SVJETSKA PREMIJERA: BOSANSKI SCENARIO ANGELINE JOLIE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ekskluzivno
Hap{enje sarajevskog monstruoznog ubice, plja~ka{a banaka, narkodilera i Avazovog zeta

NO PRED HAP[ENJE
TURKOVI] NEPOSRED
ZIJAD
OSTALO NAM JE
JO[ SAMO DA ROKNEMO
SENADA AVDI]A
www.slobodna-bosna.ba
Pravosudni skandal - presuda “Ga{ijevoj grupi”
Zbog neprofesionalne presude, pada sarajevski Kantonalni sud
 SADR@AJ
20 PRIVATIZACIJSKA FARSA
Arslanagi} nadmudrio federalnu Vladu
Usred pregovora s ameri~kim
“Alvogenom“, u bitku za preuzimanje
“Bosnalijeka“ uklju~ile su se jo{ dvije kom-
panije; “Slobodna Bosna“ otkriva ko su
novi potencijalni kupci “Bosnalijeka“, te
kako je i za{to direktor “Bosnalijeka“ Edin
Arslanagi} minirao pregovore s
Amerikancima
36 SMJENA [EFA SRBIJANSKE
26 NAROD (NE) ZNA
Ko je koga kupio u Bo{njaka,
Srba i Hrvata
Bli`i se vrijeme Op{tih izbora u Bosni i
Hercegovini, 3. oktobra, a mnogi od nas ne
znaju za koga i za{to uop{te glasati; ako
ste, pak, u dilemi da li iza}i na izbore,
mo`da }e vas na taj ~in nagovoriti neka od
politi~kih partija, tako {to }e kupiti va{ glas
50 DINAMO I HAJDUK
32 OBRAT NA SU\ENJU
ZLO^INA^KOJ ORGANIZACIJI
Ho}e li Muhamed Ali Ga{i uskoro
biti slobodan ~ovjek
Vrhovni sud Federacije BiH donio je
po~etkom septembra pravomo}ne presude
bra}i AZIZU i MUHAMEDU ALIJU GA[IJU
i {estorici njihovih kriminalnih ortaka koji su
progla{eni krivim za udru`ivanje u
“zlo~ina~ku organizaciju”; iako je presuda
Vrhovnog suda Federacije BiH trebala
staviti to~ku na maratonski sudski proces
protiv prve sarajevske “zlo~ina~ke organi-
zacije“, odvjetni~ki tim bra}e Ga{i do{ao je
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
do novih, {okantnih dokaza, koji upu}uju
da je sutkinja Kantonalnog suda u
Sarajevu DALIDA BURZI] ozbiljno
prekr{ila zakon, zbog ~ega bi se mogla
na}i u sredi{tu do sada nevi|enog pravo-
sudnog skandala
54 EKSKLUZIVNO
DIPLOMATIJE
Ho}e li se Boris Tadi} odre}i
svoje desne ruke
Cjelokupna vanjska politika koju je srbijan-
ski ministar inostranih poslova Vuk Jeremi}
vodio pod patronatom predsjednika Borisa
Tadi}a, posljednjih nekoliko mjeseci
do`ivjela je potpuni slom; beogradske
vlasti novim diplomatskim aran`manom sa
Evropskom unijom ovih dana poku{avaju
iza}i iz slijepe ulice, me|utim me|unaro-
dne diplomate i srbijanska opozicija tra`e
neizostavnu smjenu, po njima, arogantnog
ministra Jeremi}a
Preko Bosne u Evropu
Dva najve}a hrvatska nogometna kluba,
zagreba~ki DINAMO i splitski HAJDUK,
ove jeseni igraju izvanredno u evropskim
nogometnim kupovima, a za te igre najza-
www.slobodna-bosna.ba
slu`nija su dva Bosanca i Hercegovca,
VAHID HALILHOD@I] i SENIJAD IBRI^I];
na{ novinar pi{e o razlozima uspjeha
hrvatskog nogometa u Evropi, ali i pod-
sje}a na dugu historiji uspje{nih igara
na{ih nogometa{a u hrvatskim nogomet-
nim klubovima
Zana Marjanovi}, glavna glumica
filma Angeline Jollie
Sarajevska glumica ZANA MARJANOVI]
tuma~it }e glavni `enski lik u rediteljskom
prvijencu holivudske zvijezde ANGELINE
JOLIE, ~ije snimanje po~inje u
Budimpe{ti idu}eg mjeseca; za na{
magazin Zana govori o saradnji sa
slavnom glumicom – re`iserkom, scenari-
ju ~ija se radnja odvija za vrijeme rata u
Bosni i Hercegovini, svojoj ulozi...
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
RUKE SEBI, DA TE NE BI... LAHAK POSO, A PARALI

Tihi} odbio da Bivši direktor FTV-a Jasmin

se rukuje s Duraković iznajmljuje
Radon~i}em
scenografiju za predizborne
Izborno tv su~eljavanje strana~kih lidera
u politi~kom magazinu FTV-a 60 minuta
po~elo je u prili~no nelagodnoj atmos-
debate Nacionalnog
feri zbog incidenta koji se desio desetak
minuta pred snimanje emisije. Lider
SBB-a BiH Fahrudin Radon~i}, koji je
demokratskog instituta
na snimanje do{ao posljednji, rukovao SCENOGRAFSKI
SCENOGRAFSKI BIZNIS
BIZNIS
se s Lagumd`ijom, Ljubi}em i Jasmin
Jasmin Durakovi}
Durakovi} zaza nepoznatu
nepoznatu
Lijanovi}em, no njegova ruka pru`ena nov~anu
nov~anu sumu
sumu iznajmio
iznajmio je
je
Sulejmanu Tihi}u ostala je visiti u scenografiju
scenografiju NDI-ju
NDI-ju
zraku. Tihi} mu je kratko rekao: “Ne
`elim se s tobom rukovati.“
“Dobro, Klempo“, odgovorio mu je
uvrije|eni Radon~i}, {to je “ostatak
ekipe“ popratio poluglasnim smijehom.
Nakon zavr{etka emisije uslijedila je
repriza: Radon~i} je ponovo zaredao s
rukovanjem, ali je Tihi} ostao dosljedan.
Ovoga puta, Radon~i} je pre{utio
Tihi}evo odbijanje, okrenuo se i s
Lagumd`ijom oti{ao na ranije
dogovoreni ru~ak. (A. M.)

Biv{i generalni direktor FTV-a Jasmin
Durakovi} zapo~eo je novi biznis - iznaj-
mljivanje scenografije.
Durakovi}, priu~eni re`iser i vlasnik
dva internet portala, odnedavno se bavi i
produkcijom. Za nepoznatu nov~anu sumu
iznajmio je scenografiju za predizborne TV
debate koje radi ameri~ki Nacionalni
demokratski institut (NDI) a koje prenosi
Javni servis.
Prva debata odr`ana je pro{log ~etvrtka
u Banjoj Luci i na njoj je svestrani
Durakovi} promovisao plavo-`utu scenu
izbornih emisija.
Zanimljivo je da je Federalna televizija,
dan uo~i emitiranja prve izborne emisije
javnih servisa u BiH, odustala od sudjelo-
vanja u ovom projektu. Najprije je FTV
pristao na odlo`eno, a ne direktno emito-
vanje emisije, jer se Bakir Had`iomerovi}
usprotivio emitovanju u terminu u kojem bi
on trebalo da ima svoje predizborne debate.
Nakon {to je NDI ostao dosljedan prin-
Sulejman cipu da u emisiji u~estvuje stranake koje po
Tihi} njihovim istra`ivanjima javnog mijenja
zauzimaju {est prvih pozicija u RS-u, na {ta
se lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija (koji je u
RS-u 12.) `alio bezuspje{no centrali u
Va{ingtonu, FTV je donio kona~nu odluku i
prekr{io sporazum potpisan sa NDI-jem.
Prema planu, emisije su trebali voditi
voditelji Vlado [u{ak (BHRT), Biljana
Kne`evi} (RTRS) i Elma Kazagi} (FTV), a
oni su trebali da predlo`e po pet oblasti o
kojima }e razgovarati s gostima, dok bi
neka pitanja predlo`ili iz NDI-ja. Vo-
diteljica FTV-a demonstrativno je ve~er
uo~i debate napustila Banju Luku, jer nije
`eljela da predla`e pitanja, niti da prihva}a
prijedloge drugih, navode}i da je to pritisak
na medije. Nije urodilo plodom ni obraz-
lo`enje iz NDI-ja da se po istom modelu
vode TV debate u predsjedni~koj kampanji
SAD-a.
Tako je u Banjoj Luci odr`ana debata
koju su prenosili samo BHRT i RTRS.
Sljede}a je u Mostaru 23. septembra, a
zavr{na u Sarajevu 30. septembra i okupi}e
najja~e politi~ke stranke u BiH na osnovu
istra`ivanja NDI-ja. Jedina konstanta sve tri
debate je Jasmin Durakovi}, scenograf.
(M. Dedi})

4 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
Milorad Dodik u
Teheranu/Sarajevu
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
STO@ERNA KLAPA
Dario Kordi}
navodno pozvao
Hrvate “pod
sto`ernu kapu
HDZ-a“
Na pro{lotjednom predizbornom skupu
HDZ BiH u Busova~i lider te stranke
Dragan ^ovi} prenio je poruku ratnog
zlo~inca Darija Kordi}a, kojeg su ^ovi}
i njegov strana~ki kolega Marinko
^avara posjetili nekoliko dana ranije, u
zatvoru Karlau u Austriji. Prema krajnje
slobodnoj interpretaciji Dragana ^ovi}a,
Kordi} je iz zatvorske }elije u austrij-
skom gradu Grazu pozdravio Hrvate u
BiH i pozvao sve hrvatske stranke da
“stanu pod sto`ernu kapu HDZ-a“.
Me|utim, samo nekoliko dana kasnije
Dario Kordi} je posredstvom prijatelja
Vinka Petrovi}a i Luke Niki}a [aolina
sa kojima je u stalnom kontaku,
sugra|anima u Busova~i poslao o{tar
demanti, obja{njavaju}i kako je samo
uputio pozdrave hrvatskom narodu, bez
ikakvih politi~kih poruka. (S. M.)
Dario
Kordi}
5
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
NADA UMIRE POSLJEDNJI PUT
Pi{e: SENAD AVDI]
Niko neće pobijediti na predstojećim općim izborima, vlast će
formirati stranke i pojedinci koji nikakvih skrupula, moralnog
integriteta nemaju: bit će to trijumf licemjerstva, bezobrazluka,
navodno pod egidom “pomirenja“. Pobijedit će besramnost
P
jeva u jednoj poratnoj, letargi~no birtijski intonira-
noj pjesmici Sa{a Lo{i} da ga biv{a djevojka, nakon
svih tih godina nesporazuma, izdaja... preko “vode
{to ih dijeli“ nje`nostima prisiljava: “Da ja pre|em preko
svega, preko ~ega ne}u pre}.” (Pjesmica se valjda zove
“Sada mi se javlja{, mila“, ili ne{to vrlo sli~no, na dobrom
sam tragu, sve u svemu).
Preko ~ega, nakon svega, ~ovjek sa elementarnim,
gra|anskim refleksom i moralnim integritetom ne mo`e
pre}i, sa ~ime se ne mo`e usuglasiti, familijarizirati,
sroditi? Gdje su donje, a gdje su smje{tene gornje granice
tolerancije; na kojim se ta~kama razilaze a gdje se pois-
tovje}uju dvije krajnje razli~ite kategorije: pristojnost i
tolerancija. Neuhvatljivo su stra{na i rastezljiva iskustva
sa kategori~kim moralnim imperativima tipa “nikad
vi{e“, “on je za mene mrtav“... U osnovi, rije~ je o krajn-
je privatnoj, individualnoj odluci i izboru, te spremnosti
da se takva odluka dosljedno realizira.
N
ekako odmah nakon rata Sarajevo je rastu`io te`ak,
mu~an razlaz dvojice gradskih nepopravljivih i
neuru{ivih simbola: Davorina Popovi}a i Kemala
Montena. Kemo nije mogao oprostiti Davoru {to je pje-
vao u beogradskom “Sava centru“ u vrijeme totalitarne
Milo{evi}eve strahovlade. Nisu dvojica va`nih sara-
[ta je Lagumd`ija morao progutati e da bi svog om
jevskih ljudi, Davor i Kemo, pri~ali godinu-dvije dana,
“raspri~ali“ su ih malo prije Davorove nezaustavljve smrti
zajedni~ki prijatelji. [ta je bilo poslije? Monteno (u vri-
jeme vlasti Vojislava Ko{tunice) snima u Beogradu
pjesme sa poluanonimnim “Zvezdama Granda“. Na
so~nom srpskom jeziku (“Nije lepo, sine moj“), pjeva
Kemica sa lokalnim srbijanskim nao~itim pjeva~em kojeg
sam zapamtio samo zbog toga {to dijeli isto prezime sa
izvrsnim nekada{njim golmanom Vojvodine Ratkom
Svilarom. Nema danas ambicioznije srbijanske fe{te a da
doma}in ne dovede Kemala Montena da izvede splet svo-
jih nezaboravnih i “ve~itih pesmica“.
“Prerano je za koncert u Beogradu... ratne rane su jo{
`ive“, “ Neka ta stvar sa~eka“, “Srbija je spremna za
mene, ali ja jo{ nisam za Srbiju“, neki su od amblemskih
6 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
odgovora ovda{nje estradne elite. Estradu ne treba
shvatati ozbiljno, ona ima svoju komercijalnu logiku i
tr`i{ne ultimatume. To je ba{ka svijet, a narodna mudrost
ka`e “svaka va{ka oba{ka“. Estradna filozofija i
ekonomija ni~emu nas va`nom ne mo`e nau~iti, niti
podu~iti osim, opet, staroj mudrosti “svakom svoj obraz“
Z
akleo sam se sebi da neke ljude nikada pozdraviti
ne}u. Prvo, da bih olak{ao sebi `ivot i, drugo, da bi
njih po{tedio svojeg gnjeva i okrutnosti. Nije tome
davno bilo, ovoga se ljeta de{ava, kada mi je nekoliko pri-
jatelja, poznanika, prijatelja, kolega sugeriralo da bi “bilo
dobro i nadasve korisno da se sretnem sa Zijadom
Turkovi}em“. Principijelno i sustavno, hajdemo re}i
dosljedno, mene olo{ i bagra ne zanima i ni po kom mi
osnovu nije prihvatljiva. “A ~ime se gospodin bavi, {ta je
njegovo osnovno zanimanje?“, raspitivao sam se kod
upu}enih posrednika. “Pa on je po zanimanju biznismen,
krupan, zajeban. utjecajan, bogat...“, poja{njavali su mi.
Aha, samo mi jo{ takvi primjerci fale za nemiran i kon-
fuzan san.
Kada sam prije nekoliko mjeseci prijavio sarajevsko-
federalnoj policiji da me me|unarodno verificirani krimi-
nalac, Turkovi} Zijad, tra`i i uzavrelo prati po gradu,
usmeno prijeti i najavljuje adekvatnu, primjerenu, odmaz-
du, nekako sam se osje}ao jadno, pora`eno, bespomo}no.
A mogu misliti kako se tek osje}ao on kada sam mu
poru~io da sa svakim ljudskim stvorom mogu popiti kafu
osim sa ubicama i zlo~incima.
Poranio sam pro{le nedjelje na brzu i korisnu kafu sa
prijateljem u ozbiljnom sarajevskom kafi}u i tamo
zatekao jedinog gosta: Bakira Had`iomerovi}a, urednika
i voditelja emisije [ezdeset minuta. Jesmo li se pozdrav-
ili? Nismo. Razlog mojeg nepozdravljanja? Ne mo`e on,
Had`iomerovi}, kao me|ed za{ti}eni novinar, dijeliti
otkaze, premje{tenja kolegama i kolegicama samo zato
{to sumnja da im ja, ili bilo ko drugi nisam mrzak.
Stigao je, u`urbano, nedugo zatim za Had`io-
merovi}ev stol predsjednik Socijaldemokratske partije
BiH Zlatko Lagumd`ija, ni on me nije pozdravio na

omiljenog kriminalca tretirao kao “gospodina Radon~i}a“
obostranu radost; naletio je u bezobrazno skupom autu novi poten-
cijalni kraji{ki Babo, biha}ki gradona~elnik Hamdija Lipova~a.
Diktirali su ne{to Bakiru, on revnosno bilje`io, meni se ta cijela
stvar ~ini nedoli~nom, a njima prirodnom i logi~nom; do te granice
bezobrazluka nikad sti}i ne}u, niti, sad-zasad, namjeravam.
S
vaka stvar, a osobito, a pogotovo, javna, mora podrazumije-
vati i uva`avati osje}aj mjere i socijalne pristojnosti: dokle
mo`e{, dokle ne mo`e{, a odakle nikako ne smije{ korak
naprijed ili nazad na~initi.
Niko ne}e pobijediti na predstoje}im op}im izborima, vlast
}e formirati stranke i pojedinci koji nikakvih skrupula,
moralnog integriteta nemaju: bit }e to trijumf licemjerstva,
bezobrazluka, navodno pod egidom “pomirenja“. Pobijedit }e
besramnost.
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
NULTIN STEPEN
TOLERANCIJE
Lagumd`ija - Tihi},
ko }e s kim i protiv
koga; amoralna ponuda
Navodno je na djelu koalicija Fahrudina Radon~i}a i Zlatka
Lagumd`ije, Stvarno, tu dvojicu strana~kih lidera jo{ pro{le godine
je izmirio crnogorski vo`d Milo \ukanovi}. Posjedujem o tome
stanovite materijalne dokaze. Jeste li nakon tog pomirbenog
vije}anja ikada u Avazu pro~itali da je predsjednik SDP-a
Lagumd`ija, u svojstvu op{tui`enog lica, saslu{avan o milionima
eura nestalih iz Fondacije Adil-bega Zulfikarpa{i}a? Ma kakvi!
Da ima mrvu ponosa i i vite{ke ~asti, Lagumd`ija bi spletkaro{a,
prevaranta i kriminalca Radon~i}a zadavio u studiju; ni{ta od tog
horora se nije desilo; }askali su Fahro i Zlatko ekstremno prijateljski.
S druge strane, navodno, stoji blok Haris Silajd`i} i Sulejman Tihi}.
Kakve su tek uzajamne peksinluke njih dvojica razmijenili!
Kako }e, post festum, cijela stvar, politi~ka scena, nakon izbora
ispasti ne znam, niti me op}enito zanima. Ali stra{no je da kandidati,
budu}i lideri, nemaju svijest o tome preko ~ega “ne mogu pre}i”...

