krediti od Pariski- cionerno nacionalnooslobodi-
stvo. Krunata ja dobil od papata, a ot klub (vo iznos od 8,4 milijardi telno dvi`ewe, formulirana od
krunisuvaweto go izvr{ile sve{- denari). Isto taka, nenaplatlivi- revolucionerot Jane Sandanski,
tenici od Rim. Za da $ dade legiti- te krediti na bankata, vo iznos od zasnovana vrz centralizmot na
mitet na novata dr`ava, Samuil gi re~isi 5 milijardi denari, se pre- Goce Del~ev i na MRO, soobraze-
prifatil dr`avno-pravnite tra- neseni kaj Agencijata za sanacija na so uslovite i so sostojbite vo
dicii na urnatoto (971) Bugarsko na banka, koja za ovoj iznos izdava Makedonija, nametnata i so poli-
Carstvo, proglasuvaj}i se, for- obvrznica so rok na otplata od 15 ti~kite promeni so Mladotur-
malno-pravno, za naslednik na bu- godini. Najposle, za da se namali skata revolucija, Balkanskite
garskite carevi. Ottamu, negovata dominacijata na Stopanska banka vojni i dvete svetski vojni. Celta
dr`ava vo izvorite naj~esto se AD – Skopje, od nea se izdvojuvaat ostanuvala ista: odbrana, odnos-
imenuva kako Bugarsko Carstvo. pet filijali, koi se formiraat no vospostavuvawe teritorijalna
Vo po~etokot na XI v. Vizantijci- kako posebni banki. Sepak, merki- celost na Makedonija so oru`eno
te gi osvoile Preslav i Pliska te za finansisko restrukturira- dejstvuvawe, sozdavawe makedon-
(1000), Ber, Servija i Voden (1001), we na Stopanska banka AD – Skop- ska dr`ava so legalno politi~ko
Vidin (1002), Skopje (1004) i Dra~ je ne gi davaat o~ekuvanite rezul- dejstvuvawe ili so oru`ena oslo-
(1005). Vo re{ava~kata bitka kaj tati i bankata i ponatamu prodol- boditelna borba kako krajno
Belasica (1014) Samuil bil pora- `uva da se soo~uva so likvidnosni sredstvo. Sandanizmot trajno se
zen, a istata godina i po~inal vo problemi s# do nejzinata proda`ba vgradil vo svesta na makedonski-
Prespa. Po negovata smrt, dr`ava- na tri strate{ki investitori vo ot narod vo Pirinskiot del na
ta zapo~nala brgu da opa|a. Nego- tekot na 2000 g. Pritoa, na priva- Makedonija, koj vodi deceniska
vite naslednici, Gavril Radomir tizacija na Stopanska banka AD – politi~ka borba vo bugarskata
(1014–1015) i Jovan Vladislav Skopje $ prethodi vtor bran na fi- dr`ava za ostvaruvawe na ele-
(1015–1018) zagubile golem del od nansisko restrukturirawe, koga od mentarnite kulturno-nacional-
teritoriite. Vizantija gi osvoila nejziniot bilans se otstraneti ne- ni i gra|anski politi~ki prava.
Prilep i oblasta Raec (1014), naplatlivite pobaruvawa od ~eti- LIT.: Sp. †Makedonski vesti#, 53 1936.
Meglenskata oblast (1015), tvrdi- ri pretprijatija, vo protivvred- M. Min.
nite Longon, Bosograd i Setina nost od 120 milioni evra.
(1017) i dr. Po zaginuvaweto na Jo- LIT.: Kiki Mangova Powavi}, Van~o SANDANSKI – grad vo Pirin-
van Vladislav vo borbite okolu Kargov, 60 godini centralno bankarstvo skiot del na Makedonija, Repub-
1298
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SANSTEFANSKI S
1299
S SAPROBNOST MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
SARAFISTI – privrzanici na
Boris Sarafov od VMK i od
TMORO, li~nosti {to gi obedi-
nuvale zaedni~kite simpatii kon
negovata li~nost i dejnost.
LIT.: Hr. SilÔnov, Osvoboditelnite
borbi na MakedoniÔ, 1, SofiÔ, 1933; II,
SofiÔ, 1943. V. \.
Boris
Sarafov
1300
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SARIEVSKI S
1301
S SARISA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
†Te ka`uvajet bre Ilinoj mome# i 1999 (koavtor so S. Kostovski); Makedon- goviot sin Avram Di~ov. Vo hra-
dr.). Vo eden period bil i produ- ski katahrezis, 2001, 2004; Koreni i rizo- mot se nao|a i edna stara ikona
mi, 2001 (koeditor so B. Ivanov) i dr.
cent za Makedonija vo Muzi~kata posvetena na sv. \or|i, koja dati-
produkcija na RT Belgrad. M. Kol. LIT.: „Bilten na Univerzitetot ,Sv Ki- ra od XV v.
ril i Metodij´# vo Skopje, br 800, 8 III
2002. Iv. X. LIT.: K. Balabanov, Blago na putevima Jugo-
slavije, Beograd, 1983. K. B.
1302
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETA BOGORODICA# S
nastirska crkva na leviot breg se veli deka crkvata po~nala da dariteli se spomnuvaat pove}e
na r. Treska, vo blizina na s. Glu- se gradi na postaro kultno mesto, lica, osobeno Mihail Petkov od
movo (Skopsko). Gradena od kr- kade {to porano se nao|ala crk- Bitola, ~ij{to sin Kupen po~i-
{en kamen i od malter. Pripa|a vata posvetena na Bogorodica nal vo 1599 g. Vo osnovata crkvata
na tipot crkvi so vpi{an krst, Crnogorska, od strana na carot ima forma na vpi{an krst vo pra-
stesnet oblik. Nad sredi{niot Du{an. Vo biografijata na carot voagolen prostor od stesnet tip.
del se izdiga kupola {to se pot- Uro{, patrijarhot Paisie raska- Zasvodena e so poluobli~est svod
pira na pilastri. Oltarnata ap- `uva deka toj po~nal da ja gradi so travei. Apsidata od nadvore{-
sida od nadvore{na strana e tris- crkvata, no po negovata smrt taa nata strana e petostrana. Vo 1612
trana. Fasadite se o`iveani so ostanala nedovr{ena, taka {to g. od zapadnata strana bil izgra-
lizeni. Nad vleznata vrata e za- negovata `ena Elena i sinot den narteks so poluobli~est svod.
~uvan natpis vo koj se veli deka Uro{ ovozmo`ile da se zavr{i i Vo 1645 g. na mestata od uni{te-
nekoja Milica vo 1497 g. ja na{la da se `ivopisa. Podocna bila za-
crkvata otkriena i dala sredstva pu{tena i dolgo bila vo urnatini.
za da se prepokrie i da se `ivopi- Toga{ te{ko nastradal fresko-
sa. Izgradila priprata i kupila `ivopisot na nejzinite yidovi.
lozje za manastirot. Od tekstot Potemelna restavracija bila iz-
proizleguva deka crkvata bila vr{ena duri vo 1934 g. I pokraj
gradena mnogu porano. Postoi o{tetuvawata, fresko`ivopisot
mislewe deka prvi~no bila iz- poka`uva deka nepoznatite tvor-
gradena so sredstva {to gi obez- ci doa|ale od redot na talentira-
bedil Bojko, sinot na vlastelin- nite i ve{ti slikari, koi ne zaos-
kata Danica, ktitorka na crkvata tanuvale zad poznatite tvorci od Crkvata †Sv. Bogorodica#, s. Slivnica, Prespansko (1608)
„Sv. Nikola# vo s. Quboten (XIV ovoj period. Me|u podobro za~uva-
v.), bidej}i vo toa vreme toj bil nite kompozicii spa|aat scenite niot fresko`ivopis, raboten vo
gospodarot na Matka. Fresko`i- od `ivotot na Hristos i Bogoro- 1612 g., bil izveden nov. Vrz kom-
vopisot, za ~ija{to izrabotka dica, Akatistot na Bogorodica, pozicijata Bogorodica so Hris-
sredstva dala Milica, e so posla- ^udata na Arhangelot Mihail, tos, naslikana vo ni{ata nad za-
bi likovni vrednosti. Vo prvata Legendite za sv. Jovan Prete~a i padnata vrata (odnadvor), e za~u-
zona, pokraj svetitelite, se nas- pustino`itelot Antonie, staro- vana signaturata na zografot Ni-
likani i portretite na novite zavetnite sceni Sedumte vselen- kola. Najverojatno toj ja ima `i-
ktitori – Milica i Nikola. ski sobori, kako i portretite na vopisano zapadnata fasada na
LIT.: V. Petkovi¢, Pregled crkvenih spo- ktitorite – carot Du{an, negova- crkvata. Na drveniot ikonostas
menika kroz povesnicu srpskog naroda, Be- ta `ena Elena i sinot Uro{. ima nekolku ikoni od vremeto na
ograd, 1950, 38; K. Balabanov – A. Nikolov- `ivopisuvaweto na crkvata.
ski – D. ]ornakov, Spomenici na kultura- LIT.: V. Petkovi¢, Pregled crkvenih
spomenika kroz povesnicu srpskog naro- LIT.: K. Balabanov – A. Nikolovski – D.
ta na Makedonija, Skopje, 1980, 55. K. B. ]ornakov, Spomenici na kulturata na
da, Beograd, 1950; V. J. ™uri¢, Vizantij-
Makedonija, Skopje, 1980, 285.
„SVETA BOGORODICA# – ma- ske freske u Jugoslaviji, Beograd, 1974; K. K. B.
Balabanov – A. Nikolovski – D. ]orna-
nastirska crkva nad s. Matej~e kov, Spomenici na kulturata na Makedo- „SVETA BOGORODICA# –
(Kumanovsko). Gradena e od pri- nija, Skopje, 1980. K. B. crkva vo Zletovo, gradena vo ne-
delkan kamen i od tuli, a ima ob- kolku fazi. Prvata faza, vrz os-
lik na krstoobrazna crkva so pet „SVETA BOGORODICA# – crk- nova na dosega za~uvaniot fres-
kupoli. Oltarnata apsida od nad- va vo blizina na s. Slivnica ko`ivopis, se vrzuva za XVI v.,
vore{nata strana e petostrana i (Prespansko). Spored za~uvaniot koga Zletovo bilo sedi{te na
o`iveana so dekorativni ni{i, natpis, bila izgradena i `ivopi- zletovskiot episkop. Vo 1515 g.
izvedeni so tuli. Vo istoriskite sana vo 1607 g., vo vremeto na igu- vo Zletovo se spomnuva moroz-
izvori, koi se prili~no skudni, menot jeromonah Nikanor. Kako vizdskiot episkop Matej. Podoc-
1303
S †SVETA BOGORODICA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
na, crkvata bila dograduvana i LIT.: P. Jovanovi¢, Pore~e. Naseqa i po- sud na ju`nata fasada od crkvata.
obnovuvana, osobeno vo XVII i vo reklo stanovni{tva, SKA/SEZ, LI, Be- Od nekoga{niot ikonostas e so-
ograd, 1935, 334. M. M.
XVIII v. Vo XIX v. bila dogradena ~uvano ednoto krilo na carskite
pripratata i otvoreniot trem. dveri, koi po kvalitetot na umet-
LIT.: V. Petkovi¢, Pregled crkvenih spo- ni~kata izrabotka se vbrojuvaat
menika kroz povesnicu srpskog naroda, Be- vo najubavite dela na ohridskiot
ograd 1950; K, Balabanov – A. Nikolovski ikonopis od sredinata na XVI vek.
– D. ]ornakov, Spomenici na kulturata Za ovaa crkva vo 1864 g. zografot
na Makedonija, Skopje, 1980. K. B.
Di~o naslikuva nekolku ikoni.
„SVETA BOGORODICA# – LIT.: Gojko Suboti¢, Sveti Konstan-
crkva vo s. Drenovo, vo blizina tin i Jelena u Ohridu, Beograd, 1971,
na patot Gradsko – Prilep. Vo os- 35‡43; Vojislav J. ™uri¢, Vizantijske
freske u Jugoslaviji, Beograd, 1974, 74;
novata, crkvata pretstavuva kom- Cvetan Grozdanov, Ohridskoto yidno
binacija od kupolna trikorabna slikarstvo od XIV vek, Ohrid, 1980,
bazilika i krstoobrazna crkva 145‡247. S. C.
od stesnet tip. Ima kupoli nad
naosot i narteksot. Strani~nite
Crkvata †Sv. Bogorodica Bolni~ka# vo Ohrid (XIV v.) „SVETA BOGORODICA ELE-
korabi se zasvodeni. Gradena e od „SVETA BOGORODICA BOL- USA# – manastirska crkva izgra-
kr{en kamen i od malter, so upot- NI^KA# – crkva vo bolni~kata dena vo 1080 g. vo s. Veljusa (Stru-
reba na spolii doneseni od an- enorija nasproti „Sv. Nikola#, mi~ko). Nejzin ktitor bil stru-
ti~kiot grad Stobi. Nema to~ni izgradena vo {eesettite godini mi~kiot episkop Manoil. Yidana
podatoci za toa koga e izgradena na XIV vek, od Jakov, igumen na e so tuli i so malter, so {to e do-
i `ivopisana. Vo literaturata se Klimentoviot manastir na Pla- biena vpe~atliva keramoplas-
spomnuva podatokot deka vo 1378– o{nik. Po forma e ednokorabna ti~na dekoracija. Ima oblik na
1380 g. so crkvata upravuvale vlas- crkva so nadvi{en popre~en brod ~etirikonhos so osmostrana ku-
telinite Konstantin Draga{-Ja- vo vid na transept. Fresko`ivo- pola nad centralniot del. Na za-
kovac i Dragoslav. Konstantin pisot od postariot sloj e so~uvan padnata strana se nao|a narteks
Draga{ ja prilo`il na svetogor- vo oltarniot prostor i delumno so kupola, a na ju`nata paraklis
skiot manastir „Pantelejmon# vo vo naosot kade {to se so~uvani posveten na sv. Spas. Vo XIX v.
Kareja. Kako tvorec na fresko- nekolku figuri na svetci od pr- bil izgraden otvoren trem. Fres-
`ivopisot se spomnuva zografot vata zona, i dopojasnite likovi ko`ivopisot e delumno za~uvan,
Dimitrij (1356). na petozarnite ma~enici vo me- glavno vo delovite na parakli-
LIT.: V. S. Radovanovi¢, Tikve{ i Raec, daljoni od vtorata zona. Freski- sot, centralniot del i oltarot na
1924, „Naseqa#, XXIX, 444; V. Petkovi¢, te od ovoj sloj se delo na zograf crkvata, a poteknuva od vremeto
Pregled crkvenih spomenika kroz povesni- {to prethodno go slikal ju`niot na izgradbata (XI v.). Vo XIX v.
cu srpskog naroda, Beograd, 1950; D. Koco, paraklis na „Bogorodica Periv- vrz delumno za~uvaniot star `i-
Nekolku novi podatoci za srednovekovni- vopis bil izveden nov, bez pogo-
te spomenici vo Makedonija, „Glasnik na lepta#, i podocna, po zavr{uva-
Muzejsko-konzervatorskoto dru{tvo na weto so slikawe na freskite vo lema likovna vrednost. Oltarni-
NR Makedonija#, Skopje, 1954. K. B. „Bogorodica Bolni~ka#, slika vo ot prostor e zatvoren so ikonos-
Markov Manastir. Triesetina go- tas izgraden od mermer, so za~u-
„SVETA BOGORODICA# – dini po izgradbata i `ivopisuva- van natpis na arhitravnata greda.
crkva vo stariot del na Ohrid, weto, crkvata bila obnovena so Vo naosot ima mozai~en pod. De-
poznata kako Kamensko. Bila po- nadgraduvawe na yidovite i doda- nes „Sv. Bogorodica Eleusa“ e
dignata vo XVII v., a obnovena i vawe na popre~niot korab, trans- `enski manastir.
pro{irena vo 1832 g. Spored za- eptot. Ovaa golema obnova se po- LIT.: ArhimandritÍ GerasimÍ, Mate-
~uvaniot natpis nad ju`nata vra- vrzuva so neidentifikuvaniot riÔli po geografiÔ na strumi{ko, „Bib-
ta od nadvore{nata strana, crk- lioteka#, III, XVI-XVII, PlovdivÍ,1896; N.
ohridski arhiepiskop, koj e nas- Okunjev, Krstoobrazne crkve, Zagreb, 1925; L.
vata bila zografisana vo 1863 g. likan na ju`niot yid od crkvata, Mileti~Í, Strumickite manastirski
od strana na poznatiot zograf vedna{ do vleznite vrati. Istov- ~erkvi, 1926; V. IvanovÍ, Stari cÍrkvi i
Di~o od s. Treson~e. Oltarniot remeno e naslikan i Stra{niot manastiri, 1926, @. Tati¢, Dva spomeni-
prostor go zatvora ikonostas ra-
boten vo rezba od nekoja od tajfi-
te na mija~kite rezbari.
LIT.: K. Balabanov – A. Nikolovski – D.
]ornakov, Spomenici na kulturata na
Makedonija, Skopje, 1980. K. B.
„SVETA BOGORODICA# –
crkva, ~ija{to lokacija bila na
mestoto Mokrosok, na leviot
breg na rekata Treska, vo blizina
na s. Breznica. Vo 2002 g. e dislo-
cirana od desnata strana na reka-
ta poradi izgradba na hidroaku-
mulacioniot sistem „Kozjak#.
Namesta za~uvaniot yidarski
opus od kamen i tula upatuva na
postara gradba koja podocna bila
obnovena. Za~uvaniot `ivopis vo
oltarnata ni{a i vo ni{ata nad
vlezot e raboten vo stilot na
postvizantiskite umetni~ki raz-
birawa od krajot na XVI do prva-
ta decenija na XVII vek. Crkvata †Sv. Bogorodica Eleusa#, s. Veljusa (1080)
1304
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETA BOGORODICA PERIVLEPTOS# S
1305
S †SVETA BOGORODICA PERIVLEPTOS# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1306
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETA BOGORODICA# S
1307
S †SVETA BOGORODICA TROERA^ICA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: M. Ma{ni¢, Dokumentacija fasad- mite praznici na ju`niot yid od Gora osobeno se zasililo po os-
nog `ivopisa crkava iz postvizantij- naosot. Vo 1862 g., na zapadniot yid vojuvaweto na Egipet, Palesti-
skog perioda u Makedoniji, Saop{tewe
RZZSK, Beograd; D. ]ornakov, Tvore{- od crkvata, Di~o Zograf naslikal na i Sirija od strana na Arabi-
tvoto na mija~kite rezbari na Balka- nekolku pretstavi na svetci. te vo VI‡VII v., koga od ovie
not od krajot na XVIII i XIX vek, Prilep, LIT.: Dim~e Koco, Bogorodica ^elnica, hristijanski teritorii bile
1986, 57. M. M. „Starinar#, XX, Beograd, 1970, 171‡178; proterani golem broj monasi,
koi na{le zasolni{te vo razni
manastiri na teritorijata na
Vizantija, vklu~uvaj}i ja i Sve-
ta Gora.
Vtor bran naseluvawe na Sveta
Gora se slu~il vo vremeto na domi-
nacijata na ikonoborskata eres vo
Vizantiskata Imperija (VIII‡IX
v.), koga po~itatelite na ikonite
bile progonuvani od imperatori-
te ikonoborci i od oficijalnite
crkovni vlasti. Me|u progonuva-
nite crkovni lica imalo i mnogu
monasi {to ostanale verni na ve-
kovnata pravoslavna tradicija i
pobarale spas vo nepristapnite
predeli na Poluostrovot.
Po~etocite na svetogorskoto mo-
na{tvo go postavuvaat vo IX v.
svetite Petar Atonski, Eftimij
Novi i Jovan Kolov. Od istiot
vek e i prvoto oficijalno sve-
do{tvo za postoewe organiziran
Obnovenata crkva †Sv. Bogorodica Troera~ica#, Skopje (2007) mona{ki `ivot vo Sveta Gora.
Istori~arot Genesij soop{tuva
„SVETA BOGORODICA TRO- Voislav J. ™uri¢, Vizantijske freske u
Jugoslaviji, Beograd, 1974, 74; Cvetan deka na crkovniot sobor vo 843 g.
ERA^ICA# – crkva vo Skopje. Grozdanov, Ohridskoto yidno slikar- vo Carigrad prisustvuvale i mo-
Spored istoriski izvori, bila stvo od XIV vek, Ohrid, 1980, 155. S. C. nasi od Sveta Gora. Postoeweto
izgradena vo po~etokot na XIII v., na organiziran mona{ki `ivot
a obnovuvana pove}epati so dare- SVETA GORA (Atos) ‡ eden od vo Sveta Gora vo IX v. se potvrdu-
nijata na srednovekovnite vlade- trite zavr{ni poluostrovi na va i od edna carska povelba na vi-
teli. Spored edna legenda, vo Halkidi~kiot Poluostrov vo ju- zantiskiot vladetel Lav VI od
ovaa crkva se nao|ala ~udotvor- goisto~niot del na istorisko-ge- 893 god.
nata ikona posvetena na Bogoro- ografska Makedonija. Poluos-
dica Troera~ica, koja podocna trovot zafa}a povr{ina od 389 Na Sveta Gora oddelni monasi
bila prenesena vo svetogorskiot km2, dolg e okolu 60 i {irok - od 7 pustino`iteli `iveele i pred IX
manastir Hilandar. Vo 1835 g. na do 16 km. Vo svojot ju`en del za- v., me|utoa, spomnatite trojca sve-
nejzino mesto bila izgradena no- vr{uva so vrvot Atos, koj so svo- togorski monasi pridonele za br-
va golema trikorabna bazilika. jata viso~ina od 2033 m. nad mor- ziot razvoj na mona{tvoto i sta-
Vo nea se nao|al eden od najubavi- skoto nivo dominira nad celata nuvaat rodona~alnici na razni
te i najgolemi ikonostasi, delo teritorija. tendencii vo mona{kiot `ivot:
na mija~kite kopani~ari. Crkva- Teritorijata na Sveta Gora e Petar Atonski na eremitskiot
ta, zaedno so ikonostasot i mebe- prete`no {umovita, so strmni (spileotski), Eftimij Novi na
lot (raboten, isto taka, vo dlabo- karpesti povr{ini, pe{teri i skitskiot (lavriotski), a Jovan
ka rezba) izgorele vo 1944 g. Vo dlaboki dolini. Vakvite geog- Kolov na op{to`itelniot mo-
2007 g. na mestoto na opo`arena- rafski pogodnosti, kako i izo- na{ki na~in na `iveewe. Isklu-
ta crkva e izgradena nova, triko- liranosta od drugata kopnena ~itelno vlijanie vrz oblikuvawe-
rabna bazilika, koja go ima isti- teritorija, ovozmo`ile na Po- to i razvojot na mona{kiot `ivot
ot plan kako crkvata od 1835 g. luostrovot mo{ne rano da se na- vo Sveta Gora ima i sv. Atanasij
LIT.: V. Petkovi¢, Pregled crkvenih selat oddelni monasi i mona{ki Atonski (X v.) ‡ osnova~ot na pr-
spomenika kroz povesnicu srpskog naro- grupi so stroga asketska orien- viot oficijalen svetogorski ma-
da, Beograd, 1950, 298; K. Balabanov, Skopje tacija. Naseluvaweto na Sveta nastir Velikata Lavra (963).
Old Bazar, Skopje, 1994, 27-28. K. B.
„SVETA BOGORODICA ^EL-
NICA# – ohridska crkva vo ne-
posredna blizina na „Sv. Nikola#
i starata srednovekovna ~elna
porta, po {to i samata enorija go
dobila svojot naziv. Izgradena e
ili temelno obnovena vo sredina-
ta na XIV vek, so neobi~na arhi-
tektonska konstrukcija i koncep-
cija. @ivopisot e nastanat po 1380
g. i od nego se vidlivi samo mali
fragmenti na liturgiski kompo-
zicii vo oltarnata apsida i po ne-
koj fragment od ciklusot na Gole- Sveta Gora, avionska snimka
1308
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SVETA S
1309
S SVETA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1310
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETA PETKA# S
siite, izdava vizi za prestoj na – makedonska svetica. ]erka na †SVETA PETKA# ‡ ednokorabna
turisti na Sveta Gora i sl. siroma{ni selski roditeli. Zra- grobi{na crkva vo s. Beqakovce
Na Sveta Gora vo sila e Julijan- ~ela so svojata duhovna i telesna na Kriva Reka, isto~no od Kumano-
skiot kalendar i vizantiskoto ubavina. Bila pleneta i prisilu- vo. Spored za~uvaniot natpis, gra-
vreme, spored koe novoto denono- vana da go primi islamot i da se dena e i `ivopisana vo 1605/1606 g.,
}ie zapo~nuva so zao|aweto na potur~i. Vo odbrana na svojata so pomo{ od brojni prilo`nici.
sonceto. Samo Iverskiot manas- ~est i vera podnesuvala `estoki Del od `ivopisot e pod podocne{-
tir go po~ituva haldejskoto pres- izma~uvawa. Na krajot bila ise- na preslika. Imala yidan i najve-
metuvawe na vremeto, spored koe ~ena na par~iwa. Sv. Zlata e sim- rojatno islikan ikonostas.
denot po~nuva so izgrevot na son- bol na otporot protiv islamiza- LIT.: S. PetkoviÊ, Zidno slikarstvo na
ceto. Dr`avnite slu`bi na Sveta cijata vo Makedonija. podru~ju PeÊke patrijar{ije 1557‡1514,
LIT.: SvÔÈennikÍ PetrÍ SolovÏevÍ, Novi Sad, 1965, 203; M. M. Ma{ni}, Novi
Gora se rakovodat spored svetov- soznanija za crkvata Sveta Petka vo Si-
niot kalendar, t.e. spored Grigo- Hristianskie mu~eniki postradav{ie na
Vostok‹ so vremeni zavoevaniÔ Konstan- ri~ino, Tetovsko, „Kulturno nasled-
rijanskiot kalendar, a noviot tinopolÔ turkami, SanktpeterburgÍ, stvo#, 24-25/1997-98, Skopje, 1999, 79, zab.
den za niv zapo~nuva po polno}. 1862, 275–279; Mihajlo Georgievski, Make- 23. M. M.
donski svetci, Skopje, 1997.
Oficijalno na Sveta Gora ne se M. G.
†SVETA PETKA# ‡ ednokorab-
upotrebuva meso. Osnovna hrana †SVETA PETKA# ‡ grobi{na na grobi{na crkva (XVII v.) vo s.
za mona{kata zaednica se: lebot, ednokorabna crkva od krajot na @van, severozapadno od Demir
zejtinot, vinoto, maslinkite, ze- XVI do prvata polovina na XVII v. Hisar, so dogradbi i intervencii
len~ukot i ribata. Monasite vo s. Siri~ino, isto~no od Teto- od XIX v. Vo slikanata programa
obi~no jadat dvapati dnevno ‡ na- vo. Pripratata e dogradena vo vnimanie privlekuva grupata De-
utro i nave~er, so isklu~ok vo po- XIX v., koga e povtorno celosno isis so Hristos Car, vo pridru`-
nedelnik, sreda i petok i vo pos- `ivopisana. Staroto yidno sli- ba na sv. Marina, koja e naslikana
niot period, koga utrinskiot ob- karstvo e za~uvano na isto~niot vedna{ do Bogorodica i dopojas-
rok se zamenuva so ~aj i leb. yid od oltarot, a kr{enici od jeto na sv. Ahil Lariski vo olta-
LIT.: Porfirij Uspenskij, Istorix originalni freski se najdeni rot. Vo slikarstvoto preovladu-
Afona. 1. Afon xzy=eskij, Kiev, vkopani vo jama pokraj apsidal- va linearizam i zgasnat kolorit.
1877; 2. Afon hristianskij, mirskij,
Kiev 1877; 3. Afon mona[eskij, Ki- nata ni{a. Stilskite karakte- LIT.: N. Mitrevski, Spomenici na fres-
ev, 1877; N. P. Kondakov, Pamxtniki ristiki upatuvaat na edna od ra- ko`ivopisot od XVI i XVII vek vo Demir-
hristixnskogo iskusstva na Afone, botilnicite, koi, po obnovata na hisarsko, Prilep, 2003, 56‡58. M. M.
Sankt Peterburg, 1902; Vl. Mo[in,
Russkie na Afone i russko-vizantij-
Pe}skata patrijar{ija (1557), †SVETA PETKA# ‡ ednokorab-
bile anga`irani na {irokoto na grobi{na crkva vo s. Selnik,
skie otno[enix v XI-XII vv. „Byzantino-
slavica#, Praha, 1947-1948, 9, 55-85; 1950, 11, podra~je na Tetovskata eparhija. severno od Del~evo. Vrz osnova
32-60; F. Dolger, Monchland Athos, München, LIT.: M. M. Ma{ni}, Novi soznanija za na za~uvaniot ktitorski natpis,
1963; E. A. De Mendieta, Mount Athos. The Gar- crkvata Sveta Petka vo Siri~ino, Te- izgradena e vo „te{ko vreme#, ko-
den of the Panagia, Berlin-Amsterdam, 1972; M. tovsko, „Kulturno nasledstvo#, 24‡25/
@ivojinoviÊ, Svetogorske Êelije i pir- 1997-98, Skopje, 1999, 75‡85. M. M. ga stoluval „noviot episkop Pro-
govi u sredwem veku, Beograd, 1972; Atana- hor#. Ja `ivopisal Jo(van) Kom-
sije Angelopulos, Mona{ka zajednica †SVETA PETKA# ‡ grobi{na nov najverojatno vo tretata dece-
Svete Gore, Manastir Hilandar, 1997; crkva vo s. Mlado Nagori~ane, se- nija na XVII v. Yidnoto slikar-
\or|i Pop-Atanasov, Sveta Gora, Skopje, veroisto~no od Kumanovo. Ima stvo e stilski blisko na nedale~-
2007. \. P. At. karakteristi~na arhitektura ~ij niot alinski manastir „Sv. Spas#,
SVETA ZLATA MEGLENSKA naos od isto~nata strana nema ma- Bugarija (1626). Vo slikanata
(s. Slatino, Meglensko, Egejski- nifestna apsida, dodeka od ju`- programa se vklu~eni lokalnite
ot del na Makedonija – 13. X 1795) nata i zapadnata strana e opkru- pustino`iteli sv. Joakim Oso-
`en so zatvoren trem. Yidnite govski i sv. Joan Rilski.
sliki nastradale. Delumno e za- LIT.: M. M. Ma{ni}, Crkvata Sveta Pet-
~uvan ciklusot na sv. Petka. Da- ka vo Selnik i nejzinite paraleli so sli-
tiraweto kon 1628 g. se temeli karstvoto na alinskiot manastir Sveti
Spas, „Kulturno nasledstvo#, 17‡18/1990-91,
vrz prepis na natpisot, koj denes Skopje, 1994, 101‡112. M. M.
e uni{ten.
LIT.: K. Balabanov, A. Nikolovski, D. †SVETA PETKA# – mala edno-
]ornakov, Spomenici na kulturata na korabna crkva vo Debar so polu-
Makedonija, Skopje, 1980, 87; T. Vitlar- obli~est svod i podocna dograden
ski, Grobjanskata crkva Sv. Petka vo s. narteks. Yidana od kr{en kamen i
Mlado Nagori~ino, „Likovna umetnost#,
8-9, Skopje, 1983, 111‡125. M. M. od malter. Nema ostatoci od sta-
riot fresko`ivopis. Na mermer-
†SVETA PETKA# ‡ grobi{na nata plo~a, postavena na „^esna-
crkva vo s. Murga{, jugoisto~no ta trpeza#, e za~uvan natpis so is-
od Kumanovo, so arhitektonski pi{anata godina 7201 (1693), koja
oblici {to nalikuvaat na crkva- mo`e da se tolkuva kako godina
ta vo Dovezence. Ima za~uvani koga e izgradena crkvata. Vo li-
yidni sliki samo vo oltarniot teraturata postoi podatok deka
del, raboteni vo stilot na post- na 15 oktomvri 1679 g. debarskiot
vizantiskite slikarski razbira- episkop Mitrifan go napu{til
wa (najverojatno krajot na XVI i Debar zatoa {to bil izbran za
po~etokot na XVII v.). Vo oltarot pelagoniski mitropolit. Vo 1693
e zabele`ano dopojasjeto na sv. g., so soglasnost na ohridskiot
Ahil Lariski. arhiepiskop Ignatij, nekoj ne-
LIT.: S. Krsti}, Grobjanskata crkva Sv. poznat gra|anin od Debar ja otku-
Paraskeva vo selo Murga{, Kumanovsko, pil malata crkva. Godinata na ot-
„Muzejski glasnik#, god. 4, br. 7-9, Kuma- kupuvaweto se sovpa|a so godina-
Sveta Zlata Meglenska
novo, 2002, 105‡130. M. M. ta ispi{ana na plo~ata, {to mo-
1311
S †SVETA PETKA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
`e da se smeta kako godina koga e tvo na makedonskite i na jugoslo- cija. Od severnata strana e izgra-
izgradena crkvata. Plo~ata se venskite kompozitori, predimno den otvoren trem i crkvata bila
nao|a vo crkvata. od pomladite generacii, vklu~u- pretvorena vo xamija.
LIT.: K. Balabanov, Studii od kultur- vaj}i gi vo svoite programi i naj- Vo 50-tite godini na HH v. se iz-
no-istoriskoto nasledstvo na gradot renomiranite avtori i dela na vr{eni obemni konzervatorski i
Debar i debarskata oblast, I, Koga bila muzi~kata moderna. Dr. O.
gradena malata crkva posvetena na sv. restavratorski raboti na arhi-
Petka vo Debar, „Likovna umetnost#, †SVETA SOFIJA# ‡ katedral- tekturata i `ivopisot.
2‡3, Skopje, 1974 – 1977, 29‡33; K. Balaba- na crkva na Ohridskata arhiepis- So sigurnost e utvrdeno deka `i-
nov, Blago na putevima Jugoslavije, Beograd, vopisot na crkvata vo oltarot,
1983. K. B. kopija. Podignata e vrz ostatoci
od starohristijanska bazilika naosot (so mali isklu~oci) i pri-
†SVETA PETKA# – crkva vo s. (otkopani vo 1951). Arhitekton- zemjeto na narteksot, poteknuva-
Braj~ino (Prespansko). Mala ed- skata koncepcija na crkvata e at od vremeto na ohridskiot ar-
nokorabna crkva za koja{to se trikorabna orientalna bazilika hiepiskop Lav, koj{to bil na ~e-
smeta deka bila izgradena i `i- so transept i kupola, od koja se lo na Ohridskata arhiepiskopija
vopisana vo XVI v. Prepu{tena za~uvani delovite na isto~nite od 1037 do 1056 g. Na ova datirawe
na zabot na vremeto, taa bila na- pandantifi i narteksot. Izvesni uka`uva ne samo eden rakopis vo
pu{tena i polurazurnata. So ko- tragi vo temelite na prvobitna- Pariskata nacionalna bibliote-
ristewe na istiot materijal, ta zapadna fasada uka`uvaat na ka, kade {to Lav se spomnuva ka-
crkvata bila obnovena nekade vo mo`nosta za postoewe kula za ko ktitor na „Sv. Sofija#, tuku i
XVIII v. Fresko`ivopisot od per- kambanarija, dodeka tragi od `i- identifikacijata na patrijarhot
iodot na XVIII v. e so slab kvali- vopisot nad centralniot del na Evstatij, koj{to po~inal vo 1025
tet. Vo Ilindenskoto vostanie narteksot uka`uvaat na mo`nos- g. Ova datirawe nao|a potvrda i
(1903) konacite bile opo`areni. ta za postoewe kalota. Vremeto vo nekoi sceni i figuri vo olta-
LIT.: K. Balabanov – A. Nikolovski – D.
]ornakov, Spomenici na kulturata na
Makedonija, Skopje, 1980. K. B.
†SVETA PETKA# – crkva vo De-
bar. Yidana od delkan bigor i od
tuli. Podocna vo dvorot bila iz-
gradena i kambanarija. To~niot
datum na izgradbata ne e poznat,
no se smeta deka postoela kon
krajot na XIII v. Po zazemaweto na
zemjata od strana na Osmanliite
crkvata bila pretvorena vo xa-
mija i taka funkcionirala s¢ do
1913 g., koga povtorno bila pret-
vorena vo crkva. Nema ostatoci
od fresko`ivopisot. Na drveni-
ot ikonostas ima nekolku ikoni,
delo na zografite Avram Di~ov
od s. Treson~e (sin na poznatiot
zograf Di~o) i Krste Nikolov
od Lazaropole.
