SEMINARSKI RAD

Tema: Dizajn stola za laptop

Sadržaj:
Sažetak......................................................................................................................................3
1. Uvod.....................................................................................................................................3
2. Definicija dizajna..................................................................Error! Bookmark not
defined.
2.1. Šta je dobar
dizajn...................................................................................................4
3. Vrste dizajna ..........................................................................................................................5
4. Historijski razvoj
dizajna........................................................................................................6
5. Proces dizajna........................................................................................................................7
6. Faktori dizajna........................................................................................................................9
7. Analiza postojećih proizvoda na
tržištu................................................................................11
8. Lista zahtjeva.......................................................................................................................12
9. Morfološka
matrica...............................................................................................................13
10. Osobine
materijala..............................................................................................................14
11. Proračun.............................................................................................................................16
12. 3D dizajn
komponenti.........................................................................................................18
13. Analiza opterećenja............................................................................................................20
14. Zaključak...........................................................................................................................26
Literatura.................................................................................................................................27
Dizajn stola za laptop 3
Sažetak
Dizajn proizvoda predstavlja element diferencijacije u odnosu na proizvode konkurencije, pa
na taj način postaje značajan izvor za stjecanje i održavanje konkurentske prednosti poduzeća
na tržištu. Nažalost, dizajn proizvoda vrlo često ulazi prekasno u proces razvoja novog
proizvoda i uslijed toga njegovo značenje i potencijal ostaju zanemareni. U daljnjem radu je
predstavljen razvoj stola za laptop od polazne ideje, kroz proračun do mogućeg rješenja. Na
početku rada dat je osvrt na dizajn kroz historiju. U radu je data lista zahtjeva i dijagram toka
samog dizajna, a zatim je urađen i proračun određenih dijelova da se provjeri da li
zadovoljava zahtjevane uslove. Na kraju rada dat je 3D model i MKE analiza.
Ključne riječi: dizaj, analiza, naprezanje, 3D model, sto za laptop
1.
Uvod

˝Mi ne mislimo da dobar dizajn može učiniti loš proizvod dobrim, bez obzira da li se radi o
stroju, zgradi, brošuri u promocijske svrhe ili poslovnom čovjeku. Ali, mi smo uvjereni da
dobar dizajn može bitno pomoći proizvodu u realizaciji njegovog punog potencijala.
Ukratko, mi mislimo da je dobar dizajn dobar posao˝ 1
Thomas Watson, IBM
1.
Definicija dizajna

Definicije dizajna su brojne. Na primjer, Amic i Eames smatraju da je dizajn ˝plan za

uređivanje elemenata na način da najbolje ostvare određeni cilj˝, odnosno Caplan kaže za
dizajn da je to ˝umjetnost uređivanja materijala ili prilika u planirani oblik˝. 1
U definicijama dizajna prisutan je naglasak na odabir i organizaciju konstitutivnih elemenata
prema estetskim principima s ciljem postizanja jedinstvene ukupnosti za određenu svrhu.
Dakle, ukupnost treba biti više od sume sastavnih dijelova. Dizajn je vođen funkcijom koju
predmet, odnosno situacija moraju ispunjavati. Odatle i potječe geslo da ˝oblik (forma) slijedi
funkciju˝.1
Harold van Doren dizajn definira kao praksu analize, kreiranja i razvoja proizvoda za
masovnu proizvodnju. Cilj mu je da ostvari forme koje će sigurno biti prihvaćene
prije nego što se proizvođač baci u krupne investicije i koje se mogu proizvoditi uz
cijenu koja dopušta široku
distribuciju i normalne profite. Industrijski dizajn je profesija koja se bavi razvojem
proizvoda za industrijsku proizvodnju, koji će služiti bolje nego prijašnji i
stvaranjem želja u potrošača za posjedovanjem. 1
F. C. Asford determinira dizajn kao aktivnost koja ima za cilj oblikovanje proizvoda na
takav način da se oni lakše i ekonomičnije proizvode, te da se raspoloživa znanja i
oprema koriste na najefikasniji način. Po Asfordu doprinos dizajna ugodnijem
življenju očituje se u poboljšanju estetskih i ergonomskih kvaliteta. 1
Christopher Jones definira dizajn kao hibridnu aktivnost koja zavisi od uspješnog uklapanja
umjetnosti, nauke i matematike, ali vjerojatno neuspješnu ako se identificira s bilo
kojom od ovih disciplina.
Reswichk kaže da je dizajn kreativna aktivnost koja uključuje stvaranje nečega novoga i
korisnoga što prije nije postojalo.1
Henry Dreyfuss kaže: Znamo da se proizvodima služimo, da na njima sjedimo, da ih
gledamo, da govorimo u njih, uključujemo ih, radimo s njima ili se njima na neki
drugi način koristimo pojedinačno ili masovno. Kada je točka dodira između
čovjeka i proizvoda točka sukoba i poteškoća, dizajner je pao na ispitu. Na drugoj
strani, ako se ljudi koriste proizvodom sigurnije, komfornije, efikasnije, zadovoljnije
ili sretnije, dizajner je uspio.1 Dizajn stola za laptop 4
Dizajn proizvoda nalazi se unutar trokuta ograničenja:
.1
krajnja upotreba kojoj je proizvod namijenjen,