7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 16. SEPTEMBAR
Ve~eras na izlo`bi “Izbori 1990“ fotografa
MILOMIRA KOVA^EVI]A gledamo pisac
MILE STOJI] i ja fotografiju od prije 20
godina na kojoj je Milomir Stra{ni uslikao
njega i mene (do nas je i Miljenko Jergovi}).
Mile lijep ko slika, ja blago kazano nelijep, ali
mlad i poletan. Gleda Mile mene, a ja propao
“ko kau~“, osmatram Milu i pade prijedlog:
“Hajdemo iza}i vani i gospodski otplakati nad
nama dana{njima.“ Kako mi je ono neki dan
Abdulah Sidran kazao {ta je njegova `ivotna
deviza: “Jebo ligure, ako ne pi~e!“
PETAK, 17. SEPTEMBAR
Sino} DANIS TANOVI] ljut na mene {to
sam ga uhvatio u neznanju kada je pomije{ao
MATU PARLOVA i MARIJANA BENE[A.
“Svi imamo pravo na gre{ku“, ka`e mi. Ta~no,
ali gre{ka genija je direktno uve}ana
ozbiljno{}u statusa u komparaciji sa nama
obi~nim smrtnicima-novinarima, hroni~arima,
jebivjetrima... Kada Bakir Had`iomerovi}
vokativ upotrebljava nedosljedno, nekonzi-
stentno, pogre{no “gospodine Tihi}“ (Pravilno
je gospodine Tihi}u) to je sitna neopreznost,
ali kada Emir Kusturica ka`e da nakon vijesti
da mu je umro otac nije “mogao da zaspe“, to
je golem problem, propust. Kad ti otac umre,
onda ne mo`e{ da zaspi{, a onaj koji uspije da
zaspe, morao je prije toga tonu sedativa u sebe
da saspe...
SUBOTA, 18. SEPTEMBAR
FAHRUDIN RADON^I] posjetio neki
dje~iji vrti} i podijelio djeci prigodne pok-
lon-paketi}e. Nakon toga ga, ~ujem, dje~ica
izabrala za svog visokog predstavnika.
NEDJELJA, 19. SEPTEMBAR
Opet je negdje danas Milorad Dodik (a
ju~er Nikola [piri}, a prekju~er Neboj{a
Radmanovi}, a sutra-prekosutra }e to
u~initi Vuk Jeremi}, Tomislav Nikoli},
Vojislav Ko{tunica...) povukao analogiju
Kosovo - BiH. Kao, ako se Kosovo moglo
legalno otcijepiti od Srbije, {ta me|unaro-
dno-pravno spre~ava Republiku Srpsku da
se “ispari“, otcijepi od BiH.
Ni{ta oni ne razumiju, niti im pada na
pamet da skontaju. Kosovski Albanci su se
osamostalili od Srbije i me|unarodno im to
priznato, kao `rtve, a bosanski Srbi, kao
d`elati i egzekturi genocida, to nikada ne}e
mo}i uraditi! Uzalud vam trud, kolja~i...
PONEDJELJAK, 20. SEPTEMBAR
Dobio sam danas knjigu “Srebrenica:
dekonstrukcija jednog virtualnog genocida“,
8 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
autora Stefana Karganovi}a i Ljubi{e
Simi}a. Knjiga je ra|ena pod okriljem insti-
tucije koja se zove “Srebrenica historical
project“ iz Den Haaga, a {tampana u Srbiji
ovih dana. U popratnom pismu, Stefan
Karganovi}, jedan od autora, u~tivo mi pi{e
da “izuzetno ceni otvorenu ure|iva~ku poli-
tiku Slobodne Bosne...“ te da }e autorima
“biti veliko zadovoljstvo da pro~itaju Va{e
komentare na na{ rad“.
Ako je ve} tako, ne}u autorima uskrati-
ti “zadovoljstvo“ da pro~itaju komentar “na
njihov rad“. Odmah u naslovu imamo jednu
konstrukcijsku gre{ku koja knjigu do
njenog kraja fatalno prati: nema, naime,
virtualnih i nevirtualnih zlo~ina, a kamoli
genocida - zlo~in se ili desio, ili ga nije bilo.
Jesu li “[korpioni“ u Trnovu pobili {estoro
ne~ije “virtualne“ djece? Te{ko.
Najlak{e je ovakve knjige koje su rezul-
tat, citiram, “objektivnog i sistemati~nog ra-
da“ presko~iti, zaobi}i, ne pro~itati. Autor (i)
na jednom mjestu, podupiru}i svoju ideju-
vodilju (ne virtualnu, nego stvarnu), opi-
pljivu“, citiraju Hannu Arendt, najzna~ajniju
filozofkinju. Ovo sam napisao da bih kariki-
rao ortodoksne pobornice tzv. rodnog prava
na vlastiti jezik (`enski agnostik - agnosti-
~arka, `enski skeptik - skepti~arka, `enski
jeretik - jereti~arka, `enski torokalni hirurg -
toroku{a...).
“Samo glupost mo`e da osmisli politiku
koja se za za{titu oslanja na neku daleku
imperijalnu silu dok od sebe otu|uje blago-
naklonost suseda“, napisala je Arendt, a citi-
rali je Karganovi}/Simi} da bi ilustrirali kako
su Mladi}, Popovi}, Beara, Krsti} i drugi
zlo~inci u Srebrenici pobili osam hiljada
~eljadi, pored ostalog i za to {to nisu na vri-
jeme prepoznali “njihovu blagonaklonost“.
Dakle, na zadovoljstvo autora, konstatu-
jem da je njihova knjiga rasisti~ka. Da ne bih
palamudio, i ja Hanah Arendt za trku imadem.
Pi{e ova autorica u “Izvorima totalitarizma“ o
masovnim pogubljenjima Jevreja u nacisti-
~kim konclogorima: “Elitne formacije“
(Deseti deverzantski odred Vojske RS, prepoz-
nao S.A.) “ zahvaljuju}i posebnoj indoktrinaci-
ji, bile su obu~ene da shvate da ‘nagovje{taji
zna~e vi{e od njihovog sadr`aja’.“
Dakle, nije najte`i grijeh knjige koja
dekonstruira “virtualni srebreni~ki geno-
cid“ to {to je selektivno tendenciozna,
bezdu{na, neosjetljiva spram `rtava: ona je
prije svega “arijevski“ rasisti~ka. Musli-
mani/Bo{njaci su u toj knjzi tretirani kao
nakaze, samoubojice, autokrvoloci, li{aj na
svetim srpskim teritorijama...
Prije vi{e od stotinu godina, prije Hitlera
dakle, “neovisni intelektualac“ Hermann
Ahlwardt je u njema~kom Reichstagu ovako
sistematizirao “jevrejsko pitanje: “Ako neko
obilje`i ~itavo jevrejstvo, ~ini to u saznanju
da su rasni kvaliteti tog naroda takvi da se na
du`e staze oni ne mogu uskladiti sa rasnim
kvalitetima njema~kog naroda... Jevreji se
pona{aju kao paraziti...“
Bio je to teorijski uvod i pretpostavka za
pojavu Hitlera i “virtualni genocid“ nad
Jevrejima koji }e se desiti nekoliko deceni-
ja kasnije...
UTORAK, 21. SEPTEMBAR
Sve ljude koji su me jutros pitali jesam li
gledao sino}nje su~eljavanje strana~kih lidera
na FTV, izbjegavaju}i razgovor o su{tini,
razoru`am tako {to ka`em/sla`em da nisam:
`ena mi gledala tursku seriju Hiljadu i jedna
no} na Hayatu, pa morao i ja. I svi me razu-
miju, uva`avaju mi razloge, tako je i kod njih
ku}i. Ne razumijem se u safunice, ni
meksi~ke a kamoli turske, ali u zadnjih dva-
tri dana dva ponajozbiljnija hrvatska no-
vinara JOSIP [ARI] sa HTV i ANDRIJA
JARAK sa Nove TV ka`u mi da je i jednoj
i drugoj televiziji pomama za turskom kra-
soticom [eherzadom iz fatalne serije (koju
emitira RTL) uzdrmala gledanost. Oni koji
su ve~eras gledali tursku seriju, a ignorisali
predizborno gr~enje strana~kih lidera,
ostavljaju nadu/iluziju da jo{ uvijek nije sve
izgubljeno u ovoj zemlji.
SRIJEDA, 22. SEPTEMBAR
Nelagoda me zahvatila, a praznina ispuni-
la do vrha nakon {to sam pro~itao roman, ako
je o romanu rije~, hajd’ ga znadni, “Otac“
MILJENKA JERGOVI]A. Krasno, napisa-
no, inteligentno organizirano, ali, nekako...
hm, hm... politi~ki korektno, ali ljudski manj-
kavo. Miljenkovog oca, doktora Dobroslava,
nisam poznavao, a od ljudi koji su ga znali,
sretali, ali ne i poznavali sam o njemu ~uo
sva{ta lijepog i ni{ta lo{eg niti zlog. Jedan moj
prijatelj, kojem sam prije deset godina poklo-
nio odli~nu Miljenkovu knjigu Mama Leone,
~estitao je svom kolegi, pokojnom Dobro-
slavu na blistavoj knjizi njegovog sina. Tata,
doktor Dobro Jergovi}, mu je rekao: “Je, je,
dobro je, ali moj Miljenko umije to jo{ puno,
puno bolje napisati.“
MINI MARKET
MEMORY (AGNO)STICK
Kasumovi} tvrdi
da Radon~i} ne
zna Fatihu ni iz
vi|enja
Kandidat SDA za Predstavni~ki dom
Fuad Kasumovi}, na predizbornom
skupu u Zenici, pozvao je lidera SBB-a
Fahrudina Radon~i}a na tv duel.
“Radon~i} se predstavlja kao
za{titnik muslimana i islama. Ako
Radon~i} pred tv kamerama prou~i
Fatihu naizust, javno obe}avam da
}u pristalice SDA pozvati da glasaju
za njega“, rekao je Kasumovi}.
Ne{to ranije, Radon~i} je navodno
rekao da “zna Fatihu, ali samo iz
vi|enja!“ (A. M.)
Fuad
Kasumovi}
10
(P)ANIKINA VREMENA
Kako je Avaz širio paniku
od “svinjske gripe“
Nekoliko dana zaredom novinari Dne-
vnog avaza pi{u o ve} zaboravljenoj epi-
demiji “svinjske gripe“ i kupovini ogrom-
nih koli~ina vakcina od kojih ni jedna nika-
da nije upotrebljena. “Neko bi u BiH morao
polo`iti ra~une“, upozoravaju novinari
Avaza u svojim osvrtima.
Ne bi, me|utim, bilo zgoreg da se
Avazovi novinari malo osvrnu i na vlastiti
doprinos u {irenju panike od “svinjske
gripe“, kada su s naslovnih strana iz dana u
dan pozivali “odgovorne“ da proglase epi-
demiju i prozivali ih zbog ka{njenja s
nabavkom vakcina. zaobi}i BiH“; “Svinjska gripa sve vi{e
“Petero u te{kom stanju, jo{ nema uzima danak“...samo su neki od naslova
progla{enja epidemije“; “Bh medicinari objavljenih u Avazu koji su izravno i{li
po~eli nositi maske“; “Svinjska gripa ne}e naruku “farmaceutskoj mafiji“. (M.A.)
PISANJE UZ VJETAR
Marinčić ne može naći
izdavača za svoj novi
roman “Majstor iluzije”
Nekada{nji HDZ-ov zastupnik u
Anto
Federalnom parlamentu Anto Marin~i} iz Marin~i}
@ep~a koji se, nakon zavr{etka politi~ke
karijere posvetio pisanju, ostao je
nedavno nemalo iznena|en kada su ga iz
Dru{tva hrvatskih knji`evnika Herceg-
Bosne obavijestili da ne}e izdati njegov
novi roman Majstor iluzija. Premda je
pregovore oko tiskanja zavr{io jo{ prije
nekoliko mjeseci, Marin~i} je od pred-
sjednice hercegbosanskih knji`evnika
Marine Kljajo Radi} doznao kako su
~lanovi Ure|iva~kog kolegija odbili
roman, uz obrazlo`enje da ne zadovoljava
umjetni~ke kvalitete, da je napisan na
kafanski na~in i da u njemu, za konzerva-
tivne ~lanove Dru{tva, ima previ{e
erotike. No, kako se najnoviji Marin~i}ev
knji`evni uradak uveliko razlikuje od nje-
govih ranijih erotskih i ljubavnih romana
Na izvoru strasti i Mud`ahedinova `ena pisao o zagovornicima formiranja tre}eg
(obje knjige su prodate u tira`u od po entiteta u BiH i lideru HDZ-a Draganu
tisu}u primjeraka), jasno je kako u ovom ^ovi}u. Na koncu je Anto Marin~i}
slu~aju nije problem erotika, nego odlu~io da svoju novu knjigu izda o
politi~ke poruke autora. Marin~i} je, vlastitom tro{ku i promovira u Sarajevu.
naime, u romanu Majstor iluzija kriti~ki (S. M.)
SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

PRO ET CONTRA
Pazite li koliko privatnog života
objavljujete na internetu?
GORJAN
KALAUZOVI]
Voditelj
Naked Tv
DA
Svako mora ostaviti malo pros-
tora za svoju intimu a upravo se
to gubi megalomanskim objavlji-
vanjem informacija na internetu.
Neki ljudi nisu ni svjesni da te
informacije nisu dostupne samo
njihovim prijateljima ve}
svima.Smatram da je bolje neke
stvari zadr`ati za sebe ako ne
`elite da neko do|e u posjed
nekih va{ih privatnih stvari.
GORDANA
BOBAN
Glumica
DA
Ne objavljujem stvari iz
privatnog `ivota. Moj privatni
`ivot je moja privatna stvar.
Smatram da ako mene ne
zanima tu|i privatni `ivot, ne
treba nikog da zanima moj.
SEDMICNI
POGLED
U KRIVO
OGLEDALO
BY
MARIO BRANCAGLIONI
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
FARUK ^ALUK
Tv voditelj
NE
Pazim, ali ne previ{e. Moj
privatni `ivot je na internetu u
koli~inama u kojima ja smatram
da treba. Imam svoj facebook
profil i na njemu sve je javno,
nemam nista zabranjeno.
EDIN
SINANOVI]
Novinar
Radio
Zenica
DA
Pazim i savjetujem druge da
budu pa`ljivi s objavom osob-
nih podataka. Po`eljno je da
znate gdje i {to pi{ete. S vre-
menom mo`e do}i do kontakta
sa drugim korisnicima interne-
ta, gdje tako|er trebate biti
pa`ljivi jer nemaju svi dobre
namjere, ne morate sve i svima
re}i. Za po~etak, dozirajte
informacije o sebi.
MINI MARKET
SANELA
JUNUZOVI]
Urednica
Hayata TV
DA/NE
To {to nisam ~lan nijedne
dru{tvene mre`e dovoljno
govori o tome koliko sam
(ne)zainteresirana za
izlaganje privatnosti na
internetu. Sve {to treba da
znaju o meni ljudi koji meni
ne{to zna~e znaju.
AMRA BAK[I]
^AMO
Direktorica
produkcijske
ku}e “Pro.ba“
NE
Ako pod internetom mislite
facebook ili neke druge
socijalne mre`e, za mene je
sve vrlo jednostavno. Kao i u
`ivotu, umjesto da pazim
{ta pri~am, biram prijatelje.
BOMBA[KI PROCES
Za plja~ku
kladionice
Williams, Jorgi}
dobio 2,5 godine
zatvora
Krajem juna 2010. godine Okru`ni sud
u Banjoj Luci izrekao je dvoipogodi{nju
zatvorsku kaznu Daliboru Jorgi}u
zbog razbojni{tva u sportskoj kladionici
Williams u banjalu~koj ulici Knjaza
Milo{a. Naime, Jorgi} naoru`an ru~nom
bombom 30. decembra pro{le godine
posjetio je kladionicu Williams iz koje je
iza{ao bogatiji za 1500 KM. Iako presu-
da jo{ uvijek nije pravosna`na zbog
`albe koju je na presudu ulo`ila
Jasminka Jovi~evi}, Jorgi}ev advokat,
razbojnik Jorgi} ne samo {to je na slo-
bodi, nego je jo{ uvijek uposlenik
Grani~ne policije, dodu{e pod suspenzi-
jom. Naime, o slu~aju Dalibora Jorgi}a
raspravljala je Disciplinska komisija
Grani~ne policije predvo|ena Semirom
Pa{anbegovi}em koja je tom razbo-
jniku izrekla mjeru nov~ane kazne!
Umjesto da Jorgi}u Disciplinska komisi-
ja bez oklijevanja izrekne mjeru trajnog
prestanka radnog odnosa, Jorgi} je
ka`njen sa 20 procenata umanjenim
li~nim dohotkom! (M.F.)
11
JEZIVI EPILOG U@ASNE PRI^E

Nakon što je specijani, ad

hoc formirani tužiteljski i
policijski tim početkom
ove nedjelje pohapsio
zločinačku organizaciju
predvođenu ZIJADOM
TURKOVIĆEM, otvoren je
prostor za rasvjetljavanje
brojnih svirepih
kriminalnih akcija
lokalne i međunarodne
mafije; naša novinarka
otkriva sve detalje
dosadašnjeg toka istrage

KAKO
KAKO JE
JE SVE
SVE PO^ELO
PO^ELO
Slobodna
Slobodna Bosna
Bosna je
je prva,
prva, po~etkom
po~etkom jula,
jula, objavila
objavila stravi~an
stravi~an
iskaz
iskaz svjedoka
svjedoka pokajnika
pokajnika Hajrudina
Hajrudina Memovi}a
Memovi}a oo monstruoznim
monstruoznim
likvidacijama,
likvidacijama, dva
dva ii pol
pol mjeseca
mjeseca kasnije
kasnije policija
policija je
je na
na
Bjela{nici
Bjela{nici prona{la
prona{la tijela
tijela Mikija
Mikija Meki}a
Meki}a ii Lucie
Lucie Cortez
Cortez