LIT.: K. Balabanov, Studii od kultur- Katedralnata crkva †Sv. Sofija# vo Ohrid (XI v.)
no-istoriskoto nasledstvo na gradot
Debar i debarskata oblast, „Likovna rot, koi{to govorat deka `ivo-
umetnost#, 2-3, Skopje, 1974-1977, 29-30; K. na gradbata na crkvata vo nejzi-
Balabanov, Blago na putevima Jugoslavije, Be- nata prvobitna forma ne mo`e pisot se izveduval vo vreme na
ograd, 1983. K. B. to~no da se utvrdi. Ima nekolku krizata na odnosite pome|u is-
pretpostavki, spored koi najve- to~nata i zapadnata hristijanska
†SVETA SOFIJA# ‡ ansambl za rojatno e gradena vo vremeto na ekumena, pred definitivnata
sovremena muzika, osnovan vo Samuil, a `ivopisana vo vremeto {izma (1054). Freskite se pokri-
1968 g. vo Skopje, pod dirigent- na ohridskiot arhiepiskop Lav eni so malter pri pretvoraweto
svoto i umetni~koto rakovodstvo (1037–1056). Prvobitnata forma na crkvata vo xamija (vtorata po-
na kompozitorot Toma Pro{ev. na crkvata podocna pretrpela lovina na XV v.) i tie po 1950 g. se
Sostaven od petnaesetina najis- dosta promeni. Vo 1313–1314 g. ~isteni so otstranuvawe na nas-
taknati muzi~ari od Makedonska- (vo vremeto na arhiepiskopot lagite od var i malter vrz fres-
ta filharmonija i od Operskiot Gligorij) od zapadnata strana kite. Vo glavniot oltaren pros-
orkestar, ansamblot postigna iz- bil dograden dvokaten eksonar- tor na crkvata, vo dolnata zona, e
vonredno visoki rezultati na do- teks so otvoren trem vo prizemje- naslikana najgolemata galerija
ma{niot koncerten podium, vo to i galerija na katot, so dve kuli na arhijerei i |akoni {to dosega
site centri na porane{nata dr- so kupoli od ju`nata i od sever- e otkriena vo isto~nopravoslav-
`ava i vo niza evropski i vonev- nata strana. Mo`no e vo ova vre- nata i vizantiskata umetnost (60
ropski zemji. Ova umetni~ko te- me crkvata da dobila i tribini figuri). Pretstaveni se vode~-
lo, vo tekot na pove}e od edna de- nad strani~nite korabi, na {to kite arhijerei na patrijar{iite
cenija be{e postojano prisutno uka`uvaat otvorite od gorniot (Carigrad, Antiohija, Aleksan-
na najzna~ajnite jugoslovenski kat na narteksot. Golemi prome- drija, Erusalim i Rim), no me|u
festivali. Niz svojata umetni~- ni na crkvata se izvr{eni vo vre- niv dominiraat figurite na ca-
ka dejnost, ansamblot napolno ja meto na turskoto vladeewe, koga rigradskite patrijarsi. Vo ovoj
postigna postavenata cel i misi- kupolata i svodovite nad naosot, ansambl se pojavuvaat i pretsta-
ja: da go propagira kaj nas i vo sve- zaedno so stolbovite {to go nose- vite na sv. Kiril Solunski, sv.
tot sovremenoto muzi~ko tvore{- le, se zameneti so nova konstruk- Kliment Ohridski i fragment od
1312
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETA SOFIJA# S
1313
S †SVETA TROICA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1314
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI ARHANGEL# S
1315
S †SVETI ARHANGEL GLAVATOV# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1316
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI ARHANGELI# S
1317
S SVETI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1318
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI AHIL# S
1319
S †SVETI AHIL# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
posvetena na sv. Ahil Lariski, ~ij na XIV v., Jovan Teorijan. Vo crk- srpskiot svetitel Sava (Nema-
kult go neguva Ohridskata avtoke- vata e so~uvan i originalniot dr- wi}).
falna crkva. Mo`ebi svoevremeno ven ikonostas od sredinata na LIT.: F. Mesesnel, Izve{taj o prou~ava-
ovaa mala crkva bila paraklis na XIV v., kako i rezbanite carski wu Ju`ne Srbije na terenu, Sv. Dimitri-
katedralata „Sv. Sofija#. S. C. dveri od po~etokot na XVII v. je u Trebinu, „Glasnik Skopskog nau~nog
dru{tva#, Beograd, 1934, 174‡175. M. M.
„SVETI DIMITRIJ# ‡ mala,
ednokorabna crkva vo s. @van, se-
verozapadno od Demir Hisar.
Spored ktitorskiot natpis, po-
dignata i `ivopisana e vo 1634 g.
Slikarstvoto e delo na linotop-
skite majstori, ~ij supremat bil
osobeno silen vo vtorata i treta-
ta decenija na XVII v., vo central-
niot del na Balkanot. Se izdvoju-
vaat likot na lokalniot novoma-
~enik sv. \or|i Novi Kratovski
vo dopojasje i retkata ikonog-
rafska pretstava na sv. Dimit-
rij, so sokol vo rakata, vo ni{ata
nad vlezot.
LIT.: M. ›orovi¢–Qubinkovi¢, Dve crk-
ve XVII-og veka u Kru{evskom srezu, „Glas-
nik Skopskog nau~nog dru{tva#, XXI,
Skopqe, 1940, 159‡160; A. Nikolovski, D.
Cornakov, K. Balabanov, The Cultural Monu-
ments of the People`s Republic of Macedonia,
Skopje, 1961, 87; K. Balabanov, A. Nikolov-
ski, D. ]ornakov, Spomenici na kultura-
ta na Makedonija, Skopje, 1980, 193; M. M.
Ma{ni}, Crkvata Sveti Dimitrija vo
@van i nejzinoto mesto vo slikarstvo-
to na docniot sreden vek, „Kulturno nas-
ledstvo#, 19–20–21/1992–93–94, Skopje,
1996, 193‡208. M. M.
1320
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI DIMITRIJA# S
car Du{an vo 1335 g., so koja se te{ki o{tetuvawa, bila razur- potrebnite sredstva gi obezbe-
potvrduva deka crkvata pripa|a nata i celosno zatrupana. Duri dil Hamzi-pa{a Skopski. Manas-
kon manastirot Treskavec. Od vo 1855 g., so zazemawe na sve{te- tirskiot kompleks go so~inuvaat
ikonite se za~uvani „Carskite nikot Petar Zdravev, taa bila pove}e dvokatni zgradi, me|u koi
dveri#, raboteni vo rezba (XV otkopana i obnovena. Vo obnova- za najstara se smeta golemata tr-
ili po~etok na XVI v.). ta na slikarijata u~estvuval ve- pezarija {to ima oblik na edno-
LIT.: V. Petkovi¢, Pregled crkvenih spo- le{kiot zograf Haxi Koste (zog- korabna crkva so apsida na sever-
menika kroz povesnicu srpskog naroda, raf i fotograf). nata strana. Vnatre{nosta na
Beograd 1950; V. J. –uri¢, Vizantijske LIT.: –. Bo{kovi¢, Manastir „Sv. Di- crkvata e `ivopisana. Fresko-
freske u Jugoslaviji, Beograd, 1974, 16; B. mitrija# kraj Velesa, „Starinar#, VII,
Babi}, Kulturno bogatstvo na Prilep `ivopisot e delo na pove}e zog-
1932, 103; V. Petkovi¢, Pregled crkvenih
od V do XIX v., Belgrad, 1976, 12. K. B. spomenika kroz povesnicu srpskog naroda, rafi so razli~ni mo`nosti i so
Beograd, 1950; K. Balabanov – A. Nikolov- razli~ni stilski sfa}awa. Se-
†SVETI DIMITRIJA#, Varo{ ski – D. ]ornakov, Spomenici na kultura- pak, me|u niv se izdvojuva zogra-
(Prilep)2 ‡ naselbinski kom- ta na Makedonija, Skopje, 1980. K. B. fot {to gi rabotel gornite par-
pleks, crkva i nekropola. Isko- „SVETI DIMITRIJA# – ma- tii na svodovite i vo kupolata.
puvawata se vr{eni vo 1965, 1968 nastirska crkva vo s. Su{ica Negoviot crte` e precizen, a ko-
i 1969 g. na prostorot na crkvata (Skopsko), kaj naselenieto pozna- loritot bogat, paletata polna so
i okolu nea. Pri toa se najdeni ta kako Markov manastir. Vrz os- topli tonovi. Na eden od stolbo-
osnovi od ku}i i pridru`ni ob- nova na za~uvaniot natpis, ispi- vite vo crkvata e otkrieno ispi-
jekti od vtorata polovina na XI i {an nad ju`nata vrata od vnat- {ano ime (Mani{a), za koe se
po~etokot na XII v., a potoa i na- re{nata strana, izgradbata na smeta deka e ime na nekoj od zog-
selba so yidani ku}i i jami dati- manastirskata crkva zapo~nala rafite. Vo prvata zona se nasli-
rani so moneti od Jovan I Komnin kani svetiteli vo cel rast, vo bo-
(1118‡1143) i Manojlo I Komnin vo 1345 g., prodol`ila vo vremeto
na kralot Volka{in, a gradbata gata obleka; vo vtorata se kompo-
(1143‡1180). Iskopani se 55 gro- ziciite {to go ilustriraat Aka-
bovi. Me|u nakitot se najdeni: bila zavr{ena i celosno `ivopi-
sana vo vremeto na negoviot sin tistot na Bogorodica, a vo treta-
obetki, prsteni, belezici i toki. ta, kako i vo zonite nad nea, se
Gornata vremenska granica na kralot Marko (1366–1371/72). Os-
pogrebuvawe dopira do XIX i po- novata na crkvata ima forma na pretstaveni sceni od `ivotot,
~etocite na XX v. vpi{an krst vo pravoagolen ~udata i stradawata Hristovi,
prostor, so kupola {to se izdiga Dvanaesette golemi praznici,
LIT.: B. Babi}, Materijalnata kultura kompozicijata Pla~ot na Rahela,
na Makedonskite Sloveni vo svetlina- nad centralniot del, a se potpira
ta na arheolo{kite iskopuvawa vo Pri- vrz ~etiri kameni stolbovi. Nar- kako i sceni od `ivotot na pat-
lep, Prilep, 1986, 118‡132. El. M. teksot e oddelen od naosot so tri- ronot na crkvata †Sv. Dimitri-
delen otvor, a nad negoviot cen- ja#. Od ktitorskite portreti,
„SVETI DIMITRIJA# – edno- tralen del se nao|a slepa kalota. naslikani na severniot yid, osta-
korabna crkva do vlezot vo dvo- Crkvata e yidana so blokovi del- nale samo nezna~itelni fragmen-
rot na crkvata „Sv. Bogorodica kan kamen, so redovi tuli i so ti. Od portretite naslikani na
Perivlepta# i nekoga{en nejzin malter. Fasadite se dekorirani ju`niot yid, od nadvore{nata
paraklis. Pi{ani podatoci za so slepi ni{i. Petostranata ap- strana na crkvata nad vleznata
crkvata nema, no spored temat- sida od nadvore{nata strana, vo vrata, se za~uvani onie na kralot
sko-stilskite karakteristiki na svoite deset slepi ni{i, e bogato Marko i na negoviot tatko, kra-
`ivopisot, crkvata se datira vo ukrasena so razli~ni {ari izve- lot Volka{in, naslikani vo cel
sedumdesettite godini na XIV v. deni so tuli. Vo 1830 g. na zapad- rast, od obete strani na ni{ata
Fresko`ivopisot e napolno so- nata strana bil dograden otvoren vo koja{to vo dopojasna pretsta-
~uvan i koncipiran na tematski- trem, yidan od delkan kamen, a va e naslikan patronot na crkva-
te na~ela na dekorirawe na mali-
te ohridski ednokorabni crkvi,
iako stilski ne pripa|a vo niv-
niot likoven krug i nema analo-
gii vo drugite ohridski crkvi od
ovoj period. Vo oltarniot pros-
tor, prvobitniot fresko`ivopis
e propadnat i kon krajot na XVIII
v. povtorno e naslikan vo duhot
na docnovizantiskoto slikarstvo
na kor~ansko-moskopolskite ra-
botilnici.
LIT.: Voislav J. ™uriÊ, Vizantijske
freske u Jugoslaviji, Beograd, 1974, 90;
Cvetan Grozdanov, Ohridskoto yidno
slikarstvo od XIV vek, Ohrid, 1980,
156‡157. S. C.
„SVETI DIMITRIJA# – ma-
nastirska crkva vo Veles. Yidana
od delkan kamen i od tuli. Edno-
korabna, so tristrana apsida od
nadvore{nata strana. Na zapad-
nata strana ima narteks nad koj se
izdiga kula – kambanarija. Nema
za~uvan fresko`ivopis. Vrz os-
nova na stilskite karakteristi-
ki na arhitekturata, crkvata e
datirana vo XIV v. Pretrpela Manastirskata crkva †Sv. Dimitrija#, Markov manastir, s. Su{ica, Skopsko (XIV v.)
1321
S †SVETI DIMITRIJA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1322
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI \OR\I# S
1323
S †SVETI \OR\I# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
ca, na zapadniot yid, pretstavite li grupirani vo kompozicijata XIII–XIV v. Na ovoj period mu pri-
na „pustino`itelite# Prohor na Sedmo~islenicite i pretsta- pa|a likot na Isus Hristos An-
P~iwski i Joakim Osogovski, ka- vata na Sv. Jovan Vladimir. S. C. tifonitis, naslikan na severoza-
ko i ktitorskite portreti na padniot pilaster. Se smeta deka
kralot Milutin i negovata mlada „SVETI \OR\I# ‡ stara, edno- ktitorskata kompozicija nasli-
`ena Simonida. Oltarnata preg- korabna, grobi{na crkva vo s. kana ju`no od vleznata vrata, na
rada e izgradena od kameni stol- Vrane{tica, kaj Ki~evo, locira- zapadniot yid na pripratata, po-
bovi, arhitravna greda i parapet- na vo Gorno Maalo. Podignata i teknuva od XIV v. Vo slikaweto
ni plo~i, a na dvete poliwa, levo `ivopisana e so pomo{ na †mali na `ivopisot u~estvuvale nekol-
i desno od carskite dveri, vo i veliki# (`iteli) vo vremeto na ku zografi, ~ii{to imiwa ne se
fresko-tehnika se naslikani turskiot sultan Bajazit i epis- poznati. Okolu crkvata se pros-
ikonite posveteni na Bogorodi- kopot kir Gerasim, izgleda vo tira golema srednovekovna nek-
ca Pelagonitisa i sv. \or|i – 1498/1499 g. @ivopisana e za samo ropola. Konstatirano e deka taa
patronot na crkvata. 20 dena od Dimitar Zograf, koj se bila vo upotreba nekade od VII, pa
potpi{al inverzno na krajot od sè do prvite decenii na XX v.
LIT.: V. Petkovi¢, Pregled crkvenih
spomenika kroz povesnicu srpskog naro- ktitorskiot natpis. Vo slikana-
LIT.: K. Balabanov, Konzervatorski ra-
da, Beograd, 1950; V. –uri¢, Vizantijske ta programa vnimanie privleku- boti na crkvata „Sv. \or|i“ vo mesnosta
freske u Jugoslaviji, Beograd, 1974; K. Ba- va carskiot Deisis, so Hristos Gorni Kozjak – [tipsko, Zbornik na
labanov – A. Nikolovski – D. ]ornakov, Car, Bogorodica Carica i Jovan [tipskiot naroden muzej, [tip, 1959,
Spomenici na kulturata na Makedonija, Krstitel, potoa pretstavata na 121–122; Z. Rasolkoska–Nikolovska, Arhe-
Skopje, 1980. K. B. patronot sv. \or|i vo blagorod- olo{kite istra`uvawa na crkvata „Sv.
ni~ka obleka i sv. Nikola, so \or|i“ vo Gorni Kozjak, Zbornik na [tip-
skiot naroden muzej IV–V, 1964–1974, [tip,
epitet Krmitel. Imala fasaden 1975, 125–139; K. Balabanov – A. Nikolov-
`ivopis, koj e delumno za~uvan. ski – D. ]ornakov, Spomenici na kultura-
LIT.: M. M. Ma{ni}, Prilozi za tri ta na Makedonija, Skopje, 1980. K. B.
malku poznati spomenici vo ki~evsko-
brodskiot kraj od postvizantiskiot „SVETI \OR\I POBEDONO-
period, „Kulturno nasledstvo#, 16/1989, SEC# – manastirska crkva vo s.
Skopje, 1993, 95‡103. M. M. Raj~ica, vo blizina na Debar. Bi-
la metoh na Bigorskiot manas-
„SVETI \OR\I“ – crkva vo mes- tir. Vo za~uvaniot natpis nad
nosta Gorni Kozjak ([tipsko), vleznata vrata se spomnuvaat
neposredno do yidinite na utvr- mitropolitot Joakim i igumenot
deniot anti~ki grad Bargala. na Bigorskiot manastir, arhi-
Gradena e od re~en kamen i od mandritot Arsenij. Gradbata bi-
malter, so upotreba na spolii so- la zavr{ena vo 1835 g., osvetena
birani od razurnatiot anti~ki vo 1836 g., a fresko`ivopisot bil
grad. Planot na objektot pretsta- zavr{en vo 1840 g. Slikarstvoto
vuva vpi{an krst vo kvadratna vo ovaa relativno golema manas-
osnova, so trapezoidna apsida i tirska crkva e delo na talentira-
predapsidalen prostor. Podocna nite zografi Mihail (od Sama-
do ju`nata strana na narteksot rina) i negoviot sin jeromonahot
bil dograden paraklis so kupola. Daniil. Pogolemiot broj ikoni
Od narteksot vo naosot se vlegu- na ikonostasot bile naslikani
va niz tribelon. Vo ju`noto kri- od jeromonahot Daniil (1832–
lo na naosot se nao|a yidana pra- 1833) i se edni od najdobro nasli-
voagolna grobnica, izgradena vo kanite likovni dela (ikoni) vo
isto vreme so crkvata. Nedosti- Makedonija vo XIX v.
gaat konkretni literaturni i is- LIT.: Manastir sv. Jovan Bigorski
toriski izvori za izgradbata na (Zbornik trudovi), „Kulturno-istorisko
crkvata, no vo povelbata na impe- nasledstvo na RM#, XXXII, Skopje, 1994; K.
ratorot Vasilij II od 1019 g. se Balabanov, Blago na putevima Jugoslavije, Be-
spomnuva srednovekovnata nasel- ograd, 1983. K.B.
Ikonata na Sv. apostoli Petar i Pavle vo
crkvata †Sv. \or|i# vo Struga (XV v.) ba Kozjak, kako enoriski centar „SVETI \OR\I POBEDONO-
vo ramkite na Morozdvi{kata
„SVETI \OR\I# – monumental- episkopija. Na yidovite od crk-
SEC# ‡ mala grobi{na, ednoko-
rabna crkva (XVII v.) vo s. Lazo-
na crkva vo Struga, vo forma na vata se nao|a fresko`ivopis vo rovci (Lazarovci), severoisto~-
bazilika so slo`ena koncepcija tri sloja. Prviot e najverojatno no od Ki~evo, za koja neosnovano
na vnatre{niot prostor, koj{to od XI–XII, a posledniot od se pretpostavuva deka e od postar
e podelen na travei i priprata, a period. Celosno e `ivopisana.
centralniot korab e ras~lenet i Tradicionalnata idejno-temat-
nadvi{en so tri golemi kaloti. ska koncepcija na slikanata
Dene{nata crkva e izgradena vo programa se karakterizira so
1835 g., rezbaniot ikonostas e do- harmoni~en kolorit, {ematizi-
vr{en vo 1847 g., a ikonite se sli- ran crte` i geometrizirani ob-
kani vo 1849/50 g. od zografot Di- lici, so izvesni obidi za plas-
mitrija, koj se potpi{al na iko- ti~na modelacija na svetitelski-
nite na Sv. \or|i i Sv. Nikola. te likovi.
@ivopisot e zavr{en vo april LIT.: T. SmiqaniÊ, Ki~evija. Naseqa i
1874 g., vo vremeto na Ohridskiot poreklo stanovni{tva, SKA/SEZ, LI,
mitropolit Natanail, i e delo na Beograd, 1935, 427. M. M.
zografskata tajfa na bra}ata
Makarievi od Gali~nik. Od boga- „SVETI \OR\I POBEDONO-
tata programa na `ivopisot se SEC# ‡ crkva vo s. Mlado Nago-
izdvojuvaat slovenskite svetite- Crkvata †Sv. \or|i#, Gorni Kozjak, [tipsko (XI-XIV v.) ri~ane, severoisto~no od Kuma-
1324
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SVETI S
1325
S SVETI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1326
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI KONSTANTIN I ELENA# S
1327
S SVETI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1328
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI NAUM# S
Freska: Sedmo~islenicite vo crkvata †Sv. Naum#, Ohrid (1799) Carskite dveri vo crkvata †Sv. Naum#, Ohrid (1711)
1329
S SVETI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1330
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI NIKOLA# S
Vo vtorata zona osobeno vpe~at- konzervatorskite zafati na crkvata da, Beograd, 1950, 220; M. M. Ma{ni},
livi se kompoziciite Izgonuva- Sv. Nikola vo Strezovce), †Nova Make- Crkvata vo selo Trnovo ‡ eden primer na
donija# (LIK), 12/13. VIII 2000, 21. M. M. duhovniot streme` na epohata, †Kultu-
weto na trgovcite od hramot i ren `ivot#, 2, Skopje, 1993, 40‡46. M. M.
Svadbata vo Kana Galilejska, a vo †SVETI NIKOLA# ‡ ednoko-
tretata zona scenite od strada- rabna grobi{na crkva vo s. Gi- †SVETI NIKOLA# ‡ ednoko-
wata Hristovi (Simnuvaweto novci, zapadno od Kriva Palan- rabna crkva vo s. [opsko Rudare,
Hristovo od krstot i Pogrebuva- ka. Spored stilskite karakteris- severozapadno od Kratovo. Yidana
weto Hristovo). Slikarstvoto tiki na za~uvanoto slikarstvo na e i delumno `ivopisana vo pos-
na dvajcata pro~ueni zografi, svodot i na severniot yid, se da- lednata ~etvrtina na XVI vek (vrz
sporedeno so ona vo crkvata †Bo- tira kon krajot na XVI i prvata osnova na izgreban zapis od 1567
gorodica Perivleptos# vo Oh- decenija na XVII v. Me|u stoe~ki- ili 1568), a potoa e celosno `ivo-
rid, poka`uva razvojna faza vo te figuri se zabele`uva sv. Otec pisana vo prvata ~etvrtina na
tvore{tvoto na pro~uenite zog- Joakim Sarandaporski, naslikan XVII vek. Ima yidan i islikan
rafi, vo koja namesto monumen- pokraj sv. Petka, a vo scenite na ikonostas so karakteristi~na te-
talnosta preovladuva narativni- Velikite praznici prisustvuva matsko-ikonografska programa i
ot karakter na naslikanite liko- po eden prorok, {to go pretska- Carski dveri datirani kon 1581 g.
vi i kompozicii. `al nastanot. M. M. LIT.: S. Radoj~iÊ, Starine Crkvenog mu-
LIT.: V. PetkoviÊ, Pregled crkvenih spo- zeja u Skopqu, Skopqe, 1941, 46, 47; M. M.
menika kroz povesnicu srpskog naroda, †SVETI NIKOLA# ‡ ednoko- Ma{ni}, Crkvata Sveti Nikola vo
Beograd, 1950, 212‡213; V. J. –uriÊ, Vizan- rabna grobi{na crkva (XVII v.) vo [opsko Rudare ‡ identifikacija na sli-
tijske freske u Jugoslaviji, Beograd, s. I`i{ta, jugoisto~no od Ki~e- kanata programa i novi soznanija, †Kul-
1974, 50; K. Balabanov, Freske i ikone u Make- vo. Celosno e `ivopisana. Slika- turno nasledstvo#, 30‡31/2004‡2005, Skop-
doniji, Beograd–Zagreb–Mostar, 1983, 91. K. B. nata programa i stilskite karak-
je, 2006, 57‡74. M. M.
†SVETI NIKOLA# ‡ grobi{na teristiki (suvo i re~isi linear- †SVETI NIKOLA# ‡ ednoko-
ednokorabna crkva vo s. Burilov- no slikarstvo i siroma{nata pa- rabna crkvi~ka od docniot sre-
ci, isto~no od Sveti Nikole. Iz- leta) se svojstveni na t.n. postvi- den vek, locirana nadvor od s.
gradena e na staro kultno mesto. zantiska umetni~ka produkcija Cre{nevo, severoisto~no od Ma-
Stilskite karakteristiki na zastapena glavno vo perifernite kedonski Brod. Imala delumno
yidnoto slikarstvo ‡ izvesnata selski crkvi~ki niz Balkanot. za~uvani yidni sliki na isto~ni-
monumentalnost, pastelniot ko- Vnimanie privlekuva dopojasjeto ot yid, datirani kon vtorata po-
lorit i ukrasnite elementi ‡ na sv. \or|i Novi (Kratovski) vo lovina na XVI v. Denes, crkvata e
upatuvaat na stilskite razbira- frizot na ma~enicite. urnata i na nejzinoto mesto iz-
wa od krajot na XV ili po~etokot LIT.: C. Grozdanov, Ma~enicite od gradena nova.
na XVI vek. Vo tematskiot sklop XV‡XIX vek vo `ivopisot na Makedonija, LIT.: T. SmiqaniÊ, Ki~evija. Naseqa i
na slikanata programa e vklu~en †Prilozi#, XXIV‡1, MANU, Skopje, 1993, poreklo stanovni{tva, SKA/SEZ, LI,
41‡42, sl. 2. M. M. Beograd, 1935, 322. M. M.
tekstot na Nedelniot prokimen.
LIT.: K. Balabanov, Crkva vo selo Bori- †SVETI NIKOLA# ‡ ednoko- †SVETI NIKOLA# ‡ mala ed-
lovci, †Kulturno nasledstvo#, V, Skopje, rabna grobi{na crkva vo s. Mrzen nokorabna grobi{na crkva vo s.
1959, 5‡14. M. M. Oraovec, jugoisto~no od Veles. Gluvo (Gluhovo), severozapadno
†SVETI NIKOLA# ‡ grobi{na Spored ktitorskiot natpis, po- od Skopje. Obnovena e vo 1855 g.,
crkva vo s. Belu{ino, severno od dignata e i `ivopisana vo 1694 g., koga e doyidana pripratata, koja
Kru{evo. Ednokorabnata gradba so prilo`ni{tvo na brojni kti- gi opfa}a site strani na stariot
e yidana od kamen i od glina. Spo- tori. Slikanata programa gi pov- hram, osven isto~nata; toga{ se
red ktitorskiot natpis, izgrade- toruva utvrdenite obrasci, so urnati zapadniot, ju`niot i se-
na e i `ivopisana vo 1671/1672 g. prezemawe na kupolni temi od verniot yid na stariot hram do
Slikanata programa e bliska na postar spomenik (U~itelstvuva- svodnite partii. Staroto yidno
stilskite razbirawa na linotop- weto na sv. Vasilij Veliki i U~i- slikarstvo e vo duhot na postvi-
skite rabotilnici. Denes e za- telstvuvaweto na Grigorij Bogos- zantiskite slikarski razbirawa
pu{tena poradi iseluvaweto na lov, naslikani na svodot) ili so i se datira vo prvata decenija na
pravoslavnoto naselenie. M. M. ugleduvawe na stari ikonograf- XVI v. Monumentalniot `ivopis
ski predlo{ki (stoe~ka figura od XIX v., kako i ikonite od iko-
†SVETI NIKOLA# ‡ grobi{na na Hristos vo Deisisot). Sli- nostasot, se delo na Di~o Zograf.
crkva vo s. Strezovce, isto~no od karstvoto e so potenciran grafi- Vo oddelnite fazi na `ivopisu-
Kumanovo. Vo osnovata ima tri- cizam i ladna paleta na boi. vaweto bile anga`irani i drugi
koraben naos i trikorabna prip- LIT.: R. Topuzova-Kareska, N. Mitrevski, zografi, me|u koi i Dimitar An-
rata (so urnat svod). Izgradena e Crkvata vo Mrzen Oreovec ‡ posleden spo- donov Papradi{ki.
pred 1606 g. so zalagawe na prez- menik od XVII vek, †Balcanoslavica#, 16‡18/
1989‡1991, Prilep, 1996, 93‡107. M. M. LIT.: J. Haxi-VasiqeviÊ, Skopqe, 1930,
viterot Petko, a `ivopisana e vo 416; P. Popovi , †Starinar#, I, 1922, 102; V.
istata godina blagodarenie na †SVETI NIKOLA# ‡ ednoko- R. PetkoviÊ, Pregled crkvenih spomenika
prilozite na `itelite na s. rabna grobi{na crkva vo s. Trno- kroz povesnicu srpskog naroda, Beograd,
Strezovce. Vo natpisot se spom- 1950, 67. M. M.
vo, severozapadno od Kriva Pa-
nuva i pe}skiot patrijarh Jovan lanka. Spored ktitorskiot nat- †SVETI NIKOLA# ‡ mala ed-
(Kantul). Delumno za~uvanoto pis, podignata e i `ivopisana vo nokorabna grobi{na crkva vo s.
yidno slikarstvo pretstavuva 1505 g., so zalagawe na popot Pejo Plasnica, jugoisto~no od Ki~e-
vistinska galerija na postvizan- i negovata sopruga Projka. Vrz os- vo, na desniot breg na r. Treska
tiskite stilski razbirawa, vo nova na stilskite karakteristiki (Velika). Od ktitorskiot natpis
koe, posebno mesto zazema slika- na yidnoto slikarstvo, se pretpos- se doznava deka e podignata i `i-
ta na Uspenieto na Bogorodica. tavuva deka e eden vek pomlada. Od vopisana vo 1484 g. Stilskite
@ivopisot im se pripi{uva na uni{tenata grupa pustino`iteli razbirawa se bliski na t.n. mali
linotopskite slikari. e za~uvan samo likot na sv. Otec rabotilnici od krajot na XV vek,
LIT.: S. PetkoviÊ, Zidno slikarstvo na Joakim Sarandaporski. ~ija aktivnost se bele`i vo oko-
podru~ju PeÊke patrijar{ije 1557‡1514,
Novi Sad, 1965, 203‡204; M. M. Ma{ni}, LIT.: V. R. PetkoviÊ, Pregled crkvenih linata na Ohrid i vo posevernite
Sv. Nikola na karpa (za istra`uva~ko- spomenika kroz povesnicu srpskog naro- delovi. Se izdvojuva ogromnoto
1331
S †SVETI NIKOLA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1332
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI NIKOLA# S
Crkvata †Sv. Nikola#, s. Manastir, Mariovsko (XI-XIII v.) Sevastokratorot Vlatko (ktitor) i `ena mu Vladislava (freska vo crkvata „Sv. Nikola# vo Psa~a, XIV v.)
jeromonahot Akakij, koj v race go prostorot na pripratata e za~uva- nokorabna crkva so izdol`ena
dr`i modelot na crkvata. Anali- na i taa le`i vrz kvadratna osno- priprata i fresko`ivopis, koj
zata na fresko`ivopisot vo crk- va, koja{to se opira na dva kvad- pripa|a na tri odvoeni hrono-
vata poka`uva deka rabotele po- ratni stolba i na dva yidni pilas- lo{ki fazi. Najstariot sloj na
ve}e zografi. Me|u niv se istak- tra. Oltarnata apsida od nadvo- freski od po~etokot na XIII vek e
nuva imeto na referendarot |a- re{na strana e tristrana. Site so~uvan vo konhata na apsidata i
kon Jovan, za kogo se smeta deka e fasadi se bogato profilirani i na isto~niot yid, Bogorodica so
edna ista li~nost so zografot re- ukraseni so {ari izvedeni vo ke- dvajca angeli vo carski dalmati-
ferendar |akon Jovan, tvorecot ramoplastika. Vrz osnova na edna ki i Hristos vo slava sednat na
na ikonata posvetena na sv. \or|i za~uvana povelba od 15 mart 1358 g. prestol nosen od simbolite na
od istoimenata crkva vo Struga, se doznava deka na vlastelinot ~etirite evangelisti. Na vtori-
koja datira od 1266/67 g. Vlatko mu bilo odobreno crkvata ot sloj freski od sredina na XIII
LIT.: D. Koco – P. Miqkovi}-Pepek, Ma- da ja prilo`i na svetogorskiot vek pripa|aat pretstavite na Bo-
nastir, Skopje, 1958; D. Koco – P. Miljkovic- manastir Hilandar, so {to stanu- gorodica so Hristos, sv. Nikola
Pepek, La basilique de St. Nikolas en village Ma- va jasno deka toj bil i nejzin kti- i sv. Jovan Prete~a od prvata zo-
nastir dans la region de Mariovo, Actes du X-e tor. Vo vnatre{nosta na crkvata e na i lunetata na zapadnata fasa-
Congres internationale d’Etudes Byzantines, Is-
tanbul, 1958; K. Balabanov, Freske i ikone u Ma- za~uvan fresko`ivopis so visoki da. Na tretiot sloj freski od
kedoniji (IV-XV v.), Beograd – Zagreb – Mostar, likovni vrednosti. Imiwata na vtorata polovina na XIV vek pri-
1983, 78‡79. K. B. zografite ne se poznati, no nasli- pa|a ktitorskata kompozicija od
kanite portreti na semejstvoto na zapadnata fasada i slikarstvoto
†SVETI NIKOLA# – manastir- ktitorot tretirani so golema do- na ju`niot i zapadniot yid na na-
ska crkva vo s. Psa~a (Krivopala- za na realnost poka`uvaat deka ne- osot, so ostatoci od sceni od cik-
ne~ko). Yidana od pridelkani blo- poznatiot zograf spa|al vo redot lusot na Golemite praznici.
kovi, kamen peso~nik i od hori- na talentiranite i renomirani LIT.: Neobjaveni terenski istra`uvawa
zontalni redovi tuli. Vo osnovata tvorci. Koloritot so vonredni na avtorot. S. C.
ima forma na vpi{an krst vo pra-
voagolen prostor. Nad centralni-
nijansi na sino, belo i crveno ja †SVETI NIKOLA# – crkva vo s.
poka`uva golemata ume{nost i Varo{ (Prilep). Ednokorabna so
ot del na naosot imalo kupola, ko- znaewe na nepoznatiot psa~ki zog-
ja{to podocna se urnala. Pri ob- poluobli~est svod. Gradena od
raf. Pokraj grupniot portret na blokovi kamen i spolii doneseni
novata na manastirot na mestoto semejstvoto na ktitorot, na koj se
na kupolata bil izgraden polukru- od nekoj anti~ki lokalitet. Crk-
prika`ani knezot Pasha~, knegi- vata bila `ivopisana, a fresko-
`en svod. Kupolata izgradena nad wata Ozra, sevastokratorot Vlat- `ivopisot od toj najran period
ko, negovata sopruga Vladislava i ostanal za~uvan vo oltarnata ap-
sinot Stefan, za~uvani se i ne- sida. Vrz osnova na stilskite ka-
kolku zna~ajni kompozicii, me|u rakteristiki na `ivopisot, toj
koi Uspenieto na Bogorodica, sce- datira od XII v. Od fresko- natpi-
ni od `ivotot na sv. Nikola, Bogo- sot ispi{an nad prozorecot na
rodica so Hrista i drugi. ju`niot yid se doznava deka obno-
LIT.: V. PetkoviÊ, Pregled crkvenih spo- vata na crkvata bila zavr{ena vo
menika kroz povesnicu srpskog naroda, Be- noemvri 1298 g., so sredstva na
ograd, 1950; K.Balabanov – A. Nikolovski
– D. ]ornakov, Spomenici na kulturata ktitorot Vega, sin na Kapza i
na Makedonija, Skopje, 1980. K. B. Marija, vo vremeto na Andronik
II, Mihail IX i caricata Irina.