materijali od kojih je proizvod proizveden,

oprema i procesi koji se primjenjuju u proizvodnji.

Zbog toga je za dizajn proizvoda nužna suradnja industrijskih dizajnera s marketinškim

stručnjacima i industrijskim inženjerima.
.1
Šta je dobar dizajn

Dobar dizajn mora ispunjavati uvijete vezane za:

.1
upotrebljivost proizvoda,

ergonomsku prilagodljivost,

tehničku/ekonomsku pouzdanost,

estetsku senzibilnost,

dosljednost imagea.

.1
Upotrebljivost proizvoda

Temeljni zahtjev koji se postavlja pred dobar dizajn jest osigurati upotrebljivost proizvoda.
Dobar, praktični dizajn mora se isticati po tome da odgovara svrsi. Naime, potrošač/korisnik
ne mora znati, razumjeti ili brinuti kako proizvod funkcionira, ali u svakom slučaju očekuje
da funkcionira. Zatim, proizvod mora funkcionirati, makar samo određeno vrijeme i u
nepovoljnim uvjetima uptrebe.
Također, treba biti dostupan, jednostavan za instalaciju, korištenje, održavanje i eventualno
odlaganje. Perspektiva poduzeća ponešto je drugačija. Ono je prvenstveno zainteresirano za
produljenje životnog vijeka proizvoda i ponudu novih varijanti ovisno o promjenama uvjeta
na tržištu.
b) Ergonomska prilagodljivost
Proizvod mora biti prilagođen fizičkim i psihološkim potrebama ljudi. Dobar dizajn mora
ponuditi maksimalno moguće: lakoću upotrebe, komfor, higijenu, sigurnost. Također, za
trajne proizvode dobar dizajn treba omogućiti skraćenje vremena potrebnog za učenje o
upotrebi proizvoda. Na primjer, razumijevanje ljudskog faktora u odnosu na tastature, ekrane,
ostalu opremu, stolice, radne stolove i prostore kritično je za dizajn osobnih računala. Loše
oblikovan i smješten ekran računala stvara zamor oka, dok glasni printeri djeluju iritirajuće.
˝Uredski stolac, na primjer, može biti dizajniran s posebnom pažnjom posvećenom
smanjivanju umora uredskog radnika. Težina sjedala može bitno smanjiti smetnje koje
prednji rub izaziva za nogu. Konfiguracija naslona može dati dobru podršku leđima za
vrijeme rada za stolom. Presvlaka se može vrlo
jednostavno maknuti radi čišćenja. ˝Komunikacija poduzeća s potrošačima trebala bi
proslijediti informaciju o onim obilježjima dizajna koja čine proizvod korisnim. Reći
potrošaču ˝Pogledajte kako je komforan˝, i biti sposoban objasniti ona obilježja dizajna koja
čine sto komfornim bitno je različito.
.1
Tehnička/ekonomska pouzdanost