12 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

 UBISTVA, PLJA^KE, UCJENE

KRAJ MITA
O ZLO^INCU
TURKOVI]U

Ubistva koje su po~inili Turkovi}evi

pla}enici nezapam}eni su primjeri
brutalnosti i sadizma!
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 13
JEZIVI EPILOG U@ASNE PRI^E

Foto: BH DANI
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILI^I] SAMOZATAJNI

N
BIZNISMEN
Zijad Turkovi}
akon vi{emjese~ne istrage Kanto- povezivao se sa svim
nalnog tu`iteljstva u Sarajevu i kriminalno-zlo~ina~kim
posebnog istra`nog tima koji je de{avanjima u
formirao glavni dr`avni tu`itelj poslijeratnom
Sarajevu
Milorad Bara{in, u utorak 21.
septembra, u svojoj ku}i u sarajevskom
naselju Grbavica, kona~no je uhap{en Zijad
Zika Turkovi}, bez sumnje, jedan od
najopasnijih bosanskih kriminalaca. U
zdru`enoj policijskoj akciji pripadnika
Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA),
Federalnog i MUP-a Kantona Sarajevo,
odnosno, Obavje{tajno-sigurnosne agencije
BiH (OSA), pored Zijada Turkovi}a, prive-
deni su Sa{a Stjepanovi} i Suad Glavini},
pretreseno je vi{e stanova i poslovnih pros-
tora, te nekoliko lokacija na kojima su, kako
se vjeruje, ukopana tijela njihovih `rtava.
Prema prvim, nezvani~nim informacijama iz
Tu`iteljstva BiH, Zijad Turkovi} se kao vo|a
vi{e~lane kriminalne grupe (za nekolicinom
njegovih pla}enih ubojica jo{ se uvijek
traga) sumnji~i da je bio izravni nalogodavac
i organizator stravi~nih likvidacija Marija
Toli}a, Vernera Ajdarija, Mithata Meki}a,
Lucie Cortez Salas i Emira Had`i}a, plja~ke
2,5 milijuna KM iz Cargo centra Aerodroma
Sarajevo, dok se istraga o njegovim krimi-
nalnim vezama u me|unarodnom lancu kri-
jum~ara droge privodi kraju. No, premda je
pred istra`iteljima jo{ dosta posla, dokazi
kojima Tu`iteljstvo trenuta~no raspola`e
nedvojbeno potvr|uju da je Zijad Turkovi} Toscana, gdje su do{li na ranije dogovoreni prisne prijateljske kontakte nastavili i u
rukovodio svirepom zlo~ina~kom organi- sastanak s Turkovi}em. Podsjetimo da je poratnim godinama, kao i da je Toli} bio
zacijom koja, uistinu, nije prezala ni od ~ega. Slobodna Bosna tada prva objavila da su ~est gost u sarajevskom domu Turkovi}a.
Istraga protiv Zijada Turkovi}a Turkovi} i Toli} bili dugogodi{nji prijatelji
pokrenuta je u prolje}e ove godine, nakon i “poslovni partneri“, jo{ od po~etka ‘90-ih TRAGOM ZLO^INA
{to su 25. marta u Sarajevu netragom godina, kada su zajedno “operirali“ po Me|utim, ~injenica da je Zijad Turkovi}
nestali Zeni~anin Mario Toli} i njegov pri- bankama, draguljarnicama i skupim butici- du`e vrijeme dugovao Mariju Toli}u 35.000
jatelj Verner Ajdari iz Travnika, koji su ma u Njema~koj, [vicarskoj, Holandiji... eura, i da je u no}i kada mu se izgubio svaki
posljednji put vi|eni `ivi u restoranu Napisali smo tako|er i da su njih dvojica trag Toli} do{ao u Sarajevo po svoj novac,

SVE ŽRTVE ZLOČINAČKE ORGANIZACIJE ZIJADA TURKO

Lucia Cortez Salas Mario Toli} Verner Ajdari

14 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


AKCIJA I REAKCIJA
Turković planirao likvidaciju
urednika “Slobodne Bosne“
Krajem aprila ove godine, nakon
prvog teksta objavljenog o misterioznom
nestanku Marija Toli}a i Vernera Ajdarija,
redakcija “Slobodne Bosne“ bila je zatr-
pana reakcijama “gnjevnih ~itatelja“, a
glavni akter cijele afere Zijad Turkovi}
dao se u potragu za Senadom Avdi}em,
glavnim i odgovornim urednikom “SB-a“.
Avdi} je naprasno interesiranje Turkovi}a
prijavio kantonalnim i federalnim policijskim
i tu`iteljskim strukturama. Kanto nalni
tu`itelj ]azim Hasanspahi} je policiji dao
nalog da privedu Turkovi}a. No, Zijad
Turkovi} je preduhitrio istra`ne organe i
sam do{ao u sarajevsku policiju da
KOVIĆA
Mithat Meki}
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
dadne iskaz na spornu “okolnost“:
“Tra`io sam Avdi}a da mu pojasnim
neke stvari koje on nije znao“, kazao je
Turkovi} u svom iskazu pred sara-
jevskom policijom. Dva mjeseca kasnije,
Turkovi} u razgovoru sa svojim pouzda-
nim sugovornikom i partnerom ka`e da
}e “Senad Avdi} zavr{iti ko onaj gr~ki
novinar“.
“Gr~ki novinar“ je Socrato Galas, koje-
ga je lokalna mafija izre{etala u julu ove
godine ispred ulaza u njegovu zgradu.
U me|uvremenu je novinare Slobodne
Bosne iz Srbije zvao i prijetio i odbjegli
kriminalac Fadil Aljevi}.

POLICIJSKA PA@NJA
Direktor
Direktor Federalne
Federalne uprave
uprave policije
policije
Zlatko
Zlatko Mileti} urednik SB-a
Mileti} ii urednik SB-a Senad
Senad Avdi}
Avdi}
Emir Had`i}
UBISTVA, PLJA^KE, UCJENE
za njegovu je obitelj bila dovoljan razlog da
u prvim kontaktima s policijom osumnji~i
upravo Turkovi}a, mada Tu`iteljstvo raspo-
la`e informacijama prema kojima su oboji-
ca bili dio iste mre`e {vercera droge iz Ju`ne
Amerike u Europu. Dodajmo tome da su
istragu protiv Zijada Turkovi}a, sve dosko-
ra, vodili sarajevski kantonalni tu`itelj
]azim Hasanspahi}, inspektori Federalne
uprave policije i agenati OSA-e, i da se
isklju~ivo zahvaljuju}i njihovom profesio-
nalnom anga`manu i upornosti, taj okrutni
kriminalac napokon na{ao tamo gdje mu je
odavno bilo mjesto - iza zatvorskih zidina.
Napomenimo i da je, zbog Turkovi}evih
razgranatih veza u policiji, pravosu|u,
medijima, zahvaljuju}i kojima je godinama
izbjegavao kazneni progon, posljednja istra-
ga vo|ena u najve}oj tajnosti.
Iako se, barem u prvim mjesecima,
~inilo da misterija nestanka Toli}a i
Ajdarija ne}e biti zadugo rije{ena, prekret-
nicu u istrazi predstavljalo je hap{enje
Hajrudina Memovi}a iz Prijepolja. Memo-
vi}a su federalni policajci priveli po~etkom
juna, u zasjedi koja mu je spremljena u cen-
tru Sarajeva, dok je od obitelji Marija
Toli}a poku{ao iznuditi 75.000 eura, nude}i
MOTIV ZLOČINA:
Najnovije informacije
ukazuju kako je svađa oko
podjele plijena bila ključni
razlog razilaska Turkovića
i Mekića, nakon čega se
Novopazarac približio
Turkovićevom smrtnom
neprijatelju Naseru
Kelmendiju
im povjerljive informacije o nestalom ro-
|aku. Pritisnut ~vrstim policijskim dokazi-
ma, sitni kriminalac Memovi} je vrlo brzo
pristao na suradnju, tra`e}i da mu se
zauzvrat osigura status svjedoka pokajnika.
Jezivi, zastra{uju}i iskaz Hajrudina
Memovi}a o likvidacijama Marija Toli}a,
Vernera Ajdarija, Mithata Meki}a zvanog
Miki iz Novog Pazara i njegove trudne
djevojke Lucie Cortez Salas iz Bolivije,
Slobodna Bosna je prva objavila 15. jula.
Ispovijest svjedoka pokajnika o seriji orga-
niziranih monstruoznih mafija{kih ubojsta-
va kakva u BiH nisu zapam}ene nije,
me|utim, imala nikakvog odjeka u
ovda{njim medijima (ne ra~unaju}i, da-
kako, beskrupulozne novinare Dnevnog
avaza koji su drsko prepisali kompletan


15
 JEZIVI EPILOG U@ASNE PRI^E

FILMSKA PLJA^KA
Zijad Turkovi} i Miki Meki}
organizirali su plja~ku 2,5 milijuna
KM iz nov~ane po{iljke ABS banke u
Cargo centru Aerodroma Sarajevo

PLAĆENE UBOJICE: Rajko Milovanović i Milenko Latić zvani Laki iz Bijeljine, koji
se ranije sumnjičio za trgovinu drogom i mafijaške likvidacije u Srbiji, u Sarajevo su
stigli u februaru ove godine i iznajmili stan u naselju Ciglane, zajedno sa još
dvojicom kriminalaca iz Beograda

tekst “SB“, ali su izostavili najva`niji detalj
- da je nalogodavac svih zlo~ina Zijad
Turkovi}, suprug televizijske zvijezde, nji-
hove kolegice [ejle Jugo Turkovi}).
Hajrudin Memovi} je, podsjetimo, ve}
na prvom saslu{anju u Federalnom MUP-u
priznao da je u zlo~ina~koj organizaciji
Zike Turkovi}a imao ulogu “~ista~a“- skri-
vao je dokaze poslije ubojstva, i otkrio kako
je taj hladnokrvni ubojica nalo`io i
smaknu}e Mikija Meki}a i Lucie Cortez
Salas ~iji nestanak, do tada, nitko nije pri-
javio. (Ni Meki} ni njegova djevojka iz
Bolivije, naime, u BiH nisu imali bli`e rod-
bine). Prema tvrdnjama svjedoka Memo-
vi}a, Mithat Meki} i Lucia Cortez ubijeni
su prvog dana marta ove godine u naselju
Binje`evo kod Sarajeva, nakon {to je upra-
vo on u jednom kafi}u u Had`i}ima predao
klju~eve od ku}e svojih ro|aka Seadu Seji
Dumanji}u i njemu nepoznatim osobama.
Nadalje je Memovi} kazao kako su
OD PLJA^KA[A BANAKA DO GRA\EVINSKOG PODUZETNIKA
Dumanji} i nepoznate ubojice Meki}a i nje- Firma Bauinvest, ~iji je suvlasnik Zika Turkovi}, u sarajevskom naselju Hrasno izgradila je
govu djevojku usmrtili hicima iz pu{ke tridesetak stanova

16 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


Heckler &Koch, nakon ~ega su njemu i
Fadilu Aljevi}u (jo{ jedan kriminalac iz
Prijepolja koji je odmah poslije ubojstva
pobjegao iz BiH i trenuta~no se krije u
Srbiji), nalo`ili da uklone tragove zlo~ina.
Tijela `rtava su, prema Memovi}evim saz-
nanjima, ukopana na Igmanu, u blizini
vikendice Seada Dumanji}a.
ISTINA ZA[TI]ENOG SVJEDOKA
Budu}i da su federalni istra`itelji u ku}i
Memovi}evih ro|aka u Binje`evu na{li
~ahure metaka i tragove krvi, te da je foren-
zi~ko vje{ta~enje pokazalo da pripadaju
Mikiju Meki}u i nepoznatoj `enskoj osobi,
u nastavku je istrage tu`itelj ]azim
Hasanspahi} naredio detaljnu pretragu
mjesta u blizini luksuzne vikendice Seada
Dumanji}a, ali policajci, u prvom poku{aju,
nisu na{li tijela. U me|uvremenu je,
me|utim, policija prona{la novog, jo{
pouzdanijeg svjedoka zlo~ina, koji je pre-
cizno opisao gdje su sakriveni le{evi `rtava.
Tijela Mithata Meki}a i Lucie Cortez Salas
na|ena su nekoliko sati poslije hap{enja
Zijada Turkovi}a (u utorak nave~er), na
pustoj lokaciji na obroncima Bjela{nice,
oko sedam kilometara daleko od Pazari}a,
kod vikend naselja [avnici. Nesretni je par
zakopan u zemlju i zaliven kre~om, u blizi-
ni vikendice Seada Dumanji}a. Dodajmo
kako je Sead Dumanji} iz Kazneno-
popravnog zavoda u Zenici gdje se, sedam
dana poslije nestanka Toli}a i Ajdarija,
dobrovoljno prijavio na odslu`enje za-
tvorske kazne, krajem pro{log tjedna prem-
je{ten u sarajevski Centralni zatvor.
Odlukom suca za prethodni postupak
Kantonalnog suda u Sarajevu Vladimira
[poljari}a, Dumanji}u je odre|en jednom-
jese~ni pritvor. Za tijelima Marija Toli}a i
NERAZJA[NJEN SLU^AJ
Turkovi} je bio osumnji~en za ubistvo Taiba Torlakovi}a
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
ZLO^IN IZ STRASTI
Da li je Emir Hadžić ubijen zbog
ljubavne afere sa Šejlom Jugo
Turković?!
Za razliku od plja~ke 2,5 milijuna KM
na sarajevskom Aerodromu, i ubojstava
Marija Toli}a, Vernera Ajdarija, Mithata
Meki}a i Lucie Cortez, koje je organizirao
iz koristoljublja, nakon sva|e zbog para,
Tu`iteljstvo BiH sumnja da je likvidaciju
Mostarca Emira Had`i}a, koji je usmr}en u
februaru 2008., Zijad Turkovi} naru~io iz
osobnih razloga. Ubijeni Had`i} je, navod-
no, ranije bio u ljubavnoj vezi s njegovom
suprugom [ejlom Jugo Turkovi} (no-
vinarkom TV Alfa i tabloida Express), zbog
~ega istra`itelji smatraju kako je motiv tog
zlo~ina bila ljubomora. Iz izvora bliskih
Tu`iteljstvu doznajemo kako su prona|eni
~vrsti dokazi da se Zijad Turkovi} optu`i i
za ubojstvo Emira Had`i}a. Pored toga, i
~lanovi obitelji Marija Toli}a ve} su u kon-
taktima s predstavnicima Tu`iteljstva BiH
najavili da }e protiv [ejle Jugo Turkovi}
podi}i kaznenu prijavu. Toli}evi ro|aci
tvrde da imaju dokaze kako je supruga
Zijada Turkovi}a bila uklju~ena u sve krimi-
nalne poslove mu`a, od ubojstva Emira
Vernera Ajdarija koja su, prema izjavi istog
(za{ti}enog) svjedoka, poslije ubojstva
zazidana na lokaciji kod Kaknja, policija i
dalje traga.
Iz izvora bliskih istrazi doznajemo kako
su Zijad Turkovi} i Mithat Meki} po~etkom
UBISTVA, PLJA^KE, UCJENE
Had`i}a u mostarskom naselju Buna,
preko plja~ke na Aerodromu, do posljed-
njih likvidacija u okolini Sarajeva?!

AVAZOVA
AVAZOVA
MEDIJSKA
MEDIJSKA
SPONZORU[A
SPONZORU[A
[ejla
[ejla Jugo
Jugo Turkovi}
Turkovi}
decembra 2007. zajedno isplanirali i orga-
nizirali plja~ku nov~ane po{iljke ABS
banke u Cargo centru Aerodroma Sarajevo.
Tada su, podsjetimo, ~etvorica razbojnika
obu~enih u uniforme SIPA-e oplja~kali 2,5
milijuna KM, ali su kasnije optu`ena samo
dvojica: Suad Glavini} i Saudin Duvnjak,
premda je u samom vrhu osumnji~enih,
prema svim obavje{tajnim podacima, od
samog po~etka bio i Zijad Turkovi}. U
nedostatku ~vrstih dokaza, Glavini} i
Duvnjak su presudom Suda BiH u maju
pro{le godine oslobo|eni krivnje, nakon
~ega je otvorena nova istraga. Najnovije
informacije ukazuju kako je sva|a oko pod-
jele plijena bila klju~ni razlog razilaska
Turkovi}a i Meki}a, nakon ~ega se
Novopazarac pribli`io Turkovi}evom smrt-
nom neprijatelju Naseru Kelmendiju.
Policijski su istra`itelji, tako|er, do{li do
saznanja da su se ubijeni Mithat Meki} i
Sead Dumanji}, iako su doskora bili u
dobrim odnosima, sukobili nakon {to je
policajci MUP-a Kantona Sarajevo u janu-
aru ove godine zaplijenili blizu 50 kilogra-
ma heroina. Pretpostavlja se, naime, kako je
Meki} bio uklju~en u transport droge,
budu}i da je poslije optu`io Dumanji}a da
je kao policijski dou{nik dojavio u kojoj je
gara`i u naselju Ilid`a skrivena droga.