†SVETI NIKOLA# – crkva vo Obnovata opfa}ala grade`ni ra-
enorijata ~elni~ka, vo blizina boti {to vo zna~itelna mera ja
Manastirskata crkva †Sv. Nikola#, s. Psa~a, na crkvata †Mali Sv. Vra~i#. Ed-
Kriva Palanka (XIV v.) zgolemile visinata na ednoko-
1333
S †SVETI NIKOLA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1334
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI NIKOLA# S
1335
S SVETI NIKOLE MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1336
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI PANTELEJMON# S
1337
S †SVETI PANTELEJMON# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1338
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETI SPAS# S
1339
S †SVETI SPAS# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1340
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SVETIEV S
1341
S SVETIEV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nik‡istra`uva~ za plasti~nata
narodna ornamentika vo Insti- Crkvata †Sv. Petnaeset Ma~enici#, Strumica (IX- X v.)
tutot za folklor †Marko Cepen-
Todor
kov# vo Skopje (1. XII 1977 ‡ 14. III SVETITE PETNAESET TI-
Svetiev 1990) i gi istra`uvala kopani- VERIOPOLSKI MA^ENICI
~arskite izvedbi na tavanicite ‡ arheolo{ki kompleks od crkvi
SVETIEV, Todor (Bitola, 26. vo Debar. Profesor na Katedra-
XII 1952) ‡ pijanist. Diplomiral i grobovi na jugoisto~nata peri-
ta za etnologija vo Institutot po ferija na Strumica, okolu 1 km
na FMU vo Skopje (V. Krpan, geografija na Prirodno-matema-
1977), kade {to i magistriral (V. jugoisto~no od Carevi Kuli. Vrz
ti~kiot fakultet vo Skopje. Ka- temeli na tribrodna ranohristi-
Krpan, 1979). Specijaliziral na ko vajar, imala samostojni izlo`-
Dr`avniot konzervatorium vo janska bazilika e izgradena krs-
bi vo Skopje (1970, 1973 i 1989), toobrazna (petkupolna) bazilika
Sankt Peterburg (V. Kalmikov, Belgrad (1970, 1984 i 1988), Qub-
1983). Od 1983 g. profesor na od krajot na IX ili po~etokot na
qana (1986), Ohrid (1987) i Va- X v. Me|u nekolkute yidani grob-
FMU vo Skopje. Koncertiral ka- ra`din (1988).
ko solist i kameren muzi~ar (Duo nici posebno e interesna cen-
BIBL.: Rezbareni tavani, dolapi i vra- tralnata ranohristijanska grob-
Atanasov‡Svetiev; Kufojanakis ti vo Makedonija, Skopje, 1992; Etno-
‡Svetiev) vo Republikata i vo lo{ko i kulturno-antropolo{ko prou- nica. Na nejziniot zapaden yid
pove}e evropski zemji. Sn. ^.-An. ~uvawe na Pore~e, Skopje, 2003. dopolnitelno, vrz nov malter e
LIT.: Viktorija Vasev Dimeska, Aneta `ivopisana kompozicija so dopo-
Svetieva, Skopje, 1989; Sowa Abaxieva, jasja na Svetite Petnaeset tive-
Gledaweto kako (ne)bivawe. @enski pri- riopolski ma~enici, verojatno
log kon metodolo{kiot diskurs na mo- vo vremeto na gradeweto na sred-
dernizmot, vo: Pra{awa za makedonski- novekovnata crkva. Vo grobovite
ot modernizam, Skopje, 2000 ; 50 godini e najden srednovekoven nakit.
Institut za folklor. Bibliografija
na izdanijata na Institutot za fol- LIT.: D. Koco ‡ P. Miqkovi}-Pepek, Re-
klor „Marko Cepenkov# ‡ Skopje i na ma- zultatite od arheolo{kite iskopuvawa
gisterskite i doktorskite disertacii vo 1973 g., vo crkvata „Sv. 15 Tiveriopol-
na sorabotnicite 1950‡2000. Podgotvi- ski ma~enici# ‡ Strumica, ZAM, XIII‡IX
la Mirjana Anastasova, Skopje, 2000, 147; (1975‡1978), Skopje, 1978, 93‡104. El. M.
Likoven adresar na Makedonija, Skopje,
1994, 107-108 i 119-120. S. Ml.
SVETILI[TA VO MAKEDO-
Aneta
Svetieva
NIJA – sveti mesta – crkvi i ma-
nastiri so razvien kult i poseta
SVETIEVA, Aneta (Bitola, 14. od poklonici hristijani. Vo Ma-
XII 1944) ‡ vajar, magister po li- kedonija ima mnogu stara tradi-
kovni umetnosti i doktor po et- cija, najizrazena na praznicite
nologija, istra`uva~ na narodna- na koi im se posveteni svetili{-
ta umetnost i univ. profesor vo tata. Toga{ vernicite od cela
Zavodot za etnologija na Prirod- Makedonija doa|aat vo svetite
no-matemati~kiot fakultet vo mesta, nosej}i darovi, prespivaat
Skopje. Diplomirala (1968) i ma- vo toj svet ambient i se poklonu-
gistrirala (1970) vo klasata na vaat na svetite centri. Najbrojno
prof. Jovan Kratohvil na Akade- se poseteni duhovnite centri:
mijata za likovni umetnosti vo „Sv. Naum Ohridski# vo Ohrid i
Belgrad na tema „Savremena kre- „Sv. Kliment Ohridski# na Pla-
tawa u svetskoj skulpturi i kod o{nik vo Ohrid, „Sv. Erazmo Oh-
nas# (5. VI 1970) i doktorirala na ridski#, „Sv. Bogorodica# vo Ka-
Filozofskiot fakultet ‡ Ka- li{ta, „Sv. Jovan Bigorski#, „Sv. Ikona: Sv. Prohor P~iwski, Sv. Joakim Osogovski,
Sv. Jovan Rilski i Sv. Gavril Lesnovski,
tedra za etnologija vo Belgrad na Atanasij# vo Le{ok, „Sv. Bogoro- vo hramot †Sv. Jovan#, Kratovo (XIX v.)
tema „Rezbarene tavanice, dola- dica# na Matka, „Sv. Jovan# vo
pi i vrata u Makedoniji# (16. V Kapi{tec, „Sv. Ilija# vo Mir- SVETITELI OD MAKEDONI-
1988). ^len e na DLUM (1975). kovci, „Sv. \or|i# vo Deljadrov- JA (IX–XVIII v.) – pova`ni sveti-
Bila asistent i nau~en sorabot- ci, „Sv. Gavril Lesnovski#, „Sv. teli se: svetitelite prosvetite-
1342
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SVETO PREOBRA@ENIE# S
1343
S SVETOVNI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1344
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SEBUGARSKI S
1345
S SEVRSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
$ bila da ja {iri bugarskata pro- ti~ni sedimentni karpi se vbro- KNOJ, a drug del vo ^etirieset i
paganda vo Makedonija, me|u mla- juvaat: bre~ite, konglomeratite, vtorata (makedonska) divizija na
dinata vo osnovnite i vo sredni- peso~nicite, alevrolitite, le- Petnaesettiot (makedonski) kor-
te u~ili{ta, za „obedinuvawe na sot, pelitolitite i glincite. Vo pus na NOVJ. Istovremeno, vo sos-
Bugarite vo granicite na Bugari- grupata hemiski sedimentni kar- tavot na Sedmata brigada vlegla
ja i nadvor od nea vo imeto na vi- pi se vbrojuvaat: varovnicite, do- ^etvrtata {iptarska brigada,
sokite nacionalni ideali#. lomitite, laporcite, bigorot, prete`no so borci od albanska
LIT.: Prof. G. P. GenovÍ, DimitÍr Todo- mermerniot oniks, travertinite, nacionalnost. Od ovoj period vo
rovÍ, K TanevÍ, VsebÍlgarski® sÍÓzÍ kredata za pi{uvawe, kako i si- literaturata e poznata i kako
„OtecÍ PaisiŸ#, Sofi®, 1941; \or|i liciskite sedimenti. Vo organo- Sedma makedonsko-albanska bri-
Malkovski, Politi~kite partii i or- genite sedimentni karpi se vbro-
ganizacii vo Makedonija vo Vtorata gada, a nekoga{ kako Sedma alban-
svetska vojna 1941–1944 godina, Skopje, juvaat: dijatomejskata zemja, sili- ska brigada. So Korpusot u~es-
2002. \. Malk. citite i ro`wacite. tvuvala vo probivot na Sremski-
LIT.: Bla`o Boev, Risto Stojanov, Pet- ot front, vo Osloboduvaweto na
rografija, RGF, [tip, 1994. Bl. B. Slavonska Po`ega i Zagreb.
SEDMA MAKEDONSKA (BI- LIT.: K(onstantin) P(opovski), Brigada
na NOV na Makedonija, Sekcija za neguva-
TOLSKA) NARODNOOSLOBO- we na tradiciite na NOV i Revolucijata
DITELNA BRIGADA (s. Zbor- pri RO SZBNOV na Makedonija, †Ve~er#,
sko na pl. Ko`uf, Egejskiot del XXV, 7417, Skopje, 11. VI 1987, 5; Makedo-
nija od ustanka do slobode 1941‡1945. (Zbor-
na Makekdonija, 22. VIII 1944 ‡ maj nik radova), Beograd, 1987; Vlado Strezov-
1945) ‡ voena edinica na NOV i ski ‡ \or|i Dimovski-Laskov, 7. makedon-
POM. Bila formirana od bitol- ska brigada i 49. divizija na NOVJ, Bito-
skiot NO bataljon †Stiv Nau- la, 1987. S. Ml.
mov# od sostavot na Vtorata ma- SEDUMNAESETTA MAKEDON-
kedonska NOUB i novopristig- SKA NARODNOOSLOBODI-
nati borci od Bitolsko. Po for- TELNA BRIGADA (s. @equvi-
miraweto preminala vo Bitol- no, Kumanovsko, po~etokot na ok-
sko, kade {to gi napa|ala pozici- tomvri ‡ dekemvri 1944) ‡ voena
ite na bugarskite sili na prosto- edinica na NOV i POM. Bila
rot Resen‡Bitola: grani~nite formirana od Krivopalane~kiot
karauli na pl. Kajmak~alan (24- i Kratovskiot teritorijalen
28. VIII), vo Prespa (5. IX), vo reo- NOPO i novopristignati borci
not na selata Pokrvenik, [urle- od Kumanovsko, Krivopalane~ko,
nac, Stewe (6. IX), Podmo~ani (7. Kratovsko i Svetinikolsko. Taa
IX) i dr. Po kapitulacijata na ja {titela slobodnata teritori-
Bugarija, vlegla vo sostavot na ja vo Kozja~ijata i gi napa|ala
^etirieset i devettata (make- komunikaciite Kriva Palanka-
Sevr, Francija donska) divizija na NOVJ (10. Kumanovo i Skopje‡Kumanovo po
IX), vodela neprekinati borbi koi se povlekuvale germanskite
SEVRSKI DOGOVOR (1920) ‡ protiv germanskite sili na komu- sili. Naskoro vlegla vo sostavot
dogovor sklu~en me|u glavnite nikacijata Resen‡Bitola, u~est- na novoformiranata Kumanovska
sojuznici i pridru`nite sili: vuvala vo Osloboduvaweto na na- divizija na NOVJ (s. @egwane,
Velika Britanija, Francija, selenite mesta vo Prespansko i Kumanovsko, sredinata na oktom-
Italija i Japonija, od edna stra- Bitolsko, ja oslobodila Bitola vri 1944) i prodol`ila so borbi-
na, i Grcija od drugata strana. So (4. XI) i u~estvuvala vo Oslobo- te protiv germanskite sili vo
nego na Bugarija $ bila odzemena duvaweto na Ki~evo i Zajas (15.‡ Kumanovsko i balisti~kite sili
Trakija (~l. 48 od Dogovorot za 18. XI). Po reorganizacijata na vo Pre{evsko, a potoa vlegla vo
mir vo Nej, 27. XI 1919) i $ bila edinicite (dekemvri 1944), del od slobodnoto Kumanovo (11. XI), za-
dodelena na Grcija. Na Bugarija $ borcite vlegle vo sostav na Os- edno so drugi edinici na NOV i
se obezbeduval sloboden ekonom- mata (makedonska) divizija na POM. Po Osloboduvaweto na
ski izlez na Egejskoto More vo
pristani{teto Dedeaga~ koe $ se
davalo pod zakup (~l. 5).
LIT.: Balkanski ugovorni odnosi, II, Beograd,
1998. M. Min.
SEDIMENTNI KARPI – u{te
se narekuvaat i talo`ni karpi.
Po na~inot na nastanuvaweto se
izdvojuvaat ~etiri grupi: vulka-
noklasti~ni, klasti~ni, hemiski
i organogeni sedimentni karpi.
Sedimentnite karpi nastanuvaat
na Zemjinata povr{ina i proce-
sot na nivnoto nastanuvawe op-
fa}a nekolku stadiumi: povr-
{insko raspa|awe, transport, se-
dimentacija i dijageneza. Vo gru-
pata na vulkanoklasti~nite sedi-
mentni karpi se vbrojuvaat: la-
vobre~ite, vulkanskite bre~i,
vulkanskite aglomerati, tufovi-
te i tufitite. Vo grupata klas- Cve}e za borcite na Sedmata makedonska (bitolska) narodnoosloboditelna brigada
1346
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SEJFULA-ORAK S
Makedonija prodol`ila da dejs- igri (1976–1988) – bronzeni meda- U~estvuval i vo pove}e filmski
tvuva protiv zaostanatite balis- li vo Moskva (SSSR, 1980) i vo i televiziski proekti kaj nas i
ti~ki i ~etni~ki sili na Skop- Los Anxeles (SAD, 1984). Toj e vo Turcija. Avtor e na nekolku
ska Crna Gora, vo Pre{evsko i izbran za najdobar sportist na piesi igrani na scenata na mati~-
Gwilansko. Pri reorganizacija- Makedonija (1977, 1980 i 1981) i niot teatar. Negovite scenski
ta na edinicite (dekemvri 1944) na Jugoslavija (1977). F. \. likovi, osobeno vo komediite,
vlegla vo sostavot na ^etirieset silno se vklopeni vo op{tiot
i prvata (makedonska) divizija na SEIZMOLO[KA OPSERVA- umetni~ki razvoj na Turskiot te-
NOVJ. TORIJA – oddel na PMF vo atar vo Skopje.
Skopje, sozdaden za sistematsko
IZV.: Kumanovo i Kumanovsko vo NOV ULOGI: Kaja (†Alo{#), Mitke (†Ko{ta-
1941‡1945. Dokumenti, Kumanovo, 1988. sledewe na seizmi~kata aktiv- na#), Jerotie (†Somnitelno lice#), Argon
nost vo Makedonija. Smestena e (†Voobrazen bolen#), Gradona~alnikot
LIT.: Spomen zbornik na zaginatite bor-
ci od NOV i `rtvi na fa{isti~kiot te- na padinite na Vodno, vo izgrad- (†Revizor#), Skapen (†\avol{tinite na
ror od Kumanovo i Kumanovsko 1941‡1945, ba od 1957 g., koga se montirani i Skapen#) i dr. R. St.
Kumanovo, 1976, 183‡187. S. Ml. prvite instrumenti. Denes pose-
duva ponovi prostorii i sovreme-
ni analogni i digitalni instru-
menti na nekolku lokacii vo Ma-
kedonija {to se kompjuterski po-
vrzani za brzo lokalizirawe na
epicentralnoto podra~je i za in-
formirawe na naselenieto. Od
osnovaweto se izdava „Bilten za
registriranite potresi# {to e
me|unarodno dostapen. Iskustvo-
to steknato po silniot skopski
zemjotres (1963) podocna e prene-
Kemal
suvano vo drugi zasegnati podra~- Sejfula
[aban
ja (Leskovac, Bawa Luka, Crna -Orak
Seidi Gora). Za nejzinoto etablirawe SEJFULA-ORAK, Kemal (Skop-
zaslugi ima D. Haxievski, rako- je, 2. II 1921 ‡ Skopje, 1978) ‡ ~ibuk-
SEIDI, [aban (s. Blace, Skop- voditel od 1961 do 1988 g. V. Ur.
sko, 16. XI 1959) ‡ profesor po ~ija, komunisti~ki deec, prvobo-
fizi~ka kultura, bora~. Zavr- rec politi~ar i diplomat; Tur-
{il Fakultet za fizi~ka kultu- ~in. Bil ~len na Ursovite sindi-
ra vo Skopje (1989). Bil ~len na kati, na Dru{tvoto „Jard’n#, na
Bore~kiot klub †Skopje# vo Skop- SKOJ (od 1939) i na KPJ (od 1941)
je. Najdobri rezultati mu se: na i organizator na turskite i alban-
{est mladinski balkanski prven- skite sredini od Skopje vo NOB.
stva sloboden stil (1974–1979) – 4 Bil borec na prviot Skopski NO-
zlatni i 1 srebren medal; na edi- PO (1941). Izvesno vreme bil in-
naeset evropski prvenstva terniran vo Bugarija (1942) i ile-
(1975–1987) – srebren vo Poznaw galec, a potoa borec na obnoveni-
(Polska, 1976), zlatni vo Bursa ot vtor Skopski NOPO (1942).
(Turcija, 1977) i vo Budimpe{ta Bil ~len na PK na SKOJ (1943) i
(Ungarija, 1983); na svetskite pr- na Glavniot odbor na NOMSM,
Qutvi
venstva (1975–1987) – 2 mladinski Sejfula
~len na Politi~koto oddelenie
i 4 seniorski, srebreni medali na Prvata makedonsko-kosovska
vo Las Vegas (SAD, 1977), Lozana SEJFULA, Qutvi Lola (Lutfu NOUB, mladinski rakovoditel na
([vajcarija, 1977) i Skopje (1981); Seyfullah) (Skopje, 15. I 1926 ‡ Vtorata makedonska NOUB (1944)
od ~etiri Mediteranski igri Skopje, 26. VI 2005) ‡ akter. Vo i delegat na Prvoto zasedanie na
(1975–1987) – zlatni medali vo Turskata drama na Teatarot na ASNOM. Po Osloboduvaweto ja
Al`ir (1975) i Split (1979), a od narodnostite vo Skopje e od 1950 zavr{il Vi{ata politi~ka {ko-
~etiri nastapi na olimpiskite g. do penzioniraweto (1985). la †\uro \akovi}# vo Belgrad i
1347
S SEJFULA-HASANOVA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1348
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SELI[^EV S
1349
S SELMANI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
tuva Makedonija, uspevaj}i da nii, „U~enÎe zapiski VÎs{eŸ {kolÎ g. tet (1976), a doktoriral na Uni-
prisobere bogat izvoren materi- OdessÎ#, Otdel gum. obÈ. nauk. PosvÔÈa- verzitetot „Sv. Kiril i Meto-
etsÔ professoru Borisu MihaŸlovi~u
jal za svoite podocne{ni studii, LÔpunovu po slu~aÓ 30-letiÔ ego prepoda- dij“ vo Skopje (1982). Rabotel ka-
osobeno za Tetovskiot, Skopski- vatelÏskoŸ deÔtelÏnosti, II, Odessa, 1922; ko profesor vo gimnazijata „Zef
ot i Kratovskiot kraj. Temata na Kiril PeŸ~inovi~, Sbornik v ~est na Va- Qu{ Marku“ (1967–1972) i na Pe-
makedonskite dijalekti, toponi- sil N. Zlatarski po slu~aŸ na 30-godi{- dago{kata akademija „Kliment
mijata i etnografijata i dopiri- nata mu nau~na i profesorska deŸnost, Ohridski“ vo Skopje (1978–1986).
te so drugite jazici na Balkanot SofiÔ, 1925; Zametki po Ìtnografii i Bil pratenik vo Sobranieto na
dialektologii Makedonii. PomÔnnik
mu stanuva dominanten interes monastÎrÔ Treskavca, Sbornik stateŸ v RM (1990–1992 i 1998–2002) i mi-
vo negovata tvore~ka sudbina. Vo ~estÏ akademika A. I. Sobolevskogo, iz- nister za nauka vo Vladata na RM
1918 g. ja izdava svojata kniga dannΟ k dnÓ 70-letiÔ so dnÔ ego ro`de- (1992–1994 i 1996–1998). Od 1986
„O~erki po makedonskoŸ dialek- niÔ AkademieŸ nauk po po~inu ego u~eni- g. raboti kako redoven profesor
tologii#. Interesite mu se pro- kov, Leningrad, 1928; FolÏklornÎe i dia- na Prirodno-matemati~kiot fa-
{iruvaat vrz prou~uvawe na dija- lektologi~eskie materialÎ po Makedo- kultet, Institut za geografija,
nii (1924-1927), „Slavia#, VII, 3, Praha, 1928;
lektite vo Dolni Polog, Bitol- Polog i ego bolgarskoe naselenie. Isto- na Univerzitetot „Sv. Kiril i
sko, Prilepsko i Ohridsko, a se ri~eskie, Ìtnografi~eskie i dialekto- Metodij“ vo Skopje. U~estvuval
nadopolnuvaat i so prou~uvawa logi~eskie o~erki Severo-zapadnoŸ Ma- na golem broj nau~ni sobiri i
na izvorite, kakov {to e Danii- kedonii (S Ìtnografi~eskuÓ kartoÓ Po- simpoziumi vo zemjata i vo stran-
loviot ~etirijazi~nik (1802), ka- loga), SofiÔ, 1929; SemeŸnata „slu`ba“ stvo. ^len e na DPM (1992).
ko i tvorbite na Kiril Pej~ino- (kurban) v BÍlgariÔ i MakedoniÔ i srÍb-
skata „slava“, „Makedonski pregled#, V, 2, BIBL.: Vaji i vash[s dhe Llovaruna (Lavoru-
vi}. So strast na ambiciozen na- SofiÔ, 1929; SemÏÔ D. Miladinova. Iz do- nata i tagata na momata), „Flaka“, Shkup,
u~nik, gi razotkriva dijalektni- neseniŸ konsula M. Hitrovo (1864), „Ma- 1973; Gjin Gazulli – jeta dhe vepra (\in Gazu-
te crti na Polog vrz fonot na op- kedonski pregled#, V, 3, SofiÔ, 1929; I. S. li - `ivot i delo), 1997; Fyelli i m[ngjezit
œstrebov o Makedonii, „Makedonski (Utrinskata {upelka), „Flaka“, Shkup,
{testveno-bitoviot i kulturno- 1981; Pus (Bunar), „Flaka“, 1986; Gur i krist[
istoriskiot `ivot na negovoto na- pregled#, VI, 3, SofiÔ, 1930; SlavÔnskoe
naselenie Albanii (S illÓstraciÔmi v (Puknatiot kamen), „Flaka“, Shkup, 1990;
selenie, bidej}i vo negovoto delo tekste i s kartoÓ Albanii), SofiÔ, 1931; P[rs[ri n[ Llovarun[ (Povtorno vo lavoru-
na{le mesto i etnografijata, i GovorÎ oblasti SkopÏÔ, „Makedonski na), „Flaka“, Shkup, 1995; Popullsia e Maqedo-
demografijata, i istorijata i ja- pregled#, VII, 1, SofiÔ, 1931; Edna inte- nis[, studim Logos A (Naselenieto vo Make-
donija), Shkup, 2004; Tok[ e fundosur, „Flaka“,
zikot na Makedonija. Od isti me- resna dopiska ot solunskoto selo Kire~- Logos A, Shkup, 2005; Po vijn[ koh[rat (Vre-
todolo{ki pozicii toj pristapu- kÏoŸ ot kraÔ na minaliÔ vek, „Makedonski miwata doa|aat), poezi, Logos, A, Shkup,
va i pri elaboracijata na svojot pregled#, VIII, 2, SofiÔ, 1932; Makedonskie 2005; Geografija za IV godina, Skopje,
kodiki XVI–XVIII vv. O~erki po istori~es-
nau~en proekt „Govorite vo ob- koŸ Ìtnografii i dialektologii Make-
1989; Geografija za I godina prirodno-ma-
lasta na Skopje# (1931). Posebno temati~ka nasoka, Skopje, 1989; Gjeogra-
donii, SofiÔ, 1931; Dialektologi~eskoe fia p[r kl. e I gjimnaz, Logos A, Shkup, 2002;
interesna mu e monografijata zna~enie makedonskoŸ toponimii, Sbor- Gjeografia p[r kl. e VII, VIII t[ shkollave fillore,
„Makedonskite kodici, XVI‡XVIII nik v ~est na prof. L. Mileti~ za sedemde- Logos A, Shkup, 2002. A. P.
v. Ogledi po istoriskata etnog- setgodi{ninata ot ro`denieto mu, SofiÔ,
rafija i dijalektologija na Ma- 1933; V Kuku{e v 50-h godah XIX veka, „Ma- SELSKA MILICIJA (1903) –
kedonski pregled#, VIII, 3, SofiÔ, 1933; Ma- organizirana grupa za odbrana i
kedonija# (1933), vo koja gi raz- kedonskaÔ dialektologiÔ i serbskie
gleduva kodicite na manastirite lingvistÎ A. Beli~ i ego posledovateli, za{tita na selata vo periodot na
Matka (Skopsko), Slep~e (Bi- „Makedonski pregled#, IX, 1, SofiÔ, 1933; Ilindenskoto vostanie. Se nare-
tolsko) i Treskavec (Prilep- Zavet PervoŸ ŒstinianÎ, „Makedonski kuvala i narodna milicija. Bila
sko). Vo svoite studii ~esto Ma- pregled#, IX, 2, SofiÔ, 1934; Had`i Joa- sostavena od mesnoto naselenie i
kedonskite Sloveni gi nare~uva kim i ÔzÎk ego knig, „Makedonski preg- ~lenovite na TMORO, mobilna
led#, IX, 3, SofiÔ, 1935. za odbrana na seloto, obu~ena na
samo kako Sloveni, poradi potre-
ba od nivna diferencijacija so LIT.: R. I. Avanesov, Q. Mileti~, S. B. povik da im dade pomo{ na sosed-
Bern{tejn, E. A. Vasilevskaja, V. V. Vi-
neslovenskite narodi vo regio- nogradov, K. Mir~ev, M. Sl. Mladenov, nite sela. Milicijata ja rakovo-
not. Trudovite na A. M. Seli{- Rina P. Usikova. G. T. del selskiot komitet ili lice
~ev, posveteni na makedonska te- odredeno od RO.
ma se po mnogu ne{to obrazcovi LIT.: Risto Damjanovski, Vostanata
po na~inot na koj se koristat Makedonija, Skopje, 1990. V. St.
onomasti~kite fakti i pojavi, SELSKI STRA@I vo NOVM
osobeno za rekonstrukcija na (1943–1944) – organizirani mo-
postari procesi. Jazi~nite poja- bilni voeni tela na slobodnata
vi i procesi gi razgleduva vo po- teritorija vo Zapadna Makedoni-
{irok kulturno-istoriski kon- ja na Kozjak Planina (Kumanov-
tekst, pa u{te vo svojot start vo sko). Selskite stra`i obezbedu-
naukata, za makedonskite cen- vale za{tita na naselenieto, or-
tralni i zapadni govori zabele- ganizirani kako voeni tela vo
`uva deka sodr`at belezi i ka- najneposredna vrska so komandi-
rakteristiki {to gi izdvojuvaat te na mestata i NOO. Dejstvuvale
kako posebnost. Vakviot predna- Aslan i reonski stra`i sozdavani so
set na bliskata po vreme konven- Selmani grupirawe na selskite stra`i za
cija, koja }e gi definira i kodi- za{tita na pove}e sela.
ficira kako posebna jazi~na nor- SELMANI, Aslan Ramiz (Ramiz
ma ovie govori preku Misirkov Asllan Selmani) (s. Lojane, Kuma- LIT.: Mile Mihajlov, Voenozadninskite
novsko, 10. VI 1945) – geograf, po- organi vo Narodnoosloboditelnata voj-
(1903), go pretstavuva slavistot na na Makedonija (1941–1944), Skopje,
vo uloga na vidovit nau~nik. et, univ. profesor. Osnovno u~i- 1992. M. Mih.
BIBL.: Ot~et o zanÔtiÔh za graniceŸ v li{te zavr{il vo rodnoto selo i
letnee vakancionnoe vremÔ 1914 goda, vo s. Miratovce, Pre{evsko SEMENARSTVO – nauka za ras-
„U~enÎe zapiski Imperatorskago KazanÏ- (RS), U~itelska {kola vo Skop- titelnoto seme i plodovi so cel
skago universiteta#, 6&7, 1915; O~erki po je, a diplomiral na Prirodno-ma- tie da se upotrebat pri rastitel-
makedonskoŸ dialektologii, 1, KazanÏ, temati~kiot fakultet vo Skopje, nata reprodukcija. Osven toa,
1918; Zapis Gorno-rekanca. Iz zametok po na Grupata za geografija. Magis- {umskite plodovi i semeto se
Ìtnografii i dialektologii Makedo-
triral na Zagrepskiot univerzi- hrana za `ivotinskiot svet (sto-
1350
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SERAFIMOV S
ka, dive~, ptici i dr.) i surovina gra{ok), ~isti ili vo smeska. vostani~ki odred, VMRO na T.
za prehranbenata industrija. Os- Podgotvuvaweto na senoto bara Aleksandrov `estoko se presme-
novni oblasti za prou~uvawe se: sni`uvawe na vlagata od 70-80% tala so ~lenovite na Okru`niot
proizvodstvo, sobirawe, dora- na 12-16% za da se onevozmo`i komitet na BKP(t.s.) i so borci-
botka, ~uvawe, pretseidbena pod- vlijanieto na gnie`nite mikro- te na Gornoxumajskiot vostani~-
gotovka i utvduvawe na kvalite- organizmi. Pretstavuva zna~aen ki odred. Drugite u~esnici vo
tot i vrednosta na semeto za seid- izvor na: proteini, jagleni hid- Vostanieto vo Razlo{ko `ivoti-
ba. Rabotata so semeto mora da se rati, mineralni materii, neza- te gi za~uvale blagodarenie na
temeli na dobroto poznavawe na menlivi aminokiselini, biosti- Aleko Vasilev-Pa{ata.
negovite genetski, morfolo{ki, mulatori, mikroelementi i vita- LIT.: Ivan Katarxiev, Borba do pobeda,
anatomski i fiziolo{ki svoj- mini. Za oddelni vidovi `ivotni 2. Vreme na zreewe. Makedonskoto nacio-
stva. Za site oblasti od prou~u- mo`e da bide uspe{na zamena na nalno pra{awe me|u dvete svetski vojni
vaweto se razrabotuvaat tehniki koncentratite. Se ~uva refus (1919–1930), Skopje, 1983; IstoriÔ na
i tehnologii za nivno izveduva- ili balirano. P. Iv. blagoevgradskata okrÍ`na organizaciÔ
na BKP, SofiÔ, 1979. V. Jot.
we (semenski objekti, pomo{ni
sredstva i mehanizacija, objekti SENOKOSCI – LA@NI PAJA-
za ~uvawe i su{ewe, laboratorii CI (Opiliones – Phalangida) – ~len-
i dr.). Al. And.
konogi {to li~at na pajaci. Od
niv se razlikuvaat po silno iz-
dol`enite
noze, koi vo
opasnost mo-
`at da gi ot-
frlat. Ot-
frlenite
Senokosec noze pravat
dvi`ewa
sli~ni na kosewe, po {to go do-
bile imeto senokosci. Se hranat Ko~o
so izumreni insekti i so pol`a- Serafimov
vi. Rasprostraneti se vo tropski
i umereni predeli. Ovoj red vo SERAFIMOV, Ko~o Gavrilov
Leopold Makedonija e zastapen so 40 tak- (Tetovo, 3. II 1920) ‡ hirurg, d-r na
Sengor soni (38 vidovi i 2 podvida), od medicinskite nauki, redoven pro-
SENGOR, Leopold Sedar (Leo- koi 19 se endemi~ni. fesor na Med. f. vo Skopje. Bil
pold Sedar Sengor) (@oal, 9. X 1906 LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na direktor na Digestivna hirurgija
‡ Pariz, 20. XII 2001) ‡ senegalski bez’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991; (1975‡1987) i se zanimaval so he-
poet i dr`avnik, pi{uva na Grupa avtori, Country Stady for biodiversity of patobilijarna hirurgija. Bil gla-
francuski jazik. Od 1960 do 1980 the Republic of Macedonia (first national re- ven i odgovoren urednik na †Acta
port), Skopje, 2003. V. T. K. – M. Kr. Chirurgica Iugoslavica# (1971‡1987).
bil pretsedatel na Senegal. So
svoite poetski zbirki sestrano SEPTEMVRISKO VOSTANIE Objavil nad 220 nau~no-stru~ni
se zalagal za dostoinstvo na cr- vo Bugarija – vostani~ka akcija trudovi i edna kniga.
niot ~ovek, za negovite prava i vo Pirinskiot del na Makedoni- BIBL.: Hirurgija na `ol~noto }ese i
sloboda. Negovata poezija e sen- ja (1923). CK na BKP(t.s.) donel ekstrahepatalnite `ol~ovodi, Skopje,
zualna, elegi~na, nostalgi~na, re{enie za krevawe vostanie (20. 2003. Al. Stavr.
pod vlijanie na Pol Klodel, Sen- IX 1923) protiv izvr{itelite na
Xon Pers i na trubadurskata po- dr`avniot udar od 9. VI 1923. So
ezija. Toj $ pridava golemo zna~e- VMRO na Todor Aleksandrov bi-
we na muzikalnosta na stihot, a lo dogovoreno vo Pirinskiot
monotoniot ritam, sli~en na af- kraj da vostane samo Mehomisko-
rikanskiot melos, im dava isklu- Razlo{kata okolija. Za kratko
~itelen avtenti~en prizvuk na vreme vo gradovite Mehomi-
negovite stihovi. Sostavuva~ e ja–Razlog i Bansko i selata Beli-
na antologijata na novata crne~- ca, Ba~evo, Bawa, Dobrini{te,
ka i malga{ka poezija pi{uvana Ele{nica, Godlevo, Gorno i Dol-
na francuski jazik Crniot Or- no Dragli{te i Debrsko vlasta ja
fej (1948), za koja predgovorot go prezele vostanicite. Nedovolno
napi{al @an-Pol Sartr. Vo 1975 podgotvenoto vostanie bilo brgu
g. go dobil Zlatniot venec na Qup~o
SVP. i lesno zadu{eno. Poradi for-
Serafimov
miraweto na Gornoxumajskiot
BIBL.: Pesni od temninata (1945), Crni
pri~esni (1948), Nokturna (1961), Pisma SERAFIMOV, Qup~o Hristov
od Iverna`ot (1972). (Ohrid, 9. II 1930 ‡ Skopje, 11. VI
LIT.: Aco [opov, Dijali na eden narod i 1995) ‡ spec. ortoped-hirurg, re-
na edna civilizacija, „Poezija#, ZID doven prof. na Med. f., akademik
NM, 1975. P. Gil. (7. V 1991). Diplomiral na Med.
f. vo Zagreb (1956), kade {to spe-
SENO – kabesta masa od trevesti cijaliziral ortopedija (1961) i
vidovi (klasesti i me{unkasti doktoriral (1972). Direktor na
ili nivni smeski), so vlaga od Klinikata i {ef na Katedrata
12–16%. Za podgotvuvawe seno po ortopedija (1974‡1995). Reali-
naj~esto se koristat livadite i ziral dva me|unarodni proekta
kulturite odgleduvani na ora- Rakovoditelite na Septemvriskoto vostanie preku Programata na Obedineti-
ni~ni povr{ini (lucerka, espar- vo Razlo{ko: od levo na desno Georgi Karaxov,
Vladimir Poptomov, Petar Stefanov te nacii za razvoj (UNDP): „Hi-
zeta, detelini, yvezdan, graori, i Vlado Sedlov (1923) rur{ka prevencija na invalidi-
1351
S SERAFIMOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1352
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SERAFIMOVSKI S
1353
S SERAFIMOSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
ja i vo svetot. U~estvuval na oko- govata kvintesencija izrazena kade {to i go polo`il specija-
lu 300 grupni i kolektivni iz- preku formata & i negoviot opus listi~kiot ispit. Se posvetuva
lo`bi, a realiziral nad trieset go izdiga na ramni{teto na bez- na isleduvaweto na abdominalni-
samostojni izlo`bi vo zemjata i vremenost. te organi so ehotomografija, ka-
vo stranstvo (Gostivar, Del~evo, SPOMENICI: Prodor, Karlovac, Hr- ko i so voveduvawe na iglena bi-
Ohrid, Skopje, Rieka, Belgrad, vatska; Krava, Karlovac, Hrvatska; Stre- opsija na abdominalnite organi
Karlovac, Mostar, Las Palmas, lawe, Leunovo, kaj Gostivar; Na makedon- za dijagnosti~ki i terapevtski
La Laguna, Lagos, Sofija, Wu- skite rudari, Makedonska Kamenica; celi. Se usovr{uval vo Pariz,
Narodniot heroj Vera Joci}, Makedonska
jork, [umen, Varna, Nirnberg, Kamenica; Makedonskiot partizanski Amsterdam, Nirnberg, Filadel-
Zagreb i dr.). Negovi dela se odred †Korab#, Novo Selo, kaj Gostivar; fija, San Diego i Kopenhagen.