Proizvod osim što mora biti koristan mora biti i dostupan u ekonomskom smislu. Stoga,
dobar dizajn mora voditi računa o ekonomskim momentima. Za proizvode koji spadaju u
kategoriju potrošnih dobara potrošač obično promatra trošak po jedinici upotrebe, za trajne
proizvode trošak pribavljanja i trošak funkcioniranja koji uključuje potrošnju energije i
održavanje. Trajnost proizvoda također je važna kategorija, a ovisna je o pogodnosti
korištenih materijala i načinima njihova kombiniranja. Promatrano iz perspektive dobrog
dizajna, svi korišteni materijali trebaju potpuno ispunjavati zahtjeve proizvoda, a ne samo
zahtjeve koje postavlja njegova upotreba. Važno je obilježje proizvoda njihova pogodnost za
Dizajn stola za laptop 5
efikasnu distribuciju. Zbog toga je potrebno odrediti fizičke zahtjeve dizajna proizvoda, što
znači odrediti fizičke dimenzije proizvoda (npr. težina). Prema tome, dostupnost i pogodnost
materijala, konstrukcije i/ili procesa proizvodnje, te logistika zahtijevaju pažljiva razmatranja
i ulaze u kategoriju ekonomske/tehničke pouzdanosti kao trećeg temeljnog zahtjeva dobrog
dizajna.
.1
Estetska senzibilnost

Obilježja materijala i metode obrade moraju biti usklađeni s onim što će tržište prihvatiti.
Izgled proizvoda određuje se prvenstveno, iako ne i isključivo, temeljem preferencija
potrošača/korisnika. Ljudi reagiraju emocionalno na stvari prezentirane njihovim osjetilima,
a ponašanje koje slijedi kao odgovor na
podražaj pod utjecajem je prethodnih iskustava. ''Javnost nije nespremna prihvatiti bolje; ona
je nespremna prihvatiti nepoznato.'' Međutim, nikako se ne smije zanemariti novost kao jedan
od važnih aspekata privlačnosti dizajna. ''Osoba je najprije privučena (proizvodu) putem
dizajna. Ako su obilježja proizvoda u skladu s dizajnom, a cijena je u redu, dolazi do
prodaje.'' Sposobnost proizvoda da izazove i održava interes potrošača vođena je novitetom
njegova dizajna.
Dobar dizajn izaziva ugodni doživljaj. Što su proizvodi tehnički superiorniji, veća je potreba
da ih se učini razumljivim i poželjnim. Zbog toga je estetska senzibilnost važan zahtjev koji
dobar dizajn mora ispunjavati.
.1
Dosljednost imagea

Potrošač obično preferira dizajn proizvoda čiji je image konzistentan s njegovim konceptom
o sebi samom – bez obzira da li se radi o konceptu kakav bi individualac želio biti ili kakav
on uistinu jest. Potrošač često odabire proizvod koji će izraziti njegov socijalni status drugim
ljudima – na primjer, odjeća, galanterija, itd. s istaknutim imenom ili inicijalima dizajnera
samo je jedna od takvih
manifestacija.
Dizajn pojedinog proizvoda mora biti u sinergiji s cjelokupnim programom dizajna poduzeća.
Kroz dizajn proizvoda, ekonomsku propagandu, ostale oblike promocije, pisane materijale,
izloške, korespondenciju, itd. poduzeće otkriva svoj karakter potrošačima. Stoga, dizajn
proizvoda mora biti prepoznatljiv kao vizualno utjelovljenje osobnosti poduzeća. On treba
doprinositi ideji koju poduzeće ima o samom sebi. Dimenzije dobrog dizajna nisu
međusobno neovisne. Općenito, dobar dizajn predstavlja određeni oblik kompromisa između
konfliktnih zahtjeva koji izviru iz različitih dimenzija.
1.
Vrste dizajna

Danas dizajn dijelimo na:4

.1
grafički dizajn (naljepnice, logotipi, plakati...),

industrijski dizajn (mašine, automobili, kućni aparati...) i

tekstilni dizajn (materijali i krojevi).

Postoje četiri osnovna stepena interdisciplinarne serioznosti dizajnera:
.1
stajling (styling),

redizajn (redesign),

preoblikovanje dizajn proizvoda i

vizualnih komunikacija dizajn okoline.