17
 JEZIVI EPILOG U@ASNE PRI^E

Meki} je, {to je u sarajevskom podzemlju
bila javna tajna, nudio 10.000 eura za likvi-
daciju Seje Dumanji}a. No, kako se i
Mithat Meki} nalazio na popisu du`nika
Marija Toli}a (navodno je Meki} dugovao
Toli}u sto tisu}a eura), sve su prilike da je
upravo Zijad Turkovi} plasirao la`ne infor-
macije koje su policiju, ali i Toli}evu rod-
binu i prijatelje, trebali navesti na krivi trag
- da je njegovu otmicu organizirao Meki}.
Sada je, me|utim, jasno da je 25. marta,
kada su Mario Toli} i Verner Ajdari posljed-
nji put vi|eni `ivi, Mithat Meki}, sasvim
sigurno, bio mrtav. Turkovi} je, po svemu
sude}i, lansirao i dezinformacije da je u
ubojstvu Meki}a i njegove djevojke sud-
jelovao Isljam Kalender (posljednjih je
mjeseci uhap{en pa oslobo|en dva puta)
koji je, kako sada stoje stvari, imao ulogu
posrednika. Kalender je, naime, upoznao
Turkovi}a s Rajkom Milovanovi}em zvan-
im Grga, biv{im pripadnikom Specijalne
jedinice MUP-a Republike Srpske iz
Zvornika, s kojim se, navodno, sprijateljio
u zatvoru “Kula“ (gdje je svojedobno bio u
pritvoru, kao ~lan zlo~ina~ke organizacije
Ferida Oki}a).
Prema informacijama iz Tu`iteljstva
BiH, Rajko Milovanovi} i Milenko Lati}
zvani Laki iz Bijeljine, koji se ranije sum-
nji~io za trgovinu drogom i mafija{ke likvi-
dacije u Srbiji, u Sarajevo su stigli u febru-
aru ove godine i iznajmili stan u naselju
Ciglane, zajedno sa jo{ dvojicom krimi-
nalaca iz Beograda. U to su vrijeme ~esto
vi|ani u dru{tvu Isljama Kalendera i Zijada
Turkovi}a, dok su, prema svim policijskim
i obavje{tajnim saznanjima, planirali uboj-
PRETRAGA TERENA: Tijela Mithata Mekića i Lucie
Cortez Salas nađena su nekoliko sati poslije hapšenja
Zijada Turkovića, na pustoj lokaciji na obroncima
Bjelašnice, oko sedam kilometara daleko od Pazarića,
kod vikend naselja Šavnici
18
PORIJEKLO IMOVINE
Bogatstvo Zike Turkovića procjenjuje
se na nekoliko miliona maraka
Na podu`em popisu nekretnina koje
je Zijad Turkovi} kupio, nakon {to se
poslije rata vratio u BiH, osim luksuzne
ku}e u sarajevskom naselju Grbavica i
nekoliko stanova, nalazi se i restoran
Toscana u Pofali}ima, te prostrani apart-
man na Vla{i}u (od 150 kvadratnih
metara). Pored ku}a, stanova i apart-
mana, Turkovi} je novac “zara|en“ u br-
ojnim plja~kama (tijekom boravka u
zapadnoeuropskim dr`avama) i na
trgovini drogom investirao i u kupovinu
dionica poduze}a, te izgradnju stanova.
Zajedno s Muratom Skalo nji}em,
Turkovi} je osnovao gra|evinsku firmu
Bauinvest koja je prije sedam godina
nadzidala 35 stanova u sarajevskom
naselju Hrasno, koje su kasnije prodavali
po visokim cijenama. Turkovi} je, svoje-
dobno, postao vlasnik i paketa dionica u
stvo Mithata Meki}a. Prema istim
izvorima, Milenko Lati} je Sarajevo napus-
tio proljetos, u novom automobilu Passat,
koji mu je dao Turkovi}, pretpostavlja se
kao nagradu za dobro obavljeni “zadatak“.
Nakon odlaska iz Sarajeva, Rajku
Milovanovi}u se izgubio svaki trag, dok je
Milenko Lati} ljetos bio uhap{en u
Bijeljini, zbog prijetnji i napada na policaj-
tvornici Klju~ iz Sarajeva (koje je poslije
prodao), a ima i vlasni~kog udjela u firmi
Edel Holz iz Zenice njegovog kuma
Fikreta Sekovi}a. Odskora se anga`irao
i na kupovini poslovnog prostora slove-
na~ke tvrtke Lesnina u sarajevskom
naselju Grbavica, oko kojeg se jo{ vodi
imovinsko-pravni spor, a navodno je bio
spreman platiti tri milijuna eura. Uz sve
pobrojano, Zijad Turkovi} se spominje i
kao jedan od investitora poslovno-stam-
benog objekta koji se treba graditi u
Hercegova~koj ulici, u blizini stadiona
Grbavica. Budu}i da za golemo bogatstvo
u vlasni{tvu supru`nika Turkovi} (spekulira
se kako je nekoliko stanova Zika nedavno
prepisao na suprugu [ejlu) zasigurno
nema i legalnog izvora prihoda, njihova bi
se imovina, jednako tako, uskoro mogla
na}i na meti financijske istrage.

ce. Za Milenkom Lati}em i Rajkom
Milovanovi}em bi uskoro trebala biti
raspisana policijska tjeralica, zbog sumnje
da su sudjelovali u ubojstvu Marija Toli}a,
Vernera Ajdarija, Mithata Meki}a i Lucie
Cortez Salas.
Istraga protiv Zijada Turkovi}a i nje-
govih ubojica trajala je vi{e od pet mjeseci,
i prema svim informacijama, to je bila
jedna od najslo`enijih policijsko-obavje-
{tajnih operacija koja je rezultirala
rasvjetljavanjem pet ubojstva i plja~ke mil-
ijunskih sredstava, s tim da }e optu`nica,
sasvim izvjesno, biti pro{irena dokazima
koji se odnose na trgovinu drogom. Za to je
vrijeme Turkovi}, svjestan kako }e policijs-
ki trag kad-tad dovesti do njega, ubrzano
spremao odstupnicu - zapo~eo je prodaju
imovine i najavljivao odlazak iz Sarajeva.
Uz pomo} prijatelja Aleksandra Petrovi}a
koji `ivi u Njema~koj, poku{ao je rije{iti
svoj status u toj dr`avi, budu}i da je
njema~ka policija protiv njega ranije
raspisala INTERPOL-ovu potjernicu, zbog
plja~ki i razbojni{tava. Istodobno je, na
temelju mjesta ro|enja svojih roditelja,
Zijad Turkovi} pokrenuo proceduru za
dobijanje srbijanskog dr`avljanstva. No,
prekasno, jer je ovoga puta policija bila
br`a.

SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
PRIVATIZACIJSKA FARSA

PUNA KONTROLA NAD

BOSNALIJEKOM
Direktor Bosnalijeka Edin
Arslanagi} uspio je odgoditi,
blokirati preuzimanje Bosnalijeka

20 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

 ARSLANAGI] NADMUDRIO FEDERALNU VLADU

Usred pregovora s američkim “Alvogenom“, u bitku za preuzimanje “Bosnalijeka“

uključile su se još dvije kompanije; “Slobodna Bosna“ otkriva ko su novi
potencijalni kupci “Bosnalijeka“, te kako je i zašto direktor “Bosnalijeka“
Edin Arslanagić minirao pregovore s Amerikancima

FARMACEUTSKI PATULJCI
PROTIV AMERI^KOG DIVA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D
POLITI^KA BLOKADA FEDERALNE VLADE
ugogodi{nji direktor sarajevskog
Bosnalijeka Edin Arslanagi}
uspio je nadmudriti Vladu Fe-
Federalna Vlada vlada, SDA
deracije BiH i do daljnjeg odlo-
`iti prodaju manjinskog paketa
odlučuje
dionica ameri~koj farmaceutskoj kompaniji U razdoblju od samo dvadesetak dana dvije godine, unato~ ~injenici da je investi-
Alvogen Group. Istina, federalna Vlada nije vrh SDA dva puta je mijenjao stav oko proda- cioni plan u energetski sektor federalna
odustala od prodaje svog paketa dionica u je manjinskog paketa Bosnalijekovih dioni- Vlada usvojila bez ijednog glasa protiv!
Bosnalijeku, ali je posve izvjesno da se ca. Najprije se usprotivio transakciji s “neoz- Razlika je “samo“ u tome {to se
transakcija ne}e desiti skoro, svakako ne u biljnim partnerom“ Alvogenom, no nakon transakcija s Alvogenom mjeri u milionima
mandatu aktuelne vlade koji isti~e za dvije dodatnih provjera i konsultacija iz vrha SDA dok se blokirane investicije u energetiku
sedmice. To prakti~no zna~i da }e o sudbi- oti{la je komanda federalnoj Vladi da u mjere milijardama konvertibilnih maraka i u
ni Bosnalijeka odlu~ivati nova koaliciona najkra}em roku zavr{i posao s Alvogenom. tome {to je SDA-ova blokada transakcije s
vlada u novom rasporedu politi~kih snaga, Na identi~an na~in vrh SDA odnosio se Alvogenom trajala samo dvije sedmice dok
koja }e mandat preuzeti tek po~etkom i prema investicijama u energetskom sek- je blokada energetskih investicija trajala
naredne godine. Pitanje je me|utim ho}e li toru koje su stajale blokirane skoro pune pune dvije godine.

Alvogen mjesecima ~ekati pred vratima
federalne Vlade ili }e u me|uvremenu di}i
ruke od Bosnalijeka i okrenuti se nekoj
drugoj farmaceutskoj kompaniji u regiji.

DVIJE TAKTIKE U DVA

POLUVREMENA
Sportskim rje~nikom re~eno, privati-
zacijska utakmica za Bosnalijek imala je
dva poluvremena. U prvom poluvremenu,
Arslanagi} je uspio pridobiti bezrezervnu
naklonost strana~kog vrha SDA, koji je
odlu~no stao u za{titu poslovnih interesa
Edina Arslanagi}a, jednog od najutjecajni-
jih ~lanova Savjeta SDA. Na oficijelnom
strana~kom web siteu SDA prije dvadese-
tak dana osvanulo je skandalozno sao-
p}enje koje, kako pouzdano doznajemo,
nije razmatrano niti je dakle usvojeno ni na
jednom strana~kom organu, a u kojem
“anonimni“ autor iznosi krajnje proizvoljne POLITI^KE
POLITI^KE INSTRUKCIJE
INSTRUKCIJE IZVR[NOJ
IZVR[NOJ VLASTI
VLASTI
ocjene o prodaji vladinog manjinskog pake- Klju~ne
Klju~ne ekonomske
ekonomske odluke
odluke ne
ne donose
donose se
se uu federalnoj
federalnoj
ta dionica u Bosnalijeku i vjerodostojnosti vladi
vladi nego
nego uu strana~kim
strana~kim centralama
centralama
potencijalnog kupca iz Amerike. Pored

Arslanagi}evi “strate{ki partneri” iz Slovenije i Hrvatske

zajedno vrijede manje od “Bosnalijeka”!
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 21
 PRIVATIZACIJSKA FARSA

NESPRETNO
POLITI^KO
UPLITANJE
^elnici SDA dva puta
su promjenili stav o
prodaji Bosnalijeka

FIKTIVNE PONUDE: Pismene neobavezujuće ponude za preuzimanje Bosnalijeka

poslale samo dvije kompanije, jedna iz Slovenije - Galex iz Murske Sobote,a druga
iz Hrvatske - Genera iz Zagreba

ostalog, u saop}enju se navodi krajnje
pau{alna ocjena o Alvogenu i njegovim
poslovnim namjerama u BiH. Anonimni
autor SDA-ovog saop}enja zaklju~uje da je
“prema dosada{njim de{avanjima jasno da
se ne radi o ozbiljnom partneru, kako se to
na po~etku o~ekivalo“. Tendenciozno
sro~eno strana~ko saop}enje u dlaku se
poklopilo sa sadr`ajem pla}enih oglasa
direktora Bosnalijeka Edina Arslanagi}a,
koji su danima objavljivani u dnevnoj i
sedmi~noj {tampi.
Nakon odlu~ne intervencije uprave
Alvogena i ameri~ke ambasade u Sarajevu,
koji su vrh SDA upozorili da se ne igra s
poslovnim ugledom ameri~ke farmaceutske
kompanije, naju`e rukovodstvo SDA
okrenulo je le|a Arslanagi}u i federalnom
premijeru Mujezinovi}u nalo`ilo da ubrza
prodaju vladinog paketa dionica.
No, u drugom poluvremenu ove privati- IZGUBLJENA BOSANSKA BITKA
zacijske utakmice Arslanagi} je promijenio Ho}e li ~elnik Alvogena Robert Wessman di}i ruke od Bosnalijeka?

22 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

 ARSLANAGI] NADMUDRIO FEDERALNU VLADU

ARSLANAGI] PROTIV ALVOGENA

Skrivene tajne poslovnih knjiga Bosnalijeka?

U sarajevskim poslovno-politi~kim kuloarima pronose se
razli~ite verzije razloga zbog kojih je direktor Bosnalijeka STRAH
STRAH OD
OD REVIZIJE
REVIZIJE
[ta
[ta se
se krije
krije uu poslovnim
poslovnim
Edin Arslanagi} naglo promijenio stav o ameri~kom partneru
igrama
igrama Bosnalijeka
Bosnalijeka
Alvogenu. Do prije nekoliko mjeseci, Arslanagi} je tvrdio da
je Alvogen “Bo`iji dar s neba“ , no uskoro je u seriji pla}enih
oglasa ustvrdio suprotno - da }e Alvogen uni{titi Bosnalijek i
pretvoriti ga u obi~nu pakirnicu tu|ih lijekova.
Stav o Alvogenu Arslanagi} je navodno promijenio nakon
{to se uvjerio da kupac manjinskog udjela u Bosnalijeku ne
ra~una ni na njegove menad`erske usluge, ali ni na
menad`erske usluge njegovog sina koji je tako|er zaposlen
u Bosnalijeku. Arslanagi} navodno po svaku cijenu `eli
zadr`ati punu kontrolu nad poslovnim knjigama Bosnalijeka
u kojima se kriju tajne namicanja ekstra profita i njegovog
izvla~enja iz kompanije. U posljednjih petnaestak godina
kumulativni neto profit Bosnalijeka prema{io je 200 miliona
KM, od ~ega je federalnoj Vladi trebalo pripasti oko 40 mi-
liona KM. No, zbir svih poslijeratnih uplata Bosnalijeka u fed-
eralni bud`et manji je od jednog miliona KM!

hrvatska Genera ve} godinama bilje`i

PAUŠALNA OCJENA: Na oficijelnom stranačkom poslovne gubitke: u 2008. godini gubitak
web siteu SDA prije dvadesetak dana osvanulo je Genere prema{io je iznos od 5 miliona eura,
{to je pribli`no jednako iznosu neto profita
skandalozno saopćenje koje, kako pouzdano Bosnalijeka u toj godini! Ukupna vrijednost
doznajemo, nije razmatrano niti je dakle usvojeno kapitala Arslanagi}evih “strate{kih part-
nera“, Galaxa i Genere, manja je od 30 mi-
ni na jednom stranačkom organu liona KM, koliko pribli`no vrijedi 19,8
posto vladinih dionica u Bosnalijeku. Ove
taktiku. Posve neo~ekivano, u igru je uveo Bosnalijekom. Kao ilustraciju navodimo ~injenice upu}uju na zaklju~ak da su
nekoliko novih, uglavnom anonimnih farma- ~injenicu da je godi{nji prihod slovena~ke ponude Galaxa i Genere naru~ene iz
ceutskih igra~a, koji su navodno zainteresirani kompanije Galax pet puta manji od Sarajeva kako bi se blokirala transakcija
za kupovinu manjinskog paketa dionica godi{njeg prihoda Bosnalijeka, dok je dogovorena s ameri~kim Alvogenom, a
Bosnalijeka. U javnosti se spominjalo ~ak pet godi{nji prihod hrvatske Genere 2,5 puta koja se, o~ito, ne uklapa u privatni plan
novih potencijalnih kupaca, no Slobodna manji od prihoda Bosnalijeka. Uz to, direktora Bosnalijeka Edina Arslanagi}a.

Bosna je iz pouzdanih izvora uspjela doznati
da su pismene neobavezuju}e ponude poslale
samo dvije kompanije, jedna iz Slovenije -
Galex iz Murske Sobote, a druga iz Hrvatske -
Genera iz Zagreba. Bez obzira na sumnje u
poslovnim krugovima da je rije~ o fiktivnim
ponudama (slovena~ka kompanija Galex
vi{estruko je manja od Bosnalijeka a hrvatska
kompanija Genera ve} godinama posluje s
gubitkom), Arslanagi} je ponovo uspio
odgoditi berzansku prodaju vladinog paketa
dionica u Bosnalijeku, zahtijevaju}i da se
Galexu i Generi obezbijedi dovoljno vremena
za dubinsko snimanje poslovnih knjiga
Bosnalijeka kako bi ravnopravno s Alvo-
genom sudjelovale na berzanskoj aukciji.

ODGA\ANJE PRODAJE
Formalno, Arslanagi} je u pravu: po-
nude Galexa i Genere moraju se ravno-
pravno tretirati, mada je posve jasno da ni
jedna od ovih kompanija ne zadovoljava ni
minimalne uvjete za strate{ko partnerstvo s

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 23

NAROD (NE)ZNA

Bliži se vrijeme Opštih izbora u Bosni i Hercegovini, 3. oktobra, a mnogi od nas

ne znaju za koga i zašto uopšte glasati; ako ste, pak, u dilemi da li izaći na
izbore, možda će vas na taj čin nagovoriti neka od političkih partija,
tako što će kupiti vaš glas

KUPUJMO DOMA]E
Pi{e: MA[A ]OSI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

S
vaki dr`avljanin Bosne i Hercego-
vine sa navr{enih osamnaest godi-
na `ivota ima pravo da glasa i da
bude biran i to u op{tini/op}ini u
kojoj ima prijavljeno prebivali{te.
Izbori su javni natje~aj kojim se odabiru
politi~ari, a budu}i da se politi~ari ne pro-
daju sami od sebe, nastupilo je vrijeme
politi~koga marketinga.

KRADOM ZA BOLJITAK
Tridesetak dana prije po~etka izborne
kampanje Narodna stranka Radom za bolji-
tak, SDA, Na{a stranka, Stranka za BiH,
SDP te Savez za bolju budu}nost BiH na
sve na~ine poku{avaju pobijediti na izbori-
ma. Jedan od na~ina je i da kupe va{ glas.
Neki ga ~ak i kupe a da niste ni svjesni.
Posredno kupovanje glasova po{lo je za
rukom Stranci za BiH preko premijera
Kantona Sarajevo Besima Mehmedi}a, koji je
za 15 miliona bud`etskih maraka kupio stu-
dentske glasove u Sarajevu! Svoje ne~asne
namjere maskirali su u tobo`nje popravljanje
standarda sarajevskih visoko{kolaca koji bi se
naredne godine trebali vozati d`aba. Prijedlog
Studentskog parlamenta da se studenti 2010.
mogu voziti besplatno u vozilima javnog pri-
jevoza, pored premijera Besima Mehmedi}a,
radosno su podr`ali i predstavnici GRAS-a.
Za{to i ne bi kada }e iz bud`eta Kantona
Sarajevo dobiti 15 miliona KM, koliko
navodno ko{ta da se 40.000 studenata Saraje-
vskog univerziteta mo`e besplatno voziti u
vozilima javnog prijevoza.
SDP je kupio va{ glas obe}anjem da }e
pobolj{ati polja ekonomije, socijalne politike,
zdravstva i obrazovanja ako glasate za njih.
Stranke uti~u na va{e emocije, obe}avaju}i
kvalitetniji `ivot, smanjenje siroma{tva, ve}a
izdvajanja za socijalno ugro`ene, ali i

Dobro razmislite da li vrijedi prodati svoj glas i osje}ati

dio krivice u slu~aju da se ni{ta ne promijeni
26 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 KO JE KOGA KUPIO U BO[NJAKA, SRBA I HRVATA
zavr{etak privatizacije, te stvaranje uslova za
lak{e i jednostavnije poslovanje preduze}a.
Predstavnici Saveza za bolju budu}nost BiH
uticali su na va{e emocije i donirali 50 ruksa-
ka sa {kolskom opremom djeci na podru~ju
op}ine Srebrenica.