nao|aat vo pove}e privatni ko- Blagoe Parovi}, Rieka, Hrvatska; Kiril Doktorskata disertacija na tema
lekcii vo svetot, kako i vo mnogu Pej~inovi}-Tetoec, Tetovo; Iqo Antev- „Ehotomografski pridones vo
galerii i muzei: vo Galerijata na ski-Smok, Tetovo; Na obrabotuva~ite na dijagnostikata i diferencijal-
sileks, Kratovo; Svetite bra}a Kiril i nata dijagnostika na opstruktiv-
Bakingemskata palata vo London, Metodij, Ohrid; Majka Tereza, Skopje;
vo Palatata Masa (Asocijacija Majka Tereza, Nirnberg, Germanija; Ko~o niot ikterus# ja odbranil vo 1983
na pisatelite na Francija) vo Racin, Veles; Milton Manaki, Bitola; g. Toj e pioner vo ovaa oblast vo
Pariz, vo Vatikanskata biblio- Rafael Alberti, Gara~iko, Tenerife, RM i vo toj period Klinikata za
teka, vo Muzejot na Dru{tvoto na Kanarski Ostrovi; Skopje ’63, Skopje; gastroenterohepatologija pret-
Simfonija na mirot, Skopje; Svetite stavuvala referenten centar za
pisatelite vo Las Palmas, Gran bra}a Kiril i Metodij, Belgrad, Srbija;
Kanarija, vo privatnata kolekci- Sveti Kliment Ohridski, Ohrid; Race educirawe vakvi kadri od RM i
ja na Silvio Berluskoni vo Rim, na prijatelstvoto, Nirnberg, Germa- od SFRJ. Kako vrven ekspert vo
vo Makedonskiot kulturen cen- nija; Petre Prli~ko, Veles; Justinijana interventnata ultrasonografija
tar vo Pert, vo Fondacijata †Ki- Prima, na Pravniot fakultet, na Uni- gi izveduva naso~enite biopsii
verzitetot Sv. Kiril i Matodij, Skopje; vodeni pod ultrazvuk na crniot
ril i Metodij# vo Sofija, vo Ga- Panko Bra{narov, Veles; Arhiepisko-
lerijata na Festivalskiot cen- pot Dositej, Skopje; Qudevit Gaj, Zag-
drob, na pankreasot, na tumorite
tar vo Varna, vo Spomen-domot reb, Hrvatska; Sveti Kiril, vo bazilika- vo abdomenot, na retroperitone-
†Edvard Kardeq# vo Qubqana, vo ta San Klemente vo Rim, Italija; Majka alnite limfni `lezdi, drena`i-
Gradskata biblioteka vo Karlo- Tereza, Vatikan; Majka Tereza, Zagreb, te na crnodrobnite apscesi, bi-
vac, vo Muzejot na gradot Mostar, Hrvatska; spomen-obele`ja na na{i is- lijarnite pati{ta i drugi mani-
taknati li~nosti, na Gradskite grobi{ta pulacii {to go skratuvaat vre-
vo Galerijata †\urina ku}a# vo Butel vo Skopje: Lazar Koli{evski,
Belgrad, vo Narodniot muzej vo Akad. Mihajlo Apostolski, Pretsedate- meto na dijagnosticiraweto i na
Valevo, vo Galerijata na veli- lot Boris Trajkovski, Akad. Dimitar lekuvaweto na gastroenterohepa-
kanite vo MANU vo Skopje, vo Mitrev i dr. tolo{kite bolni. Ja voveduva i
Gradskiot muzej vo \akovo (Hr- LIT.: Ante Popovski: Tome Serafimovski endosonografijata, koja e bitna
vatska), vo Makedonskiot naro- (mapa), NIP †\ur|a#, Skopje, maj 1998; za odreduvawe na stadiumot na tu-
den teatar vo Skopje, vo Rekto- Cvetan Grozdanov: Tome Serafimovski, morite na hranoprovodot, `elud-
TNID †\ur|a#, Skopje, 2000; Stanislav nikot, kolonot i pankreasot, a so
ratot na Univerzitetot †Sv. @ivkovi}: Tome Serafimovski & Skulp-
Kiril i Metodij# vo Skopje, vo ture i crte`i, Srpska akademija nauka i
nea se odreduva i stepenot na ope-
Multimedijalniot centar vo Ve- umetnosti, Beograd, 2002; Ferid Muhi}: rabilnosta na bolniot. Gi vove-
les, na Pravoslavniot bogoslov- Tome Serafimovski & Portreti / Tome duva dopler i kolor-dopler ul-
ski fakultet vo Skopje, vo Arhi- Serafimovski – Portraits, TNID †\ur|a#, trasonografijata i intraopera-
Skopje, 2003; Tome Serafimovski & Bio- tivnata ultrasonografija. Kako
episkopijata na MPC vo Skopje, bibliografija / Tome Serafimovski – Biobi-
vo Katedralniot hram †Presveto afirmiran stru~wak od oblasta
bliography, Makedonska akademija na
srce Isusovo# vo Skopje, vo Kato- naukite i umetnostite, Fondacija Tri- na gastroenterohepatologijata, a
li~kata crkva †Sv. Kiril i Me- fun Kostovski / Macedonian Academy of osobeno vo ehotomografijata, po
todij i sv. Benedikt# vo Ohrid, vo Sciences and Arts, Trifun Kostovski Foundation, pokana na Redakciskiot odbor na
zbirkata likovni dela na SANU Skopje/ Skopje, 2005; Cvetan Grozdanov: „Medicinska enciklopedija# (Zagreb,
vo Belgrad, vo Muzejot na sovre-
Duhovnosta i prerodbata & skulpturi, 1986, II dopolnitelno izdanie),
crte`i, †Makedonska riznica#, Kuma- avtor e na poglavjeto Ultrazvu-
menata umetnost vo Skopje, vo novo, 2005; Ma`uran Suboti}, Vesna: Tome
zbirkata likovni dela na Hr- Serafimovski, Hrvatska akademija znanosti i kot vo gastroenterohepatologija-
vatskata akademija na naukite i umjetnosti & Gliptoteka, Zagreb, 2008. E. Al. ta. Od 2000 g. e ~len na Ureduva~-
kiot odbor na spisanieto „World
umetnostite vo Zagreb, kako i vo Journal of Gastroenterology#. Rakovo-
mnogu drugi institucii vo Ma- del i u~estvuval vo slednive me-
kedonija i vo svetot. ^len e na |unarodni proekti: 1) The Role of
Dru{tvoto na likovnite umetni- Helicobacter Pylori Virulence (Vaca
ci na Makedonija (od 1962). ^len and Caga Protein) in Pathogenesis of
e na MANU (od 1988), stranski Chronic Gastric and Peptic Ulcer Dise-
~len na SANU (od 2003) i ~len na ase in Corelation with the Local and
Svetskata akademija za umetnost Sistematic Immune Response; 2) Sero-
i nauka vo San Francisko (od logical Markers of Chronic Infection
2006). Dobitnik e na mnogubrojni with Hepatitis B Virus; 3) Renal Impa-
nacionalni i me|unarodni nagra- irment in Patients with Inflamatori Bo-
di i priznanija. Sozdavaj}i impo- wel Diseases. Pokraj ovie, ima ra-
zanten opus, ostava dlaboka i ne- boteno i rakovodeno i doma{ni
izbri{liva traga vo istorijata Vladimir
Serafimoski proekti: 1) Slobodni radikali-
na makedonskata umetnost so ne- oksidansi kaj pacienti so crnod-
govata neraskinliva povrzanost SERAFIMOSKI, Vladimir robni zaboluvawa (prvenstveno
so tradicijata i so poinakvata ]irkov (Gostivar, 3. VI 1948) ‡ in- kaj steatozata) na Klinikata za
razvojna nasoka. Vakviot priod ternist-gastroenterolog, redo- gastroenterohepatologija (2002);
kon umetnosta mu ovozmo`uva ne- ven prof. na Med. f., akademik. 2) Ulogata na medikamentoznata
posreden dopir do su{tinata na Diplomiral na Med. f. vo Skopje terapija vo lekuvaweto na por-
umetni~koto delo & neprekinata- (1971). Se vrabotil na Klinikata talnata hipertenzija i prevalen-
ta potraga po samiot `ivot vo ne- za gastroenterohepatologija (1975), cijata na krvavewata kaj pacien-
1354
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SERE^I S
tite so crnodrobna ciroza; 3) romanot „Makedonsko zlato# i na Gergova, Triptih pomenik od slep~enski-
Karcinom na `eludnikot. U~est- prevodi na angliski i makedon- ot manastir „Sv. Nikola#, Prilepsko,
„Balcanoslavica#, 25; N. Mitreski, Manas-
vuval na pove}e me|unarodni kon- ski. Aktivist na Obedinetata tirot Slep~e kaj Prilep, Prilep, 2001.
gresi i organiziral brojni sim- makedonska dijaspora i na Make- Z. R.-N.
poziumi so me|unarodno u~estvo.
Avtor e i koavtor na nad 400 na-
u~ni i stru~ni trudovi objaveni
vo renomirani spisanija od ob-
lasta na gastroenterohepatolo-
gijata. Za redoven ~len na MANU
e izbran na 10. V 2000 g., a od 2004
g. e sekretar na Oddelenieto za
medicinski i biolo{ki nauki vo
MANU.
BIBL.: Ehotomografski pristap kon
ikteri~niot sindrom, Skopje, 1987; Pro-
pedevti~ka i klini~ka gastroenterohe-
patologija, Skopje, 1997; Etiopatoge-
netska farmakoterapija vo gastroente-
rohepatologijata, Skopje, 2000; Portal-
na hipertenzija, Skopje, 2001; Virusni he-
patitisi, Skopje, 2004; Klini~ka pan-
kreatologija, Skopje, 2007; koavtor: Gas-
troenterohepatologija, Beograd, 1990;
Dijagnosti~ko‡terapiski prira~nik za
lekari, Skopje, 2000; Glaven i odgovoren
urednik na: U~ebnik po Interna medici- Panorama na Seres
na (dva toma), Skopje, 2004; U~ebnik po
Interna propedevtika, Skopje, 2004; donskoto me|unarodno dvi`ewe SER(ES) – grad vo Egejskiot del
Praktikum za ve`bi po interna medici- za ~ovekovi prava. @ivee i rabo- na Makedonija, Grcija, so 55.700
na, Skopje, 2004, Klini~ka pankreatolo- ti vo Va{ington. `. (2002). Le`i na isto~niot rab
gija, Skopje, 2007, M. Pol.
BIBL.: The 19th Century Macedonian Awake- na Serskata Kotlina, vo podno`-
ning, a study of the live and works of Kiril Pejchi- jeto na planinata [arlija, na
novich, Lanham–New York–London, 1996; Ma- nadmorska viso~ina od okolu 50
cedonian Gold, Sydney, 2005. Bl. R. m. So me|unarodniot pat E–79 i
SERVIJA – srednovekoven grad so `elezni~ka linija e povrzan so
vo Ju`na Makedonija (na patot od Solun, od koj e oddale~en 140 km.
Makedonija vo Tesalija), tema, Ima promeneto sredozemnomor-
episkopsko sedi{te. Tvrdinata ska klima. Na zapad od gradot se
se nao|ala na strmen rid prista- {iri bogatoto Sersko Pole niz
pen samo od severnata strana. Sa- koe te~e rekata Struma. Vo mina-
muil ja osvoil (989), Vasilij II ja toto bil naselen so Makedonci i
vratil pod vizantiska vlast Turci. Vo periodot me|u dvete
(1001) i go zarobil nejziniot ko- svetski vojni etni~kata struktu-
mandant Nikolica. Ja osvoil od ra na naselenieto celosno e izme-
Majkl
Srbite Jovan Kantakuzin (1350), neta. Najprvin Turcite se prese-
Serafinov
potoa padnala pod osmanliska leni vo Turcija, potoa Makedon-
SERAFINOV, Majkl (Michael vlast (1393). cite vo Pirinskiot del na Make-
Seraphinoff) (Detroit, Mi~., SAD, LIT.: A. Xyngopoulos, Τα′ μνημει′α Σερβι′ων,
donija i vo Bugarija, a na nivno
2. XII 1946) – slavist, pisatel i Athens, 1957. K. Ax. mesto se doseleni Grci od Mala
preveduva~. Kako sin na iselenik Azija, Pond i Trakija. Denes, po
od s. Nepro{teno, Tetovsko SERGIJA – jeromonah i igumen, Solun i Kavala, toj e najgolem
(1911), rano projavuva interes za ktitor na manastirskata crkva grad vo Egejskiot del na Makedo-
tradicijata, jazikot, literatura- „Sv. Nikola# vo blizina na s. nija. Ser(es) e star grad so mnogu
ta, kulturata i istorijata na Ma- Slep~e (Prilepsko) izgradena vo za~uvani kulturno-istoriski spo-
kedonija i Makedoncite. Po zavr- 1672/73 i `ivopisana vo 1673/74 g. menici kako Serskata tvrdina,
{uvaweto na Dr`avniot univer- Gradeweto go pomagale i monasi- crkvata „Sv. Nikola# i dr. Vo mi-
zitet vo Mi~igen (1969), magis- te od manastirskoto bratstvo, ka- natoto bil i denes e centar za tr-
trira na slavisti~ka tema na ko i drugi mirski lica. Me|utoa, govija so tutun, pamuk i `ito, no
Univerzitetot Va{ington vo Si- kako ktitori se naslikani samo ima i razviena tekstilna i preh-
etl (1987) i doktorira na istiot jeromonahot ranbena industrija. Al. St.
univerzitet so temata †Makedon- igumen Sergija
skata prerodba od XIX vek. Studi- i negoviot u~e- SERE^I, Anton (Skopje, 22. XII
ja za `ivotot i deloto na Kiril nik jeromona- 1947) ‡ novinar. Vo Makedon-
Pej~inovi}# (1993). Predaval na hot Mihail so skoto radio rabotel kako sport-
Katedrata za slovenski jazici i modelot na crk- ski novinar od 1970 g. Bil ured-
literaturi na Univerzitot Va- vata v race. nik na Programata na albanski
{ington vo Sietl i na Skagit Val- LIT.: Z. Rasolko-
jazik (1996-1997), direktor i
ley College (1987–1997) vo Lengli i ska-Nikolovska, glaven urednik na Makedonsko-
Ouk Harbor (SAD), na Dr`avni- Ktitorskiot to radio (1999-2002). Kako eden
ot univerztet Akademgorodok portret vo yidno- od prvite sportski novinari na
to slikarstvo vo Programata na albanski jazik se
(1993) vo Novosibirsk (RF) i na Makedonija, Civi-
drugi visoki {koli vo SAD i Ve- lizacii na po~vata
javuva vo mnogu direktni radio-
lika Britanija. U~esnik e na me- na Makedonija, 2, prenosi od doma{ni, kako i od
|unarodni nau~ni sobiri i avtor Natpis od proskomidijata MANU, Skopje, me|unarodni sportski manifes-
vo crkvata †Sv. Nikola# 1995; I. Jordanova- tacii. J. F.
na pove}e statii i esei, raskazi i
1355
S SERININ MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1356
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SILJANOV S
1357
S SILJANOV-PIPERKATA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
ja. Vtoriot tom pod istiot nas- sor (2004). Bila ~len na Ustavnata hija. Stapil na prestolot na Oh-
lov, no so podnaslov †Po Ilin- komisija na Sobranieto na RM ridskata arhiepiskopija vo juli
denskoto vostanie#, e objaven de- (1990‡1992) i minister vo Vladata 1550 g. Po polovina godina bil
set godini podocna (1943), isto na RM (1992‡1994). Ekspert za iz- prinuden da go napu{ti prestolot.
taka vo Sofija. V. M.-^. bori na OON i potpretsedatel na LIT.: I. Snegarov, IstoriÔ na Ohridska-
grupata Nezavisni eksperti za lo- ta arhiepiskopiÔ-patriar{iÔ, SofiÔ,
kalna samouprava pri Sovetot na 1995; J. Bel~ovski, Hronolo{ki spisok na
Evropa. ^len na Venecijanskata poglavarite na Ohridskata arhiepisko-
pija (patrijar{ija), †Godi{en zbornik na
komisija. Avtor e na stotina nau~- Bogoslovskiot fakultet Sv. Kliment Oh-
ni trudovi za ustavnoto pravo i ridski#, kn. 8, Skopje, 2002. Al. Tr.
politi~kiot sistem. Vo profesi-
jata ja sledi idejata za vladeewe na
pravoto, a ne na lu|eto.
BIBL.: Religion and State, Rotterdam, 1999;
Democracy in Multiethnic and Multicultural So-
ciety ‡ between Demos and Etnos, New York,
2004; Globalization, Democracy and Constituti-
onal Engineering as instrument for Resolving et-
Jordan hnic conflicts, Athens, 2007.
Siljanov- LIT.: Praven fakultet ‡ Pedeset godi-
Piperkata
ni 1951‡2001, Skopje, 2001. Sv. [.
SILJANOV-PIPERKATA, SILJANOVSKI, Aleksandar
Jordan (s. Kozica, Ki~evsko, 23. (Bitola, 15. III 1929) – redoven
VI 1870 – s. Cer, Demirhisarsko, profesor na Tehni~kiot fakul-
10. VIII 1903) – demirhisarski voj- Car Simeon
voda na TMORO. Od 1897 g. vle- tet vo Bitola. Diplomiral na Veliki
gol vo ~etata na vojvodata D. Ta- Ma{inskiot fakultet vo Qub-
sev. Na pe~alba vo Bugarija zami- qana (1960), a doktoriral na Ma- SIMEON VELIKI (864 ili 865
nal vo letoto na 1900 g. So \. Na- {inskiot fakultet vo Skopje – 27. V 927) – knez (893–913) i car
umov-Pqakot se vra}aat vo Make- (1983). Po diplomiraweto se vra- (913–927), najpoznat vladetel na
donija i dejstvuvaat ilegalno. botil vo Fabrikata za fri`ide- Prvoto bugarsko carstvo. Vodel
Vlegol vo ~etata na N. Rusinski ri „Georgi Naumov# vo Bitola i uspe{ni borbi so Vizantija. Gi
(1901), stanal demirhisarski voj- bil tehni~ki direktor. Stapuva osvoil Trakija, Makedonija (do
voda (od 15. VIII 1901), u~estvuval vo raboten odnos na Vi{ata teh- Solun, 904), Albanija i Ra{ka;
na Smilevskiot kongres i vo ni~ka {kola vo Bitola. So for- porazen od Hrvatite. Ja prenel
Ilindenskoto vostanie. Opean miraweto na Tehni~kiot fakul- prestolninata vo Preslav, a vo
vo narodnite pesni. tet vo Bitola, izbran e za vonre- Bugarskata crkva go vovel slo-
LIT.: Z. \or{oski, Jordan Piperkata,
den profesor, a vo 1985 g. i za re- venskiot namesto dotoga{niot
Skopje, 1972; A. Trajanovski, Ilindensko- doven po predmetite toplinski gr~ki jazik.
to vostanie – Jordan Piperkata, Skop- ma{ini i uredi i tehni~ki mere- LIT.: I. Bo`ilov, Car Simeon Veliki
je, 2006. Al. Tr. wa. Bil direktor na Vi{ata teh- (893–927). ZlatniÔt vek na Srednovekov-
ni~ka {kola vo Bitola, prodekan na BÍlgariÔ, SofiÔ, 1983. B. Petr.
i dekan na Tehni~kiot fakultet
vo Bitola, kako i prorektor na SIMEONOV, Boris ([tip, 25.
Univerzitetot „Sv. Kliment Oh- VIII 1930) – redoven profesor i
ridski# vo Bitola. Gl. K. poznat nau~nik od oblasta na zem-
jotresnoto in`enerstvo, osobeno
†SILNI# (Skopje, 1910) ‡ sokol- za visokogradbata. Diplomiral
sko gimnasti~ko dru{tvo. Prv na Tehni~kiot fakultet (Grade-
pretsedatel bil Gligorie Elezo- `en otsek), vo Skopje (1957), ma-
vi}, a na~elnik Rajko Karaklai}. gistriral vo IZIIS vo Skopje
^lenovite vo uniformi (nekolku (1972), a doktoriral na Grade`-
stotici, prete`no u~enici) se za- niot fakultet vo Belgrad (1982).
nimavale so prosti, stroevi i Prestojuval na univerzitetite
Gordana ve`bi so podvi`ni spravi i so ne- vo Tokio (Japonija), Berkli
Siljanovska- koi sportski i kulturno-umetni~- (SAD) i Kjoto (Japonija). Avtor
Davkova
ki aktivnosti. Povremeno prire- e na mnogu nau~ni i stru~ni tru-
SILJANOVSKA-DAVKOVA, duvale javni nastapi vo Skopje i dovi i u~esnik na golem broj na-
Gordana (Ohrid, 11. V 1955) ‡ uni- vo okolnite sela, kako i vo Kuma- u~ni sobiri vo zemjata i vo stran-
verzitetski profesor, pravnik. novo i vo Tetovo. U~estvuvale na stvo. Avtor e na knigata „Armi-
Osnovno i sredno obrazovanie za- sletovite vo Gra~anica (1910) i ranobetonski zgradi otporni na
vr{ila vo Skopje (1973). Diplomi- vo manastirot Devi~ na Kosovo zemjotresi# (2003). K. Tal.
rala na Pravniot fakultet vo (1911), kako i na seslovenskite so-
Skopje (1978), kade {to i magis- kolski sletovi vo Belgrad (1910), SIMIT^IEV, Damjan (Prilep,
trirala. Doktorirala pred komi- Zagreb (1911) i Praga (1912). G. 1873 ‡ 1941) ‡ farmacevt. Farma-
sija predvodena od prof. Franc Elezovi} bil delegiran vo rako- cija zavr{il vo Lie` (Belgija)
Grad so „Cum laude# na Pravniot vodstvoto na Sojuzot na sesloven- vo 1898 g., kako prv farmacevt vo
fakultet vo Qubqana, na tema skoto sokolstvo vo Praga. Prilep. Po 1900 g. otvoril sa-
„Local Selfgovernament ‡ between mostojna apteka. Poka`al afi-
IZV.: Du{an Stanim irovi}, Sokolstvo u Var- nitet kon preventivnata dejnost
Norms and Reality# (1994). Izbrana e darskoj Makedoniji, nastanak i razvoj. Zagreb,
za asistent po predmetot politi~- 1986 (doktorska disertacija). D. S. i bakteriologijata {to ja izu~u-
ki sistem na Pravniot fakultet val vo Lie` (do 1936). Po vra}a-
vo Skopje (1989), za docent po us- SIMEON ¶ (HVI v.) – ohridski ar- weto vo Prilep go educiral nase-
tavno pravo i politi~ki sistem hiepiskop (ok. 1550 g.). Porane{en lenieto i vovel zadol`itelna
(1994), a potoa i za redoven profe- episkop na ~elo na Ra{kata epar- vakcinacija na decata. P. B.
1358
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SIMJANOVSKI S
1359
S SIMJANOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1360
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SINAGOGA S
makedonskiot narod od Egejskiot del na LIT.: 50 godini Institut za folklor. Grade`niot fakultet vo Skopje
Makedonija vo Antifa{isti~kata voj- Bibliografija na izdanijata na Insti- (od 1979 do penzioniraweto vo
na 1941‡1945, I, Skopje, 1971 (koavtor); tutot za folklor †Marko Cepenkov# ‡
Egejska Makedonija vo NOB 1945. Doku- Skopje i na magisterskite i doktorski- 1999 g.) po predmeti od oblasta na
menti za u~estvoto na makedonskiot te disertacii na sorabotnicite teorijata na konstrukciite. Go
narod od Egejskiot del na Makedonija vo 1950‡2000. Podgotvila Mirjana Anasta- zavr{il Grade`niot fakultet
Gra|anskata vojna vo Grcija 1945 godina, sova, Skopje, 2000, 143. S. Ml. vo Skopje, kade {to ja odbranil i
II, Skopje, 1973 (koavtor); Egejska Makedo- doktorskata disertacija (1977).
nija vo NOB 1946. Dokumenti za u~estvo- Se usovr{uval vo SAD (1968–1969)
to na makedonskiot narod od Egejskiot
del na Makedonija vo Gra|anskata vojna i vo Velika Britanija (1974–75).
vo Grcija 1946 godina, III, Skopje, 1976 (ko- Objavil pove}e trudovi, glavno
avtor); Naselenite mesta vo Egejska Ma- od oblasta na stati~kiot i dina-
kedonija, I, Skopje, 1978; Atlas na nasele- mi~kiot odgovor na konstrukcii-
nite mesta vo Egejska Makedonija, Skop- te. Avtor e na aplikativen sof-
je, 1997; Nastanite na Skopskoto Kale
na 7 januari 1945 godina. Dokumenti, tver, a kako proektant i konsul-
Skopje, 1997; Naselenite mesta vo Egej- tant u~estvuval vo realizacijata
ska Makedonija, I‡II, Skopje, 1997. Bl. R. na pove}e in`enerski objekti.
Bil dekan na Grade`niot fakul-
SIMOVSKI, Tomislav (Bito- tet (X 1987 – IX 1991). Q. T.
la, 18. IV 1929 ‡ Skopje, 23. I 1987)
‡ novinar, diplomat, op{testve-
Metodija
nik. Po zavr{uvaweto na Visoka- Simonovski
ta politi~ka {kola vo Belgrad,
izvr{uval pove}e dol`nosti vo SIMONOVSKI, Metodija Ni-
Upravata na Republi~kiot sekre- kolov (\avato, Bitola, 18. X 1941)
tarijat za vnatre{ni raboti ‡ redoven profesor na St. f. vo
(1952‡1964). Bil direktor na Ra- Skopje, spec. po bolesti na ustata
dio Skopje (1964‡1972). Slednite i zabite. Doktoriral vo 1982 g. i
tri godini gi minal kako genera- negova preokupacija e hirur{ki-
len konzul na SFRJ vo Toronto ot tretman na parodonalnite de-
(Kanada), a po vra}aweto stanal fekti. Prestojuval vo Moskva
sekretar na Sekretarijatot za (Rusija), Boston i Kolumbus
odnosi so stranstvo pri Izvr{- (SAD). Publikuval 110 statii.
niot sovet na SR Makedonija. Iz- U~estvuval vo izrabotkata na na-
bran e za pretsedatel na Repub- u~ni proekti. Vo dva mandata bil
li~kiot komitet za me|unarodni dekan na St. f. E. M.
odnosi (1982). J. F.
Enterierot na sinagogata Aragon vo Bitola
1361
S SINAGOGA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: Zeni Lebl, Plima i slom iz istorije Jevreja LIT.: Mark Cohen, Last Century of a Sephardic univerzitetskiot u~ebnik „Fi-
Vardarske Makedonije, Gornji Milanovac, 1990; Community. The Jews of Monastir 1839–1943, zika na tvrdo telo#. Publikuval
EvreŸski izvori za obÈestveno-ikonomi- New York, 2003. J. Nam.
~eskoto razvitie na Balkanskite zemi vo doma{ni i stranski spisanija
prez XVII vek, II, SofiÔ, 1960. J. Nam. SINAGOGA EL KAL MUEVO od oblasta na fizikata na meta-
DE ABA[O (Skopje, krajot na lite i legurite, polusprovodni-
XIX v.) – evrejski hram. Se nao|a- cite i tenkite filmovi. Bil
la na mestoto na sinagogata „Bet pretsedatel na DFM i prodekan
Jakov# vo sredinata na Evrejsko- na Fakultetot za fizika (1977–79).
to maalo. LIT.: Prirodno-matemati~ki fakultet
LIT.: Zeni Lebl, Plima i slom iz istorije Jevreja – Skopje 1946–1996, Skopje, 1996, str. 170; 60
Vardarske Makedonije, Gornji Milanovac, 1990. godini Prirodno-matemati~ki fakul-
J. Nam. tet – Skopje, Skopje, 2006, str. 181. V. Ur.
1362
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SINTEZIS# S
134 listovi. Vo RNB ‡ porane{na- evski studii 6, SofiÔ, 1989, 130-245 (so bo-
ta Publi~na bibl. (GPB) vo gata bibliografija); C. M. MacRobert, The
textual Tradition of Church Slavonic Psalter up to
Sankt-Peterburg se ~uvaat pos- the Fifteenth Century, Interpretation of the Bible,
lednite 3 l. {to se doneseni od Si- Ljubljana–Sheffield, 1998, 921–942; F. V. Mares
naj vo 1853 god. od arhimandritot (red.), Psalterii Sinaitici pars nova (monasterii
Porfirij i N. Krilov. Eden del s.Catharinae codex slav. 2/N). Ad editionem pra-
se ~uva vo Rakopisniot oddel na eparaverunt P. Fetková, Z. Hauptová, V. Konzal,
L. Pacnerová, J. Svabova, sub redactione F. V.
RAN vo Sankt Peterburg, sign. 24. Mares, Wien, 1997 (izd., nov del, kir. tran-
4. 8. Kodeksot ima vkupno 137 per- skr., krit. aparat, index verborum). Zd. R.
gamentni listovi. Sinajskiot euh.
e najstariot slovenski trebnik. SINANI, Azir (s. Arnakija,
Po svoite mnogu arhai~ni osobe- Skopsko, 1927) ‡ rabotnik. Bil
nosti (ne sosema obla glagolica, u~esnik vo NOAVM (1944) i demo-
kako i po arhai~nite jazi~ni oso- biliziran kako rezerven poru~nik
benosti) nekoi delovi od kodeksot na JNA. Po Osloboduvaweto ja za-
sekako poteknuvaat od kirilome- vr{il Srednata partiska {kola
todievskiot period. V. D. vo Skopje i bil na razni dol`nos-
ti vo narodnata vlast (1944‡1951),
SINAJSKI MAL MINEJ – v. a potoa naroden pratenik vo Re-
Fragmenti na glagoli~ki sta- publi~kiot sobor na Narodnoto
roslovenski tekstovi. sobranie na NRM. S. Ml.
SINAJSKI MISAL 5/N – gla- Od glagoli~kiot rakopis Sinajski psaltir (XI v.)
SINANI, Eti{ (s. Vaksince,
goli~ki rakopis od XI v. (Tarna- Kumanovsko, 1914) ‡ rudarski
nidis) ili X v. (Vel~eva), koj so- dakcija, blizok do kirilometodi- nadzornik vo Rudnikot za hrom
dr`i 80 lo{o za~uvani listovi. evskiot prevod. Ednovremeno toj „Lojane#. Pred Vtorata svetska
Otkrien vo 1975 g. vo man. „Sv. pretstvuva i najstar vid na bogos- vojna mu pripa|al na naprednoto
Katarina# na Sinaj, kade {to se lu`ben psaltir. Vo stariot del rabotni~ko dvi`ewe. Po Oslo-
~uva pod sign. Slav. MS 5/N. Tek- se nao|aat Ps 1–137, vo noviot del boduvaweto, kako rudar, bil na-
stot se povrzuva so velikomorav- Ps 138–151, bibliski pesni, O~e- roden pratenik vo Soborot na
skiot period (kirilometodiev- na{, Utrinska pesna (Doxologia proizvoditelite na Narodnoto
ski prevod na liturgijata na sv. maior) i po~etok od ^inot na ve- sobranie na NRM i ~len na Ple-
Petar), a prepisot so Ohrid i so ~ernata. Tekstot e prepi{uvan numot na Sindikatot na metalci-
dejnosta na sv. Kliment. Zasega od pove}e lica i po jazi~nite te na Jugoslavija. S. Ml.
rakopisot e poznat samo po poda-
tocite i snimkata vo opisot na
Tarnanidis.
LIT.: I. Tarnanidis, The Slavonic Manuscripts
discovered in 1975 at St Catherine’s Monastery
on Mount Sinai, Thessaloniki, 1988, 103–108
(opis), 194–195 (snimka); I. Tarnanidis,
LiturgiÔta na Sveti PetÍr po si-
naŸskiÔ rÍkopis No 5 N. Srednovekovna
hristiÔnska Evropa: Iztok i Zapad. Cen-
nosti, tradicii, obÈuvane, Medieval Chris-
tian Europe: East and West. Tradition, values,
communications, SofiÔ, 2002, 213–219: Za
datiraweto v. B. Vel~eva, „Palaeobulgarica#
12, 3, 1988, s. 126. Zd. R.
SINAJSKI PALIMPSEST ‡
makedonski rakopis od krajot na
XII – po~. na XIII v. Najden e na Si-
naj, od kade {to go nosi imeto, a
se ~uva vo Ruskata nacionalna
bibl. vo S. Peterburg, sign. Gre~.
70, poradi toa {to delovi od ko-
deksot se ispi{ani vrz izbri{an Muzi~kata grupa †Sintezis#
gr~ki tekst od XI v., t. e. stanuva
zbor za palimpsest. Kodeksot se osobenosti se locira vo Zapadna †SINTEZIS“ ‡ makedonska mu-
sostoi od tri dela. Prviot (Treb- Makedonija. Srazmerno dobro ja zi~ka grupa. Formirana e vo 1995
nik) i tretiot del (Apokrifi) ~uva moravskata jazi~na norma g. (prvoto ime DD †Sintezis#).
imaat jazi~ni belezi na Ohrid- (sodr`i i nekoi t.n. moravizmi). Kombiniraj}i ja makedonskata
skata kni`evna {kola. V. D. Stariot del pove}ekratno e izda- tradicionalna muzika so moder-
SINAJSKI PSALTIR – glago- van, prv pat vo 1883 g. od L. Gaj- nite aran`mani, sozdava specifi-
li~ki psaltir od XI v., vkupno 207 tler (L. Geitler), i za nego postoi ~en stil vo koj narodnite instru-
l. (177 l. Sin + 32 l. Sin). Stari- bogata literatura. menti (gajda, kaval, zurla, tapan,
ot del e pronajden vo 1850 g. od LIT. (izbor): S. SeverÏÔnov, SinaŸskaÔ tambura) zvu~at zaedno so sovre-
arh. Porfirij Uspenski vo man. psaltÎrÏ, glagoli~eskiŸ pamÔtnik XI ve- meniot sintesajzer. Grupata odr-
ka, Petrograd, 1922, repr. Graz, 1954 (izd., `ala nad 100 koncerti niz celiot
†Sv. Katarina# na Sinaj, noviot star del, kir. transkr., index verborum); V.
del vo 1975 g. vo istiot manastir, von Arnim, Studien zum altbulgarischen Psalteri- svet i u~estvuvala na golem broj
kade {to dvata dela se ~uvaat, um Sinaiticum, Leipzig, 1930; M. Altbauer, svetski renomirani festivali.
sign. Sin. Slav. MS 38 i Slav. MS Sinajski psaltir, Skopje, 1971 (fototip. Od svoeto prvo CD (DD Synthesis,
izd., star del); I. Kara~orova, KÍm vÍpro- 1997), ima realizirano vkupno pet
2/N. Sodr`i najstar za~uvan slo- sa za Kirilo-MetodieviÔ starobÍlgar-
venski psaltir od arhai~na re- ski prevod na psaltira, Kirilo-Metodi-
CD i DVD-izdanija. M. Kol.
1363
S SION MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
SION, Isak (Solun, 16. IV 1916 SIRMA VOJVODA (Krsteva ima konceptot na dohodovna (mo-
‡ Belgrad, 28. V 1994) ‡ bankar- Strezova) (s. Treson~e, Debarsko, netarna) siroma{tija. Spored
ski ~inovnik, komunisti~ki de- 1776 ‡ na pat od Prilep za Varo{, ovoj koncept, poedinecot ili do-
ec, partizanski borec i politi- Prilepsko, 1864) ‡ vojvoda na ajdut- ma}instvoto se smeta za siro-
~ar; Evrein. Vo 1920 g. so semejs- ska dru`ina. Spored narodnite pes- ma{no ako ostvareniot prihod
tvoto se preselil vo [tip. Ja za- ni, otkako gi nadminala site 70 ili potro{uva~ka e pod oprede-
vr{il Dr`avnata trgovska aka- svoi soborci vo ajdutskite ve{ti- len prag (linija) na siroma{tija.
demija vo Skopje, studiral na Vi- ni, bila izbrana za vojvoda. Dejstvu- Nivoto na siroma{tijata se
sokata ekonomsko-komercijalna vala kako naroden za{titnik od presmetuva vrz osnova na utvrden
{kola vo Zagreb, a potoa bil turskite nasilnici i albanskite apsoluten, relativen i/ili sub-
slu`benik vo filijalata na Dr- ka~aci glavno na planinite Stogo- jektiven prag na siroma{tijata.