Stajling bismo mogli definirati kao stvaranje iluzije o promjeni proizvoda. Isključivo
formalnim intervencijama mijenja se proizvod. Osnovna je svrha stajlinga ubrzavanje
tržišnog prodora proizvoda motiviranjem na njegovu kupnju. Smisao stajlinga je da
oblikovnim, stilskim intervencijama, koje su u skladu s modnim trendovima, proizvod
osuvremeni, ne zalazeći u njegovu strukturu. Estetika u konvencionalnom smislu tog termina,
na ovom planu ima glavnu ulogu. Stajling dakle polazi od Dizajn stola za laptop 6
konkretnih predmeta kojima se dodaju neki dekorativni elementi (oblik), dok dizajn polazi od
zahtjeva i svojstava koje bi budući proizvod trebao posjedovati, što će se reflektirati i u
razlici vrednovanja uspješnosti rezultata: kod stajlinga uspješnim će se smatrati onaj oblik
koji tržište prihvaća (zbog čega je stajling u najvećoj mjeri slijeđenje pomodnih impulsa
tržišta), dok će dizajn imati mnogo šire parametre verifikacije: funkcionalnost, spektar
upotrebe, način korištenja, sigurnosne aspekte, kulturna svojstva objekta i njihovo djelovanje
na korisnika i sl.
Redizajn predstavlja proces oblikovanja koji se temelji na bitnim interdiscipliniranim
premisama dizajna, ali se kao sadržaj dizajnerova rada uzima postojeći, stari proizvod.
Dizajner zalazi u njegovu strukturu, ali je njegova funkcija uglavnom određena.
1.
Historijski razvoj dizajna

Predmeti su oduvijek bili na neki način ukrašavani. U vrijeme dok nije postojala industrijska
proizvodnja nije postojala bitna razlika u stvaranju nekog upotrebnog predmeta i skulptura,
oba su bili individualni proizvodi. Tako je utjecaj autonomne figurativne umjetnosti na
stvaranje upotrebnih predmeta bio spontan i logičan.
Slika 1: Povijesni razvoj oblika automobila
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Dizajn

U trenutku kad se proizvodnja mijenja i postaje industrijska, oblikovanje proizvoda prestaje

biti umjetnost. Od tada razlikujemo unikatne predmete (nastale umjetničkim obrtima) i
industrijski proizvod (industrijski dizajn). Kada su se uporabni predmeti počeli
industrijski masovno proizvoditi, trebalo ih je osloboditi pretjeranih ukrasa kojima se
prekrivala loša izrada ili ružna forma. Pretjeranost ukrasa nije lijepa i nazivamo je kič.
Razdoblje mnogobrojnih izuma koje još i danas traje započelo je u 18. i 19. st. Izumi su imali
u prvom redu znanstvenu namjenu i po obliku su bili "bezoblični", posve tehnološkog
karaktera (Npr. Bellov telefon iz 1876., usisavač iz 1907., televizijski prijamnik iz 1926.).
Ponekad bi oblikom oponašali upravo one upotrebne predmete koje su efikasnošću premašili
(tramvaj na paru koji imitira konja i kočiju, ili automobil u obliku kočije). Zbog spoja staroga
i novoga ovi predmeti su izgledali naivno.

Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje
kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič. Spajanje "umjetnosti i
obrta" pokrenuo je u Dizajn stola za laptop 7
Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) već krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili
individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod
njegovim utjecajem 1907. u Münchenu je osnovan Njemački savez obrtnih i industrijskih
proizvođača (Deutsche Werkbund). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji
(ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih namjeni, te novim materijalima
i tehnikama.
Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziranu školu za
istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – Bauhaus, 1919. u Weimaru, gdje su tada na
vlasti bili socijalisti (Weimarska Republika). U toj školi zajedno su djelovali umjetnici i
obrtnici, a cilj je bio da se stambeni prostor s namještajem i uporabnim predmetima ujedini
jedinstvenim duhom, funkcionalnošću i jednostavnošću. Prema shvaćanju Bauhausa,
predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične
dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetnički način i predmet će biti lijep
sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma
i osobito nekih grana apstraktne umjetnosti), koji su težili pojednostavljenjem i pronalazili
nove oblike, oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo značenje – postizanje
funkcionalnosti predmeta kao kreativan čin. Ideje Bauhausa poštuju se i danas u načelima
industrijskog dizajna: jedinstvo namjene (funkcije), poštivanja materijala i procesa serijske
proizvodnje.
1.
Proces dizajna

Dizajn polazi od definicije problema, zatim se nastavlja s programom neposrednih

istraživanja i razvoja, što vodi do izrade projekta i prototipa.Proces se završava serijskom
proizvodnjom i distribucijom proizvoda i na taj se način potreba zadovoljava ondje gdje je
nastala.
Josine des Cressonnieres ukazala je na četiri osnovne činjenice koje karakteriziraju
industrijski dizajn:
1.)