GLASUJTE SE NARODI
Ve} je poznato da }e jedan glas za SDA
biti pla}en 30 KM i da }e oni koji na izbor-
na mjesta budu vozili stare i iznemogle
osobe biti pla}eni izme|u 50 i 200 KM po
danu. Cilj stranke je potaknuti pojedince da
postanu predani ne~ijoj kandidaturi i da
zaista glasaju na izborima.
Narodna stranka Radom za boljitak svoju
kampanju bazira na kupovini glasova, nude}i
svakom gra|aninu koji bude glasao za tu
politi~ku opciju nov~anu naknadu od 100
KM. Za provjeru i u svrhu dokazivanja da je
odre|eni glasa~ glasao za NSRZB razvijen je
sistem putem prikupljenih jedinstvenih mati-
~nih brojeva gra|ana te slikanje ispunjenog
glasa~kog listi}a. ^ak je i javno kandidat za

SVE ZA VLAST: Svrha

učestovovanja na
izborima je i dobijanje
javne funkcije, dakle
ovlaštenja i uticaja nad
javnom poltikom. Zbog
toga je ponekad i veliko
iskušenje da se pobjeda
osigura putem
nezakonitih sredstava
na~elnika iz Narodne stranke Radom za
boljitak Op}ine [iroki Brijeg Stipe [aki}
prokomentarisao tih famoznih 100 KM
kazav{i da, ako se uspiju izboriti za to da se
svim gra|anima za izlazak na izbore snose
njihovi tro{kovi, to }e biti dobro i da }e na
tome raditi. [aki} na pitanje da li }e ljudi
stvarno dobiti tih 100 KM odgovara: “Ako se
u stranim zemljama ljudi mogu ka`njavati
zbog neizlaska na izbore, ja ne vidim prob-
lem u tome da se ljudi i nagra|uju za izlazak,
jer je to poticanje demokracije.”
Navodno i iz SBBBiH pla}aju glas 80
KM, a oni sretni dobiju i 100 KM. Kada
do|ete na bira~ko mjesto i date li~nu kartu,
tada ~lan bira~kog odbora glasno izgovori
va{e ime tako da ga ~uje i kupac. Kupac,
SBBBiH, provjeri poklapa li se broj ugo-
vorenih kupljenih glasova sa brojem ku-
pljenih glasova na tom mjestu.
Prema rije~ima Makside Bajramovi},
portparola Centralne izborne komisije, do
sada nije bilo prijavljenih stranaka koje su

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 27

 NAROD (NE)ZNA

kupovale glasove. Da bi se pokrenuo postu-
pak, mora postojati svjedok ili ~vrsti dokazi
da odre|ena stranka kupuje glasove bira~a.
Centralna izborna komisija BiH ima ovla-
{tenja da izrekne nov~anu kaznu, koja ne
prelazi iznos od 10.000 konvertibilnih mara-
ka, ukloni ime kandidata sa kandidatske liste
ako se utvrdi da je taj kandidat li~no odgovo-
ran za povredu zakona, ili da poni{ti ovjeru
politi~kog subjekta. Koja }e od navedenih
sankcija biti izre~ena, zavisi od te`ine
u~injenog prekr{aja kao i u~estalosti.
Svrha u~estvovanja na izborima je,
izme|u ostalog, i dobijanje javne funkcije,
dakle ovla{tenja i uticaja nad javnom poli-
tikom i dr`avnim resursima. Zbog toga je
ponekad i veliko isku{enje da se pobjeda
osigura putem nezakonitih sredstava.
“Centralna izborna komisija BiH sa punom
odgovorno{}u i spremno{}u ulazi u svaki
posao pa tako i u izborni proces. U svim
slu~ajevima u kojima utvrdimo kr{enja
zakonskih odredbi imamo mogu}nost izri-
canja sankcija“, ka`u iz CIK-a.
NOVAC JE KRUPNA STVAR
Ako ste se odlu~ili da prodate glas, to
mo`ete uraditi na sljede}i na~in. Svoj oglas da
prodajete glas mo`ete objaviti preko
Facebooka, Twittera, na chatu ili poslati
poruku kandidatima za kongres ili predsjed-
niku stranke. I tako na|ete se sa kupcem
va{eg glasa i on vas obavijesti da va{ glas
ko{ta stotinu konvertibilnih maraka (u najbo-
ljem slu~aju), te da }e vas isplatiti mjesec
dana nakon izbora. Od vas se zahtijevaju va{i
li~ni podaci, kao {to su ime, prezime, adresa
stanovanja, JMBG, broj li~ne karte i broj tele-
fona. Pitate se kako znaju da ste vi glasali za
stranku kojoj ste prodali svoj glas?
Kad prodava~ ode na glasa~ko mjesto,
glasa za stranku koja je kupila njegov glas
te kad glasovi budu prebrojani, ako je broj
glasova na podru~ju jedne op{tine jednak
28
U “VANREDNIM SITUACIJAMA”
Kupuje se i u svijetu
U Bugarskoj je uhap{en Aleksandar
Filipov, zbog kupovine glasova na tek
zavr{enim izborima. Ovaj zamjenik ministra
za vandredne situacije u odlaze}oj Bugar-
skoj Vladi uhap{en je zbog sumnje da je
u~estvovao u organizovanoj grupi za
podmi}ivanje glasa~a. Jedini zamjenik mi-
nistra u Vladi koji pripada romskoj manjini,
Filipov, bi}e optu`en za “zloupotrebu
polo`aja i formiranje grupe za kupovinu
glasova”. Kampanja uo~i parlamentarnih
izbora u Bugarskoj bila je obilje`ena broj-
nim optu`bama za manipulisanje bira~ima.
Davanje mita, hrane i obe}anja zaposlenja
bira~ima, posebno Romima, rasprostranje-
na je praksa u postkomunisti~koj tranziciji
Bugarske. Nekoliko osoba koje su ove
godine poku{ale da kupe glasove ka`njeno
je uslovnim zatvorskim kaznama i nov~anim
iznosima. Tokom pro{logodi{njih Predsje-
dni~kih izbora u Bugarskoj, glas je ko{tao
40 leva ili 20 eura, a stru~njaci su izra~unali
SUMNJIVI FAHRO:
Navodno i iz SBBBiH
plaćaju glas 80 KM, a oni
sretni dobiju i 100 KM.
Kada dođete na biračko
mjesto i date ličnu kartu,
tada član biračkog odbora
glasno izgovori vaše ime
tako da ga čuje i kupac
da su stranke iz svojih crnih blagajni za
podmi}ivanje bira~a potro{ile najmanje {est
miliona eura.
Na nedavno odr`anim izborima u Iraku
kandidati su, naprimjer, poku{avali da
prikupe podr{ku bira~a poklonima u vidu
}ebadi, plinskih boca, telefonskih kartica,
oru`ja i hrane. Zabilje`eni su i slu~ajevi
davanja novca. Uo~i nedavnih Predsje-
dni~kih izbora u Ukrajini bira~i su nudili
glasove na prodaju preko interneta, po
cijeni od 37 do 63 dolara. Slu`ba bezbjed-
nosti Ukrajine zaplijenila je u jednoj firmi
vi{e od 60.000 dolara namijenjenih izbor-
nom {tabu jednog od kandidata, a taj novac
trebalo je da poslu`i potkupljivanju bira~a.
Na pro{logodi{njim izborima za Evropski
parlament, u Rumuniji se glas pla}ao do 10
eura. Najdrasti~niji slu~aj desio se u
Plovdivu, gdje su, prema svjedo~enju jedne
NVO, trgovci drogom nudili besplatne
narkotike u zamjenu za glasove.

broju imena koje je kupac donio u strana~ki
odbor, onda se prodava~i zovu i isplata se
vr{i. Ima onih koji prodaju svoj glas
razli~itim kandidatima tako {to sa~ekaju da
“padne“ glas od nekog ko se nije prodao, te
oni taj glas prijave kao svoj i naplate to.
De{ava se i to da glasa~ zaokru`i
stranku koja mu je dala novac i ne ubaci
listi}, preda ga drugom koji je primio
novac, pa sljede}em sve do poslednjeg
glasa~a koji je strana~ki aktivista i koji,
o~ekuju}i mnogo ve}u zaradu od stranke,
ubaci oba listi}a.
I najnoviji na~in je taj da na glasa~kom
mjestu stoji kupac glasova. Kada prodava~
glasa do|e, od kupca pokupi glasa~ki listi}
sa ve} ispunjenim glasa~kim poljima. Onda
prodava~ ulazi na glasa~ko mjesto,
zadu`uje po pravilniku prazan glasa~ki
listi}, ide u kabinu, ne ispunjava glasa~ki
listi} koji je zadu`io, ve} ga kri{om stavlja
u ta{nu ili d`ep i ubacuje onaj popunjeni sa
po~etka pri~e. Na izlazu prazan glasa~ki
listi} predaje kupcu koji ga opet popunjava
za sljede}eg prodava~a glasova.
Na pitanje za{to prodaju svoj glas ka`u
da “ne vjeruju u na{u demokratiju i zato
prodaju svoj glas”, navedeno je na jednom
forumu na Internetu. U drugoj ponudi
gra|anin iz Sarajeva ka`e da je “potpuno
ravnodu{an prema tome ko }e pobijediti” i
da zato prodaje glas. Molimo vas da dobro
razmislite da li je vrijedno prodati svoj glas
i osje}ati dio krivice u slu~aju da se ni{ta ne
promijeni, a svi obe}avaju promjene u
naredne ~etiri godine.

SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 SKANDAL NEDJELJE

Izborna kampanja u blatu primitivizma

Radončić za Tihića kaže da je

“retardiran“, Tihić za Radončića tvrdi
da je “velikosrpski špijun“
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N
i najve}i optimisti nisu o~eki-
vali da }e se predizborna kam-
panja u BiH voditi u rukavica-
ma, biranim rije~ima i odmjerenim
izjavama. Ali, ni najve}i pesimisti
nisu o~ekivali da bi se izborna kam-
panja mogla srozati tako nisko i
svesti se na primitivnu razmjenu naj-
gorih uvreda, podvala i optu`bi bez
argumenata i dokaza. Lider BPS-a
Sefer Halilovi} za predsjedni~kog
kandidata SDP-a @eljka Kom{i}a
tvrdi da je “mali usta{a“; lider SBB-a
Fahrudin Radon~i} za lidera rivalske
partije SDA Sulejmana Tihi}a ka`e
da je “retardiran“; lider SDA
Sulejman Tihi}, uzvra}a istom
mjerom: za Radon~i}a tvrdi da je
“do{ao u BiH kao velikosrpski
{pijun“ sa zadatkom “da razara
BiH“; Radon~i}u je ve} pre{lo u
naviku da aktuelnog predsje-
davaju}eg Predsjedni{tva BiH Ha-
risa Silajd`i}a titulira kao “vo|u
mafije“; Stranka za BiH uzvra}a
udarac: Radon~i}eva kampanja pro-
tiv energetskih projekata naru~ena je
iz Beograda; Tihi} Lagumd`iji nabi-
ja na nos “aferu reket“, Lagumd`ija
tvrdi da je BiH u rukama “politi~ke
mafije“...
Bilo bi pretjerano od politi~kih
lidera o~ekivati da usred rasplamsale
izborne kampanje vode ra~una o
svakoj izgovorenoj rije~i. U `aru
predizborne borbe malo “popuste
ko~nice“, omakne se pokaja ru`na
rije~, neodmjerena ocjena, nedoli~na
uvreda, i to se mo`e razumjeti i
opravdati sve dok ostaje u okvirima
elementarne ljudske pristojnosti, i
dok politi~ki akteri glavninu energije
tro{e na predstavljanje vlastitih
izbornih programa i argumentiranu
kritiku izbornih programa rivalskih
partija. PRIMITIVNO VRIJE\ANJE
No, izborna kampanja u BiH kao POLITI^KIH PROTIVNIKA
nikada ranije srozana je na kafanski Predsjednik SBB-a Fahrudin Radon~i}
nivo pijanih |ilko{a.
pokrenuo je lavinu nedoli~nih uvreda

30 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

OBRAT NA SU\ENJU ZLO^INA^KOJ ORGANIZACIJI

NEPROFESIONALIZAM,
PRAVNO NEZNANJE,
DILETANTIZAM
Sutkinja Kantonalnog suda u
Sarajevu Dalida Burzi} nakon presude
“zlo~ina~koj organizaciji” u`ivala
je u medijskoj slavi, poka`u li se
optu`be odvjetnika bra}e Ga{i ta~nim,
njezina }e suda~ka karijera biti zavr{ena

Vrhovni sud Federacije BiH donio je početkom septembra pravomoćne presude

braći AZIZU i MUHAMEDU ALIJU GAŠIJU i šestorici njihovih kriminalnih ortaka
koji su proglašeni krivim za udruživanje u zločinačku organizaciju; iako je presuda
Vrhovnog suda Federacije BiH trebala staviti točku na maratonski sudski proces
protiv prve sarajevske “zločinačke organizacije“, odvjetnički tim braće Gaši došao
je do novih, šokantnih dokaza, koji upućuju da je sutkinja Kantonalnog suda u
Sarajevu DALIDA BURZIĆ ozbiljno prekršila zakon, zbog čega bi se mogla naći u
središtu do sada neviđenog pravosudnog skandala

PRESUDA BRA]I GA[I BIT

]E PONI[TENA, A SU\ENJE
VRA]ENO NA PO^ETAK?!
Sarajevskoj sutkinji Dalidi Burzi} prijeti kaznena prijava
zbog falsificiranja i uni{tavanja sudskih dokumenata!!!
32 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 HO]E LI MUHAMED ALI GA[I USKORO BITI SLOBODAN ^OVJEK

MUHAMED ALI GAŠI:

17 godina
MIRSO KRASNIĆ:
4 godine i 6 mjeseci
EDIN HOT:
2 godine
AZIZ GAŠI: Prema Zakonu o kaznenom postupku
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Federacije BiH, precizno je odre|eno da
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
1 godinu i 10 mjeseci pismeno izra|ena presuda mora potpuno

S
u|enje prvoj sarajevskoj “zlo~i-
na~koj organizaciji“ predvo|enoj
bra}om Azizom i Muhamedom
Alijem Ga{ijem moglo bi, i to vrlo
brzo, prerasti u prvorazredni
pravni skandal, kakav se nije dogodio u
dosada{njoj praksi bh. sudova?! Iako se jo{
prije petnaestak dana, a nakon {to je
Vrhovni sud Federacije BiH s vi{e-
mjese~nim zaka{njenjem kona~no objavio
pravomo}ne presude bra}i Ga{i i njihovim
kriminalnim ortacima, ~inilo kako je na taj
proces stavljena to~ka, u me|uvremenu su
se pojavile nove ~injenice koje zakonitost
cijelog sudskog postupka ozbiljno dovode u
pitanje. Uspije li, naime, odvjetni~ki tim
Aziza i Muhameda Alija Ga{ija dokazati da
je sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu
Dalila Burzi} napisala dvije verzije presude
- jednu koju je pro~itala u sudnici, i drugu
koju je dostavila Vrhovnom sudu FBiH -
presuda “zlo~ina~koj organizaciji“ bit }e
ukinuta, a su|enje vra}eno na po~etak?!
KAKO JE SUTKINJA BURZI]
POKU[ALA SAKRITI PREVARU
Sutkinji Burzi} koja je, podsjetimo,
predsjedavala Sudskim vije}em u prvostu-
ENGIN PROHO:
1 godina i 6 mjeseci
SINAN LJUCA:
1 godina i 6 mjeseci
AMIR KASUMIĆ:
1 godina i 2 mjeseca
MUHAREM KASUMIĆ:
1 godina i 2 mjeseca
panjskom postupku protiv Aziza i
Muhameda Alija Ga{ija, Mirse Krasni}a,
Edina Hota, Engina Prohe, Sinana Ljuce,
Amira Kasumi}a i Muharema ^au{evi}a,
istodobno prijeti sasvim izgledna kaznena
prijava - zbog falsificiranja i uni{tavanja
sudskih dokumenata, koja bi njezinu karijeru
mogla trajno zape~atiti, ali i ozbiljno uzd-
rmati ugled svih njezinih kolega. No, prije
nego {to se detaljnije pozabavimo postupci-
ma sutkinje Dalide Burzi} i drugim kontro-
verzama koje su od samog po~etka pratile
su|enje bra}i Ga{i, nu`no je pojasniti
zakonske odredbe koje reguliraju ovu oblast.
odgovarati presudi koja je objavljena u sud-
nici, odnosno, izvorniku presude koji je
unesen u zapisnik o glavnoj raspravi, uz
notornu ~injenicu da objavljivanje presude
predstavlja obaveznu radnju kaznenog pos-
tupka. U slu~ajevima kada se u pismenom
otpravku presude, u odnosu na pro~itanu
verziju, potkradu odre|ene gre{ke (a
obi~no se radi o takozvanim tehni~kim
pogre{kama), zakon nala`e dono{enje
naknadnog rje{enja o ispravci presude koje
se, opet, mora pismenim putem dostaviti
svim stranama u sudskom postupku.
Me|utim, kada je posrijedi presuda
“zlo~ina~koj organizaciji“, izvornik pre-
sude koji su odvjetnici bra}e Ga{i dobili u
junu 2009., dva dana nakon zavr{etka
su|enja, sutkinja Dalida Burzi} je naknadno
izmijenila, {to je apsolutno nedopustivo s
zakonskog aspekta. Da cijela stvar bude jo{
gora, sutkinja Burzi} je prevaru kasnije
poku{ala sakriti uz obrazlo`enje kako
objavljivanje presude uop}e nije snimano,
iako je objava presude sastavni dio sudskog
procesa koji je, ina~e, uredno sniman od
samog po~etka.
O~evidne ispravke prve verzije presude
otkrivene su, naime, nakon {to su se bran-
iteljskom timu Aziza i Muhameda Alija

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 33

 OBRAT NA SU\ENJU ZLO^INA^KOJ ORGANIZACIJI

Ga{ija, mostarskim odvjetnicima Draganu
Barbari}u i Zdravku Rai~u, u `albenom pos-
tupku pridru`ile njihove kolegice iz Sa-
rajeva: Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}.
Tada je odvjetnica Vidovi} od Kantonalnog
suda u Sarajevu zatra`ila sve transkripte sa
su|enja, uklju~uju}i i pro~itanu presudu,
uo~iv{i odmah kako se njezina verzija bitno
razlikuje od izvornika presude koji su dobili
Barbari} i Rai~.