`avnata hipotekarna banka vo vo i Kr~in. Poradi stapuvawe vo Naj~esto koristeni dohodovni
Qubqana (od 1936). Bil aktivist brak so bajraktarot na ~etata Vel- (monetarni) merila na siroma{-
na SBOTI^ i ~len na KPJ (od ko Spirov (od Kru{evo), se povlek- tijata se: glavniot zbiren indeks,
1940). Po Aprilskata vojna la od ajdutskiot `ivot (1818) i so indeksot na dlabo~ina na siro-
(1941) se vratil vo [tip i se nego `iveela vo Prilep. So nea, ka- ma{tijata i indeksot na ostrina
vklu~il vo NOB (1941) kako ~len ko 80-godi{na starica, se sretnal i na siroma{tijata. Glavniot zbi-
na MK na KPM (april 1942 ‡ Dimitar Miladinov (1856/7). Bila ren indeks, ili „stapkata na si-
mart 1943). Go izbegnal sobira- ubiena od prilepskite Turci. Ope- roma{tijata#, go poka`uva pro-
weto i deportacijata na Evreite ana e vo nekolku narodni pesni. centot od vkupnoto naselenie,
(9. V 1943) i bil borec vo NOPO LIT.: Apostol Pop-Jovanovski, Sirma voj- ~ij prihod ili potro{uva~ka per
†Goce Del~ev# (19 ‡ 21. V 1943), voda, Skopje, 1970, 4.; Ilija Jordanovski, capita e pod pragot (linijata) na
vo [arplaninskiot NOPO (od Sirma vojvoda, Skopje, 1980, Ivan ^apovski, siroma{tijata. Indeksot na dla-
16. IX 1943) i vo Kumanovskiot Sirma vojvoda, †Kulturen `ivot#, br. 10, bo~inata na siroma{tijata pret-
Skopje, 1989 i †Nova Makedonija#, XXXVII, stavuva prose~en deficit na pri-
NOPO (od 10. XI 1943) i zamenik 12240, Skopje, 19. II 1989, 10. S. Ml.
politi~ki komesar na ~eta i ba- hodot na celata populacija (ne
taljon na Tretata makedonska SIRNA NEDELA ‡ imenuvawe samo na siroma{nite lica), od-
NOUB (od fevruari 1944). Bil na sedmicata pred Pro~ka, od Me- nosno agregiran deficit na pri-
delegat na Prvoto zasedanie na sopusnata nedela do Pro{teni hodot na siroma{nite lica vo od-
ASNOM, a potoa e upaten za (Veliki) pokladi. Toga{ se za- nos na pragot na siroma{tijata,
~len na Oblasniot komitet na postuva za Pro~ka, ne se jade me- podelen so vkupnoto naselenie.
KPM vo [tip (od avgust 1944) i so, tuku samo mle~ni proizvodi. Indeksot na ostrinata na siro-
bil sekretar na Okru`niot ko- Poradi toa, ovaa nedela se vika i ma{tijata e blisko i povrzano
mitet na KPM vo Strumica. Po Bela nedela. Vo ponedelnikot od merilo so indeksot na dlabo~ina
Osloboduvaweto bil ~len na CK ovaa nedela (Sirni ponedelnik) na siroma{tijata, so taa razlika
na KPM, generalen sekretar na se odi na gumnoto, so topenica i {to pri agregacijata im pridava
pretsedatelot na Vladata na kiselo mleko, se tr~a od edniot pogolema te`ina na licata {to
NRM, odgovoren urednik na orga- do drugiot kraj na gumnoto i se se podaleku od pragot na siro-
not na CK na KPM †Partiski vika: Ela vetre da jajme topej- ma{tijata (najsiroma{nite) vo
`ivot#, viceguverner na Narod- nca, / v leto da doj{ da vejme p~ej- odnos na licata {to se poblisku
nata banka na FNRJ vo Belgrad, nca, / jugu, jugu, jugu... Se veruva do nego (pomalku siroma{nite).
pretstavnik na Sojuznata stopan- deka so toa }e se obezbedi veter Stapkata na siroma{tijata vo
ska komora vo London i dr. Av- vo letoto koga se vr{i i se vee RM iznesuva okolu 30% i vo od-
tor e na pove}e trudovi od oblas- `itoto. nos na prettranzicioniot period
ta na monetarniot sistem. Nosi- LIT.: Naum Celakovski, Debarca, obredi e re~isi dvojno zgolemena. Poda-
tel e na Partizanska spomenica i obredni igri, Skopje, 1984 M. Kit. tocite za visinata na glavniot
1941. zbiren indeks i indeksot na dla-
SIROMA[TIJA. Spored sta- bo~inata na siroma{tijata, pri
LIT.: Strumica i Strumi~ko vo NOV tisti~kata slu`ba na Evropskata utvrden relativen prag na siro-
1943-1945. Materijali od nau~niot sobir
odr`an vo Strumica na 26 i 27 april 1982 unija „Eurostat#, kako siroma{- ma{tijata na nivo od 70% od me-
godina, Strumica, 1983; D-r Aleksandar ni se smetaat lica, doma}instva i dijalnata ekvivalentna potro{u-
Matkovski, Istorija na Evreite vo Ma- grupi lica, ~ii resursi (materi- va~ka na doma}instvata, za perio-
kedonija, Skopje, 1983; [tip i [tipsko jalni, kulturni i socijalni) se na dot 1997–2004, se dadeni vo sled-
vo Narodnoosloboditelnata vojna 1941- takvo nivo {to gi isklu~uva od nava tabela:
1945. Prilozi od nau~niot sobir odr`an
na 17, 18 i 19 maj 1990 vo [tip, kniga 1-4, Siroma{tijata vo RM, relativen metod (1997-2004)
Skopje 2000-2001. S. Ml.
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
SIPKI (Paridae, Aegithalidae, Ti- Glaven
malidae, Remizidae) – familii mali zbiren indeks 19,0 20,7 21,0 22,3 22,7 30,2 30,2 29,6
ptici od podre-
dot ptici-peja~- Indeks na dlabo~ina
ki (Oscines), koi na siroma{tijata 4,6 5,1 5,7 6,0 5,4 9,3 9,4 9,4
ne se preselni. Izvor: Dr`aven zavod za statistika, 2005 g.
Vo Makedonija
se prisutni 10 minimalno prifatliviot na~in Kon krajot na 2000 g., RM sklu~i
vidovi. na `iveewe vo zemjata vo koja `i- aran`man so MMF, koj pretstavu-
LIT.: Birds in Europe: veat. Problemot na siroma{tija- va{e kombinacija od dva vida zae-
population estimates, ta vo osnovata e povrzan so ~eti- mi: EFF (Extended Fund Facility) i
trends and conservation ri teoretski koncepti: koncep- PRGF (Poverty Reduction and Growth
status, „BirdLife Inter- Facility), koi vo vkupniot aran`man
national Conservation tot na dohodovna (monetarna) si-
Series#, 12, Cambridge, roma{tija; konceptot na osnovni u~estvuvaa so 70% i 30%, respek-
Sipka 2004; C. Harrison, An potrebi; konceptot na sposobnos- tivno. Kako korisnik na kredit od
Atlas of the Birds of the Western Palaearctic, Glas- ti i konceptot na ~ovekov razvoj. MMF pod PRGF uslovi i kreditna
gow, 1982. Sv. P. – V. Sid. Naj~esta primena vo praktikata linija od Svetskata banka pod IDA
1364
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SKAKULCI S
uslovi, Makedonija be{e obvrzana te na odvodnuvawe na Pelagonija {to prezimuvaat. Skakulecot e ak-
da podgotvi Nacionalna strategi- (54.150 ha) i na Strumi~ko Pole tiven od juli do oktomvri, se hrani
ja za namaluvawe na siroma{tija- (9.000 ha). Pokraj ovie, se izgrade- so razni trevi. Poznat e kako
ta. No, zaradi voenata kriza od ni i sistemite vo Stru{ko Pole {tetnik vo
2001 g., Vladata ne uspea da gi is- (2.680 ha), Ov~e Pole (1.700 ha), makedonskoto
polni zacrtanite targeti postave- Prespansko Pole (1.800 ha) i vo poljodelstvo
ni vo aran`manot, taka {to vo no- HMS Bregalnica (6.000 ha). Aktu- (gi opusto{u-
emvri 2001 g. toj be{e prekinat, a elnata sostojba na sistemite za va poliwata),
Makedonija ve}e ne be{e obvrzana odvodnuvawe nalaga intenzivni Italijanski skakulec
koga vo opti-
da ja prezentira Strategijata pred aktivnosti za odr`uvawe, rekons- malni uslovi
bordovite na MMF i na Svetskata trukcija i rehabilitacija, kako i nastanuva prenamno`uvawe na vi-
banka. I pokraj toa, 2002 g., bez dogradba na detalnata mre`a za dot. Rasprostranet e vo Ju`na Ev-
razlika na negoviot status i nas- odvodnuvawe. St. Dod. ropa, vo Turcija i vo Sredna Azija.
lov, pred doma{nata javnost be{e LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez-
prezentiran dokumentot „Nacio- SIFIEVA CRKVA – v. „Sveti ’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991.
nalna strategija za namaluvawe na Nikola#. V. T. K. – M. Kr.
siroma{tijata vo Republika Ma- SKAKULEC, MAROKANSKI
kedonija#. (Dociostaurus maroccanus Thunb.) –
LIT.: M. Ravallion, Poverty – Concepts and pravokrilen insekt. Ima dobro
Measures, Development Research Group, The razvien tret
World Bank, Washington D.C., 2000; E. Thor-
becke, Conceptual and Measurement Issues in par noze, pris-
Poverty Analysis, WIDER Discussion Paper No. posoben za sko-
2004/04. Helsinki: UNU-WIDER, 2004. D. E. kawe. Ovoj ska- Marokanski skakulec
kulec se pojavu-
SIROPAJONCI (Siropaiones) – va vo golemi populacii po poli-
pajonsko pleme {to ja naseluvalo wa, livadi i nivi, kade {to pre-
teritorijata na leviot breg na dizvikuva golemi {teti na kul-
dolniot tek na r. Strimon. Gi turnite rastenija, kako i na ce-
spomnuva Herodot vo deloto Is- Domot †Sju Rajder# vo Skopje liot rastitelen svet. Raspros-
torija (V v. pr.n.e.). Po persisko- tranet e vo Severna Afrika od
to pokoruvawe na Pajonija, po na- „SJU RAJDER# (SUE RYDER CA- Maroko do Egipet. Koga se pre-
redba na persiskiot kral Darej I, RE) ‡ specijalizirana ustanova vo namno`uva migrira i vo Makedo-
tie bile preseleni vo Azija (511 Skopje za palijativno zgri`uva- nija, masovno gi naseluva i gi pus-
pr.n.e.). Onie {to ostanale vero- we, koja obezbeduva humana i dosto- to{i poliwata.
jatno se priklu~ile kon po{iro- instvena gri`a na bolni vo ter- LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez-
kata pajonska zaednica, bidej}i minalniot stadium na bolesta. ’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991.
podocna ne se spomnuvaat oddelno. Formirana e vo 1998 g. so kapaci- V. T. K. – M. Kr.
IZV.: Herodoti, Historia, rec. C. Hude, ed. ter- tet od 75 kreveti so partnerstvo
tia, Oxonii, 1927. me|u Vladata na RM, fondacijata SKAKULCI (Saltatoria) – pra-
LIT.: E. Petrova, Pajonija, Skopje, 1999. Sue Ryder Care i Evropskata unija. vokrilni insekti. Imaat silno
K. M.-R. Od 2007 g. vo nejzin sklop funkci- razvieni zadni noze, debeli i
onira i palijativno zgri`uvawe vdol`eni, prisposobeni za sko-
SIROPUSNA NEDELA ‡ ime- vo doma{ni uslovi za Grad Skopje. kawe, po {to i go dobile imeto
nuvawe na sedmicata edna nedela Integrirana e vo zdravstveniot (saltare lat. = skoka). Prednite
po Mesopusnata nedela. Ovoj sistem na dr`avata. D. S.-B. krilja im se hitinizirani i ko-
praznik se vika i Veliki ili `esti, a zadnite se tenki i sklo-
Sirni Pokladi ‡ Pro~ka. Toga{ SKAKULEC, ZELEN (Tettigonia peni pod prednite. Usniot aparat
posleden pat se mrsi i se jadat viridissima L.) – pravokrilen in- im e prisposoben za grickawe.
mle~ni proizvodi pred Veligden- sekt. Ima dobro razvieni treti Kaj pove}eto vidovi `enkite
skiot post. M. Kit. noze za skoka- imaat dolga legalica za polaga-
we. Dostignu- we jajca vo zemja, a ma`jacite
va dol`ina do proizveduvaat karakteristi~en
3,5 cm. Pipa- zvuk na crcorewe. Vo svetot se
lata mu se po- poznati preku 20.000 vidovi. Vo
dolgi od telo- Makedonija najpoznati se: zeleni-
to i se svrte- ot skakulec (Tettigonia viridissima
ni nanazad. L.), marokanskiot skakulec (Do-
Teloto mu e ciostaurus maroccanicus Thunb.),
Zelen skakulec
zeleno. Koga e italijanskiot skakulec (Callip-
vo zelena sredina (treva, granki, tamus italicus L.), doma{niot po-
lisja) ne se zabele`uva i sosema e pec (Gryllus domesticus L.), polski-
za{titen. Aktiven e preku den. ot popec (Gryllus campestris L.),
Se sre}ava po livadi i nivi vo te- {umskiot popec (Nemobius sylves-
Kanal za odvodnuvawe vo Skopsko Pole kot na letoto i esenta. Raspros- tris Bosc) i rovecot (Gryllotalpa
tranet e vo cela Makedonija. grylotallpa L.).
SISTEMI ZA ODVODNUVA- LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na
LIT.: S. Matvejev, Orthopteroidea (Insecta),
WE vo RM – pokrivaat 82.195 ha. bez’rbetnite `ivotni, Skopje 1991.
Catalogus Faune Jugoslaviae, Acad. Sci. Art.
Potrebata za nivna izgradba bila V. T. K. – M. Kr.
Slov., Ljubljana, 1967, III/6: 1-47; Vladimir Kr-
sogledana odamna na pove}e pod- SKAKULEC, ITALIJANSKI pac, Branislava Mihajlova, Biodiversity of Mace-
ra~ja vo Makedonija. Prvite ra- donia from a view point of hitherto faunistic in-
(Calliptamus italicus L.) – pravokri- vestigations. Participation with Underproject:
boti zapo~nale vo Skopsko Pole, len insekt. Ima razvien i dolg
vo 1929 g., a intenzivno prodol`i- Klass Insecta, Macedonian Museum of Natural
tret par noze za skokawe. Teloto History – Ministry of Science, Final Report,
le vo 1959 (6.600 ha) g. Vo istiot e kafeavo-sivo so svetli damki. Skopje, 1999, 23-30; Grupa avtori, Country
period se intenzivirani raboti- @enkata polaga jajca vo zemja, kade Stady for biodiversity of the Republic of Macedo-
1365
S SKALOVSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nia (first national report), Ministry of environ- skata muzi~ka kultura go dal po Ivan i na Voisava, voda~ na vos-
ment and physical planning, Skopje, 2003. Vojnata, koga u~estvuval vo for- tanie protiv Osmanliskata Im-
V. T. K. – M. Kr.
miraweto i rabotata na klu~nite perija (1443–1468). Kako mom~e
muzi~ki institucii vo Makedo- bil odnesen kako zalo`nik vo
nija. Vo negoviot dom, kon krajot Carigrad. Tamu go primil isla-
na 1944 g., se odr`al osnova~kiot mot i napravil kariera. Bil do-
sostanok na prviot Simfoniski bar vojskovodec, pa zatoa go do-
orkestar od koj podocna (1950) iz- bil imeto Skenderbeg (po Alek-
rasnuva Makedonskata filhar- sandar Makedonski). I po prima-
monija. Toj e negov prv dirigent. weto na islamot, mu ostanal ve-
Vo 1947 g. bil postaven za prv di- ren na hristijanstvoto i na svoja-
rektor i dirigent na novoformi- ta zemja. Po porazot na osmanlii-
ranata Opera. Istovremeno u~es- te od Ungarcite kaj Ni{ (1443),
tvuval vo osnovaweto na Dru{- so trista svoi privrzanici se
tvoto na muzi~arite na Makedo- vratil vo Albanija i krenal vos-
Marija nija (podocna SOKOM i SMUM). tanie protiv osmanliskata vlast
Skalovska- Od 1975 g. stanal redoven ~len na (1443) so centar vo Kroja, koe za-
Mir~ov MANU. Avtor e na nekolku dese- fatilo i delovi od Zapadna Ma-
SKALOVSKA-MIR^OV, Mari- tini kompozicii, glavno horski, kedonija (Debarsko-stru{kata
ja (Karavukovo, Srbija, 1. III 1929 no i instrumentalni ‡ kamerni, oblast). Gi obedinil albanskite
– Skopje, 24. I 2005) ‡ operska pe- solisti~ki i, vo pomala mera, or- blagorodnici (Duka|ini, Muza-
vica, sopran, prvenka na Operata kestarski. Najvisokite dostreli ki, Topii, Arijaniti i dr.), for-
na Makedonskiot naroden teatar. gi ostvaril na poleto na horska- miral voen sojuz (liga) vo Le{
Peewe u~ela privatno, a vo 1950 ta muzika (†Makedonsko oro#, (1444) i bil proglasen za kapetan
g. e anga`irana kako solist vo 1943; †Veli~anija Kirilu i Me- na Albanija. So poddr{ka i so
Operata na Srpsko narodno pozo- todiju# i dr.). Od drugite negovi pomo{ od zapadnoevropskite
ri{te vo Novi Sad. Vo 1952 dobi- kompozicii osobeno uspe{na e hristijanski zemji (Venecija, pa-
va anga`man vo Operata na MNT, Suitata za glas, hor i instrumen- pata, Neapolskoto Kralstvo, Un-
kade {to ostanala do 1975 g. Po- talen sostav †Baltepe#. Projavil garija, Dubrovnik i dr.), dvaeset
seduvala mek i topol lirski glas, i bogata izveduva~ka (dirigent- i pet godini uspe{no im se spro-
emotivno bogat vo svojot izraz. ska) aktivnost. M. Kol. tistavuval na Osmanliite, pobe-
Bila postojan gostin na Belgrad- duvaj}i gi vo mnogu bitki. Stanal
skata opera, a gostuvala i vo Roma- vazal na Neapolskoto Kralstvo
nija, Bugarija i Germanija. Ostva- (1451), od kade {to mu doa|ala
rila pove}e od 25 ulogi od klasi~- najgolema pomo{ i poddr{ka.
niot i doma{niot operski reper- Po~inal nenadejno vo Le{ (1468)
toar, od koi pozna~ajni se: Dezde- i bil pogreban vo tamo{nata
mona (Otelo), Margareta (Fa- crkva „Sv. Nikola#.
ust), \ula (Ero od onoj svet), Tat- LIT.: J. RadowiÊ, –ura— Kastriot Sken-
jana (Evgenij Onegin), Elizabeta derbeg i Arbanija u XV veku (istoriska
(Don Karlos), Irena (Car Samu- gra—a), Beograd, 1942; F. Noli, Historia e
Skënderbeut, Gjergj Kastriotit, Mbretit të Shqi-
il). Se zanimavala i so pedago{ka përisë 1412–1468, Boston, 1921. K. Ax.
dejnost, a realizirala i golem broj
snimki za radio i TV. F. M. Georgi SKIJAWETO VO MAKEDO-
Kastriot NIJA. Se javuva organizirano so
Skenderbeg
osnovaweto na skija~kite sekcii
SKENDERBEG, Georgi Kastriot vo Skopje, Tetovo, Kru{evo, Gos-
(Kroja, 1405 – Le{, januari 1468) tivar, Bitola, Mavrovo i drugi
– albanski blagorodnik, sin na mesta (od 1927). Vo 1935 niv gi
Todor
Skalovski
1366
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SKOPJE S
imalo i vo 4 sokolski dru{tva. Naumovski. Do 8 septemvri 1999 g. reb, 1950; Iz rum unske literature o balkan-
Izgradeni se 9 planinarsko-ski- se otpe~ateni 420 broja, po {to skim Vlasim a, „Glasnik Skopskog nau~nog
dru{tva#, Skopqe, II, 1–2, 1927; III, 1, 1928.
ja~ki domovi (1930–1940). Kurse- revijata se transformirala vo
vi za u~iteli po skijawe zavr{i- dneven sport- IZV.: Arhiv na Oddelot za romanistika
na Filozofskiot fakultet na Univerzi-
le Gogo Popov, Franc Petrin i ski vesnik tetot vo Zagreb, Zbornik u ~ast Petru Skoku
Aleksandar Baubin, za instruk- {to opstanal o stotojobljetniciro|enja (1881–1956).
tori 16 lica, me|u koi Kosta Ka- do septemvri LIT.: Selak Sam ard`ija, Leksikon hrvatskoga
lamaras, Boris Altiparmak, Co- 2003 g. Glaven jezika i knji`evnosti, Pergam ena, Zagreb,
ne Avramovski, Mikle Najdenov- urednik Mi- 2001. Q. Sp.
ski i drugi (1938), a za skijawe 14 odrag Micko-
(1940). Vo ovoj period natpreva- vi}. Po lik- SKOLII (Scoliidae) – golemi ci-
rite vo tr~awe, spust i slalom vidacijata na pokrilni insekti. Nivnite larvi
imale pred s# lokalen karakter. NIP „Nova parazitiraat
Po Osloboduvaweto se pristapi- Makedonija#, na drugi krup-
lo kon osnovawe skija~ki organi- brendot go ot- ni insekti.
Magazinot †Skok# @enkite se
zacii vo Skopje, Tetovo, Bitola, kupil Zoran
Kru{evo, Prilep i vo drugi gra- Mihajlov, izdava~ i glaven ured- razlikuvaat
dovi. Bila vr{ena obnova na do- nik, no i negovata revija †Skok od ma`jacite
movite i nivnoto pro{iruvawe plus# nabrzo zgasnala. Od 28 av- po goleminata
(1945–1948), izgradba na novi ob- gust 2006 g. se pojavi elektronsko Golema skolija i po formata,
jekti i na skija~kiot centar vo izdanie na „Skok#. Izdava~ Dimi- imaat i svie-
Mavrovo †Zare Lazarevski#. Bil tar Ta{ev, glaven urednik Mijal- ni anteni, po {to go dobile imeto
osnovan Skija~ki sojuz na Make- ~o Durgutov. B. P. \. (skolios gr. = kriv, svien), a kriljata
donija na ~elo so Mihajlo Apos- im se rudimentirani ili se bez
toski (1949) – sega Federacija (od SKOK, Petar (Jurkovo Selo kaj krilja. Naj~est vid vo Makedonija
2002). Republi~ki prvenstva se @umberk, Hrvatska, 1. III 1881 ‡ e golemata skolija (Scolia flavifrons
organiziraat sekoja godina (od Zagreb, 3. IV 1956) ‡ hrvatski lin- Fabr.); `enkata od ovoj vid pronao-
1946) – [arplaninski kup (od gvist, onomasti~ar so svetski |a larvi od krupni tvrdokrilci, gi
1947), Mavrovski memorijal (od glas. Od 1892 g. do 1900 g. u~el paralizira i na niv polaga jajca.
1960), a bile odr`ani i jugoslo- gimnazija vo Karlovac. Na Uni- LIT.: Jon~e [apkarev, Zoologija na bez-
venski, balkanski i drugi prven- verzitetot vo Viena (1900‡1904) ’rbetnite `ivotni, Skopje, 1991.
studiral romanska i germanska V. T. K. – M. Kr.
stva i natprevari.
filologija. Bil sredno{kolski SKOLOVRANCI (Sturnus) – rod
LIT.: Mir~o Savoski, Razvojot na skija- profesor vo Bawa Luka i biblio-
weto vo Vardarska Makedonija od mali ptici od familijata skolov-
1919–1957, Skopje, 2002. D. S. tekar vo Pokrainskiot kralski ranci (Sturnidae), od koi vo Make-
muzej vo Bosna i Hercegovina. Od donija se sre-
SKLAVINII – teritorii nase- 1919 g. do penzioniraweto (1952)
leni so slovenski plemiwa, sa- rabotel kako univerzitetski pro- }avaat dva vi-
mostojni politi~ko-teritorijal- fesor na Filozofskiot fakul- da: obi~en
ni, poludr`avni organizacii, ne- tet vo Zagreb. Vo mladosta se za- skolovranec
zavisni kne`estva. Imale sops- nimaval so literatura, a podocna (Sturnus vulga-
tvena uprava i posebna voena or- najmnogu so lingvistika. Dal is- ris) i rozov
ganizacija. Na ~elo stoele iz- klu~itelen pridones vo pove}e skolovranec
brani voda~i, imenuvani kako ar- oblasti: romanistikata, ju`nata (Sturnus rose-
honti, egzarsi, reksovi i dr. Vo slavistika, kroatistikata, bal-
Obi~en skolovranec us).
sekoja sklavinija obi~no bilo kanistikata, narodniot latini- LIT.: Birds in Europe: population estimates,
naseleno samo edno pleme. Vo trends and conservation status, „BirdLife Internati-
tet, etnoistorijata, kontrastiv- onal Conservation Series#, 12, Cambridge, 2004;
Makedonija vo VI–VII v., bile nata lingvistika. Na nau~en plan C. Harrison, An Atlas of the Birds of the Western
formirani sklavinii na Berzi- ja doka`uval posebnosta na make- Palaearctic, Glasgow, 1982. Sv. P. – V. Sid.
tite, Sagudatite, Dragovitite, donskiot jazik vo svetlinata na
Vajunitite i dr. Pokraj Sloveni- balkanskite jazici, bugarskiot i SKOPJE ‡ glaven i najgolem
te `iveele i starosedelci, koi srpskiot, vo polemika so bugar- grad vo RM, so 467.257 `. (2002).
vo po~etokot ne se me{ale so skiot lingvist P. Mladenov. Se nao|a vo Skopskata Kotlina,
Slovenite. Makedonskite skla- BIBL.: Etim ologijski rje~nik hrvatskoga ili
od dvete strani na r. Vardar, na
vinii prezemale zaedni~ki napa- srpskoga jezika, Zagreb, JAZU, 1971–1973; nadmorska viso~ina pome|u 220 i
di na Solun (586, 614–616, 618, Slavenstvo i rom anstvo na jadranskim otoci- 400 m. Zafa}a povr{ina od 7.820
674–677) i na Carigrad (626). Vi- m a. Toponom asti~ka istra`ivanja, 1–2, Zag- ha. Ima mnogu povolna soobra}aj-
zantijcite prezele pohodi za
pot~inuvawe na sklaviniite vo
Makedonija (VII–VIII v.). Vo bor-
bite so Vizantija pogolemiot
del od makedonskite sklavinii ja
priznale vizantiskata vrhovna
vlast. Drugite, vo vnatre{nosta,
ja zagubile samostojnosta po pa|a-
weto na Makedonija pod bugarska
vlast (po sred. na IX v.).
LIT.: Stjepan Antoljak, Srednovekovna
Makedonija, I, Skopje, 1985. K. Ax.
„SKOK# ‡ nedelen sportski ilus-
triran magazin, prviot broj se po-
javil na 28 avgust 1991 g. vo Skop-
je. Izdava~: NIP „Nova Makedo-
Staro Skopje, gravura (XVII v.)
nija#, glaven urednik Miroslav
1367
S SKOPJE MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1368
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SKOPSKA S
Gradot administrativno-terito- SKOPSKA ARTILERISKA BRI- bu~nik Srpske pravoslavne crkve, Beog-
rijalno e podelen na 10 op{tini, GADA (s. Lisi~e, Vele{ko, sep- rad, 1993; J. Bel~ovski, Avtokefalnosta
na Makedonskata pravoslavna crkva,
koi zafa}aat vkupna povr{ina temvri ‡ Skopje, vtorata polovi- Skopje, 1986. Al. Tr.
od 57.146 ha, so 52 naseleni mesta, na na noemvri 1944) ‡ voena edi-
vo koi `iveat 506.962 `. Poradi nica na NOV i POM. Pri pov- SKOPSKA KOTLINA – se pro-
svojata pogodna geografska po- tornoto zazemawe na Prilep od tega vo severniot del na Povar-
lo`ba, burnoto istorisko mina- germanskite sili (20. IX 1944) ar- darjeto, celosno vo Vardarskata
to i golemata naselenost, S. de- tileriskiot divizion na Stjepan tektonska zona. Pretstavuva dla-
nes pretstavuva najrazvien sto- Zlatar se povlekol kon s. Lisi~e boka i spu{tena potonatina po
panski, kulturno-prosveten i po- (Vele{ko) i tuka poslu`il kako dol`inata na rasednite linii.
liti~ki centar vo RM. Vo nego e jadro za formiraweto na Briga- Taa e zagradena od site strani so
koncentrirana pove}e od edna data so komandant Kiro Spasov- visoka planinska ramka i toa:
tretina od industrijata vo Re- ski, a raspolagala so 4 haubici od Skopska Crna Gora na sever, @e-
publikata, tuka od oblasta na cr- 105 mm, M-13. U~estvuvala vo Os- den na zapad i masivot na Jakupi-
nata metalurgija e @elezarnica- loboduvaweto na Makedonski ca (Mokra) na jug. Edinstveno
ta, od hemiskata industrija e Brod, Prilep i Veles, pri {to sprema istok e malku poniskata
†OHIS#, od petrohemiskata in- kaj s. ’Rlevci zaplenila eden ger- Gradi{tanska Planina (861 m).
dustrija e Rafinerijata za nafta manski top od 75 mm so kamion i So Polo{kata Kotlina e povrza-
†OKTA#, od farmacijata e †Al- municija. Po Osloboduvaweto na na preku Dervenskata Klisura i
kaloid#, od nemetalnata indus- Skopje, pri reorganizacijata na Pregrabenskata Dolina – Tetov-
trija e Fabrikata za cement †US- voenite edinici, pristignala vo ska Suvodolica; so Vele{kata
JE# i dr. S. e sedi{te i na brojni Skopje i vlegla vo sostavot na Kotlina preku Taorskata Klisu-
politi~ki, op{testveni, kultur- Prvata makedonska artileriska ra, so Kumanovskata Kotlina
no-prosvetni i zdravstveni in- brigada. preku Romanove~kiot Preval, a
stitucii, kako: Univerzitetot LIT: D-r Marjan Dimitrijevski, Makedo- preku Ka~ani~kata Klisura na
†Sv. Kiril i Metodij#, MANU, nija vo antifa{isti~kata vojna (1944– P~iwa so Kosovo. Zafa}a povr-
pove}e nau~ni institucii i mu- 1945), Skopje, 1995; istiot, Makedonskata {ina od 1.924 km² i se izdiga od
vojska 1944–1945 (Pregled na Glavniot
zei, kako: Muzej na Makedonija ‡ {tab, brigadite, diviziite, korpusite i 225 m, kako najniska to~ka vo kot-
Arheolo{ki, Etnolo{ki i Is- V jugoslovenska armija), Skopje, 1999, linata, do 2.540 m kako najvisoka
toriski, Prirodonau~en muzej, 157–158. S. Ml. to~ka. Ramni~arskiot del ili
Muzej na Grad Skopje, Muzej na SKOPSKA EPARHIJA – pra- dnoto na Kotlinata zafa}a povr-
Starata skopska ~ar{ija, Muzej voslavna eparhija. Vo IV v. Skupi {ina od 26.100 ha i se nao|a na
na sovremenata umetnost, nekol- bilo mitropolitsko sedi{te, p.n.v. od 300 m. So planinata Vod-
ku umetni~ki galerii, teatri i dolgo vreme pod jurisdikcijata no e podelena na dva dela: Skop-
biblioteki. Od bogatiot istori- na solunskiot arhiepiskop. So sko Pole na sever so pravec na
sko-urban razvitok na gradot, a povelbata na Justinijan I (15. IV protegawe sz–ji i basenot na
kako svedo{tvo od kulturnoto 535) bila osnovana samostojna Markova Reka na jug so pravec na
minato, se za~uvani niza zna~aj- crkva Justinijana Prima (do 545 protegawe istok–zapad. Skopska-
ni kulturno-istoriski spomeni- g.). Vo vremeto na Samuilovoto ta Kotlina e formirana so tek-
ci: anti~kiot grad Skupi, Kale- Carstvo eparhijata $ bila pot~i- tonskite dvi`ewa vo neogen-eo-
to, Kameniot Most, Akvaduktot, neta na Ohridskata arhiepisko- cenot, a vo miocenot so dopolni-
crkvata †Sv. Spas#, pove}e xa- pija. So pa|aweto na Skopje pod telni tektonski dvi`ewa e raz-
mii, Starata ~ar{ija i brojni Vizantija (1002), eparhijata do{- drobena na rasedi, a potoa modeli-
spomenici od NOB. Vo okolina- la pod jurisdikcijata na Carig- rana so dejstvo na egzogenite pro-
ta na S. postojat isto taka pove- radskata patrijar{ija. Vo tekot cesi. Kotlinata e ispolneta so eo-
}e kulturno-istoriski spomeni- na 1282 g. Skopskata eparhija ja censki, miocenski, pliocenski i
ci, me|u koi pozna~ajni se: †Sv. osvoil srpskiot kral Milutin. kvarterni sedimenti {to na ne-
Pantelejmon# vo s. Nerezi (1164), Po pa|aweto na Makedonija pod koi mesta imaat debelina pove}e
Markoviot manastir ju`no od s. vlasta na osmanliite, eparhijata od 1.600 m. Vo kotlinata egzisti-
Su{ica, manastirot †Sv. Niki- do{la vo sostavot na Ohridskata ralo Skopsko Ezero, koe najvisoko
ta# kaj s. Bawani, manastirot arhiepiskopija. Pri vozobnovu- nivo imalo na 900 m, a potoa rit-
†Sv. Andrej# na bregot na ezero- vaweto na Pe}skata patrijar{ija mi~ki se spu{talo ostavaj}i tragi
to Matka, manastirskata crkva (1557), Skopskata eparhija $ bila vo vid na abrazioni terasi.
†Sv. Arhangel i Gavril# nad s. nejze prisoedineta i ostanala do Vo kotlinata se sudiraat dva kli-
Ku~evi{te, crkvata †Sv. Niko- nejzinoto ukinuvawe (1766), po matski tipa: kontinentalen od
la# vo s. Quboten i dr. {to $ bila pot~ineta na Cari- sever i mediteranski od jug, kon
LIT. : Jovan Haxi Vasiqevi¢, Skopqe i gradskata patrijar{ija. Vo po~e- koi se priklu~uvaat i klimatski-
wegova okolina, Beograd 1930; Antonie tokot na XX v. Skopskata i drugi-
Nikolovski, Dimitar ]ornakov, Kosta te vlijanija od planinite. Vo
Balabanov, Spomenici na kulturata vo te eparhii od Vardarskiot del na Kotlinata e razviena gusta hid-
NR Makedonija, Skopje 1961; Mitko Pa- Makedonija vlegle vo sostavot na rografska mre`a pri {to rekata
nov, Skopje, Geografski vidik, br.1, Skop- Srpskata pravoslavna crkva, os- Vardar, so nejzinite pritoki
je 1970; Risto Gali}, Tihomir Arsovski, ven vo vremeto na bugarskite oku- Treska, Lepenec i P~iwa, e glav-
Skopje 1963-1973, Skopje 1973; Popis na pacii (1915–1918 i 1941–1944), ko- na odvodna arterija. Raznovidni-
naselenieto, doma}instvata i stanovite ga bila pod jurisdikcija na Bu-
vo Republika Makedonija, 2002 – kn. X, te po~vi i drugite prirodni fak-
DSZ, Skopje 2004. Al. St. garskata pravoslavna crkva. Od tori ovozmo`uvaat odgleduvawe
vozobnovuvaweto na Ohridskata intenzivni kulturi, vo prv red
„SKOPJE“, ISELENI^KI KLUB arhiepiskopija (1958, 1967) kako industriski rastenija, `ita i dr.
(Detroit, Mi~igen, SAD, 1999 >) Makedonska pravoslavna crkva, Vo Kotlinata e razviena najgole-
‡ klub na novodojdeni makedon- Skopskata eparhija e vo nejzini- mata gradska naselba Skopje.
ski doselenici od Skopje i Skop- ot sostav, a Skopje e sedi{te na LIT.: P. JovanoviÊ, Reqef Skopske kot-
sko i drugi doseleni Makedonci, Arhiepiskopijata. line. GSND, kn. 10, Skopje, 1931; A. Stoj-
nivni poznati i prijateli. Razvi- IZV. i LIT.: I. Sn‹garovÍ, Skopska milov, Fizi~ka geografija na R. Makedo-
va razni aktivnosti. Sl. N.-K. eparhi®, Sofi®, 1939; L. Mileusni}, Az- nija, Skopje, 2003. T. And.