U zemljama u razvoju prihvaćanje, usvajanje i primjena industrijskog dizajna javlja se kao

životna potreba, ovisno o problemu njihove početne industrijalizacije, o kvaliteti i stručnom
kadru novostvorene industrije.
2.)
U visokorazvijenim zemljama industrijski je dizajn u fazi zrelosti. Ima svoje mjesto u
poduzeću. Služba dizajna, bilo da se radi o jednom ili više stručnjaka, stvara na visokom
nivou proizvodnje poduzeća sintezu tehničkih, privrednih i društvenih faktora kojima je
određen proizvod. Ta sinteza uvijek je kompromis između mnogih zahtjeva i to najbolji
kompromis.
3.)
Industrijski dizajn postaje u svim privrednim granama strašno konkurentsko oružje, sve
potrebnije kako se širi i internacionalizira tržište i kako itenzitet i sloboda konkurencije rastu.
4.)
Konačno, industrijski dizajn dobiva duboko ljudsko značenje u odgoju masa. Nastoji
predmetima za svakodnevnu upotrebu dati estetsku i ljudsku vrijednost. Ako prisilimo ljude
da spoznaju tu vrijednost, oni će spoznati i smisao okoline u kojoj žive.
Dizajn stola za laptop 8
 Slika 2: skraćeni prikaz sadržaja procesa dizajna
Izvor: Mario Štorga, Davor Pavlić, Neven Pavković,
Zvonko Herold: „Znanost o konstruiranju – podloge za
vježbe“, Zagreb 2002
Zadatak
Prikupljanje podataka i razjašnjavanje
- Formiranje struktore funkcija tehničkog procesa
- Formiranje principskih (koncepcijskih) rješenja
- Izbor optimalne varijante
Pretprojekt: optimiranje mjera, oblika, međusobnih veza i oslanjanja dijelova na bazi proračuna.
Izbor materijala I koncipiranje sklopnog crteža.
Lista zahtjeva
Koncepcija rješenja
Optimalna varijanta
P r o j e k t i:
- Detaljna razrada usvojenog rješenje sa završnim proračunom izdržljivosti i pouzdanosti i
definitivno oblikovanje dijelova.
- Izrada crteža dijelova, uputstva za montažu, za rukovanje i uputstva za održavanje.
- Analiza rezultata ispitivanja
Glavni projekt
Izvođenje
Priprema elemenata
Koncipiranje rješenja
Optimiranje principa rada rješenja
Optimiranje konstrukcije odnosno konstruisanje u užem smislu riječi Dizajn stola za laptop 9
1.
Faktori dizajna

Klasifikacija faktora dizajna i njihove relevantnosti, prema B. Archeru:

Djelovanje nekog od faktora moguće je istražiti samo u njegovoj međuzavisnosti od svih
ostalih faktora, kao i parametara, koji u datoj situaciji djeluju na dizajn proizvoda.
Estetika
Mogli bismo je definirati kao nauku o lijepome ili nauku o percipiranju lijepoga.
Motivacija
Pod motivacijom podrazumijevamo psihološko stanje pozitivnog ili negativnog stimulansa
čovjeka u odnosu na predmet s kojim korespondira. Motivacija će stimulirati ili destimulirati
čovjeka da se proizvodom koristi ili da ga uopće kupi, te će određivati aktivan stav u pogledu
modaliteta korištenja.
Funkcija
Funkciju bismo mogli definirati kao prilagođenost predmeta ispunjavanju određene namjene,
odnosno kao svrhovitost predmeta. Analiza dizajnera mora proći od određivanja funkcije ili
namjene proizvoda, a u skladu s diktiranim potrebama. Svaki predmet ima svoj određeni
dijapazon osnovnih i dodatnih funkcija, koje određuju funkcionalnu kompleksnost proizvoda.
Ergonomija
Ergonomija je naučna disciplina kojoj je zadatak da na bazi rezultata svojih empirijskih
istraživanja antropometrijskih, dinamičkih, senzornih i psiholoških karakteristika čovjekova
organizma i ponašanja pruži definirane parametre i preporuke prilagođavanja predmeta,
okoline, sistema i procesa čovjeku, koji s njima dolazi u doticaj. Bitni su zadaci ergonomije:
sprečavanje povreda i profesionalnih oboljenja kvantitativno i kvalitativno povećanje
efikasnosti u proizvodnji povećanje efikasnosti i sigurnosti upotrebe.
Mehanizam
O fizičko-konstruktivnim uvjetima koji određuju proizvod direktno će ovisiti njegov konačni
oblik. Razumljivo je, da će uloga mehanizma uvjetovati konačan oblik nekog predmeta
zavisno od konkretnog slučaja: kod kompaktnih predmeta uloga mehanizma bit će značajnija
nego kod manje kompaktnih. Aspekti interferencije između tehnike i dizajna: nova
koncepcija prilagodljivost (adaptibilnost) sigurnost proizvodnje i upotrebe redukcija
dimenzija redukcija troškova lakoća upotrebe pouzdanost racionalizacija Dizajn stola za
laptop 10
Struktura
Strukturu bismo mogli definirati kao opis vrsta i kategorizacija elemenata i njihovih
međuodnosa u jednom sistemu, mehaničkom ili biološkom organizmu. Struktura je u ovom
smislu kategorija kompleksnija od mehanizma, jer zavisi, osim od fizičkih i tehnički datih
okolnosti funkcioniranja organizma i od upotrebljenog materijala, načina proizvodnje,
završne obrade (finalizacije) i sličnih ograničenja.
Proizvodnja
Proizvodnja sama po sebi diktira oblik proizvoda.
Ekonomika
Pravilnim oblikom proizvoda dizajn racionalizira radni proces, standardizira strukturalne
dijelove proizvoda; putem oblikovanja sredstava ekonomska propaganda informira tržište o
proizvođaću i proizvodu, da bi na bazi toga osigurala plasman. Dizajn, dakle, sintetizira sve
aspekte proizvodnje i potrošnje u jedinstveni sistem, što je osnovni predmet njegova rada.
Prezentacija
Dizajn sam po sebi motivira na kupnju proizvoda, ali on sadrži i jedno značajnije obilježje:
dobar dizajn mora jasno upozoravati na način i karakter korištenja proizvoda. Dakle, vanjski
oblik predmeta mora prezentirati funkciju predmeta. Dizajn stola za laptop 11
1.
Analiza postojećih proizvoda na tržištu

Pri istraživanju postojećih proizvoda na tržištu došli smo do zaključka da u Bosni i

Hercegovini u većini slučajeva se koriste već izrađeni stolovi koji se uvoze iz inostranstva.
Cijene tih proizvoda nimalo nisu niske za običnog građanina. Kod istraživanja smo se
bazirali na internet i na sljedećih par slika dajemo mogući dizajn i cijene na tržištu u svijetu.
Cijena: 29,98$
Cijena:199$ Cijena:32,99$ Dizajn stola za laptop 12
 1.
Lista zahtjeva

Na osnovu istraživanja u prethodnom dijelu seminarskog rada može se izraditi lista zahtjeva
koja je prikazana sljedećom tabelom:
Tabela 1: Konstrukcijska specifikacija zahtjev želja
1.FUNKCIJA *
1.1. Postolje za laptop pri radu
2.USLOVI TEHNIČKOG PROCESA *
2.1.Radna površina *
a) Oblik i dimenzije:
b=600 mm
d=400 mm
H= 5mm
b) Materijal:
plastika – polipropilen
2.2.Nogare – sklopljive
a) Profili i dimenzije nogara:
Hmin=500mm ; Hmax=800mm
Profil 1.: Profil 2.:
D1=17,1mm D2=20,4mm
t1=1,6mm t2=1,6mm
b) Materijal:
konstrukcioni ćelik
3.RADNA SVOJSTVA * *
3.1.Radni vijek: 5 godina *
3.2.Dobra prenosivost *
3.3.Pouzdanost
3.4.Lako održavanje
4.ERGONOMSKA SVOJSTVA *
4.1.Radna visina *
4.2.Sigurnost protiv loma
5.IZGLED *
6.KLASIFIKACIJA I USKLADIŠTENJE *
6.1Minimalni volumen stola zbog uskladištenja
7.ISPORUKA *
7.1.Krajnji rok: 2 mjeseca (3max)
8.TROŠKOVI *
8.1.Troškovi proizvodnje: ?