DVIJE VERZIJE JEDNE PRESUDE

Kako se nije radilo o gre{kama u pisanju,
nego o su{tinskim ispravkama i prepravka-
ma, odvjetnici su u `albi upu}enoj Vrho-
vnom sudu Federacije BiH upozorili na vi{e
od dvadeset bitnih izmjena, tra`e}i
poni{tenje prvostupanjske presude. No, u
presudi Vije}a Vrhovnog suda FBiH kojim HAP[ENJE
HAP[ENJE KOJE
KOJE JE
JE
je predsjedavao sudac Malik Had`iomera- UZDRMALO SARAJEVO
UZDRMALO SARAJEVO
Muhamed
Muhamed Ali
Ali Ga{i
Ga{i uhap{en
uhap{en je
je
gi}, `albeni prigovor Ga{ijevih odvjetnika u
po~etkom
po~etkom januara
januara 2008.
2008.
cijelosti je odbijen, uz argumentaciju kako

TAJNA DIPLOMATSKA MISIJA

Suđenje braći Gaši iz sjene je
koordinirao Raffi Gregorian
Optu`nica protiv Aziza i Muhameda Alija
Ga{ija, njihovog zeta Edina Hota, Mirse
Krasni}a, Amira Kasumi}a, Engina Prohe,
Muharema ^au{evi}a i Sinana Ljuce
podignuta je po~etkom jula 2008., i to iz dru-
gog poku{aja. Iako je sudac za prethodno
saslu{anje Kantonalnog suda u Sarajevu
Jasenko Ru`i} odbio potvr|i vanje
optu`nice, smatraju}i da tada{nji kantonalni
tu`itelj Oleg ^avka nije na{ao dovoljno ele-
menata za postojanje “zlo~ina~ke organi-
zacije“ i tra`io dopunu optu`nice, mi{ljenje
je promijenio u roku od 24 sata, navodno
pod velikim pritiskom ameri~kog diplomate
Raffija Gregoriana. Sam tu`itelj Oleg
^avka je naknadno javno priznao da je
NEPRINCIPIJELAN
NEPRINCIPIJELAN
PRITISAK
PRITISAK NA
NA PRAVOSU\E
PRAVOSU\E
Raffi
Raffi Gregorian,
Gregorian, biv{i
biv{i zamjenik
zamjenik
visokog
visokog predstavnika
predstavnika
optu`nica vra}ena iz formalno-pravnih
razloga i da je izvr{ena tek promjena datu-
ma. Da je sudski proces protiv bra}e Ga{i
od samog po~etka bio pod posebnom
paskom me|unarodnih du`nosnika u BiH (i
ne samo slu`benika OHR-a), nakon izricanja
prvostupanjskih presuda potvrdila je i
Valerie Wahl, kordinatorica EUPM-a za
oblast pravosu|a. Tako je koordinatorica
Wahl, u intervjuu za interno glasilo Misije
Europske policije, izjavila da je EUPM bio
“lijepak izme|u policije, tu`iteljstva i sudstva“,
iako bi, barem sudstvo, trebalo biti neovisno
od svih utjecaja, uklju~uju}i i pritiske razno-
raznih policijskih slu`benika, ma odakle oni
bili i kakve zada}e imali.

KRŠENJE ZAKONA:
Izvornik presude koji su
odvjetnici braće Gaši
dobili u junu 2009., dva
dana nakon završetka
suđenja, sutkinja Dalida
Burzić je naknadno
izmijenila, što je
apsolutno nedopustivo s
zakonskog aspekta
ne postoje razlike iz izvornika presude i
pisano izra|ene presude, {to je tek
djelomi~no to~no.
Da su, naime, suci Vrhovnog suda
FBiH, prije nego {to su osmorici optu`enih
izrekli zatvorske kazne, htjeli istinu istjerati
na ~istac, onda bi od Kantonalnog suda u
Sarajevu zatra`ili i video-snimak sa su|enja
koji bi zorno potvrdio da je sutkinja Dalida
Burzi} jednu presudu pro~itala u sudnici i
dostavila odvjetnicima Rai~u i Barbari}u, a
drugu verziju poslala Vrhovnom sudu i,
kasnije, Vasviji Vidovi}.
Dodajmo tome da je Slobodna Bosna
do{la do dijela video-zapisa s izricanja pre-
sude bra}i Ga{i i njihovoj “zlo~ina~koj
organizaciji“ (posrijedi je desetominutni
snimak) koji zorno potvr|uje da je sutkinja
Burzi} na~inila najmanje pet izmjena. Za
automatsko je ukidanje presude, podsjeti-
mo, dovoljno da se izme|u objavljene i
pisane presude utvrdi samo jedna su{tinska
ispravka.
Osim {to je, dakle, u naknadno napi-
sanom pismenom obrazlo`enju presude

34 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

 HO]E LI MUHAMED ALI GA[I USKORO BITI SLOBODAN ^OVJEK

KAZNENA PRIJAVA I ZAHTJEV ZA NOVO SU\ENJE

Odvjetnici bra}e Ga{i Dragan Barbari}, Zdravko Rai~, Vasvija Vidovi} i Edina
Re{idovi} najavili su `estoku pravnu bitku

Dalida Burzi} na uistinu skandalozan na~in

BEZ @URBE promijenila bitne ~injenica, pa je optu-
`enima Muhamedu Aliju Ga{iju, Edinu
Hotu i Mirsi Krasni}u na teret stavila nova
Presudu zločinačkoj organizaciji kaznena djela, sarajevska je sutkinja mije-
njala i zakonske odredbe na koje se presuda
sutkinja Dalida Burzić pisala je poziva, demonstriraju}i tako da je, uz sve, i
pravna neznalica.
više od četiri mjeseca Iz izvora bliskih obrani bra}e Ga{i doz-
najemo kako je njihov odvjetni~ki tim
Prema prvostupanjskoj presudi Kanto- premda zakon jasno nala`e da se, ukoliko
Kantonalnom sudu u Sarajevu uputio zahtj-
nalnog suda u Sarajevu najve}a kazna se optu`eni nalaze u pritvoru, pismena
ev za dostavljanje audio-zapisa s objave
izre~ena je Muhamedu Aliju Ga{iju, koji je presuda mora izraditi u roku od 15 dana, a
presude (23. juna pro{le godine), ali da su u
osu|en na 20 godina zatvora. Mirso u izuzetnim slu~ajevima za jedan mjesec,
me|uvremenu dobili odgovor da izricanje
Krasni} je dobio {est i pol godina robije, predsjedavaju}oj Sudskog vije}a Dalidi
presude nije snimano?! Budu}i da se radi o
Edin Hot ~etiri, dok je Aziz Ga{i osu|en na Burzi} i njezinim kolegama trebalo je vi{e
tri godine i pet mjeseci zatvora. Enginu od ~etiri mjeseca (a sada je jasno i za{to)
krajnje neuvjerljivom obja{njenju, Ga{ijevi
Prohi je izre~ena zatvorska kazna u trajanju da napi{u presudu. Jednako je ne-
su odvjetnici uputili novi zahtjev, u kojem
od dvije i pol godine, mjesec dana manju obja{njivo dugo trajao i `albeni postupak
tra`e da im se omogu}i pristup originalnom
kaznu dobio je Sinan Ljuca, a Amir pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, disku, odnosno serveru na kojem su pohra-
Kasumi} i Muharem ^au{evi} godinu i pol, budu}i da se na pravomo}nu presudu njeni audio i video zapisi sa svih su|enja, ali
odnosno, godinu dana zatvora. Me|utim, ponovno ~ekalo vi{e od ~etiri mjeseca.
zvani~nog odgovora, barem do zaklju~enja
ovog broja Slobodne Bosne, jo{ nisu dobili.
Na nesre}u sutkinje Dalide Burzi} i njezinih
pomaga~a (naivno bi bilo povjerovati da je
cijelu operaciju brisanja prve i pisanje nove
verzije presude sama izvela), fini{ su|enja
Azizu i Muhamedu Aliju Ga{iju i {estorici
njihovih kompanjona pratile su brojne no-
vinarske ekipe i sasvim je izvjesno da su nji-
hovi audio i video snimci ostali sa~uvani.
Stoga je sada samo pitanje dana kada }e taj
materijal biti i objavljen, a sutkinja Dalida
Burzi}, nakon kratkotrajne medijske slave,
uhva}ena u bezo~noj prevari. Za o~ekivati
je tako|er da }e odvjetnici Dragan Barbari},
GDJE Zdravko Rai~, Vasvija Vidovi} i Edina
GDJE JE
JE NESTAO
NESTAO
Re{idovi} uskoro Kantonalnom sudu u
AUDIO-SNIMAK
AUDIO-SNIMAK
Iako
Iako je
je cijelo
cijelo su|enje
su|enje zlo~ina~koj
zlo~ina~koj
Sarajevu podnijeti zahtjev za pokretanje
organizaciji
organizaciji snimano,
snimano, sutkinja
sutkinja Burzi}
Burzi} novog sudskog procesa, dok }e protiv sutki-
tvrdi
tvrdi da
da nema
nema tonskog
tonskog zapisa
zapisa sa
sa nje Burzi} biti podnesena kaznena prijava i
izricanja
izricanja presude
presude prijava Visokom sudskom i tu`iteljskom
vije}u BiH.

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 35

SMJENA [EFA SRBIJANSKE DIPLOMATIJE

Cjelokupna vanjska politika koju je srbijanski ministar inostranih poslova Vuk

Jeremić vodio pod patronatom predsjednika Borisa Tadića, posljednjih nekoliko
mjeseci doživjela je potpuni slom; beogradske vlasti novim diplomatskim
aranžmanom sa Evropskom unijom ovih dana pokušavaju izaći iz slijepe ulice,
međutim međunarodne diplomate i srbijanska opozicija traže neizostavnu smjenu,
po njima, arogantnog ministra Jeremića

KAZNA ZA KREATORA PORA@ENE

SRBIJANSKE POLITIKE
Pi{e: MIRHA DEDI]

P
oput Slobodana Milo{evi}a, koji
je prije jedanaest godina slom
svoje politike proglasio histor-
ijskom ratnom pobjedom, Boris
Tadi} sa svojim arogantnim mini-
strom vanjskih poslova Vukom Jeremi}em
potpuni krah svoje propale kosovske poli-
tike proglasio je jo{ jednom u nizu histor-
ijskih pobjeda.
Tri godine je diplomirani fizi~ar Vuk
Jeremi} tro{io tone kerozina i milione
dolara lobiraju}i protiv priznanja kosovske
nezavisnosti i ubje|uju}i svijet da je
Kosovo sastavni dio Srbije. I pored toga, po
Me|unarodnom sudu pravde, progla{enjem
nezavisnosti Kosova nije prekr{eno me|u-
narodno pravo, a rezolucija za koju je
VELIKI PRITISCI NA TADI]A
Jeremi} danima lobirao, nakon dogovora Pod jakim pritiscima srbijanske javnosti i me|unarodnih zvani~nika Tadi} }e u narednih
Borisa Tadi}a s evropskim komesarom za mjesec dana morati donijeti odluku o smjeni ministra Jeremi}a
vanjsku politiku Catherine Ashton, su{tins-
ki je izmijenjena. Cvetkovi}a. Na Jeremi}evoj ostavci insisti- Vesna Pe{i}, predsjednica politi~kog
Jeremi}eva neshvatljiva nedmenost i ra i Liberalno-demokratska partija na ~elu savjeta LDP-a, ocjenjuje da ministar vanj-
ratovanje da se ispravi “nepravda” prema da ^edomirom Jovanovi}em. skih poslova Vuk Jeremi} nije dobar {ef
njegovoj zemlji vodili su u sukob Srbiju s ”O~ekujemo od Tadi}a da kao dokaz diplomatije “jer najvi{e vodi brigu o popu-
najmo}nijim zemljama svijeta. Njegovo promene politike smeni Jeremi}a i mi }emo larnosti kod ku}e”.
anga`ovanje da afri~ke i azijske zemlje na tome insistirati”, izjavio je ^edomir “To zna~i da su njegovi diplomatski
stanu iza Srbije u globalnom ratu protiv Jovanovi}, obja{njavaju}i da bi smjena {efa ispadi sra~unati da bilduju njegove srpske
SAD-a, EU-a i razvijenog svijeta bilo je, srpske diplomatije bila dokaz napu{tanja mi{i}e. A, to {teti dr`avnim interesima, jer
kako tvrde analiti~ari, potpuni diplomatski dosada{nje pogre{ne politike. nas nepotrebno uvla~i u sukobe s velikim
proma{aj. zapadnim silama, a i zemljama regiona. To
Zbog toga je Jeremi}evu ostavku sa POLITIKA PREMA KOSOVU JE VE] tr~anje po zemljama ‘tre}eg sveta’ pokazalo
mjesta ministra vanjskih poslova samo u PROMIJENJENA se nepotrebnim, i kao uzaludno bacanje
posljednjih nedjelju dana zatra`ilo nekoliko Jeremi}a beogradska ~ar{ija ironi~no para, iako je Jeremi} to radio s velikom
politi~kih partija u Srbiji. To prije svega naziva “ministrom za Kosovo”, “light energijom. Sada neki ka`u da nije kriv
tra`i Nova Srbija na ~elu sa Velimirom radikalom”, “Ko{tunicom sa laptopom”… Jeremi} jer je pogre{nu politiku vodio
Ili}em, narodnjaci na ~elu sa Tomislavom Ankete ka`u da Jeremi} politi~ke poene Tadi}. Upravo smenjivanjem ministra, koji
Nikoli}em koji, zbog poraza srpske rezolu- skuplja zbog o{tre retorike i “srbovanja”, te je po definiciji odgovoran za svoj resor,
cije o Kosovu u UN-u, pored Jeremi}eve, da mu rejting ska~e ~im spomene Tadi} prihvata i sopstvenu odgovornost.
zahtijeva i ostavku premijera Mirka Jasenovac ili izdaju Mila \ukanovi}a. Dodu{e, to bi trebalo da bude posao Vlade,

Tadi} napu{ta dosada{nju politiku prema Kosovu i sjeda

za sto sa Hashimom Thacijem
36 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 PRENAGLA[EN
PATRIOTSKI IMID@
Zapadnim zemljama je iritiraju}a
napadna patriotska retorika ministra
Vuka Jeremi}a, zbog ~ega tra`e
njegovu smjenu

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 37

 SMJENA [EFA SRBIJANSKE DIPLOMATIJE

RAM ZA SLIKU PROPALOG DIPLOMATE

Vuk Jeremić bio je špijun engleske obavještajne službe

Foto: Mario Ili~i}

gdje se njegov sin {kolovao, a poslije i generalni direktor te mo}ne

kompanije.
Vuk Jeremi} ro|en je 3. jula 1975. godine u Beogradu.
Diplomirao je teoretsku i eksperimentalnu fiziku 1998. godine na
Cambridgeu. Magistrirao je dr`avnu administraciju i me|unarodni
razvoj 2003. godine na Harvardu.
Vuk je poha|ao Prvu beogradsku gimnaziju u kojoj mu je
sada{nji predsjednik Srbije predavao psihologiju i gde je, ka`u, pri-
dobio sve simpatije svog tada{njeg profesora. Bio je savjetnik
Borisa Tadi}a zadu`en za telekomunikacije, zatim Tadi}ev savjet-
nik o pitanjima odbrane zemlje. Upu}eni tvrde da je zahvaljuju}i
bliskosti sa Tadi}em, Jeremi} izbjegao odslu`enje vojnog roka.
Na veliko iznena|enje srbijanske javnosti, izabran je za minis-
tra vanjskih poslova Republike Srbije 15. maja 2007. godine u vladi
Vojislava Ko{tunice. U Cvetkovi}evoj vladi 2008. izabran je na istu
funkciju.
Bilo je tada mnogo upozoravanja da je neiskusan i prenagao
za diplomatu. Jeremi} je kratko slu`bovao i u kabinetu premijera
Zorana \in|i}a, me|utim zbog bliskih veza sa samozvanim finan-
sijskim ekspertom, berzanskim me{etarom i notornom varalicom
Damirom Fazli}em, jedan od \in|i}evih bliskih saradnika ga je
najurio na ulicu. Kako je Jeremi} dospio u \in|i}ev kabinet, za na{
list je objasnio Vladimir Beba Popovi}, {ef Biroa za informisanje
u \in|i}evoj vladi.
“To je sve i{lo preko Borisa Tadi}a. Tadi} je dovukao Vuka
Jeremi}a u kabinet Zorana \in|i}a s molbom da bude dva-tri
meseca na praksi pod obja{njenjem da je za postdiplomske
studije potrebno da provede neko vreme u kabinetu. Za to
vreme Jeremi} je \in|i}a video nekoliko puta, a danas u svoj
SVJEDOK
SVJEDOK JEREMI]EVE
JEREMI]EVE [PIJUNA@E
[PIJUNA@E CV stavlja kako je bio jedan od najbli`ih \in|i}evih saradnika.
Vladimir
Vladimir Beba
Beba Popovi},
Popovi}, {ef
{ef Biroa
Biroa za
za informisanje
informisanje uu Pri tome, Fazli} je koristio Jeremi}a da mu iz kabineta iznese
\in|i}evoj
\in|i}evoj vladi,
vladi, tvrdi
tvrdi da
da postoje
postoje snimci
snimci koji
koji neke informacije. Tokom hap{enja Volfa Mini}a, jedne
svjedo~e
svjedo~e da
da je
je Jeremi}
Jeremi} engleski
engleski {pijun
{pijun
opskurne li~nosti ume{ane u poslove {verca cigaretama,
na{a slu`ba presrela je razgovor izme|u engleskog
Vuk Jeremi} direktni je potomak jedne od najuglednijih ambasadora Charlesa Crawforda i Vuka Jeremi}a, u kome
bo{nja~kih porodica - Pozderac. Praunuk je Nurije Pozderca, pot- engleski ambasador pani~no moli Jeremi}a da poku{a preko
predsjednika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, koji je poginuo u bici na kabineta premijera izdejstvovati da se pusti Mini} iz zatvora.
Sutjesci. Jeremi}eva nana Sadeta Pozderac bila je direktorica Svestan da bi me{anje u takve poslove moglo da mu {teti,
Prve beogradske gimnazije koja se udala za diplomatu [erifa Jeremi} je uznemiren i upla{en zamerio ambasadoru {to ga je
Buljuba{i}a. Sadeta i [erif su izrodili dvoje djece - Senu i Seada. oko toga zvao, tvrde}i da je va`nije da ga koriste kada do|e
Sead je postao operski pjeva~ i danas kao penzioner `ivi u do privatizacija firmi, kako su se i dogovarali ranije. Taj je raz-
Beogradu, a Sena se udala za direktora Jugopetrola Mihajla govor predo~en \in|i}u i Jeremi} je odmah izba~en iz kabine-
Mi{ka Jeremi}a i dobila sina Vuka. Ina~e, Mihajlo Jeremi} je ta i to kao {pijun engleske obave{tajne slu`be. Kasnije, kada
tajkun koji se obogatio ’90-ih, u doba vladavine Slobodana je Tadi} izabran za predsednika dr`ave, Fazli} je bio jedan od
Milo{evi}a. Bio je uticajan ~lan Milo{evi}eve Socijalisti~ke partije najcenjenijih gostiju na samoj inauguraciji”, ka`e Beba
Srbije. Jedno vrijeme bio je predstavnik Jugopetrola u Londonu, Popovi}.