1369
S SKOPSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1370
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SKOPSKI S
1371
S SKOPSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1372
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SKRI@OVSKI S
1373
S SKR[ENA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1374
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SLAV S
1375
S SLAVEI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1376
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SLAVJANOMAKEDONSKI S
SLAVJANOMAKEDONSKA
OSLOBODITELNA VOJSKA
(SNOV) (1943 – 1944) – makedon-
ska vojska vo Egejskiot del na Ma-
kedonija, formirana na planina-
ta Vi~o so obedinuvawe na edini-
cite {to dejstvuvale vo pove}e
reoni vo Kostursko. SNOV se bo-
rela protiv okupatorskite sili
i kolaboracionisti~koto komit-
sko dvi`ewe, za osloboduvawe i
priznavawe na nacionalnite pra-
va so pravoto na samoopredeluva-
we na Makedoncite. Vo maj 1944 g.
SNOV bila rasformirana od
KPG.
LIT.: Istorija na Makedonskiot narod,
V, Skopje, 2003; Hr. Andonovski, Make-
doncite vo Grcija vo borbata protiv
fa{izmot (1940–1944), Skopje, 1968.
St. Kis.
„SLAVJANO-MAKEDONSKI
GLAS# (s. Kr~i{ta, Kostursko,
dekemvri 1943 – juli 1944) – ves-
nik, organ na Okru`niot komi-
tet na SNOF za Kostursko, na
makedonski jazik, kirilica. Od-
U~esnici na Pettiot me|unaroden seminar za makedonski jazik, literatura i kultura vo Ohrid (1971) govoren urednik bil Lazo Popla-
zarov. Objaveni se vkupno 8 broja
ako nekoj Makedonec go prou~uva nuva i Me|unarodniot seminar (eden vonreden), na {apirograf,
makedonskiot jazik, toj e za nas za makedonski jazik, literatura vo tira` od okolu 500 primeroci.
ednostavno makedonist. i kultura, koj periodi~no orga- Negovoto izleguvawe prestanalo
Na Filolo{kiot fakultet na nizira nau~ni makedonsko-ruski, so zabranata na SNOF od strana
UKiM od 1946/47 ima Katedra za makedonsko-~e{ki, makedonsko- na rakovodstvoto na KPG.
slavistika so razvieni tri linii polski, makedonsko-slovene~ki i LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na make-
na specijalizacija: rusistika (od drugi sredbi. Z. T. donskiot pe~at i novinarstvo (od prvite
1949/50), polonistika (od 1983/84) „SLAVISTI^KI STUDII# po~etoci do 1945 godina), Skopje, 1980,
i bohemistika (od 1993/94). Na (Skopje, 1976–2006) – spisanie za 453–456; D-r Boro Mokrov – M-r Tome
Gruevski, Pregled na makedonskiot pe~at
site tri pravci ima trigodi{ni rusistika, polonistika i bohe- (1885–1992), Skopje, 1993, 49. S. Ml.
studii (kako vtor glaven pred- mistika, organ na Katedrata za
met), a na rusistika i na polonis- slavistika pri FlF na UKiM. SLAVJANOMAKEDONSKI
tika i ~etirigodi{ni studii (ka- Oddelni broevi se posveteni na NARODNOOSLOBODITELEN
ko prv glaven predmet). Katedra- profesorite: Vera Janeva-Stoja- FRONT (SNOF) (1943) – make-
ta za slavistika koordinira stu- novi} (1985), Margarita Pa{o- donsko nacionalnoosloboditel-
dii po isto~nite i zapadnite slo- ska (1999/2000), Zuzana Topoliw- no dvi`ewe vo Egejskiot del na
venski jazici, dodeka studiite na ska (2001), Milan \ur~inov Makedonija. SNOF vo Kostursko
ju`noslovenskite jazici se povr- (2004) i Rina Pavlovna Usikova bil formiran vo s. Kr~i{ta, a vo
zani soodvetno so Katedrata za (2006). M. Mirk. Lerinsko vo s. Belkamen. Za sek-
makedonski jazik i Katedrata za retar na SNOF za Kostursko bil
makedonska kni`evnost. Nau~na- SLAVI[KA KOTLINA – se izbran Paskal Mitrevski, a za
ta slavisti~ka produkcija naj~es- nao|a na krajniot severoisto~en Lerinsko Petre Pilaev.
to ne izleguva od krugot na razni- del na RM. Nao|aj}i se vo izvo-
te tipovi nastavni pomagala ri{niot i sredi{niot tek od
(prira~nici, re~nici, ~itanki i slivnoto podra~je na Kriva Reka,
sl.) i statii objavuvani vo speci- kotlinata e kako vmetnata tvor-
jalisti~ki spisanija vo zemjata i ba pome|u Osogovskite Planini
vo stranstvo. Od 1976 Katedrata na jug i planinata German na se-
za slavistika izdava sp. †Slavis- ver. Vkupnata povr{ina iznesuva
ti~ki studii# (dosega se izlezeni 768 km², a samo 7.000 ha e ramni-
11 toma). So Filolo{kiot fa- ~arsko zemji{te. Taa e formira-
kultet e povrzano i sp. †Folia phi- na po tektonski pat vo tekot na
lologica macedono-polonica#, koe iz- tercierot. Ramkata na kotlinata
leguva naizmeni~no vo Makedo- e ograni~ena so rasedi. Slavi{-
nija i vo Polska i objavuva mate- ko Pole e ispolneto so pliocen-
rijali od makedonsko-polski na- ski ezerski sedimenti. Vo plio-
u~ni konferencii. Pri MANU censkite sedimenti vo atarite na
izleguva sp. †Studia linguistica polo- selata Rankovci, Ginovci i dr. se
no-meridianoslavica# (do 1991 g.: javuvaat debeli plastovi na beto-
†Studia linguistica polono-jugoslavi- nitski glini. Vo zemjodelskoto
ca#), koe isto taka se izdava naiz- proizvodstvo dominiraat pla-
meni~no vo Makedonija i vo Pol- ninskite `ita: ’r`, ja~men, oves,
ska. Nau~nata aktivnost vo ob- a se odgleduva i kvaliteten kom- U~esnici na konferencijata na SNOF,
lasta na slavistikata ja pottik- pir. T. And. (s. D'mbeni, april 1944)
1377
S SLAGARKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: Istorija na Makedonskiot narod, ko i bogati kerami~ki naodi: sa- SLEP^ENSKI APOSTOL ‡
V, Skopje, 2003; Hr. Andonovski, Makedon- dovi, grnci, askosi, ~inii, peha- poln izboren apostol od XII v.,
cite vo Grcija vo borbata protiv fa{iz-
mot (1940–1944), Skopje, 1968. St. Kis. ri, amfori; kultni predmeti – pergament, makedonska redakcija,
`rtvenici, antropomorfni i zo- 154 listovi. Ustavno kirilsko
SLAGARKA ‡ v. Dvojanka. omorfni statuetki i dr. pismo, pi{uvano so mastilo i ki-
LIT.: R. Galovi}, Zelenikovo, †Zbornik novar. Inicijalite se od zoomor-
Narodnog muzeja#, V, Beograd, 1967, 127; M. fen tip. Nekoi od listovite se
Gara{anin – G. Spasovska, Novi iskopu- palimpsest, slovenskiot tekst e
vawa vo Zelenikovo kaj Skopje, †MAA#, 2, pi{uvan vrz gr~ki. Tekstot na
Prilep, 1976, 85; M. Gara{anin – M. Bil-
bija, Ku}a 1 vo Zelenikovo, †MAA#, 9, Slep~enskiot ap. go pi{uvale
Skopje, 1988, 31–41. D. Z. dvajca pi{uva~i, edniot pi{uval
sitno i pravo, drugiot krupno i
SLATINO – ve{ta~ka akumula- koso. Poteknuva od Ohridskata
cija vo slivot na Mramore~ka Re- kni`evna {kola i prvobitno mu
ka, vo Debarca. Branata e visoka pripa|al na manastirot Slep~e
15,5 m, dolga 100 m, a {iro~inata (Demirhisarsko). Deneska nego-
na krunata iznesuva 3 m. Ezeroto viot najgolem del se ~uva vo Rus-
e dolgo 1.000 m, {iroko do 300 m kata nacionalna biblioteka vo
i zafa}a povr{ina od 0,27 km2. Sankt-Peterburg, sign. F.n. I. 101
Jagoda
Slaneva Vkupnata zafatnina na vodata vo (130 l.), i vo Plovdivskiot muzej,
SLANEVA, Jagoda (Skopje, 2. X
1949) ‡ balerina i koreograf.
Balet u~i vo MBUC „Ilija Ni-
kolovski-Luj# vo Skopje (vo kla-
sata na J. Mja~in). ^len e na ba-
letskiot ansambl pri MNT
(1962-1992) kako solistka, a od
1974 g. i prvenka. Izrazito lir-
ska balerina, so emotivna eks-
presivnost vo kreiraweto na
ulogite. Od 1986 g. se zanimava so
koreografska dejnost.
ULOGI: [irin (A. Melikov, „Legenda za
qubovta#), Marija (B. Asafjev, „Bah~isa-
rajska fontana#), Julija (S. Prokofjev,
„Romeo i Julija#) i dr.
KOREOGRAFII: „Mansarda# (Z. Ori-
|anski), „Siljan povtorno leta# (Q. Bran-
xolica) i dr. Em. X.
Ve{ta~kata akumulacija Slatino
SLANICA – srednovekovna na-
selba, utvrduvawe, eparhisko se- akumulacijata iznesuva 1.400.000 a negovi pomali delovi od 1 do 6
di{te vo ramkite na Ohridskata m3, od koja korisnata zafatnina e lista vo Moskva i vo Kiev.
arhiepiskopija, kartularat, kako 1.280.000 m3. Se koristi za navod-
del od provincijata Ber (Verija). nuvawe na obrabotlivite zemjo-
Se locira na ok. 50 km severoza- delski povr{ini vo Sredna De-
padno od Solun, na ju`nite padi- barca, za ribolov, za sport i rek-
ni na pl. Pajak, kaj Pazar (Enixe reacija. Dr. V.
Vardar, \anica).
LIT.: T. Tomoski, Bele{ki za nekolku
malku poznati mesta vo srednovekovna
Makedonija. Makedonija niz vekovite,
Skopje, 1999. K. Ax.
SLATINA (s. Zelenikovo) ‡ neo-
litska naselba locirana na tera-
sa nad staroto korito na r. Var-
dar. Evidentirani se kulturni
sloevi od sredniot i od docniot
neolit, hronolo{ki paralelni
so Anzabegovo – Vr{nik II-IV.
Spored docnoneolitskiot sloj e
definirana kako kulturna grupa Stela
Slejanska-
Zelenikovo II. Otkrieni se ku}i Stojanoska
so kalotesti pe~ki i ogni{ta, ka-
SLEJANSKA-STOJANOSKA,
Stela ([tip, 12. XII 1944) ‡ pija-
nist. Diplomirala na Redovnata
muzi~ka {kola vo Pariz (@. Faksimil od Slep~enskiot apostol (XIIv.)
Blankar, T. de Brunof, 1967). Ma-
gistrirala vo istata institucija LIT.: G. A. IlÏinskiŸ, Slep~enskiŸ apos-
Ku}a model (T. de Brunof, 1969). Koncerti- tol XII veka, Moskva, 1912. K. Bic.
na oltar, rala vo RM i vo pove}e evropski
Slatina,
s. Zelenikovo zemji. Sn. ^.-An.
1378
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SLOVENOMAKEDONSKA S
SLIVA (Prunus domestica L.) – do demski {koluvani slikari. Se LIT.: Mile Mihajlov, Voenozadninskite
1975 g. po brojot na steblata be{e razvivaat varijanti na umereni- organi vo Narodnoosloboditelnata voj-
na na Makedonija 1941-1944, Skopje, 1992.
vode~ka kul- ot modernizam (ekspresionizam, M. Mih.
tura, a na vto- postkubizam, poetski realizam),
ro mesto be{e a od 50-tite godini nadrealizmot, SLOVA NA SV. EFREM SI-
jabolkoto. Se- enformelot, novata figuracija, RIN ‡ makedonski rakopis od
ga e obratno. varijantite na pop-artot, foto- vtorata ~etvrtina na XIV v. Frag-
Vo 2005 g. se realizmot, konceptualizmot (S. menti od rakopisot se nao|aat vo
registrirani Kunovski, R. Anastasov, R. Kal- pove}e biblioteki pod razli~ni
1,3 milioni ~evski, D. Kondovski, P. Mazev, bibliote~ni oznaki. Najgolemi-
Crni slivi rodni stebla G. ^emerski, S. [emov i dr.), so ot del e od manastirot De~ani, br.
i proizvodstvo od 25,3 iljadi t. koi prodol`il procesot na in- 77 (od nego e otkinat 1 l. i od 1956
Najmnogu se koristi za doma{na ternacionalizacijata na slikar- god. se ~uva vo Nar. bibl. na Srbi-
prerabotka vo rakija i dr., po- skiot jazik. Ovoj proces go dos- ja, RS 426). Vo RNB vo Sankt-Pe-
malku za jadewe i za industriski tignuva svojot vrv so postmoder- terburg se ~uvaat pod sign. Giqf.
prerabotki. B. R. nisti~kite praktiki od sredina- 20 (prviot del se Slovata na sv. E.
ta na 80-tite godini na XX v. Sirin) i Giqf. 60. V. D.
SLIVA (Prunus Mill., fam. Rosace-
LIT.: Boris Petkovski, Sovremeno make-
ae) – od ovoj rod vo RM prirodno se donsko slikarstvo, Skopje, 1981; Sowa SLOVENE^KO-MAKEDON-
zastapeni: Abaxieva, Preobrazbi. Modaliteti na SKI VRSKI I ODNOSI. Po-
xankata (P. cer- makedonskoto moderno i sovremeno sli- ~etocite se glavno od polovinata
asifera Ehrh.), karstvo, Skopje, 2000. L. N. na XIX v., no poseben pottik im
malo drvo so dava u~estvoto na slovene~kiot
elipsesti lis- dobrovolec Miroslav Hubmaer
tovi i so raz- vo organiziraweto i vodeweto na
li~na boja na Kresnenskoto vostanie (1878–1879),
plodovite; kako i interesot za makedonskata
trn(en)kata dijalektologija i voop{to za ma-
(P. spinosa L.), kedonskoto pra{awe na filolo-
grmu{ka so got Vatroslav Oblak („Macedonis-
Sliva trnka sitni listovi he studien#, Wien 1896), stavovite
i so mali, modri plodovi, i divata na Henrih Tuma – socijalist, po-
sliva (P. cocomilia Ten.), visokopla- liti~ar i publicist („Na{i za-
ninska grmu{ka ili malo drvo, so piski#, Qubqana 1912) i aktiv-
krupni, `olti plodovi vrz kusa nostite na Terezina Jenkova, koja
dr{ka. Al. And. vo vremeto na Ilindenskoto vos-
tanie patuva vo Sofija za da se
SLIVNI^KI MANASTIR – v. zapoznae so vistinskata sostojba,
„Sveta Bogorodica#. a po vra}aweto inicira formi-
Sobir na oslobodenata teritorija vo Debarca (1943)
SLIKARSTVOTO VO XX VEK rawe komitet (4. XII 1903) so {i-
‡ vo makedonskoto slikarstvo, roka promakedonska aktivnost,
SLOBODNI TERITORII VO koga i A{kerc pi{uva stihovi za
koe do 1912 g. se razvivalo glavno NOV NA MAKEDONIJA (1943–
vo ramkite na religioznata umet- Makedonija.
1944 g.) – teritorii sozdadeni vo
nost, modernizmot (impresioni- 1943 g. vo Debarca i Kopa~ka, RM ja priznava RSl na 11. II 1992
zam, ekspresionizam, fovizam, Mavrovo i Bistra, Prespa, Ko- g., a RSl ja priznava RM na 12. II
postkubizam) navlegol preku `uv i Kozjak, koi postepeno bile 1992 g. RSl e prvata dr`ava so ko-
dejstvuvaweto na nekolku likov- {ireni i zafa}ale prostrani te- ja RM vospostavuva diplomatski
ni umetnici, {koluvani nadvor ritorii. So povrzuvaweto na slo- odnosi (17. III 1992). Prv vonreden
od zemjata (D. Pandilov, N. Mar- bodnata teritorija na Ko`uv so i opolnomo{ten ambasador na
tinoski, L. Li~enoski i drugi). slobodnata teritorija sozdadena RSl vo RM e Jo`efa Puhar. Prv
Po 1945 g. se javuvaat plejada aka- od ELAS na Pajak Planina i Ka- vonreden i opolnomo{ten amba-
raxova, slobodnata teritorija se sador na RM vo RSl e Dimitar
pro{irila i kon Gevgelija, Tik- Mir~ev. Vo 2005 g. RSl otvora
ve{ i Mariovo. Slobodnata teri- konzulat vo Bitola.
torija od Kozjak Planina se {i- LIT.: Hristo Andonov-Poljanski, Make-
rela kon Krivopalane~ko, kon donija i Slovenija, Skopje, 1978; istiot,
Ruen Planina i Kumanovo. Vo za- Odglasot na Ilindenskoto vostanie
sred jugoslovenskite narodi, Odbrani de-
padniot del po kapitulacijata na la, 5, Skopje, 1981; Ahil Tunte, Republi-
Italija do{lo do obedinuvawe na ka Makedonija – prva dekada (1990–1999),
slobodnite teritorii i bila soz- Skopje, 2005. T. Petr.
dadena edinstvena teritorija so
dva slobodni grada: Ki~evo i De- SLOVENOMAKEDONSKO
bar. Malata slobodna teritorija NACIONALNO-PROSVETNO
vo Prespa slu`ela za vrski me|u DRU[TVO „SV. KIRIL I ME-
slobodnata teritorija vo Zapadna TODIJ# (S.-Peterburg, 27. VI –
Makedonija i taa vo reonot na Ko- 31. H 1912) – makedonska nacio-
`uv. Na slobodnite teritorii se nalno-politi~ka asocijacija vo
sozdavale voenozadninski organi, S.-Peterburg {to pretstavuva
organi na narodnata vlast, bile vsu{nost preimenuvano prodol-
otvoreni i prvite u~ili{ta na `enie na MNLD zaradi dobivawe
makedonski jazik i se vr{ele pod- praven legitimitet vo Rusija
gotovki za odr`uvawe na Prvoto pred o~ekuvanite nastani na Bal-
zasedanie na ASNOM. kanot. Osnova~kiot akt so Usta-
S. Kunovski: †@ena vo oblaci# (1976) vot e potpi{an od Dimitrija
1379
S SLOVENSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1380
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SMILEVO S
1381
S SMILEVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1382
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SMILEVSKI-BATO S
1383
S SMILJANI]-BRADINA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1384
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SMR^A S
1385
S SMR^KA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
nusna forma na krunata, stebloto Stobi#. Bila ~len na ekipa za otÍ turcit‹), I, SofiÔ, 1924; Sv. Kli-
e pravo, so provisnati granki. Ig- istra`uvawe na Stobi (proekt mentÍ Ohridski, S., 1927; IstoriÔ na
li~kite se ~etirirabni, bodlivi. 1971‡1981), konsultant vo isko- Ohridskata arhiepiskopiÔ-patriar-
Cvetovite se ednopolni i sobrani puvawata na Crkvi{te-Morod- {iÔ. OtÍ padaneto $ podÍ turcit‹ do
neŸnoto uniÈo`enie (1394–1767), II, S.,
vo ispraveni resi. Od `enskite se vis (1983‡1989), kodirektor i ra- 1931; SolunÍ vÍ bÍlgarskata duhovna
formira krupna, provisnata {i- kovoditel na istra`uvawata na kultura. Istori~eski o~erkÍ i dokumen-
{arka, bez sterilni lu{pi. Vo Golemo Gradi{te vo s. Kowuh ti, S., 1937; PÍrvata bÍlgarska pe~at-
RM vrvi ju`nata granica od nejzi- (Proekt na Muzejot na Makedoni- nica, S., 1940; GradÍ OhridÍ, 1943; Krat-
niot areal. Vo slivovite na reki- ja i Getisburg kolexot, 1998‡ ka istoriÔ na sÍvremennite pravoslavni
cÍrkvi, I–II, S., 1944–1945; Duhovno-kul-
te Pena i Radika gradi kompaktni 2006). Redoven profesor na Odde- turni vrÍzki me`du BÍlgariÔ i RusiÔ
{umi, a vo Berovsko, vo mesnosta lot za klasi~ni studii na Getis- prez srednite vekove (X–XV v.), S., 1950;
Murite, e otkrieno malo, izoli- burg kolexot vo Getisburg. Prinos kÍm biografiÔta na Neofit
rano nao|ali{te. Al. And. BIBL.: Interrelated Aspects of Form and Functi- Rilski (GrÍcki pisma do nego), S., 1951;
on in the Early Christian Churches of Stobi, vo: Kulturni i politi~eski vrÍzki me`du
SMR^KA (Morchella esculenta (L.) Actes de Xe Congrès International d’Archeologie BÍlgariÔ i RusiÔ prez XVI–XVIII v., S.
Pers.) – {irokoras- Cretienne, Thessalonique, 1980; Archaeological 1953; Kodeks (kondika) na cÍrkvata Sv.
prostranet prole- Investigations at Konjuh, Republic of Macedo- Georgi v Struga. Uvod i dokumenti
nia, in 2000, „Dumbarton Oaks Papers#, 56, 1792–1912 g., S., 1964.
ten vid gaba. Edna e
od najvkusnite i se 2002, 297‡306. V. S. LIT.: D. Angelov, J. Nikolov, Nau~noto
delo na akademik Ivan Snegarov, †Izves-
sobira za proda`- tiÔ na Instituta za istoriÔ#, 14–15,
ba, a posebno za iz- (Sbornik ot trudove, posveteni na akade-
Smr~ka voz. M. K. mik Ivan Snegarov po slu~aŸ 80-godi{ni-
nata mu), 1964; M. Kova~ev, Pova`ni tru-
SMUGRESKI, Dime Jankulev (s. dove i statii na akademik Ivan Snega-
Obr{ani, Prilepsko, 1871 – s. rov, na ist.m., 27-35; J. Nikolov, Akade-
Obr{ani, 2. VI 1906) – u~esnik vo mik Ivan Snegarov, „Istori~eski preg-
Ilindenskoto vostanie, selski led#, 3, 1971. Bl. R.
vojvoda. Bil ~len na TMORO SNE@NIK ‡ narodno imenuva-
(1896). Vo Ilindenskoto vosta- we na dvanaesettiot mesec vo go-
nie predvodel selska ~eta od 40 dinata ‡ Dekemvri. S. Ml.
vostanici vo odredot na vojvoda-
ta Todor Hristov-Oficer~eto. SOBRANIE VO AMFIPOL
Se istaknal vo bitkata na Sliva Ivan
(167 g. pr. n.e.) – sobir na pretstav-
(13. VIII 1903). Snegarov nici na makedonskite gradovi, na
LIT.: Istorija na Kru{evo i Kru{ev- koe konzulot Emilij Pavel im go
sko, I, Kru{evo, 1978. Al. Tr. SNEGAROV, Ivan Jon~ev (Oh- soop{til re{enieto na Rimskiot
rid, 12. H 1883 – Sofija, 1. III senat za natamo{niot status na
SMUGRESKI, Nove Nedanov (s. 1971) – istaknat slavist, istori- nivnata zemja. Makedonija bila
Obr{ani, Prilepsko, 1866 – ~ar, univerzitetski profesor i podelena na ~etiri oblasti (me-
Me~kin Kamen, 13. VIII 1903) – akademik. Osnovnoto u~ili{te ridi), koi zadr`ale izvesna vnat-
u~esnik vo Ilindenskoto vosta- go zavr{uva vo rodniot grad, Du- re{na samouprava, no nemale ni-
nie kako selski vojvoda. Predvo- hovnata seminarija vo Carigrad kakvi me|usebni politi~ki i eko-
del selani od rodnoto selo Obr- (1906), a Duhovnata akademija vo nomski vrski. Na ~elo na sekoja
{ani vo ~etata na vojvodata Pitu Kiev so diplomska rabota za Oh- oblast se nao|alo sobranie od
Guli. Bil pomo{nik-znamenosec ridskata arhiepiskopija (1912). pretstavnicite na gradovite. Bi-
vo ~etata na Pitu Guli na Me~- U~itel vo Solunskata gimnazija la zabraneta trgovijata pome|u
kin Kamen, kade {to herojski za- (1912/13), potoa vo U~itelskata oddelnite oblasti, eksploataci-
ginal so vostanicite i vojvodata. {kola vo Jambol, pa vo Semina- jata na rudnicite, se~eweto drven
LIT.: Istorija na Kru{evo i Kru{ev- rijata i vo gimnaziite vo Sofija. materijal za korabi, kako i sklu-
sko, Kru{evo, 1978. Al. Tr. Kako u~enik vo Carigradskata ~uvaweto brakovi me|u `itelite
duhovna seminarija e rakovodi- na oddelnite oblasti.
tel na organizaciona struktura LIT.: N. Proeva, Studii za Anti~kite
na MRO, a po I svetska vojna e re- Makedonci, Skopje, 1997. K. Ax.
daktor (so d-r Vladislav Kova-
~ev) na organot na Makedonskata SOBRANIE NA RM ‡ pretstav-
federativna emigrantska orga- ni~ki organ na gra|anite i nosi-
nizacija vo Bugarija „Avtonomna tel na zakonodavnata vlast vo
MakedoniÔ# (1920–1923). Izbran RM. Sostaveno e od 120 prateni-
e za docent po crkovna istorija ci, izbrani na op{ti i neposred-
(1926) i profesor na Bogoslov- ni izbori so tajno glasawe, za
skiot fakultet vo Sofija (1933), mandaten period od ~etiri godi-
za dopisen (1933) i redoven ~len ni. Prvoto Sobranie na RM e
na BAN (1943) i ~len na Make- formirano vo dekemvri 1990 g.,
donskiot nau~en institut. Prv vrz mnozinskiot princip, po
Karolina
Snajvli direktor na Institutot za isto- sprovedenite parlamentarni iz-
rija (1947–1950) i direktor na bori vo dva kruga (11. i 25. XI
SNAJVLI, Karolina S. (Snively Nau~niot arhiv na BAN (1951– 1990). Vtoriot sostav na Sobra-
Carolyn S.) (Masilion, Ohajo, 1959). Avtor e na 660 bibliog- nieto na RM e formiran vrz mno-
SAD, 1947) ‡ arheolog. Zavr{ila rafski edinici – knigi, studii i zinskiot princip vo noemvri
Klasi~ni studii na Mi~igenski- statii, povrzani glavno so isto- 1994 g., po parlamentarnite izbo-
ot dr`aven univerzitet (1969). rijata, crkvata i kulturata na ri od 14 i 24. X 1994 g. Tretiot
Magistrirala na Univerzitetot Makedonija. sostav na Sobranieto na RM e
„Teksas# vo Ostin vo 1973, a vo formiran vo noemvri 1998 g., po
BIBL.: IstoriÔ na Ohridskata arhie-
1979 g. doktorirala na temata piskopiÔ (otÍ osnovaneto $ do zavlad- parlamentarnite izbori vo dva
„Ranohristijanski baziliki vo Ôvaneto na BalkanskiÔ poluostrovÍ kruga (18. X i 1. XI 1998). Sobra-
1386
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SOBRANIE S
1387
S SOBRI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1388
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SOJUZ S
we na alkoholizmot, narkomani- manliskata dr`ava. Glavni prog- nici). Odigra zna~ajna uloga vo
ite i nikotinizmot vo Makedo- ramski barawa bile: nova admi- vtemeluvaweto na muzi~kite in-
nija. Po~etokot na postoeweto nistrativna podelba, so grupira- stitucii i na koncertniot `ivot
na Sojuzot datira od 1952 g., koga we na naselenieto spored nacio- vo RM. Ja dodeluva nagradata
e formirana organizacija pro- nalnata pripadnost, i op{tinska †Zlatna lira# za najistaknat ma-
tiv alkoholizmot, a podocna vo samouprava. kedonski muzi~ki umetnik vo go-
imeto se vklu~eni i nikotiniz- LIT.: Manol Pandevski, Politi~kite dinata. Ostvaruva i muzi~ko-izda-
mot i narkomaniite, a me|u prvi- partii i organizacii vo Makedonija va~ka dejnost, kako i profesio-
te vo Makedonija zapo~nuva da ja (1908-1912), Skopje, 1965. M. Min. nalna komunikacija so srodni or-
istaknuva i preventivata od SI- ganizacii i institucii vo zemjata
DA. Sojuzot ima 17 osnovni (op- SOJUZ NA DRU[TVATA NA
ISTORI^ARITE NA RM i vo stranstvo. Sn. ^.-An.
{tinski i regionalni) organiza-
cii. Sedi{teto na Sojuzot e vo (SDIRM) (Skopje, 1952‡) ‡ aso- SOJUZ NA PEDAGO[KITE
Domot na humanitarnite organi- cijacija na istori~arite vo RM. DRU[TVA NA MAKEDONIJA
zacii „Dare Xambaz# vo Skopje. Bil formiran kako Istorisko ‡ stru~no-nau~na organizacija na
Organizira i sproveduva {iroka dru{tvo na NRM (Skopje, 22-25. pedagozite vo RM, konstituiran
preventivna dejnost protiv za- XI 1952 ‡ 1961), so zada~a da ja (21. XII 1974) na godi{noto sobra-
visnostite kaj pove}e grupacii afirmira istorijata na makedon- nie na dotoga{noto (v.) Pedago{-
od naselenieto, vo prv red me|u skiot narod, da vodi gri`a i da ja ko dru{tvo na Makedonija, so os-
decata i mladincite; gi koordi- unapreduva nastavata po istorija novni zada~i: da ja sledi, da ja pro-
nira aktivnostite na zaintere- vo osnovnite i vo srednite u~i- u~uva, da ja unapreduva i da ja po-
siranite i odgovornite faktori li{ta, da organizira predavawa pularizira pedago{kata teorija i
{to rabotat na ista ili sli~na na aktuelni temi od minatoto i praktika; da ja kordinira i da ja
dejnost; dejstvuva samostojno i da propagira sobirawe i ~uvawe pomaga rabotata na pedago{kite
vo tesna programska koordina- na arhivskata gra|a. Podocna pr- dru{tva i dr. Formi na dejstvuva-
cija i sorabotka so brojni rele- vin bilo preimenuvano vo Sojuz we: godi{ni sobranija; organizi-
vantni NVO, organi, organiza- na istoriskite dru{tva na RM rawe nau~ni sobiri, sovetuvawa,
cii i institucii; dejstvuva vrz (1961), potoa vo Dru{tvo na is- seminari, trkalezni masi i sl.
jakneweto na javnata svest za tori~arite na SRM (1974), a po Organizaciskata struktura ja so-
vistinata, opasnostite i posle- osamostojuvaweto na RM vo Sojuz ~inuvaat gradskite i regionalni-
dicite od zavisnostite; organi- na dru{tvata na istori~arite te pedago{ki dru{tva (Ohrid,
zira i u~estvuva vo nastapi na na RM. Organizaciono Sojuzot Bitola, Prilep, Veles, [tip, Te-
mas-mediumite i vo drugi formi ima pove}e regionalni dru{tva, tovo i Skopje). Ima organizirano
za permanentno i aktuelno in- na ~elo so Pretsedatelstvo i pove}e nau~ni sobiri, me|u koi i
formirawe; vr{i izdava~ka dej- pretsedatel. Go izdava svojot or- nau~niot simpozium „^etirieset
nost; ima edukativni i kongres- gan sp. †Istorija# (od 1965), a godini sloboden razvoj na vospi-
ni aktivnosti; podnesuva inici- povremeno i oddelni knigi. tanieto i obrazovanieto vo Make-
jativi za zakonski i drugi pro- donija, 1943–1983# (Ki~evo ‡
pisi i aktivnosti. Osnoven pro- IZV.: Arhiva na Sojuzot na dru{tvata
na istori~arite na Republika Makedo- Struga, 13–15. X 1983, publikuvan
ekt na Sojuzot e „Mir i zdravje nija, INI, Skopje. S. Ml. zbornik). Sojuzot go izdava spisa-
bez tutun, alkohol i drogi# {to nieto za pedago{ki pra{awa (v.)
se realizira kontinuirano ve}e SOJUZ NA DRU[TVATA NA Prosvetno delo. K. Kamb.
15 godini. Sojuzot sorabotuva so MATEMATI^ARITE OD SRM
srodni NVO, so Crveniot krst (SDM) (1977-1990) – zdru`enie, SOJUZ NA PIONERITE NA
na Makedonija, so Makedonskata naslednik na DMF od SRM. Izda- MAKEDONIJA – v. Detski or-
pravoslavna crkva, so edinicite va spisanija („Matemati~ki bil- ganizacii.
na lokalnata samouprava i mes- ten#, „Sigma# i „Numerus#), se
nite zaednici, so Sojuzot na iz- gri`i za sproveduvawe na siste- SOJUZ NA RABOTNI^KITE
vidnicite, sportskite organiza- mot natprevari po matematika i I NARODNITE UNIVERZI-
cii i so pove}e stopanski i pro- za odr`uvawe matemati~ki {ko- TETI NA MAKEDONIJA ‡ op-
izvodstveni organizacii. For- li za u~enicite sekoja godina, or- {testveno-stru~no zdru`enie,
mata klubovi na lekuvani alko- ganizira kongresi, seminari i osnovano vo 1959 g. (so sedi{te vo
holi~ari proizleze od ovoj So- drugi nau~ni i stru~ni sobiri. Skopje) so zada~a da ja koordini-
juz i denes tie funkcioniraat Vo periodot 1990-2000 g. rabote- ra i da ja unapreduva dejnosta na
zdru`eni kako Sojuz na klubovi- {e pod imeto Sojuz na dru{tvata (v.) narodnite i rabotni~kite
te na lekuvani alkoholi~ari. na matemati~arite i informati- univerziteti i da gi zastapuva
Sojuzot ima pove}e od 1200 re- ~arite na Makedonija, a vo 2000 g. nivnite interesi. Sojuzot ~esto
gistrirani ~lenovi. D. D. se razdeli na dve dru{tva: Sojuz se javuva i kako organizator na
na matemati~arite na Makedoni- andrago{ki sobiri od regiona-
SOJUZ NA BUGARSKITE KON- len i me|unaroden karakter (kon-
STITUCIONI KLUBOVI (1908 ja i Zdru`enie na informati~a-
rite na Makedonija, so analogni ferencii, tribini, simpoziumi,
‡1909). Po pobedata na Mlado- zada~i i aktivnosti kako SDM. sovetuvawa, seminari i sl.) na ak-
turskata revolucija i po vospos- tuelni temi od oblasta na obrazo-
tavuvaweto ustavno ureduvawe so LIT.: „Matemati~ki bilten#, kn. 14 (XL),
Skopje, 1990. N. C. vanieto na vozrasnite. Ostvaruva
direktno anga`irawe na Vladata aktivnost i na planot na izdava~-
na Bugarija i na Bugarskata eg- SOJUZ NA MUZI^KITE UMET- kata dejnost i informiraweto od
zarhija vo Makedonija bile osno- NICI NA MAKEDONIJA ‡ or- svojot domen. Poslednive godini
vani bugarskite konstitucioni ganizacija na muzi~kite umetni- se vodat seriozni diskusii za ne-
klubovi, koi se obedinile vo So- ci; od 1997 g. so status na zdru`e- gova transformacija i osovreme-
juz kako edinstvena politi~ka nie na gra|ani. Formiran na 19. I nuvawe na dejnosta. K. Kamb.
organizacija, eksponent na bugar- 1947 g., vo sklop na Zdru`enieto
skata dr`avna politika. Sojuzot na muzi~arite na RM. Od 1949 g. SOJUZ NA SPORTSKITE FE-
oficijalno deklariral deka }e dejstvuva samostojno, kako Dru{- DERACII NA MAKEDONI-
dejstvuva za za~uvuvawe na celos- tvo na reproduktivnite umetnici JA. So Uredba na Ministerstvo-
ta i na op{tite interesi na os- (podocna Sojuz na muzi~kite umet- to za prosveta bil formiran
1389
S SOJUZ MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1390
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SOKOLARSTVOTO S
1391
S SOLANA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Nikola
Soldatov
cii. Preminal vo Sportskata re-
dakcija na TV Skopje (1966–
1986). Izvr{il okolu 1000 TV
prenosi od sportski i od drugi
nastani. Pi{uval tekstovi za
Kukleniot teatar, za †Osten# i
za radio–emisii. D. S.