ali ona kao politi~ki organ ne postoji. Ako bi
sada oti{ao Jeremi}, to bi ogolelo ~injenicu
da je politika prema Kosovu ve} promenje-
na, a to se skriva od javnosti. To vidite i po
tome {to je politika klackalice proradila.
Zatvaranje Kosova i predah od nacionalne
politike prebacuje nas na pri~u o Evropi.”
Pe{i}eva ka`e da je ministar vanjskih
poslova bio potr~ko partijskog {efa.
“Da li mo`ete da zamislite da je mini-
star spoljnih poslova Nema~ke potr~ko
Angele Merkel? Ovaj burazerski stil
vladanja i intimiziranje uni{tava dr`avu”,
nagla{ava ona.
Pored doma}ih politi~ara, od Tadi}a su
Jereme}evu hitnu ostavku zatra`ile i
strane diplomate. Novosadski dnevni list
Dnevnik objavio je zanimljiv izvje{taj o
internom dokumentu Evropske unije, u
kojem se navodno tvrdi da je jedan od
uslova za ubrzano pribli`avanje Srbije
Uniji odlazak srbijanskog ministra va-
njskih poslova Vuka Jeremi}a s njegova
sada{njeg polo`aja. Dokument je sa~injen
na temelju izjava diplomata iz zemalja
EU-a, koji su posljednjih dana na ~ak
nekoliko sastanaka iznosili mi{ljenje o
evropskim perspektivama Srbije. Ne -
godovali su zbog raznih Jeremi}evih izja-
va o odnosima Srbije i EU-a, posebno
onih u kojima je optu`ivao Uniju da ko~i
pribli`avanje Srbije evropskoj integraciji,
ali su im smetale i druge izjave kojima je
Jeremi}, kako su rekli neki diplomati,
destabilizovao prilike na podru~ju biv{e
Jugoslavije.

38 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


NOVI MINISTAR ZA NOVU POLITIKU: ”Jeremićeva politika nije imala nikakve
šanse jer je bila zasnovana na mitovima i legendama, a ne na realnim
mogućnostima. To je bila politika da se narodu popije pamet. Mi sad nemamo
spoljnu politiku i zato je tek treba definisati”
Tokom ove godine Jeremi}u je upu}eno
nekoliko protestnih nota od najja~ih svjet-
skih sila.
U jednoj od njih Jeremi}u se poru~uje
da “ne mo`e da optu`uje EU i SAD da kr{e
me|unarodno pravo, a istovremeno da te`i
da ima dobre odnose s njima“. Tako|e, sa-
vjetuju mu da se “smiri i obuzda povodom
avanturisti~kih akcija“. Potpisnici ove note
su “velika petorka“ - SAD, Velika Britanija,
Francuska, Italija i Njema~ka.
”Sve do sada smo tolerisali agresivnu
retoriku Srbije o Kosovu, zato {to smo
vjerovali da }e, kako vrijeme prolazi, to biti
sklonjeno sa agende. Na{i partneri u
Beogradu su nam rekli da izjave ministra
Jeremi}a o Kosovu imaju za cilj da za{tite
predsjednika Tadi}a od napada srpskih
nacionalista, a da je tra`enje mi{ljenja od
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
HO]E LI SE BORIS TADI] ODRE]I SVOJE DESNE RUKE
Foto: REUTERS
PORAZ SRPSKE
DIPLOMATIJE
Tri puta je avionom
preletio zemaljsku
kuglu lobiraju}i
protiv priznanja
nezavisnosti Kosova,
no i pored toga
Kosovo je priznalo 70
zemalja, a do kraja
godine }e to u~initi
jo{ deset
Me|unarodnog suda pravde samo manevar
kojim se Kosovo sklanja s politi~ke agende
u Srbiji. Ali, ni{ta od toga nije slu~aj i
Kosovo i dalje nastavlja da bude najve}a
politi~ka tema u Srbiji”, stoji u saop{tenju
spomenutih dr`ava.
Jeremi} je, tvrde analiti~ari, bio agilan
diplomata, spreman putovati svuda {irom
svijeta kako bi promovisao srbijanske
stavove. Iako ima samo 35 godina, za njega
tvrde da je kreator sada{nje srbijanske va-
njskopoliti~ke doktrine ja~eg su~eljavanja s
me|unarodnom zajednicom oko Kosova,
ali i znatnog zao{travanja odnosa s neka-
da{njim jugoslovenskim republikama...
VODIO IZGUBLJENU BITKU
Tokom 2007. i 2008. godine proveo je
700 sati u avionu, {to je mjesec dana u
zraku. Za to vrijeme obi{ao je 90 zemalja.
Od po~etka godine proputovao je svjetsku
kuglu uzdu` i poprijeko: od Kine do Ju`ne
Amerike, od Ju`ne Afrike do Sjeverne
Amerike, bio u Etiopiji, Kongu, Gani,
Estoniji, na Filipinima… Jedini kontinent
na kojem nije bio je Australija. Me|utim, i
pored njegove agilnosti nezavisnost
Kosova do sada je priznalo 70 zemalja. Za
to vrijeme u me|unarodnoj {tampi (poseb-
no evropskoj) konstatuju da je kosovska
saga zavr{ena. Do kraja godine Kosovo }e
priznati nekoliko desetina zemalja, a od
EU-a se o~ekuje da u narednih godinu dana
i njihovih preostalih pet ~lanica prizna
nezavisnost Kosova.
Samo dan nakon vijesti da su Srbija i
EU usaglasile zajedni~ku rezoluciju, iz
vladaju}ih krugova je procurila informacija
da ministra vanjskih poslova Vuka
Jeremi}a o~ekuje neprijatan razgovor sa
predsjednikom Tadi}em, na kojem }e se
razmatrati opcija njegovog povla~enja sa
mjesta {efa srpske diplomatije. Iako prema
pisanju dnevnog lista Danas, predsjednik
jo{ uvjek nije donio odluku da li }e Jeremi}
ostati na ~elu diplomatije, jasno je da je
“Tadi}ev potr~ko” tokom klju~nih trenuta-
ka pregovora sa EU-om bio skrajnut tako
{to je poslat u New York, gdje je lobirao za
Rezoluciju koja je kasnije povu~ena.
Sukob izme|u Tadi}a i Jeremi}a je
eskalirao kada je Jeremi} tokom konsultaci-
ja u dr`avnom vrhu Srbije zagovarao
“tvr|i“ pristup, odnosno protivio se
drasti~nim promjenama rezolucije.
Navodno, ministar vanjskih poslova se
zalagao da rezolucija mora da sadr`i bar
jedan od dva klju~na principa - protivljenje
jednostranoj secesiji i poziv na dijalog o
“svim otvorenim pitanjima“. Zajedni~ka
rezolucija Srbije i EU-a ne sadr`i niti jednu
od navedene dvije stavke.
Vuk Jeremi} je na zasjedanju Skup{tine
Srbije, poslije odluke Me|unarodnog suda
pravde, izjavio da je spreman da “snosi kon-
sekvence“ ukoliko narodni poslanici to
zatra`e. Me|utim, tada je u njegovu odbranu
stao predsjednik Tadi}, koji je rekao da se
dr`avna politika u vezi s Kosovom kreira u
njegovom kabinetu i da je zadovoljan
na~inom na koji je ministar provodi.
Jeremi} je tokom prethodnih godina
u`ivao ogromno povjerenje Tadi}a. Prili-
kom formiranja Vlade Jeremi} je va`io za
najozbiljnijeg kandidata za premijera
Srbije. Umjesto toga, postao je jedan od


39
 SMJENA [EFA SRBIJANSKE DIPLOMATIJE
USKORO ZA ISTIM STOLOM
Nakon upornog odbijanje srbijanske diplomatije da se na|e za istim stolom sa predstavnicima
Kosova, srbijanski predsjednik Tadi} prista}e na dijalog sa premijerom Hashimom Thacijem

najmla|ih ministara vanjskih poslova u his-
toriji svjetske diplomatije.
U posljednjih nekoliko dana Evropska
unija je za Srbiju pripremila novi set
mogu}nosti vezanih za Kosovo. Ukratko,
stvar se svodi na ponudu da Srbija zajedno
sa EU-om prona|e novi modalitet odnosa
sa Kosovom. Spominje se ~ak i specijalni
status sjevera Kosova, ali pod uslovom da
srbijanske vlasti moraju da prihvate posto-
janje kosovske dr`ave. To prakti~no zna~i
da }e Beograd odustati od dalje diplo-
matske borbe za Kosovo, dok }e Evropska
unija omogu}iti po~etak tehni~kog dijaloga
na kome su klju~ne dr`ave zapada insisti-
rale ve} du`e vrijeme.
Vesna Pe{i} ka`e da je kona~no
zavr{ena srbijanska politika lobiranja protiv
priznanja kosovske nezavisnosti.
”Ta politika nao~igled svih je propala.
Toga vi{e ne}e ni biti, jer je politika
promenjena, samo nam nisu javili. Srbija }e
voditi dijalog s Kosovom ne o statusu, nego
o pitanjima od interesa za Srbe i Srbiju na
Kosovu. Prethodna politika nije imala
nikakve {anse jer je bila zasnovana na
mitovima i legendama, a ne na realnim
mogu}nostima nakon bombardovanja 1999.
To je bila politika da se narodu popije pamet
i da se mobili{e za ve} izgubljenu stvar. Mi
sada nemamo spoljnu politiku i zato je tek
treba definisati. I za tu novu politiku je
potreban i novi ministar. Ovo {to se do sada
radilo je tumaranje od danas do sutra, u stilu
malo popu{tamo, malo pokazujemo mi{i}e,
ali zapravo stojimo u mestu.”
Pored toga {to je Jeremi} podbacio na
diplomatskom planu, ovaj karijerista ovih
dana gubi i na stran~kom terenu. Naime,
kako tvrde dobro upu}eni izvori, Tadi} je
40
pod velikim pritiscima da smijeni Vuka
Jeremi}a sa mjesta ministra i od kolega iz
Demokratske stranke kojima ambiciozni
Vuk ve} du`e vrijeme smeta.
Kako saznajemo, o Jeremi}evom
povla~enju se nije raspravljalo u vrhu DS-a.
Prilika za to }e biti sjednica Glavnog odbo-
ra DS-a, zakazana za nedjelju u Svilajncu,
kojoj }e predsjedavati Boris Tadi}. Upu}eni
tvrde da Jeremi} ima veliki broj respekta-
bilnih neprijatelja u samom vrhu
Demokratske stranke koji bi ga voljeli vid-
jeti {to dalje od Beograda. Javnosti je poz-
nata netrpeljivost Tadi}evog kuma Dragana
[utanovca i Jeremi}a, zbog koje je morao
da reaguje sam Boris Tadi}. Na{ izvor iz
DS-a ka`e da zbog mr`nje koju je navukao
na sebe Jeremi} na izbornoj Skup{tini DS-a
vjerovatno ne}e biti predlo`en za potpred-
sjednika DS-a jer bi to izazvalo bijes
mnogih u Demokratskoj stranci. Isti izvor
tvrdi da }e se u nedjelju ta~no znati kako
Jeremi} kotira kod strana~kih kolega, ali i
da je njegov odlazak sa pozicije srbijanskog
{efa diplomatije definitivan. No, Tadi} tu
odluku ne}e donijeti u narednih nekoliko
dana, i to isklju~ivo iz takti~kih razloga,
kako se, navodi na{ izvor, ne bi stekao uti-
sak da je ^edomir Jovanovi} bio u pravu.
U beogradskim upu}enim krugovima
prostrujala je vijest da je “ludom fizi~aru
Vuku Jeremi}u i njegovom igranju vatrom
do{ao kraj”. Jeremi}eva slijede}a adresa
boravka je Moskva gdje }e biti postavljen
za ambasadora. Da je Rusija njegova
sljede}a destinacija, svjedo~i i informacija
da je njegova supruga Nata{a Jeremi},
ina~e urednica Drugog dnevnika, ve} dobi-
la premje{taj u moskovsko dopisni{tvo
RTS-a.

SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 EVROPA ODMAH
PRVI EU Švedsku čeka manjinska vlada ili
AMBASADORI U
SVIJETU
Visoka predstavnica za vanjsku i
sigurnosnu politiku Catherine Ashton
objavila je pro{le sedmice imena prvih
ambasadora EU-a u sklopu nove
evropske diplomatske slu`be. U prvom
krugu imenovano je 30 ambasadora na
mjesta gdje je istekao mandat
dosada{njim {efovima delegacija
Evropske komisije. Najtra`enije mjesto u
ovom krugu imenovanja, ambasadorski
polo`aj u Pekingu, dobio je njema~ki
diplomat Markus Ederer, a u Tokiju
Austrijanac Dietmar Schweisgut. Me|u
tridesetak ambasadora samo ih je ~etvo-
rica iz novih zemalja ~lanica, dva iz
Poljske (u Jordanu i Ju`noj Koreji) i po
jedan iz Litve (Afganistan) i Bugarske
(Gruzija). [paniji je u ovom prvom krugu
pripalo mjesto u Argentini (kao i mjesta

Chatherine
Ashton

zamjenika ambasadora u Pekingu,

Angoli, Namibiji i Gvineji Bisao),
Francuskoj tri (Filipini, ^ad i Zambija),
kao i Irskoj (Banglade{, Bocvana i
Mozambik). Ashtonova je rekla da sada
razmatra kandidature za polo`aje {efa
Delegacije u Bosni i Hercegovini te za
dva mjesta u @enevi, za {efove delegaci-
ja pri WTO-u i UN-u.
Prema rezultatima tek održanih parlamentarnih
STRANCI U EU izbora u Švedskoj, dvadeset mjesta je pripalo radikalno
desnoj stranci Švedski demokrati koji traže drastično
Prema podacima navedenim u
izvje{taju Eurostata, pro{le godine je smanjenje broja imigranata u ovoj zemlji, a vladajuća
u Evropskoj uniji `ivjelo 31,9 miliona
stranih dr`avljana, od kojih je 11,9 mi- koalicija i opozicija najavljuju da ne žele
liona iz neke druge dr`ave ~lanice, a
ostali dr`avljani tre}ih zemalja.
surađivati s njima
Najvi{e stranih dr`avljana je stizalo iz

evropskih zemalja (7,2 miliona), a
zatim iz Afrike (4,9 miliona), Azije (4
miliona) te s ameri~kog kontinenta
(3,3 miliona), pi{e u novom izvje{taja
Eurostata. Strani dr`avljani, prema
Eurostatu, ~inili su 6,4 posto
stanovni{tva EU-a. Najvi{e stranaca
P
opularnost {vedskog premijera Fre-
drika Reinfeldta, ~iji su napori da
smanji bud`etski deficit, smanji
poreze i oja~a ekonomiju itekako urodili
plodom i nagra|eni ostankom na vlasti u
jo{ jednom mandatu, zasjenjena je vrlo
dobrim izbornim rezultatima krajnje de-
snice u ovoj zemlji. Podsjetimo, {vedska
vladaju}a koalicija desnog centra Alijansa
za [vedsku (~ine je ~etiri stranke Umjerena
stranka, Liberali, Stranka centra i Demo-
kr{}anska stranka) pobijedila je soci-
jaldemokrate na izborima u nedjelju, ali
nije uspjela osvojiti natpolovi~nu ve}inu