1392
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SOLUN S
1393
S SOLUNSKA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1394
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SOLUNSKO S
Georgi
Solunski
1395
S SOLUNSKO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1396
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SOROS S
1397
S SOSK MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1398
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †SOCIJALISTI^KA ZORA# S
godba (London, 19. VI 1951) i Ram- li, sobrani vo terminalni, met- Skopskata socijalisti~ka orga-
kovniot dokument za partnerstvo lesti socvetija (medonosni). Plo- nizacija i Solunskata federaci-
i mir (Brisel, 10. I 1994). Sofa dovite se `olto-zeleni me{unki, ja, a takvi organizacii bile for-
dogovorot sklu~en so RM stapuva ispolneti so lepliva masa. Deko- mirani i vo Bitola, Veles, Stru-
vo sila na 19. VII 1996 g. rativen i medonosen vid, mnogu mica, Gevgelija i Tetovo, koi dejs-
LIT.: Svetomir Skaric, The SOFA Agreement ~est vo na{ite parkovi. Al. And. tvuvale samostojno i projavile za-
(Macedonia-NATO’s territory), Law, Force and bele`itelna socijalna i sindi-
Peace, Skopje, 2002. T. Petr. kalna dejnost. Vo 1910 g. vo Solun
bil svikan kongres za formirawe
Socijalisti~ka partija, no, pora-
di me{aweto na nadvore{nite
partii, ne bila formirana.
LIT.: Rabotni~ko i komunisti~ko dvi-
`ewe vo Makedonija, Skopje, 1970. O. Iv.
Tomo
Sofronievski
Nikola
Sofijanov SOFRONIEVSKI, Tomo (Teto-
vo, 18 IV 1920 ‡ Skopje, noemvri Amblemot na SDSM
SOFIJANOV, Nikola \or|iev 2007) – rabotnik, prvoborec i po-
(Skopje, 14. III 1934) ‡ pedijatar, liti~ar. Kako pripadnik na ra- SOCIJALDEMOKRATSKI SO-
nevrolog, redoven prof. na Med. botni~koto dvi`ewe (1938), bil JUZ NA MAKEDONIJA ‡ poli-
f. vo Skopje. Med. f. (1959) i spe- ~len na KPJ (1940), eden od orga- ti~ka partija, osnovana na 20. IV
cijalizacija (1966) zavr{il vo nizatorite na NOB vo Tetovo i 1990 g. kako naslednik na Sojuzot
Skopje. Doktoriral od oblasta na Tetovsko (1941), sekretar na MK na komunistite na Makedonija.
detskata nevrologija (1978). Nas- na KPJ i ~len na Voeniot {tab Vo prviot parlamentaren sostav
tavnik po pedijatrija stanal vo na MK na KPJ vo Tetovo. Podoc- (1990‡1994) Partijata ima{e 31
1982 g. Se usovr{uval vo SAD i na bil i ~len na OK na KPJ pratenik, vo vtoriot (1994‡1998)
vo Francija. U~estvuval vo ne- (1942–1943) i na Prviot oblasten 62, vo tretiot (1998‡2002) 28, vo
kolku me|unarodni nau~ni proek- komitet na KPM, zamenik poli- ~etvrtiot (2002‡2006) 38 i vo
ti. Avtor e na dve knigi i na nad ti~ki komesar na [tabot na Pr- pettiot sostav (2006‡2008) 23
150 trudovi vo doma{ni i stran- vata operativna zona na NOV i pratenici. SDSM ja formira
ski spisanija. Bil dolgogodi{en POM, politi~ki komesar na NO Vladata na RM od 1992 do 1998 g.,
direktor na Klinikata za detski bataljon „Orce Nikolov# (1943) i kako i vo periodot od 2002 do 2006
bolesti. Bil pretsedatel na Pe- komandant na Voenoto podra~je za g, a u~estvuva{e i vo Vladata na
dijatriskoto zdru`enie na Make- Ki~evo i Tetovo (1944). Po Oslo- {irokata koalicija (2001‡2002).
donija. N. P.-J. boduvaweto izvr{uval razni op- Pretsedatel na SDSM, od nejzi-
{testveni funkcii. Bil pretse- noto formirawe do 24. XI 2004 g.,
datel na SZB od NOVM. Nositel be{e Branko Crvenkovski, po ne-
e na Partizanska spomenica 1941. go dojde Vlado Bu~kovski, koj na
LIT.: DARM - Skopje, rakopisna biogra- 5. XI 2006 g. be{e zamenet od Rad-
fija, f. „Biografii#. Vl. Iv. mila [e}erinska. Preku otcepu-
vawe od SDSM, se formirani De-
SOFRONIJ ‡ ohridski arhie- mokratskata partija (1993), na ~e-
piskop (ok. 1567‡1572). Bil nas- lo so Petar Go{ev, i Novata so-
lednik na arhiepiskopot Paisij. cijaldemokratska partija (2006),
Poznato e negovo pismo do carig- na ~elo so Tito Petkovski.
radskiot patrijarh Jeremij II SDSM e polnopraven ~len na So-
(1572), vo koe se `ali za negoduva- cijalisti~kata internacionala i
weto na arhijereite protiv nego. e asocijativen ~len na Partijata
Spomnat e i vo eden natpis na yi- na evropskite socijalisti.
dot nad zapadnata crkovna vrata
LIT.: Svetomir Skaric, Democratic Elections in
vo Ki~evskiot manastir †Sv. Macedonia, 1990–2002, Editions Sigma, Berlin,
Pre~ista#. 2005; Gordana Siljanovska-Davkova, Makedon-
LIT.: Ivan Snegarov, Istorix na Oh- ske politi~ke partije kroz prizm u ideologije, Fri-
ridskata arhiepiskopix, t. 2. Ot pada- edrich Ebert Stiftung, Beograd, 2007. \or. Iv.
neto $ pod turcite do nejnoto uni]o-
`enie (1394–1767), Sofix, 1931; Jovan „SOCIJALISTI^KA ZORA#
Bel~ovski, Hronolo{ki spisok na pogla- (Skopje, 1. X 1910 ‡ 6. IX 1912) ‡
varite na Ohridskata arhiepiskopija vesnik, organ na Socijal-demok-
(patrijar{ija), „Godi{en zbornik# na Bo- ratskata partija na Skopje. Osno-
Sofora goslovski fakultet †Sveti Kliment Oh-
ridski#, kn. 8, Skopje, 2002, 68. S. Ml. va~i i urednici bile Du{an Ce-
SOFORA (Sophora japonica L., fam. ki}, Petre Georgiev i Mihail
Fabaceae) – visoko, listopadno dr- SOCIJALDEMOKRATSKI Cokov. Izvestuval glavno za par-
vo od isto~na Azija (Kina i Kore- ORGANIZACII VO MAKE- tiskiot i sindikalniot `ivot.
ja). Grankite do tretata godina se DONIJA (1909) – osnovani po vo- Se zalagal za klasna rabotni~ka
zeleni, listovite slo`eni, nepar- veduvaweto na ustavnoto parla- borba protiv kapitalistite, bez
no peresti, sli~ni na bagremovi- mentarno ureduvawe vo osmanlis- razlika na nivnoto nacionalno
te. Cvetovite se `oltenikavo-be- kata dr`ava. Bile formirani poteklo.
1399
S †SOCIJALISTI^KA ZORA# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
LIT.: Ivan Katarxiev, Eden dvobroj na SOCIJALISTI^KI SOJUZ zi~ki nedostatoci. Sekoja Vlada
„Socijalisti~ka zora# od 1912 g., Razgle- NA RABOTNIOT NAROD NA po pravilo donesuva programa za
di, III, 1, Skopje, 1956, 17; D-r Boro Mok-
rov, Razvojot na makedonskiot pe~at i MAKEDONIJA (1953‡1991) – socijalna za{tita na site nivoa,
novinarstvo (od prvite po~etoci do masovna op{testveno-politi~ka koja slu`i kako osnova za pomo{
1945 godina), Skopje, 1980, 251–252; D-r organizacija proizlezena od or- na licata vo nevolja zaradi odr-
Boro Mokrov ‡ M-r Tome Gruevski, Preg- ganizacijata Naroden front. Po- `uvawe na osnovniot `ivoten
led na makedonskiot pe~at (1885–1992), radi insistiraweto na socijalis- standard, preku finansiska po-
Skopje, 1993, 106. S. Ml. ti~koto ureduvawe vo op{testvo- mo{, bonovi za hrana ili speci-
to, vo 1953 g. negovoto ime bilo jalni vau~eri za zdravstveni us-
promeneto vo Socijalisti~ki so- lugi ‡ onamu kade {to ovie ne se
juz na rabotniot narod na Make- univerzalno dostapni. Granicata
donija (SSRNM). Bila prodol- me|u zdravstvenata i socijalnata
`ena raka na SKM za ostvaruvawe za{tita varira od edna do druga
na nejzinite propagandni celi, zemja, osobeno vo odnos na soci-
osobeno vo vremeto na ednopar- jalnite uslugi {to vklu~uvaat i
tiskite izbori. Vo nadle`nost $ zna~itelna, no ne dominantna
Faksimil od vesnikot †Socijalisti~ka zora# (1920)
bile davani i razni drugi poli- komponenta na zdravstvena za{-
†SOCIJALISTI^KA ZORA# ti~ki i propagandni zada~i. Po- tita, kako, na pr., dolgotrajna
(Skopje, 10. II ‡ 10. XII 1920) ‡ ne- radi toa, vo aktite opisno bila za{tita na postari lica zavisni
delen, a potoa dneven vesnik (16. narekuvana „organiziran front od tu|a pomo{ i nega. Pokraj mer-
VIII), organ na Oblasniot sekre- na socijalisti~kite sili na ~elo kite za socijalna za{tita i soci-
tarijat na Socijalisti~kata ra- so SKM“. Vo 1991 g., kako rezul- jalna sigurnost na gra|anite ut-
botni~ka partija na Jugoslavija tat na noviot pove}epartiski vrdeni so Zakonot za socijalnata
(komunisti) za Makedonija i Sta- sistem vo RM se transformirala za{tita, gri`ata na dr`avata za
ra Srbija, na srpski, a potoa i na vo nova politi~ka partija so ime- spre~uvawe na nastanuvawe soci-
turski jazik (10 IX). Objaveni se to Socijalisti~ka partija na Ma- jalen rizik se ostvaruva i preku
vkupno 130 broja. Imal cel da gi kedonija. prezemawe merki vo dano~nata
informira, da gi organizira i LIT.: D-r Lazar Lazarov, Op{testveno- politika, vrabotuvaweto, poli-
politi~kite organizacii vo obnovata i tikata na stipendirawe, politi-
revolucionerno-komunisti~ki izgradbata na NR Makedonija 1944-1948,
da gi vospituva rabotnicite i se- kata za stanovi i semejstva,
Skopje, 1979; Op{testveno-ekonomski- zdravstvoto, vospituvaweto i ob-
lanite. So Obznanata bilo zabra- ot razvoj na NR Makedonija vo periodot
neto i negovoto izleguvawe. na obnovata i industrijalizacijata razovanieto i na drugite podra~-
(1944-1957), Skopje, 1988; D-r Novica Vel- ja vo soglasnost so zakon.
LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na ma-
kedonskiot pe~at i novinarstvo (od pr- janovski (so koavtori), Zapoznajte ja Ma- LIT.: Ministerstvo za trud i socijalna
vite po~etoci do 1945 godina), Skopje, kedonija, Skopje, 2001. N. V. politika na R. Makedonija. Zakon za soci-
1980, 379-382-463; istiot, Zbor, pe~at, jalnata za{tita, „Sl. vesnik na RM#,
vreme. Zbornik trudovi od istorijata 50/1997, 16/2000 65/2004 i 62/2005. D. D.
na makedonskiot pe~at, Skopje, 1987,
199-205; D-r Boro Mokrov ‡ M-r Tome SO[KA, Teodor (1876–1948) – bo-
Gruevski, Pregled na makedonskiot pe- tani~ar, koj vo periodot me|u dve-
~at (1885-1992), Skopje, 1993, 107. S. Ml. te svetski vojni ja prou~uval flo-
rata na klisurite vo Makedonija
i objavil nekolku floristi~ki
trudovi {to se odnesuvaat na kli-
surite na rekite Vardar, Treska,
28-ta narodna kujna na Ministerstvoto za trud P~iwa, Bregalnica, Crna Reka,
i socijalna politika kako i na lokalitetite Jama-Bis-
SOCIJALNA ZA[TITA ‡ or- tra, Kr~in, Bukovi} kaj Gostivar
ganizirana dejnost od dr`avata i okolinata na Prilep. Vl. M.
za spre~uvawe i nadminuvawe na SPANA] (Spinacia oleracea L.) –
Amblemot na SPM osnovnite socijalni rizici na ednogodi{no rastenie. Poteknu-
koi e izlo`en gra|aninot, semejs- va od aziskite predeli. Vo Evro-
SOCIJALISTI^KA PARTI- tvoto i grupi naselenie vo tekot
JA NA MAKEDONIJA ‡ poli- pa i na Bal-
na `ivotot, kako {to se: rizici
ti~ka partija, osnovana na 14. IX za zdravjeto (bolest, povreda i te-
kanot e pre-
1990 g. Vo prviot parlamentaren nesen vo XII v.
lesna spre~enost), rizici na sta- Se odgleduva
sostav (1990‡1994) ima{e ~etvo- reeweto (starost i pre`ivuva-
rica pratenici, vo vtoriot (1994‡ zaradi listo-
we), rizici na maj~instvo i se- vite, koi se
1998) {estmina, vo tretiot (1998 mejstvo, rizici od nevrabotenost
‡2002) i vo ~etvrtiot (2002‡2006) bogati so mi-
i profesionalna neadaptiranost neralni ma-
po eden pratenik i vo pettiot i rizici od neadaptiranost kon
parlamentaren sostav (2006‡2008) terii, poseb-
socijalnata sredina. Socijalnata no so `elezo.
trojca pratenici. SPM be{e del za{tita vklu~uva uslugi {to vo
od Vladata na RM od 1994 do 1998 Se konsumi-
ramkite na dolgotrajna stacio- raat gotveni
g., vo periodot na {irokata koa- narna i institucionalna za{ti-
licija (2001‡2002), kako i od 2006 Spana} i prerabote-
ta vo socijalni institucii, kom- ni. Studoot-
g. Prv pretsedatel na SPM be{e binirani so uslugi za zgri`uva-
Kiro Popovski (1990‡1996), a porno rastenie, se odgleduva nae-
we vo zaednicata preku centri za sen, v zima i rano naprolet so di-
vtor Qubi{a Ivanov (od 1996). dnevno zgri`uvawe i socijalni
LIT.: Svetomir Skaric, Democratic Elections in
rektna seidba. Zastapen e na mali
uslugi za hroni~ni bolni, stari povr{ini. D. J.
Macedonia, 1990 – 2002, Edition Sigma, Berlin, lica i drugi grupacii so speci-
2005; Gordana Siljanovska-Davkova, Makedon-
ske politicke partije, Friedrich Ebert Stiftung, Be- jalni potrebi, kako {to se: du- SPAN^EVO – rudnik na opal-
ograd, 2007. \or. Iv. {evnite bolni, mentalno hendi- ski bre~i, koj se nao|a severoza-
kepiranite lica i licata so fi- padno od s. Span~evo, Ko~ansko.
1400
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SPASOV S
1401
S SPASOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
dr.; kako i vo filmovite: †Svetlo sivo#, BIBL.: Pogled vo jazikot, Skopje, 1982;
†Zbogum na dvaesettiot vek#, †Preku eze- Konstantin M. Petkovi~ (jazi~ni i
roto#. R. St. kni`evno-istoriski prilozi), Skopje,
1990; (i Irena Savicka) Fonologija na
SPASOV, Jordan (s. Kne`e, sovremeniot makedonski jazik, Skopje,
[tipsko, 1875 – Kratovsko, 25. 1991; (i Irena Savicka) Fonologija na
VII 1908) – kratovski reonski voj- sovremeniot makedonski jazik, segmen-
voda. ^etnik vo ~etata na Dimo talna i suprasegmentalna, Skopje, 1997;
Zna~eweto na gramatikata na Horas G.
Dedoto. U~estvuval vo Melni~- Lant za afirmacijata na makedonskiot
koto vostanie (1895). Bil uapsen jazik. Serija Pottikot Koneski, 6,
i ispraten na zato~enie. Po am- Skopje, 2002; Izbrani poglavja od isto-
nestijata vlegol vo ~etata na voj- rijata na makedonskiot jazik. Bojata na
vodata M. Acev (1901). Potoa sta- jazikot. 1–2, Skopje, 2005–2006. G. Cv.
Atanas nal dolgogodi{en kratovski re- SPASOV, Miroslav (Skopje, 2.
Spasov onski vojvoda. XII 1964) ‡ kompozitor i diri-
vojvoda na TMORO/VMORO. Po LIT.: A. Martulkov, Moeto u~estvo vo gent. Diplomiral kompozicija i
zavr{uvaweto na Pedago{koto revolucionernite borbi na Makedonija, dirigirawe na Fakultetot za mu-
Skopje, 1954. Al. Tr.
u~ili{te vo Ser, bil u~itel i zi~ka umetnost vo Skopje (1992).
okru`en vojvoda vo Sersko. U~es- Predaval na Univerzitetot vo
tvuval vo bitkata vo s. Banica ko- Kalgari, Kanada (2002‡2003) i na
ga zaginal Goce Del~ev (21. IV/4. V Isto~nomediteranskiot univer-
1903). Po Ilindenskoto vostanie zitet vo Famagusta, Kipar
bil ~len na Serskiot okru`en ko- (2003‡2005). Od 2005 g. raboti ka-
mitet i serski vojvoda (1904). Po ko profesor na Univerzitetot vo
Mladoturskata revolucija stanal Kil, Velika Britanija. Brojni
~len na Narodnata federativna negovi dela se izveduvani i nag-
partija (1908‡1910). Se zalagal za raduvani na festivali vo Evropa
avtonomija i celovitost na Make- i Amerika. B. Ort.
donija, kako piemont na Balkan-
skata federacija. Zel u~estvo vo SPASOVDEN ‡ hristijanski
Balkanskite (1912‡1913) i vo Pr- pravoslaven praznik Voznesenie
vata svetska vojna (1915-1918). Bil Qudmil Hristovo (Spasovden). Spa|a vo
~len na Privremenoto pretstav- Spasov golemite Gospodovi praznici, se
ni{tvo na Obedinetata biv{a praznuva 40 dena po Veligden i
SPASOV, Qudmil Aleksandrov sekoga{ e vo ~etvrtok. ^etirie-
VMRO i potpisnik na Apelot (9. (Skopje, 31. H 1952) ‡ lingvist,
III 1919). Ubien e od privrzanici set dena po Voskresenieto Isus
makedonist, profesor na Kated- im se javuval na svoite u~enici i
na Todor Aleksandrov (pri hirur- rata za makedonski jazik i ju`-
{ka operacija). gi podgotvuval za nivnata idna
noslovenski jazici na Filolo{- aktivnost. Vo ovoj period lu|eto
LIT.: Makedonski vozro`denci i revolu- kiot fakultet „Bla`e Koneski# s# u{te se pozdravuvaat so poz-
cioneri. Album, Skopje, juni 1950, 45; K. vo Skopje. Diplomiral (1974),
Mihajlov, Taskata Serski, †Struma#, dravot †Hristos voskresna# i si
No 2, Sofix, 1985, 93–106; C. Serafi-
magistriral („Leksikata na ma- otpozdravuvaat so †Vistina vos-
mov, Carxt na poleto, 60 godini od kedonskata narodna poezija#, kresna#. Iako kako praznik bil
smqrtta na Taskata Serski, †Pirin- 1977) i doktoriral („Preodnosta vostanoven u{te vo apostolskite
sko delo#, No 158, Blagoevgrad, 7 \li na glagolite vo makedonskiot ja- vremiwa, dolgo vreme ne se praz-
1983. S. Ml. zik#, 1982) na Filolo{kiot fa- nuval oddelno na ~etiriesettiot
kultet „Bla`e Koneski# vo Skop- den od Voskresenieto, tuku vo
je, kade {to gi dobil site zvawa:
pomlad asistent (1976), asistent
(1980), docent (1982), vonreden
profesor (1987) i redoven pro-
fesor (1992). Gi predaval pred-
metite sovremen makedonski ja-
zik, fonologija na makedonskiot
jazik, istorija na makedonskiot
jazik i op{ta lingvistika. U~es-
tvuval na razni me|unarodni i do-
ma{ni simpoziumi, seminari i
proekti. ^len e na Makedonskata
Dragan komisija za fonetika i fonolo-
Spasov gija i pretsedatel na Me|unarod-
SPASOV, Dragan (Dac) (Skopje, nata aspektolo{ka komisija pri
20. IV 1963) ‡ akter. Diplomiral Me|unarodniot slavisti~ki ko-
na Otsekot za akterska igra na mitet. Bil prodekan na Filo-
Fakultetot za dramska umetnost lo{kiot fakultet vo Skopje, {ef
vo Skopje (1991). Od 1992 g. e vo na Katedrata za makedonski jazik
Dramskiot teatar vo Skopje. Nas- i ju`noslovenski jazici i pretse-
tapuval i na drugi sceni. datel na Sovetot za razvoj i fi-
nansirawe na visokoto obrazova-
ULOGI: Rozenkranc (†Rozenkranc i Gil- nie na RM. Avtor e na pove}e na-
dersten se mrtvi#), Zganarel (†Don @u-
an#), Hlestakov (†Revizor#), Xango i Cr- u~ni i stru~ni trudovi, me|u koi
ni (†Grev ili {pricer#), Ferdinand (vo koavtorstvo so I. Savicka) i
(†Bura#), Mocart (†Amadeus#), Platonov na prvata „Fonologija na sovre-
(vo istoimenoto delo), Simon (†Divo me- meniot makedonski standarden ja-
so#), Tase (†Demonot od Debar maalo#) i Ikona: †Voznesenie Hristovo#,
zik# (1991). crkva †Sv. Petka#, Malovi{ta (XIX v.)
1402
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SPECIJALNI S
1403
S SPECIJALNI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1404
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SPOGODBA S
1405
S SPOGODBA MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1406
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SRBINOVSKI S
1407
S SRBITE MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1408
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SRIVASTAVA S
1409
S SREDNOVEKOVEN NAKIT MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
SREDNOVEKOVEN NAKIT
Nau{nici, s. Kore{nica, Demirkapisko Nau{nica, Crkvi{te, s. Orizari, Ko~anansko Nau{nica, Crkvi{te, s. Orizari, Ko~ansko
(srebro, X-XI v.) (pozlata, polubesceneti kamewa, XIV v.) (pozlata, polubesceneti kamewa, XIV v.)
Nau{nica, s. Usje, Skopsko Nau{nici, s. Vitoli{te, Mariovsko Nau{nici, Crkvi{te, s. Orizari, Ko~ansko
Muzej na Makedonija (XIV v.) Muzejot vo Prilep (emajl, XII v.) (pozlata, polubesceneti kamewa, XIV v.)
Nau{nica, \uri{te, Svetinikolsko Agrafa, depo †Sv. Atanas#, Varo{, Prilepsko Medaljon, \uri{te, Svetinikolsko
(zlato, XIV v.) (srebro, ukrasni kamewe, XIV v.) (zlato, alamandini, XIV v.)
Uredila: prof. d-r Elica Maneva
1410
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR SRPSKO-MAKEDONSKI S
ti~ari, hemi~ari i dr. Ima obja- kalnata partija kako reakcija na ^ipqak, Vlajko Stojkovi}, Trim-
veno 17 knigi i monografii. Ci- protivstavuvawata na proektot ~e Trpkovi}, Deli \or|i Niko-
tati od negovite trudovi se nao- za Golema Srbija. Propagirala laevi}, Jovan Popovi}, Marko
|aat vo mnogu knigi i spisanija. deka Kralstvoto na SHS pretsta- Krsti}, Konda Bimba{i, \or|i
Matemati~ki koncepti i objekti vuvalo samo Golema Srbija. Za Zagla, Hekim Toma) i kako ve{ti
go nosat negovoto ime, kako, na po~esen pretsedatel vo 1925 g. diplomati (Petar Novakovi}-
pr., Srivastavovi polinomi i bil izbran Nikola Pa{i}. SR- ^ardaklija) vo misii vo Petrog-
funkcii, operatori na Srivas- NAO bila raspu{tena vo mart rad (1804) i vo Carigrad (1805),
tava, metoda na Srivastava i 1929 g. Petar I~ko (vo misija vo Carig-
dr. ^len e na Indiskata nacio- LIT.: Vladan Jovanovi}, Jugoslovenska rad, kade {to go sklu~uva I~ko-
nalna akademija, na Belgiskata dr`ava i Ju`na Srbija 1918–1929, Beograd, viot mir, 1806). Vo srpsko-tur-
akademija na naukite i na MANU 2002. N. Cv. skite vojni u~estvuvaat Dimitar
nadvor od rabotniot sostav. SRPSKO-BUGARSKI TAEN Popgeorgiev-Berovski, Iqo Ma-
LIT: „Bilten – Petnaesetto izborno DOGOVOR ZA SOJUZ (Belgrad, le{evski, Hristo Makedonski,
Sobranie#, Prilozi na kandidati za izbor 30. III / 12. IV 1904). Ilindenskoto Petar Nikolov Mi{ajkov, \or-
na ~lenovi na MANU nadvor od rabotniot |ija Pulevski, Grigor Ognenov,
sostav, Skopje 2006, 143‡178. Bl. P. vostanie i reformskata akcija
na evropskite Golemi sili vo \or|i Andonov, Dimitar Trifu-
SRNA (Capreolus capreolus) – par- Makedonija povlijaele za spogo- nov Arnautot itn.
nokopiten cica~ od familijata duvawe na Srbija i na Bugarija za Vo XVIII i vo XIX v. se intenzivi-
eleni (Cervidae), sklu~uvawe dogovor za sojuz. So raat ekonomskite i kulturno-
so dol`ina na Dogovorot se obvrzale zaedni~- prosvetnite odnosi: Jovan Ne{-
teloto do 120 cm ki, so site raspolo`livi sili, da kovi} u~itelstvuva vo Veles
i te`ina do 35 go branat teritorijalniot integ- (1897–1859); Makedonci pe~atat
kg. Kaj nas se sre- ritet, neprikosnovenosta na vla- knigi vo Belgrad (Kostadin Din-
}ava vo ridsko- deja~kite dinastii i teritori- gov „Vra~eskija molitvi#, 1849;
Srna
planinskite re- jalnoto status kvo na Balkanot, Gor|ija Pulevski „Re~nik od ~e-
gioni. da se sprotivstavat na okupacija- tiri jezika#, 1873, i „Re~nik od
LIT.: S. Petkovski – B. Krystufek, Cica~i ta na trite vilaeti: Solunskiot, tri jezika#, 1875; Makedonci do-
na Makedonija, Skopje, 1998; A. J. Mitchell- Bitolskiot i Skopskiot od koja bivaat obrazovanie vo Srbija
Jones, G. Amori, W. Bogdanovicz, B. Krystufek, bilo dr`ava. Zazele edinstven (Dame Gruev, Krste Misirkov,
P. J. H. Reijnders, F. Spitzenberger, M. Stubbe, J.
B. M. Thissen, V. Vohralik, J. Zima, The Atlas of stav da ne se dozvoli avtonomija Dimitrija ^upovski, Petar Po-
European Mammals, London–San Diego, 1999. na Makedonija i †od Makedonski- parsov i dr.); srpski politi~ari
Sv. P. – V. Sid. te Sloveni da se sozdava nova slo- i nau~nici pi{uvaat za Makedo-
SRODSTVO ‡ kulturno defini- venska dr`avi~ka# na Balkanot, a nija (Stojan Novakovi}, Andra
rani odnosi pome|u individuite, trite makedonski vilaeti da gi Gavrilovi}, Jovan Cvii} i dr.).
obi~no vospostaveni niz fami- imenuvaat Makedonija i Stara Formiraweto na Kne`evstvoto
lijarni vrski, no i preku srod- Srbija, bez teritorijalno razgra- Srbija zna~i i po~etok na orga-
stvo so brak ili po mleko. Vo ni~uvawe. So toa Srbija si obez- niziranata propaganda kon Make-
srodstvoto po brak ili svatov- bedila ednostrano interpretira- donija vrz baza na „Na~ertanieto
stvo doa|a do socijalno zdru`uva- we za {ireweto i za pretenziite na Ilija Gara{anin# (1844), koga
we preku dve li~nosti, so koi se vo Makedonija. Za spornite pra- se intenzivira otvoraweto srp-
povrzuvaat i site ~lenovi na niv- {awa se dogovorile da gi podne- ski u~ili{ta, distribucijata na
nite potesni i po{iroki semej- suvaat za re{avawe pred ruskiot srpski u~ebnici, postavuvaweto
stva. Srodstvoto po mleko, pak, e car. Vo istiot den Srbija i Buga- srpski u~iteli, popovi i vladi-
duhovno srodstvo, nastanato kako rija potpi{ale i javen Dogovorot ci, formiraweto srpski dru{tva
rezultat na zadojuvaweto na no- za prijatelstvo i za ekonomska so- za propaganda („Sv. Sava#, 1886),
vorodeno dete od strana na druga rabotka i Zaklu~en protokol.
`ena, a ne od negovata majka. V. P. LIT.: Makedonija vo bilateralnite i mul-
tilateralni dogovori na balkanskite dr-
SRPSKA DEMOKRATSKA LI- `avi, Skopje, 2000; V. ›orovi¢, Pregovori o
GA (avgust 1908 ‡ 1909) ‡ organi- balkanskim savezima, Godi{wica Nikole
zacija za politi~ko-propagandno ^upi¢a, XLVII , Beograd, 1938. M. Min.
dejstvuvawe vo Makedonija. Po SRPSKO-MAKEDONSKI VRS-
pobedata na Mladoturskata revo- KI I ODNOSI – edni od najsta-
lucija i po voveduvaweto ustavno rite i najraznovidnite. Se razvi-
ureduvawe, Vladata na Srbija go vaat niz zgolemeniot interes na
organizirala sozdavaweto na srpskite vladeteli za osvojuvawe
ovaa srpska politi~ka organiza- delovi od Makedonija (vo vtorata
cija za politi~ko-propagandno polovina na XII v.). Vo 1219 g.
dejstvuvawe vo Makedonija. Liga- eparhiite vo Srbija pod Ohrid-
ta barala priznavawe na srpska skata arhiepiskopija se stavaat
nacionalnost, srpski vladici na pod jurisdikcija na novata Srp-
Vele{ko-debarskata i na Ohrid- ska crkva, {to predizvikuva os-
skata eparhija za ome|uvawe na tra reakcija na ohridskiot arhi-
srpskite teritorijalni preten- episkop Dimitrij Homatijan i
zii vo Makedonija. vlijae vrz odnosite na dvete crk-
LIT.: Manol Pandevski, Politi~ki par- vi s# do denes. Vo 1345 g. srpskiot
tii i organizacii vo Makedonija (1908– kral Stefan Du{an vo Skopje se
1912), Skopje, 1965. M. Min. krunisuva za car na Srbite i na
SRPSKA NACIONALNA OM- Grcite. Vo dvete srpski vostani-
LADINA (SRNAO) (Belgrad, ja (1804 i 1815) u~estvuvaat i Ma-
13. XII 1922 – III 1929) – srpska or- kedonci kako borci (bra}ata
ganizacija formirana od Radi- Vel~o i Kuzman Xiki}, \or|i Teritorijalnoto pro{iruvawe na Srbija (1804&1913)
1411
S SRPSKO-CRNOGORSKIOT MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1412
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STAVRI] S
1413
S STAVRI]-HRISOHO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1414
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STANIMIROVI] S
1415
S STANISLAVOV MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1416
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STANKOVSKI S
1417
S STANKOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1418
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STARDELOV S
1419
S STARO MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
G’zime
Starova
Qubqana, na tema „Ureduvaweto
na rabotnite odnosi vo SFRJ i
negovite oblici# (1991). Za asis-
Grobnica vo Staro Bon~e, Prilepsko tent po predmetot Trudovo pravo
STARO BON^E ‡ grobnica od e izbrana na Pravniot fakultet
makedonski tip so dromos i komo- vo Skopje (1971), a potoa za docent
ra {to se nao|a jugoisto~no od (1992), za vonreden (1997) i za re-
Prilep na oddale~enost od 20 km. doven profesor (2002). Objavila
Vulnet
Na po{irokiot prostor od Staro Starova u~ebnik i pogolem broj trudovi
Bon~e, vo blagata padina na Se- od oblasta na trudovoto pravo i
STAROVA, Vulnet (Pogradec, socijalnata politika. Preveduva
le~ka Planina se vse~eni grob- Albanija, 6. V 1934 ‡ Skopje, 5. VI-
nata komora i delumno dromosot trudovi od francuski i od alban-
II 1994) ‡ pedijatar, redoven prof ski jazik na makedonski.
pred vlezot vo nea. Dromosot i na Med. f. Diplomiral na Med. f.
komorata se obyidani so pravil- BIBL. Me|unarodno trudovo pravo i za-
vo Skopje (1959), specijaliziral konodavstvo, Skopje, 1999; Trudovo pra-
no ise~eni kameni blokovi, pok- pedijatrija na Klinikata za det- vo, Skopje, 2004.
rieni so sloj od zemja vo pre~nik ski bolesti (1965), a doktoratot LIT.: Praven fakultet ‡ pedeset godi-
od 30 m. Pri otkrivaweto grob- po socijalna pedijatrija go odbra- ni 1951 ‡ 2001, Skopje, 2001. Sv. [.
nicata bila so urnata pokrivna nil vo Pri{tina (1975). Specijal-
konstrukcija na kamarata i op- nost mu bila socijalnata pedijat-
qa~kana, a e za~uvan samo pogole- rija i organizacija na zdravstve-
miot del od dromosot. Dromosot nata slu`ba. Bil na visoki op-
bil dolg 20 m, {irok 2,15 m i vi- {testveni funkcii vo Sindika-
sok 2,95 m, a pravoagolnata komo- tot na op{testvenite dejnosti, vo
ra so dim. 8 × 6,6 m. Blokovite od Univerzitetskiot sovet, vo Statu-
koi e izyidan dromosot se so pra- tarnata komisija na CK na SKM,
voagolna forma, fino izdelkani, republi~ki sekretar za zdravstvo
a nekoi od niv dostignuvaat dol- i socijalna politika, ~len na Iz-
`ina i do 3 m. Grobnicata e iz- vr{niot sovet, kako i Pretseda-
gradena vo IV v. pr.n.e. za nekoj od tel na Sobranieto na SRM. Trudo-
lokalnite dinasti od ovoj del na vite mu se od oblasta na pulmolo-
Pelagonija. gijata i socijalnata pedijatrija. Luan
LIT.: N. VuliÊ, „Spomenik SAN#, XCVI- BIBL.: Acido-bazna ramnote`a, Skopje, Starova
II, Beograd, 1941‡1948, 197; I. Mikul~i}, Pe- 1989. N. P.-J.
lagonija u svetlostiarheolo{kih naoda, Skop- STAROVA, Luan Emin (Luan
je, 1966, 62. K. Kep. STAROVA, G’zime (Skopje, 1946) Emin Starova) (Pogradec, Republi-
STARO NAGORI^ANE – selo ‡ univerzitetski profesor, prav- ka Albanija 14. VIII 1941) ‡ univ.
vo Kumanovsko. Se nao|a vo jugo- nik. Osnovno i sredno obrazova- profesor, akademik, diplomat,
isto~niot ridest del na Ruen nie zavr{ila vo rodniot grad. raska`uva~, romansier, poet, ese-
Planina, od desnata strana na r. Diplomirala na Pravniot fa- ist, preveduva~ i literaturen
P~iwa, na nadmorska viso~ina od kultet vo Skopje (1971), kade {to kriti~ar. Zavr{il Filolo{ki
okolu 500 m. Preku regionalen i magistrirala (1978). Doktori- fakultet vo Skopje, a magistri-
pat e povrzano so magistralniot rala na Pravniot fakultet vo ral i doktoriral vo Zagreb, na te-
1420
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STAFILOV S
mi od oblasta na francuskata i
komparativnata kni`evnost.
Predaval Francuska kni`evnost
na Filolo{kiot fakultet „Bla-
`e Koneski# vo Skopje. Bil amba-
sador na RM vo Tunis i vo Franci-
ja, [panija, Portugalija i vo Une-
sko). ^len e na makedonskiot
PEN centar, na DPM (1970) i na
MANU. Negoviot nau~en opus od
oblasta na kni`evnosta, kompara-
tivnata kni`evnost i eseistikata
e mo{ne bogat. U~estvuval na Traj~e
mnogu nau~ni sobiri, simpoziumi Stafilov
i kongresi vo zemjata i stranstvo. (1978–1985) na laboratorijata vo
BIBL.: Lu|e i mostovi, patopisna proza, kombinatot †Feni# vo Kavadarci
1971; Granicite na proletta, roman, i nau~en sorabotnik (1985–1988)
1971; Barikadite na vremeto, patopisi, vo Institutot za rudarstvo i me-
1976; Dobli`uvawa, esei i kni`evni stu-
dii, 1977; Relacii, esei i kni`evni stu- talurgija pri Rudnici i `elezar-
dii od balkanskite literaturi, 1982; Ki- nica †Skopje#. Od 1988 e nastav-
neska prolet, patopisna proza, 1984; Pri- nik na PMF. Odr`uval nastava
jateli, patopisi i esei, 1986; Kontinui- Ikona: D. Zograf, Slovenskite prosvetiteli po predmeti od oblasta na hemis-
teti, kni`evni esei, 1988; Mitska pti- †Sv. Kiril i Metodij# (detaq) kata tehnologija, toksikolo{ka-
ca, kratok roman, 1991; Pesni od Karta-
gina, poezija, 1991; Mostot na qubovta, ta hemija, hemijata na `ivotnata
prvata slovenska azbuka ‡ glago- sredina i spektroskopskite i ra-
roman, 1992; Tatkovite knigi, roman,
1992; Vreme na kozite, roman, 1993; Bal- licata. Oformuvaweto na sta- diohemiskite metodi za analiza.
kanski klu~, raskazi, 1995; Francuski roslovenskiot jazik i sozdavawe- Glavniot nau~en interes mu e na-
kni`evni studii – 20 vek, esei i kni`ev- to na slovenskoto pismo se pravi so~en kon analiti~kata hemija
ni studii, 1995; Ateisti~ki muzej, roman, po konkreten povod: preveduva-
1997; Patot na jagulite, roman, 2000; (osobeno so primena na atomskata
weto na bibliskite i bogoslu`- apsorpciona spektrometrija i na
Tvrdina od pepel, roman, 2002; Balkanski benite knigi od gr~ki na sloven-
`rtven jarec, roman, 2003. A. P. hromatografijata), no vo nau~na-
ski jazik za potrebite na Morav- ta rabota koristel i metodi na
STAROGRADSKI NARODNI skata misija. infracrvenata i ramanskata
PESNI ‡ pesni nastanati vo Staroslovenskiot jazik postepe- spektroskopija. Aktivno se zani-
gradska sredina i koi go opevaat no se izdignuva na nivo na kni`e- mava so analiza na tragi od ele-
gradskiot `ivot. Vo niv se pee za ven jazik za site pravoslavni slo- menti vo razli~ni objekti, osobe-
kaldrmisani ulici, za zanaet~i- venski narodi. Vo novite jazi~ni no vo `ivotnata sredina i tuka se
ski du}ani, za razni zanaeti, za qu- sredini toj se menuva pod vlija- zdobil so me|unarodno renome.
bovta me|u mladite zanaet~ii i nie na mesnite dijalektni govori, Objavil okolu 250 pe~ateni tru-
ubavite devojki i sl. Vo procesot so {to se formiraat oddelni va- dovi (okolu 150 vo spisanija nad-
na nivnoto sozdavawe zna~aen udel rijanti na staroslovenskiot kni- vor od Makedonija). Na nau~ni so-
imalo i oroto, †tova u~ili{te `even jazik, poznati vo naukata biri prezentiral pove}e od 340
k’de se usovr{enstvuvala narodna- kako oddelni negovi redakcii/re- soop{tenija i predavawa (pove}e
ta ni poezija#, kako {to zapi{al cenzii (moravska, makedonska, bu- od 200 na sobiri nadvor od Make-
K. Miladinov. Vo na{eto narodno garska, ruska, srpska itn.). donija). Avtor/koavtor e na ne-
tvore{tvo posebno zna~ajno mesto kolku univerzitetski u~ebni po-
imaat ohridskite, vele{kite, Izvori za prou~uvaweto na sta-
roslovenskiot jazik se za~uvanite magala, na edna monografija, na
{tipskite i bitolskite staro- tri inovacii i 7 patenti. Glaven
gradski pesni. Vo niv ~esto se ~uv- staroslovenski rakopisi, kako i
nekoi epigrafski spomenici, pi- urednik e na me|unarodnoto spi-
stvuva i kni`evnoto vlijanie, sanie †International Journal of Anal-
vlijanieto na gra|anskata poezija {uvani so glagolsko ili so kiril-
sko pismo. So prou~uvaweto na ytical Chemistry# i ~len na redakci-
na sosednite narodi, no i vlijani- jata na sp. †International Journal of
eto na orientalniot folklor. ovie izvorni tekstovi se sledi
razvojot na staroslovenskiot ja- Pure and Applied Chemistry#. Bil
LIT.: Bla`e Koneski, Za makedonskata glaven urednik na sp. †Glasnik na
literatura, Skopje, 1967; Haralampie zik na site nivoa, a se dobivaat i
Polenakovi}, Srpskata gra|anska poezi- relevantni informacii za prome- hemi~arite i tehnolozite na Ma-
ja vo Makedonija vo XIX vek, Izbrani dela, nite vo staroslovenskoto pismo. kedonija# i ~len na negoviot Ure-
2, Skopje, 1988; Lenka Tatarovska, Sta- LIT.: A. Vaillant, Manuel du vieux-slave, Paris,
duva~ki odbor i Izdava~ki sovet.
rogradskata narodna pesna vo Makedoni- 1948; A. Seli]ev, Staroslavxnkij Bil ~len na ureduva~kiot odbor i
ja, Skopje, 2001; Borivoje Ximrevski, xzyk, Moskva, 1951; J. Kurz, U~ebnice jezy- na spisanieto †International Journal
Gradskata instrumentalna muzi~ka ka staroslovenského, Praha, 1969; R. M. Cej- of Molecular Sciences#. U~estvuval
tradicija vo Makedonija (1900–1941), tlin, Leksika staroslavxnskogo xzyka,
Skopje, 2005. M. Kit. vo obrabotkata na 63 nau~nois-
Moskva, 1977; Radmila Ugrinova-Ska- tra`uva~ki proekti (20 me|una-
STAROSLOVENSKI JAZIK ‡ lovska, Staroslovenski jazik, Skopje,
1979. \. P. At. rodni, na 6 kako rakovoditel).
kni`even jazik, vo ~ija{to osno- Imal studiski prestoi vo Lozana,
va le`i dijalektniot govor na STAFILOV, Traj~e Zdravkov (s. Frajburg, Hajdelberg, Tokio i
makedonskite Sloveni od Solun- ^emersko, Kavadarci, 20. X 1949) Bursa. Bil pretsedatel na Sove-
skiot kraj. Leksi~kiot fond na – redoven profesor (1997) na tot na PMF, {ef na Institutot
ovoj govor e zbogaten so nova lek- PMF (Institut za hemija). Dip- za hemija na PMF, rakovoditel
sika, direktno prezemena od gr~- lomiral (1972) kako najdobar stu- na Zavodot za fizi~ka hemija pri
kiot jazik ili sozdadena po obra- dent na generacijata, magistriral Institutot i rakovoditel na post-
zec na gr~ki zborovi. Spored gla- (1977) i doktoriral (1985) vo diplomskite studii. Izbran e za
sovniot sistem na ovoj jazik sv. Skopje. Rabotel (1975–1978) na redoven ~len na Academy for Envi-
bra}a Kiril i Metodij ja sozdale PMF vo Skopje, bil rakovoditel ronmental Sciences. ^len e na Soju-
1421
S †STEVAN MOKRAWAC# MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1422
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STEFANOVSKI S
LIT.: Ratomir Grozdanoski, Stefan Ar- godini `ivee vo Qubqana. Na STEFANOV, Dimitar (s. Mar-
hiepiskop Ohridski i Makedonski, Skop- slovene~ki jazik objavil pove}e ~ino, Kratovsko, 16. VIII 1899 –
je, 2000. Rat. Gr.
izbori od makedonskata litera- Skopje, H 1970) – ~len na VMRO.
STEFAN Uro{ I (1220–1277) – tura i od narodnoto tvore{tvo. Vo 1922 g. izbegal vo Bugarija,
srpski kral (1246–1276), najmal BIBL.: A Text-Book of The Macedonian stapil vo redovite na VMRO, bil
sin na kralot Stefan Prvoven- Language, Skopje, 1965 (koavtor so K. vo ~etite na Ivan Janev-Brlo, po-
~ani. Se zame{al vo nikejsko- Tošev); Makedonska ~itanka, Ljubljana, 1972; docna vo obezbeduvaweto na To-
Brata Miladinova, Ljubljana, 1984; Glosarij dor Aleksandov. Vo Milano go
epirskiot sudir, ispratil vojska Zbornika bratov Miladinovih, Nova Gorica,
vo Makedonija (1257), kako sojuz- 1985; Makedonski razgovornik, Dubrovnik- ubil P. ^aulev (1924), u~estvuval
nik na Epircite, no vo Pelago- Zagreb, 1984; Makedonski le~ebnik od vo ubistvoto na A. Protogerov
niskata bitka (1259) zastanal na XIX vek, Skopje, 1985; Viktorija pop (1928). Do 1941 g. `iveel vo ]us-
stranata na Nikeja. Vo negovo Stefanija, Ohrid-Struga, 1987; Vikto- tendil, vo Vtorata svetska vojna
vreme, do{le rudarite Sasi i za- rija pop Stefanija, Narodno tvore- se vratil vo Makedonija, kade
{tvo, Ohrid-Struga, 1987; Prli~eviot
po~nal ekonomski podem. Po~i- panslavizam, Ohrid, 1988; Makedonska {to i po~inal.
nal vo manastirot „Sopo}ani#. knji`evnost, Zagreb, 1991 (koavtor); Osnovni IZV. i LIT.: DARM, Fond Republi~ki
LIT.: S. StanojeviÊ, Kraq Uro{, Godi{- frekven~ni slovar Nove Makedonije, Ljubljana, sekretarijat za vnatre{ni raboti, Po-
wica Nikole ^upiÊa, XLIV, 1935. K. Ax. 1991; Makedonsko-~e{ki i ~e{ko-make- pisnik II, Materijal br. 27; Zoran Todo-
donski re~nik, Brno, 1994 (vtoro izda- rovski, Vnatre{nata makedonska revo-
STEFAN Uro{ III De~anski (ok. nie 1995 i treto izdanie 2002, so koavtor lucionerna organizacija 1924–1934,
1285–?) – srpski kral (1321–1331), Ivan Dorovski); Makedonsko-slovenski slo- Skopje, 1997. Z. Tod.
sin na kralot Milutin. Vo Gra- var in mali slovensko-makedonski slovar,
Ljubljana, 1998 (koavtor so T. Pretner); Mal STEFANOV, Dimitar G. (s. Ka-
|anskata vojna vo Vizantija makedonsko-polski re~ik, Katowice, 2001 raaga~, Bolgradsko, Besarabija,
(1321–1328) go poddr`uval An- (koavtor so E. Tokarz); Mal makedonsko- 18. VIII 1871 – Burgas, 11. XI 1940) –
dronik II, koj ja zagubil vojnata. bugarski i bÍlgarsko-makedonski re~- u~esnik vo makedonskoto revolu-
Vizantija i Bugarija sklu~ile nik, Blagoevgrad, 2004; Mal makedonsko-
hrvatski re~nik, Pula, 2006 (koavtor so cionerno osloboditelno dvi`e-
sojuz protiv nego. Vo bitka kaj B. Pavlovski). we. Zavr{il voeno u~ili{te vo
Velbu`d (1330) gi porazil Buga- Kiev, a pravo vo Moskva. Bil di-
rite, a Vizantijcite se otka`ale LIT.: Ivan Dorovski – Emilija Crven-
kovska, Leksikon na stranski make- rektor na Egzarhiskata gimnazija
od napadot. Go izgradil manasti- donisti, XX i XXI vek, Skopje, 2008, 101- vo Bitola (1900), zadgrani~en
rot De~ani, od prestolot go sim- 103. S. Ml. pretstavnik na TMORO vo Sofi-
nal sinot Du{an. ja (1901–1903), ~etnik vo ~etata na
LIT.: M. Ze~eviÊ, @ivot i vladavina J. Sandanski (maj 1903), pretseda-
Stevana De~anskog, Beograd, 1903. K. Ax. tel na OK na Serskiot revoluci-
oneren okrug. U~estvuval vo
Ilindenskoto vostanie vo Raz-
lo{ko. Na Rilskiot kongres
(1905) bil povtorno izbran za
~len na Zadgrani~noto pretstav-
ni{tvo na VMORO.
IZV. i LIT.: Borbite v Makedoni® i
Odrinsko 1878–1912 – Spomeni, Sofi®,
1981. Al. Tr.
STEFANOVI], Branimir (Gni-
Gligor
Stefanov
lane, Srbija, 22. III 1949 – Skopje,
14. I 1991) ‡ operski pevec, bas. Vo
STEFANOV, Gligor (Kavadar- 1975 g. diplomiral solo-peewe na
Dragi
Stefanija ci, 3. VII 1956) ‡ skulptor, zna~a- Fakultetot za muzi~ka umetnost
en za inovacijata na skulpturata vo Skopje (prof. B. Nikolovski),
STEFANIJA, Dragi (Ohrid, 10. vo osumdesettite godini i za nej- a magistriral vo 1989 g. na Sofis-
XI 1933) – lingvist i folklorist. zinata promocija vo drugi sredi- kata muzi~ka akademija. Toj e ~len
Diplomiral na Filozofskiot ni. @ivee i sozdava vo Kanada. na solisti~kiot sostav na Opera-
fakultet vo Skopje (1958), zavr- Diplomiral na Akademijata za ta na MNT od 1977 do 1991 g., kade
{il prv stepen na Pravniot fa- likovni umetnosti vo Belgrad {to ostvaril pove}e od 30 oper-
kultet (1960) i doktoriral na (1981). Izlagal na Bienaleto vo ski ulogi. Poseduval sonoren glas
Filozofskiot fakultet vo Qub- Venecija (1993). Skulpturata ja so posebna smisla za komika na
qana (1980). Rabotel kako dopis- tolkuva na fleksibilen na~in, scenata.
nik na Radio Skopje (od 1965), koristi prirodni materijali POZNA^AJNI ULOGI: Golemiot in-
lektor po makedonski jazik kvizitor (†Don Karlos#), Don Bartolo
(1967) i profesor po makedonski (†Sevilskiot berber#), Kon~ak (†Knez
jazik i literatura na Filozof- Igor#), Gremin (†Evgenij Onegin#), Raj-
skiot fakultet vo Qubqana mondo (†Lu~ija di Lamermur#), Marko
(1990). Predaval makedonska lite- (†Ero od onoj svet#), Goce Del~ev
(†Ilinden#). F. M.
ratura na Filozofskiot fakul-
tet vo Zagreb i na Pedago{kata STEFANOVSKI, Aco (Bitola
akademija vo Maribor i predava 10. XII 1922 ‡ Bitola 10. III 1985)
balkanska slavistika na Tehni~- ‡ dramski akter i re`iser, eden
ko-humanisti~kata akademija vo od osnovopolo`nicite na Na-
Bjelsko Bjala. ^len e na Helsin- G. Stefanov: †Grabewe od prostorot# (1985) rodniot teatar vo Bitola. Sil-
{kiot komitet na Slovenija i na akterska li~nost, ~ii krea-
po~esen ~len na DPM (2007). (seno, slama, drvo, pamuk), a soz- cii se trajni vrednosti vo na{a-
Avtor e na dvaesetina knigi, dava i instalacii (Linearna in- ta teatarska umetnost. Kariera-
zbirki makedonsko narodno tvo- tervencija, 1983; Heruvimi i se- ta ja zapo~nal vo NT vo Bitola
re{tvo i stotina statii. Nad 30 rafimi, 1993). S. Ab.-D. (1943/ 44).
1423
S STEFANOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1424
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STEFANOVSKI S
Jovo
Stefanovski
1425
S STEFANOVSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1426
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR †STIV NAUMOV# S
Bista na Filoksen, Stibera, s. ^epigovo (II v.) KUD †Stiv Naumov# od Bitola
1427
S STOBI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1428
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STOILOV S
Planinata Stogovo
Mermerna glava od statua na egipetskiot not, a nekolkute pomali ulici gi STOGOVO – visoka vene~na pla-
vladetel na podzemjeto Serapis, Stobi
presekuvale glavnite ruti na nina vo Zapadna Makedonija, koja
glaven grad na provincijata Ma- mestata, kade {to se nao|ale pa- se formirala vo vremeto na alp-
cedonia Secunda. Vo ovoj period latite i javnite objekti. Kako skata orogeneza. Taa se nao|a po-
(388) gradot go posetil i impera- episkopski centar, vo istoriski- me|u dolinata na Crni Drim od
torot Teodosij I, koj izdal dva te izvori se spomnuvaat nekolku zapad, dolinite na rekite Radika
edikta (Codex Theodosianus XVI. 4. episkopi od Stobi: Budios (u~es- i Mala Reka od sever i istok, pre-
2, XVI. 5. 15). Vo krajot na IV v. nik na Ekumenskiot sobor vo Ni- ku tektonskiot preslap Jama
bil napadnat i od Vizigotite, keja vo 325), Nikola (u~esnik na (1.507 m) e odvoena od planinata
predvodeni od Alarih, dodeka ^etvrtiot ekumenski sobor, Hal- Bistra, a na jug morfolo{ki pre-
okolu 440 g. i od Atila. Posled- kedon), Ioannes (Konstantinopol, ku prevalot Rudine se nadovrzuva
nata invazija e vo 479 g. n.e., koga 680) i Margaritus (Trulo, 692) i Ev- na planinata Karaorman. Se pro-
niz gradot pominuvaat trupite na statij i Filip (ktitori na Epis- tega vo pravecot sz–ji. Najgolem
Gotite predvodeni od Teodorih. kopskata bazilika). Gradot egzis- vrv e Golem Rid (2.273 m), a na bi-
Vo IV v. teritorijata na gradot tiral do krajot na VI v. Vo sred- loto ima u{te deset vrvovi povi-
bila delumno reducirana i bil novekovniot period se spomnuva soki od 2.000 m. Vo geolo{kiot
izgraden vnatre{niot odbranben pobedata na Vasilij II (1014) nad sostav na Stogovo u~estvuvaat: fi-
yid (vrz temelite na postara rim- voenata posada vo Stobi, a del od liti, trijaski i kredni sedimenti.
ska palata), poradi varvarskite gradot slu`el kako nekropola za Na visokite delovi na planinata
napadi i poplavite na Crna Reka. bliskata slovenska naselba. se nao|aat izvorite na Jamska Re-
Centralnoto gradsko podra~je LIT.: J. G. von Hahn, Reise von Belgrad nach ka, Garska, Bele{nica, Ehlove~ka
bilo na najvisokata terasa na Salonik, Wien, 1861, 175-236; F. Papazoglou, Reka, Radomirska, Peso~anska i
gradot, kade {to bila Episkop- Les Villes de Macédoine à l’epoque romaine, dr. Visokoplaninskite delovi vo
BCH, Supl. 14, Athenes, 1988, 313–323; E. Kit- pleistocenot bile zafateni so
ska bazilika i polukru`niot zinger, Survey of the early Christian Town of Sto-
plo{tad, a toga{ bile izgradeni bi, DOP, 3, Washington, 1946, 81–161; Studies glacijacija i denes se sre}avaat
i drugite ranohristijanski ba- of the Antiquites of Stobi, I-III, Beograd-Titov fosilni glacijalni formi, kako:
zilki i profani gradbi (vidlivi Veles, 1973–1981; V. R. Anderson-Stojanovic, cirkovi, valovi i moreni. Niski-
denes). Dvete glavni ulici (Via Stobi. The Hellenistic and Roman Pottery, Prin- te delovi se pod {uma, a nad nea se
Principalis Superior i Via Principalis ceton, 1992; P. Josifovski, Rimskata mo- protegaat prostrani planinski
netarnica vo Stobi, Skopje, 2001; J. Mi-
Inferior) bile trasirani spored ge- kul~i}, Stobi: anti~ki grad, Skopje, pasi{ta {to se solidna baza za
ografskata dispozicija na tere- 2003. A. V.-M. razvoj na sto~arstvoto.
LIT.: Andonovski T., Abrazioni i fluvi-
jalni elementi vo Ki~evskata kotlina,
„Godi{en zbornik na IG#, kn. 27-28, Skop-
je, 1984. T. And.
STOILOV, Milan Trajkov (Ku-
ku{, 14. I 1881 – s. Vito{a, Ko~an-
sko, 6. IX 1903) – ~len-osnova~ na
TMOK (1900–1903) i ~len-osno-
va~ i sekretar na MNLD vo S.-
Peterburg (1902–1903). Po zavr-
{uvaweto na osnovnoto (1892) i
triklasnoto u~ili{te vo Kuku{
(1895) i Bugarskata duhovna semi-
narija vo Carigrad (juli 1902), na
14 avgust 1902 g. e ve}e vo S.-Pe-
terburg i vo septemvri se zapi-
{uva na Voenomedicinskata aka-
demija. Vedna{ stanuva ~len na
TMOK, a me|u prvite i potpis-
Sinagoga, centralna bazilika, Stobi nik na osnova~kiot akt na
1429
S STOIQKOVI] MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
Dimitar
Milan Stojanov-
Stoilov Mire
1430
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STOJANOVA-BRMBREVSKA S
(1941). Bil u~esnik vo NOAVM skiot masiv; Morfostrukturna analiza ce#, a od 1962 g. e, sukcesivno, od
(od 1944). Po Osloboduvaweto sta- na prostorot na R. Makedonija. Bl. B. asistent do redoven profesor na
nal ~len na KPJ (od 1945) i diplo- STOJANOV, Sofronij (s. Cer, Institutot za hemija. Odr`uvala
miral na Filozofskiot fakultet Demirhisarsko, 8. X 1871 – s. Gab- nastava po predmeti od fizi~kata
vo Skopje (juni 1950). Izvesno vre- rovo, Gornoxumajsko, 15. IV 1903) hemija za studenti od RGF vo [tip,
me bil profesor po istorija vo – vrhovisti~ki vojvoda, poru~nik za studenti po hemija i za studenti
Vele{kata gimnazija, go osnoval vo Bugarskata armija. Zavr{il od dvopredmetnite studii po bio-
i go rakovodel tamo{noto Arhiv- voeno u~ili{te vo Sofija (1892). logija-hemija, kako i na postdip-
sko sredi{te, podocne{niot Is- Ja napu{til armijata (1900) za da lomskite studii po hemija. Glavni-
toriski arhiv na Veles. Se vrabo- dejstvuva vo Makedonija. Kako ot nau~en interes $ e kon elektro-
til kako asistent vo INI (1956) vojvoda dejstvuval vo Male{ev- hemijata i analiti~kata hemija, a
i go prou~uval minatoto na Make- sko, Gornoxumajsko i vo Ki~evsko specijalnost $ e polarografskiot
donija vo vremeto na Balkanskite (1901). Zaginal vo borba so os- metod. Objavila pove}e od 30 trudo-
i vo Prvata svetska vojna. manliskata vojska. vi, a na nau~ni sobiri prezentira-
BIBL.: Petar Pop Arsov vo nacionalno- IZV. i LIT.: Borbite v MakedoniÔ i Od-
la okolu 70 soop{tenija. U~estvu-
revolucionernoto dvi`ewe na makedon- rinsko 1878–1912 – Spomeni, SofiÔ, 1981; vala vo obrabotkata na 15 nau~no-
skiot narod (1868–1919), Skopje, 1963; v. „Makedono-odrinsko kurierÍ#, br. 22, istra`uva~ki proekti (3 me|una-
Trojnata podelba na Makedonija, Skopje, Sofi®, 1903. Al. Tr. rodni), a na dva bila rakovoditel.
1968; Makedonija vo vremeto na Balkan- Bila rakovoditel na Zavodot za
skite i Prvata svetska vojna (1912– fizi~ka hemija pri Institutot za
1918), Skopje, 1969; Makedonija vo politi-
kata na golemite sili vo vremeto na Bal- hemija na Prirodno-matemati~ki-
kanskite vojni 1912–1913 godina, Skopje, ot fakultet i na dvopredmetnite
1979; Veles i Vele{ko vo Narodnooslobo- studii biologija-hemija.
ditelnata vojna 1941–1945. Spomen kniga LIT.: Prirodno-matemati~ki fakul-
na zaginatite borci vo NOV i `rtvite tet – Skopje, 1946–1996, Skopje, 1996, 228;
na fa{isti~kiot teror od Veles i Ve- 60 godini Prirodno-matemati~ki fa-
le{ko, Titov Veles, 1985 (so koavtor). kultet – Skopje, Skopje, 2006, 248. B. [.
LIT.: 50 godini Institut za nacional-
na istorija 1948–1998, Skopje, 1998,
210–212. S. Ml.
STOJANOV, Risto (Kavadarci,
1927) – geolog, univ. profesor. Os- Done
Stojanov-
novno i sredno obrazovanie zavr- [tipjan~eto
{il vo Kavadarci, a Rudarsko-geo-
lo{ki fakultet vo Belgrad (1952). STOJANOV-[TIPJAN^ETO,
Po diplomiraweto, vo Geolo{ki- Done To{ev (s. Erxelija, [tip-
ot zavod na Makedonija raboti ka- sko, 1867 – ]ustendil, 15. IV 1931)
ko geolog vrz problemite na sozda- – pripadnik na MRO, akter na
vaweto na geolo{kite podlogi pri Donevata afera (1896). Bil kurir
realizacijata na hidrotehni~kite na Organizacijata. Na 19. IV 1896
objekti vo Makedonija, kako {to g., na izlezot od Bitola kaj crkva- Milica
se akumulaciite na Mavrovo – Vru- ta „Sv. Nedela#, vo negovite vre- Stojanova
tok i Raven; Crna Reka, Vardar, }i so oriz vlastite prona{le STOJANOVA, Milica (Kriva
Crni Drim i dr. Re~isi 20 g. nepre- bombi, naboi za revolveri i ba- Palanka, 6. VI 1932) ‡ akterka,
kinato raboti na proektot OGK na rut. Vo zatvorot vo Bitola proja- ~ii kreacii se rezultat na talent
Makedonija. Postdiplomski stu- vil granitna cvrstina, ne go iz- i kultiviran pristap vo prezen-
dii zavr{il vo Imperial Kolex dal svetoto delo. Opean vo narod- tirawe na igraniot lik. Po zavr-
vo London, kade {to ja brani i svo- nite pesni. {uvaweto na Srednata teatarska
jata magisterska rabota pod naslov LIT.: D. Dimeski, Aferata na Don~o {kola vo Skopje, raboti vo Radi-
[tipjan~eto, 1896 godina, „Delo 74#,
„Fengitite na Pelagoniskiot ma- XIII/5, [tip, 1986. Al. Tr.
odramata vo Skopje, a potoa vo
siv#. Doktoriral vo 1972 g. na RGF Dramata na MNT (1953-1964). Od
vo Belgrad na tema „Petrolo{ki 1964 g. do penzioniraweto e vo
karakteristiki na magmatskite i Dramskiot teatar vo Skopje.
metamorfnite karpi od po{iro- ULOGI: Ana Frank (†Dnevnikot na Ana
kata okolina na Prilep#. Para- Frank#), Eliza (†Pigmalion#), Petruwe-
lelno so istra`uva~kite aktiv- la (†Dundo Maroe#), Ledi Magbet (†Mag-
bet#), Majkata (†Divo meso#), Cveta
nosti, R. S. se vklu~uva i vo me|u- (†Svadba#), Donka (†Begalka#), Sarka
narodnata sorabotka na poleto na (†Na`alena familija#), Beatrisa (†Dejs-
geologijata i toa preku telata na tvoto na gama zracite vrz seni{nite ne-
UNESKO. Toj e ~len na Jugoslo- veni#), Malina (†Erigon#), Sowa Marma-
venskiot komitet na UNESKO ladova (†Zlostorstvo i kazna#), Paraske-
va (†Duplo dno#), Pustija (†Bogunemili#),
(1976), i pretsedatel na Makedon- Bosica (†Hamlet od Dolno Ga{tani), Fi-
skiot komitet na UNESKO (1995) lamenta (†U~eni `eni#) i dr. R. St.
vo ramkite na Programata za kore-
Kornelija STOJANOVA-BRMBESKA,
lacija vo geologijata IGCP, pre- Stojanova
ku koja e koordinator na pogolem Delka Bogdanova (Debar, 5. VII
broj me|unarodni proekti. Vospos- STOJANOVA, Kornelija Strahi- 1934) ‡ farmakolog, redoven
tavil sorabotka so Rusija, Franci- lova ([tip, 24. XII 1936) – redoven prof. na Med. f. vo Skopje. Vra-
ja, Germanija, Italija, Grcija, profesor (1993) na PMF, Insti- botena vo Institutot za farma-
[panija, Romanija i drugi dr`avi. tut za hemija (vo penzija od 2001). kologija i toksikologija pri
Diplomirala (1960), magistrirala Med. f. vo Skopje. Pridonela za
BIBL.: Kreden i polekreden magmatizam (1978) i doktorirala vo Skopje. Ra-
vo Dinaridite i na Kavkaz; Magmatizam, unapreduvaweto na pedago{kite
metamorfizam, metalogenija i geotermi- botniot vek go zapo~nala vo Elek- osnovi na sovremenata bazi~na i
ja na Vardarskata zona i Srpsko-makedon- trohemiskiot kombinat †Jegunov- klini~ka farmakologija. Bila
1431
S STOJANOVI] MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
{ef na katedrata, prodekan, lo{kiot fakultet vo Belgrad na Brod, 28. X 1937) ‡ psiholog, uni-
u~esnik vo institutskite proek- temata „Motiv `rtvovawa u ma- verzitetski profesor. Osnovno
ti i dolgogodi{en glaven ured- kedonskoj narodnoj kwi`evnos- obrazovanie zavr{il vo Dolni Ma-
nik na MMP. D. S.-B. ti# (11. II 1993) i doktorirala na nastirec, a u~itelska {kola vo
Filolo{kiot fakultet „Bla`e Skopje. Diplomiral na Filozof-
Koneski# vo Skopje na tema „Fe- skiot fakultet vo Belgrad (1965), a
nomenot na inicijacijata vo ma- magistriral vo Centarot za multi-
kedonskata narodna kni`evnost# disciplinarni studii vo Belgrad
(11. I 1999). ^len e na Redakcijata (1975). Doktoriral na Filozof-
na sp. „Makedonski folklor#. skiot fakultet vo Skopje (1986).
BIBL.: Tanatalo{kiot pravzor na `ivo- Rabotel kako psiholog vo Zavodot
tot. Fenomenot `rtvuvawe vo makedon- za vrabotuvawe vo Kumanovo i kako
skata narodna kni`evnost, Skopje, 1996; sovetnik vo Republi~kiot zavod za
Homo initiatus. Fenomenot na inicijacijata unapreduvawe na vospitanieto i
vo makedonskata narodna literatura,
Skopje, 2001; Egzodusot na Makedoncite obrazovanieto. Za asistent na Fi-
od Grcija. @enskite prikazni za Vtorata lozofskiot fakultet e izbran vo
svetska vojna i nivniot egzodus, Skopje, 1971, a redoven profesor e od 1992
Aleksandar
2002 (so koavtor); Metodi na istra`uva- g. Izveduval nastava po predmetot
Stojanovi} we na folklorot, Skopje, 2005; Horizon- pedago{ka psihologija na Filo-
ti na narodnata kultura, Skopje, 2006..
zofskiot i na Pedago{kiot fa-
STOJANOVI], Aleksandar IZVORI: 50 godini Institut za fol- kultet vo Skopje i na Fakultetot
(Belgrad, 2. VIII 1934) ‡ baletski klor. Bibliografija na izdanijata na In-
za u~iteli i vospituva~i vo Bito-
igra~. Baletskoto obrazovanie go stitutot za folklor „Marko Cepenkov#
‡ Skopje i na magisterskite i doktorski- la. Bil rakovoditel na Institutot
steknuva vo u~ili{teto „Luj Da- te disertacii na sorabotnicite 1950‡ za psihologija, prodekan na Filo-
vi~o# vo Belgrad i vo Baletskoto 2000. Podgotvila Mirjana Anastasova, zofskiot fakultet i prorektor za
u~ili{te vo Skopje, vo klasata na Skopje, 2000, 101-102, 126-127 i 150; Refe- nastava i nauka na Univerzitetot
N. Kirsanova. ^len e na Balet- rat za izbor na nau~en sovetnik za rabot- „Sv. Kiril i Metodij# vo Skopje.
skiot ansambl pri MNT i negov noto mesto istra`uva~ na narodnata po-
ezija vo Institutot za folklor „Marko Objavil pove}e od osumdeset nau~-
prvenec (1954-1982). Tan~er so iz- ni i stru~ni trudovi od oblasta na
Cepenkov# vo Skopje, „Bilten# na Univer-
razena artisti~ka kreativnost. zitetot „Sv. Kiril; i Metodij# vo Skopje, psihologijata na obrazovanieto i
ULOGI: Don Kihot (L. Minkus, „Don br. 927, Skopje, 1. X 2007, 102-104. S. Ml. u~ili{nata psihologija.
Kihot#), Tibald (S. Prokofjev, „Romeo
i Julija#), Albert (A. Adam, „@izel#) i BIBL.: Izrabotuvawe i koristewe na
dr. Em. X. neformalni testovi na znaewa, 1973; Tes-
tovi na znaewe, 1988; Socijalniot sta-
STOJANOVI], Aleksandar To- tus na u~enicite i li~nite osobini,
dorov (Skopje, 2. III 1955) ‡ spec. in- 1988; Vekslerov individualen test na in-
teligencija za makedonskata populacija,
ternist, hematolog, redoven prof. 1989; Inventory of European Longitudinal Studi-
na Med. f. vo Skopje. Rakovoditel es in the Behavioural and Medical Science, 1990.
na Dnevnata bolnica pri Klinika- LIT.: Filozofski fakultet 1946–1976,
ta za hematologija, pretsedatel na Skopje, 1976, 77; Filozofski fakultet:
Zdru`enieto na hematolozite na 1976–1996, Skopje, 1996, 91. V. Arn.
RM, ~len na Evropskata asocijaci-
ja za hematologija. Osoben interes
i zaslugi ima za razvojot na trans-
plantacijata na koskenata srcevi- Aleksandar
na vo RM, kako i za unapreduva- Stojanovski
weto na terapijata na malignite STOJANOVSKI, Aleksandar (Ku-
zaboluvawa na krvta. Br. N. manovo, 11. VIII 1929 ‡ Skopje, 19. V
2009) – istori~ar – turkolog. Dip-
lomiral na katedrata po istorija na
Filizofskiot fakultet vo Skopje
i se vrabotil vo Institutot za na-
cionalna istorija, vo Oddelenieto
za osmanlisko-turskiot period
(1955). Doktroriral na temata „Der- Kiril
venxistvoto vo Makedonija# (1963). Stojanovski
Se usovr{uval i vr{el arhivski is-
tra`uvawa vo Istanbul, Ankara, STOJANOVSKI, Kiril (s. Zlesti,
Pariz, Sofija i Saraevo, u~estvu- Debarca, 1909 ‡ 31. I 1971) ‡ sve{te-
val na pove}e kongresi i simpoziu- nik i istaknat u~esnik vo NO-
mi vo zemjata i vo stranstvo i bil AVM. Po Aprilskata vojna (1941)
Lidija ~len na redakcii na pove}e nau~ni mu pristapil na NOD. Bil sve{te-
Stojanovi}- nik na ^okovskata parohija, a potoa
Lafazanovska spisanija i zbornici. Preveduva~ e
na pove}e tomovi turski dokumenti kako brigaden sve{tenik go osve-
STOJANOVI]-LAFAZANOV- za istorijata na makedonskiot na- til znameto na Prvata makedonska
SKA, Lidija Aleksandrova (Skop- rod od XV i XVI v., avtor e na pove}e NOUB (11. XI 1943). Bil izbran za
je, 1965) ‡ filolog, nau~en sovet- monografii i statii od istorijata ~len na Verskoto poverenstvo pri
nik. istra`uva~ na narodnata po- na Makedonija vo osmanliskiot G[ na NOV i POM i u~esnik na
ezija vo Institutot za folklor period i glaven redaktor i avtor na Prvoto zasedanie na ASNOM. Ka-
„Marko Cepenkov# vo Skopje. vtoriot tom od Istorijata na make- ko osobeno istaknat protojerej, po
Diplomirala na Filolo{kiot donskiot narod. Dr. \. Osloboduvaweto bil organizator
fakultet vo Skopje ‡ Grupa op- na crkovniot `ivot vo Makedonija.
{ta i komparativna kni`evnost STOJANOVSKI, Zoran Miluti- LIT.: Slavko Dimevski, Istorija na ma-
(1989). Magistrirala na Filo- nov (Tomino Selo, Makedonski kedonskata pravoslavna crkva, Skopje,
1432
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STOJANOVSKI S
1433
S STOJANOSKI MAKEDONSKA ENCIKLOPEDIJA
1434
MANU LEKSIKOGRAFSKI CENTAR STOJKOVSKI S