42 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

ili ulazak krajnje desnice u vlast broji Njema~ka (7,2 miliona), zatim
[panija (5,7 miliona), Ujedinjeno
Kraljevstvo (4 miliona), Italija (3,9 mi-
desetomilionskoj [vedskoj, u kojoj imi- liona) i Francuska (3,7 miliona). Me|u
granti ~ine 14 posto stanovni{tva. Za stranima dr`avljanima koji `ive u EU,
NEUGODNA
NEUGODNA IZNENA\ENJA
IZNENA\ENJA [vedske demokrate, koji sada o~ekuju 37 posto su dr`avljani neke druge
Premijer
Premijer Fredrik
Fredrik Reinfeldt
Reinfeldt dr`ave ~lanice. [to se ti~e dr`avljana
postao
poziv za koaliranje, ali takav poziv kako se
postao je
je prvi
prvi lider
lider desnog
desnog tre}ih zemalja, najve}e grupe su iz
centra
centra koji
koji je
je ponovno
ponovno osvojio
osvojio
~ini ne}e dobiti, islam predstavlja najve}u
opasnost po ovu zemlju od Drugog svjet- Turske, Maroka i Albanije.
izbore
izbore uu zemlji
zemlji kojom
kojom su su ve}im
ve}im
dijelom
dijelom pro{log
pro{log stolje}a
stolje}a vladali
vladali skog rata. Vjeruje se da je ova stranka, koja
socijaldemokrati,
socijaldemokrati, aliali njegov
njegov
uspjeh
uspjeh je
je zasjenio
zasjenio dobar
dobar rezultat
rezultat KRITIKE
krajnje
krajnje desnice
desnice uu ovoj
ovoj zemlji
zemlji IZBORI KOJI SU
UZNEMIRILI ŠVEDSKU: VIJE]A EVROPE
Desetak hiljada ljudi UPU]ENE BiH
demonstriralo je U izjavi objavljenoj nakon posjeta predi-
zborne promatra~ke misije Vije}a
početkom ove sedmice u Evrope BiH, ova organizacija ponovo je
Stockholmu povodom upozorila na to da se predstoje}i izbori
ne}e odr`ati u skladu sa presudom
ulaska u parlament Suda za ljudska prava iz Strasbourga.
“Delegacija je ozbiljno zabrinuta jer
ekstremno desničarske su, uprkos preporukama
stranke Švedski Parlamentarne skup{tine VE, jed-
nako kao i kr{enju pravomo}ne pre-
demokrati, osnovane prije sude Evropskog suda za ljudska
prava, vlasti propustile promijeniti
dvadeset dvije godine, dr`avni ustav”, navodi se u izjavi pro-
koja se bori protiv matra~kog izaslanstva Vije}a Evrope.
Zbog neusvajanja izmjena ustava izbori
useljavanja u ovu zemlju za Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda
Parlamentarne skup{tine BiH bit }e
odr`ani prema propisima koji nisu u
skladu s Evropskom konvencijom o
ljudskim pravima i dodatnim protokoli-
ma. Iz Vije}a Europe najavili su da }e
30 njihovih promatra~a nadzirati odvi-
janje izbora u BiH 3. oktobra.

glasova - savez stranaka koji predvodi pre-
mijer Reinfeldt osvojio je 173 od 349 mjes-
ta, samo tri mjesta manje od potrebnog. S
druge strane, crveno-zelena koalicija pred-
vo|ena Socijalnim demokratima osvojila je
156 mjesta, odnosno fail joj 19 mjesta do
parlamentarne ve}ine, dok je dvadesetak
poslani~kih mjesta pripalo ekstremno
desni~arskim [vedskim demokratima.
Zbog toga je desetak hiljada ljudi demon-
striralo po~etkom ove sedmice u Sto-
ckholmu. S transparentima “Bez rasizma u
parlamentu“ i “Mi se stidimo“, protesti su
odr`ani i u drugom najve}em gradu
Geteborgu, na zapadu [vedske, kao i u
tre}em, Malmeu, na jugu zemlje. Stranka
koja je na pro{lonedjeljnim izborima os-
tvarila izvrstan rezultat (5,7 posto glasova)
osnovana je prije dvadeset dvije godine.
Cilj joj je borba protiv imigracije u gotovo
`eli ograni~iti useljavanje, najja~u podr{ku
dobila me|u sve ve}im brojem neza-
poslenih, a takva je podr{ka bila naji-
zra`enija na jugu zemlje, gdje `ivi najve}i
broj useljenika. Odmah po zavr{etku izbo-
ra, vladaju}a koalicija, ali i opozicijski blok
obe}ali su da ne}e udru`ivati snage s
novim, krajnje desnim snagama u parla-
mentu. Ovo, ipak, nije prvi put u povijesti
ove skandinavske zemlje da je u parlament
u{la desna stranka usmjerena protiv usel-
jenika. Po~etkom devedesetih godina pro-
{log stolje}a takva je stranka, iako kratkog
vijeka, osvojila ~ak sedam posto glasova.
[vedska se nakon pro{lonedjeljnih izbora
na{la u situaciji da }e, najkasnije za dvije
sedmice, ako se ne{to bitno ne promijeni, ili
dobiti manjinsku vladu ili }e potrebnu
ve}inu ulaskom u vladu osigurati krajnja
desnica. (D. Savi})
ENERGETSKI
TRENDOVI DO
2030. U EU
Obnovljiva energija trebala bi ~initi goto-
vo dvije tre}ine elektri~ne energije iz
elektrana koje }e se graditi u EU kroz
sljede}ih deset godina, pokazale su
procjene Evropske komisije. Izvje{taj
EK pod naslovom Energetski trendovi
do 2030. godine, pokazuje da }e
obnovljiva elektri~na energija predstav-
ljati 64 posto energije iz novih proizvod-
nih kapaciteta koji }e biti postavljeni
kroz sljede}ih deset godina. Ostatak
~ine plin, ugljen, nuklearna energija i
nafta. Komisija o~ekuje da }e energija
vjetra dominirati tr`i{tem obnovljive
energije, i to 2020. i 2030., a nakon nje
snaga vode i biomasa.

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 43

 BUSINESS

Najve}a {vicarska investicija na Balkanu

Hypo se povla~i iz pet dr`ava

Najprofitabilnija kompanija uve}ala profit

Rast GDP-a u Evropi 0,6 posto
NOVA TEHNOLO[KA RJE[ENJA
Termo blok 7 u Tuzli gradit }e se po
najsavremenijim standardima
Alpiq dostavio ponudu za
termoblok u Tuzli
Na sastanku organiziranom po~etkom
sedmice u kabinetu federalnog premijera
Mustafe Mujezinovi}a, otklonjene su sve
dileme vezane za projekat izgradnje novog
termobloka u Tuzli vrijednog vi{e od 1,6
milijardi KM. Dileme vezane za ovaj pro-
jekat proizvelo je pismo predsjednika
Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH
Zijada D`emi}a (SDA), koji je ocijenio da
su na~injene neke proceduralne gre{ke kod
izbora strate{kog partnera. D`emi} je,
me|utim, u toj ocjeni ostao usamljen jer je
pet od ukupno {est ~lanova Nadzornog
odbora EPBiH glasalo protiv njegovog pri-
jedloga da se tenderska procedura poni{ti i
ponovi ispo~etka.
Na sastanku u federalnoj Vladi jedno-
glasno je zaklju~eno da ni u jednom seg-
mentu nije povrije|ena tenderska procedu-
ra, odnosno da je postupak izbora strate-
{kog partnera obavljen u skladu s pozitiv-
nim zakonskim propisima.
Zapravo, strate{ki partner za ovaj pro-
jekat jo{ nije izabran, no veliki izgledi daju
se {vicarskoj kompaniji Alpiq, koja je
zadovoljila predkvalifikacioni postupak
nakon ~ega je dobila poziv da iza|e s
konkretnom ponudom. Kako doznajemo,
ponuda Alpiqa ve} je pristigla u Elektro-
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
privredu BiH a njen sadr`aj bit }e poznat 1.
oktobra, kada formalno isti~e zakonski rok
me|unarodnog tendera i kada }e EPBiH
organizirati javno otvaranje pristiglih
ponuda.
Alpiq je nastao spajanjem dviju elek-
troenergetskih firmi - “Atela” i EOS-a,
zapo{ljava oko 10.500 radnika i u svom
posjedu ima respektabilne elektroener-
getske kapacitete iz kojih snabdijeva
tr`i{te tridesetak evropskih dr`ava. Go-
di{nji prihod Alpiqa od oko 16 milijardi
eura za pribli`no 20 posto je ve}i od
godi{njeg bruto doma}eg proizvoda cijele
BiH. U svom portfelju Alpiq ima nuklear-
nu elektranu, te cijeli niz termo, hidro i
vjetroelektrana, ~iji kapaciteti vi{estruko
prema{uju zbir kapaciteta sva tri elektro-
privredna preduze}a u BiH.
Kako nezvani~no doznajemo, Alpiq je
iza{ao s prijedlogom da se novi termoblok
u Tuzli, ~ija je procijenjena vrijednost oko
1,6 milijardi KM, gradi zajedni~kim sred-
stvima - 80 posto Alpiq i 20 posto EPBiH i
da se proizvedena elektri~na energija dijeli
u omjeru 50:50 posto. Nakon povrata
ulo`enih sredstava, Alpiq }e se povu}i iz
projekta a termoblok u Tuzli ostat }e u
isklju~ivom vlasni{tvu EPBiH.
Hypo banka
ostaje u BiH
Austrijska bankarska grupacija
Hypo Group Alpe Adria ostat }e
upam}ena po munjevitoj brzini poslo-
vnog {irenja na tr`i{tu Balkana, ali i po
jo{ br`em povla~enju s ovog tr`i{ta.
Prema posljednjim, istina neslu`benim
informacijama, uprava Hypo banke
odlu~na je u namjeri da zatvori mre`u
poslovnica u pet dr`ava: Ma|arskoj,
Ukrajini, Bugarskoj, Crnoj Gori i
Makedoniji, a nije isklju~eno da se na
ovom spisku na|e jo{ nekoliko dr`ava
Balkana. Za sada je izvjesno da Hypo
banka ostaje u BiH, Hrvatskoj i Srbiji,
budu}i da je na ovim tr`i{tima izuzetno
dobro pozicionirana.
Hypo banka se suo~ava s ozbiljnim
finansijskim problemima unato~ ~inje-
nici da je austrijska vlada u decembru
2009. godine provela vrlo ambiciozan
“sanacioni program” koji je, pored osta-
log, obuhvatao i nacionalizaciju banke.
No, tokom 2010. i 2011. godine na
naplatu pristi`e dug od 3,5 milijardi
eura, pa je Hypo banka prisiljena
provesti opse`ne mjere poslovnog
restrukturiranja. To je zapravo drugi
naziv za masovno otpu{tanje radnika i
zatvaranje mre`e poslovnica. Naravno,
prve na udaru nalaze se poslovnice s
najni`om stopom profitabilnosti.
Na tr`i{te BiH Hypo dolazi 2001.
godine preuzimanjem Auro banke iz
Mostara, koju su osnovali hercegova~ki
tajkuni Zdenko i Milan Lu~i}. U
kratkom roku od samo dvije godine,
Hypo uspijeva podi}i respektabilnu
mre`u poslovnica u cijeloj BiH i preu-
zeti lidersku poziciju u pogledu visine
bankarske aktive.
Foto: Mario Ili~i}
SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 BH Telecom povećao dobit za 4,7 posto
Prvo polugodi{te 2010. godine BH

Foto: Mario Ili~i}

Telecom je okon~ao s neto profitom od NEUPITNA LIDRSKA POZICIJA
Ve} petnaest godina BH Telecom je
oko 66 miliona KM, {to je za 4,7 posto najprofitabilnija kompanija u dr`avi
bolji rezultat nego u istom razdoblju go-
dinu ranije. Ukupni bruto prihod BH
Telecoma porastao je za 0,3 posto, a to
prakti~no zna~i da je “vi{ak” neto profita
ostvaren rezanjem tro{kova rada i poslo-
vanja, odnosno u{tedama.
S neto profitom od oko 66 miliona
KM, BH Telecom }e u~vrstiti lidersku
poziciju na listi najprofitabilnijih kom-
panija u dr`avi. Tim prije {to su
konkurentske kompanije zablje`ile ne{to
lo{ije poslovne rezultate.
Bez obzira na izvanredne poslovne
rezultate, ve}inski vlasnik BH Telecoma,
Vlada Federacije BiH, morala bi u nare-
dnih nekoliko mjeseci iza}i s jasnom
strategijom razvoja telekom sektora. Do
kraja septembra ili po~etkom oktobra,
Vlada Srbije objavit }e tender za prodaju
Telekoma Srbije, koji je vlasnik Telekoma
Republike Srpske, a to zna~i da }e se ve}
po~etkom naredne godine na tr`i{tu BiH
pojaviti novi igra~ (najvjerovatnije
Deutsche Telekom) koji }e nametnuti
nova pravila tr`i{ne utakmice. U zao-
{trenoj tr`i{noj konkurenciji BH Telecom
objektivno nema puno {ansi pa bi federal-
na Vlada morala {to prije iza}i s vlastitim
odgovorom. Kao mogu}i odgovor,
naj~e{}e se spominje prodaja manjinskog
paketa dionica i vezivanje BH Telecoma s
nekim od renomiranih evropskih telekom
operatera.

Rast turskog GDP-a najveći u Evropi

Me|u ~lanicama Evropske unije
najve}i rast GDP-a u prvom
polugodi{tu 2010. ostvarile su Slova~ka
(+4,5 posto) i [vedska (+2,9), dok je
najve}i pad GDP-a registriran u
Letoniji (-5,1 posto) i Bugarska
(-3,6 posto).
Prosje~ni rast GDP-a u 27 dr`ava EU-a
iznosio je 0,6 posto. Me|u svim evrop-
skim dr`avama, ra~unaju}i i one unutar
EU-a i one izvan, najve}i rast GDP-a
registriran je u dvije rubne evropske
dr`ave koje se dijelom prostiru u
Evropi a dijelom u Aziji - Turskoj, ~iji
je GDP porastao za 10,5 posto, i Rusiji,
s rastom GDP-a od 4,9 posto.

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 45

EVROPSKI PLANOVI ZA BiH

INTERVIEW
Boris Iarochevitch v.d. šefa Delegacije EU-a u BiH
Nakon što je po isteku mandata sa mjesta šefa Delegacije EU-a u BiH otišao
Dimitris Kourkoulas, njegov privremeni nasljednik, do izbora novog šefa
Delegacije, postao je Boris Iarochevitch; u razgovoru za naš list Iarochevitch
govori o jačanju prisustva EU-a u BiH nakon izbora, urgentnoj potrebi promjene
ustava, skorom stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

O~ekivanja EU-a nakon izbora u BiH

bi ovu poziciju trebao dobiti diplomata rangiranu politi~ku figuru na poziciju {efa
Razgovarala: DANKA SAVI] visokog ranga. Delegacije u BiH.

U
Briselu se upravo ovih dana vr{i
odabir kandidata koji }e u}i u u`i
krug za imenovanje na poziciju
{efa Delegacije Evropske unije u
BiH. Od jula ove godine, nakon
{to je po isteku mandata sa ove funkcije u
BiH oti{ao Dimitris Kourkoulas, slu`beni
vr{itelj du`nosti {efa Delegacije EU-a u BiH
postao je Boris Iarochevitch. Kao voditelj
odjela zadu`enog za IPA program pomo}i,
~ija je godi{nja vrijednost za BiH oko sto-
tinu miliona eura, Iarochevitch je, kao du-
gogodi{nji slu`benik Evropske komisije, u
odjelu za vanjske poslove, iz rodne Belgije
stigao u Bosnu prije dvije godine. “U
Delegaciji imamo ~etrdesetak slu`benika
koje rade na programiranju razli~itih IPA
programa za BiH, te jo{ 20-ak koji se bave
finansijskim, odnosno ugovornim aspekti-
ma tog posla. U su{tini, moje je posao da
koordiniram sve timove i da zajedni~ki,
naravno u saradnji sa doma}im vlastima,
identifikujemo odgovaraju}e projekte i
onda propratimo njihovu provedbu“, ka`e
on za Slobodnu Bosnu. U razgovoru za na{
list Iarochevitch govori o ja~anju prisustva
EU-a u BiH nakon izbora, urgentnoj potre-
bi promjene ustava, skorom stupanju na
snagu Sporazuma o stabilizaciji i pri-
dru`ivanju, te neophodnosti usvajanja
zakona kao {to su Zakon o popisu
stanovni{tva u BiH.
IZMJENE KOJE DONOSI
LISABONSKI UGOVOR

Ovih je dana najavljeno da se razma-
traju kandidature za polo`aj {efa Delega-
cije u BiH, a mediji su ve} objavili da se
njegovo imenovanje o~ekuje najesen, te da
Slu`beni razgovori za poziciju {efa de-
legacije Evropske unije u BiH su u toku i,
iako postoje razli~ite spekulacije, niko ne
zna detalje. Rezultati }e zavisiti od
kona~nog ishoda razgovora sa prijavljenim
kandidatima. Na{a procedura podrazumije-
va da se s izvjesnim brojem kandidata
obave intervjui, nakon ~ega se napravi
manja lista od nekoliko ljudi s kojima se
zatim ponovo, po drugi put, obavi intervju,
ali ovaj put preostali kandidati razgovaraju
sa lady Ashton. Uglavnom, vijest o novom
{efu Delegacije EU-a u BiH o~ekujemo u
oktobru, a njegov dolazak na ovu poziciju u
novembru ili kasnije, u zavisnosti od
administrativne procedure u EU. Ovo sve
{to sam spomenuo je redovna procedura i
nije ni na koji na~in povezana sa odr`ava-
njem izbora u BiH. Ali, istina je da bi
Evropska unija zaista voljela imati visoko
USTAVNE PROMJENE
PRIJE SVEGA: Poštivanje
odluke Suda će svakako
biti početna tačka, ali mi
nakon toga očekujemo da
BiH i dalje vrši promjene
ustava kako bi postala
funkcionalnija država i to
je nešto što će morati
uraditi kako bi napre-
dovala na svom putu ka
evropskim integracijama

Kako }e EU oja~ati svoje pristustvo u
BiH nakon izbora?
Ono {to sve prethodne mandate razliku-
je od novog koji }e uslijediti jeste to {to
sada na snazi imamo Lisabonski ugovor.
Zbog toga, novi {ef Delegacije u BiH ne}e
predstavljati samo Evropsku komisiju nego
cjelokupnu Evropsku uniju. Kao {to znate,
u cijelom svijetu se trenutno provodi jedno
prestrukturiranje na temelju izmjena uve-
denih Lisabonskim ugovorom, pogotovo u
zemljama koje imaju tzv. Ured specijalnog
predstavika EU-a. U u tim zemljama,
uklju~uju}i i BiH, odgovornosti specijalnog
predstavnika EU-a }e se prebaciti na novog
{efa Delegacije. Dakle, u su{tini, rije~ je o
procesu koji se provodi u svim delegacija-
ma u svijetu, kako bi se oja~ala uloga EU-a
i njeno predstavljanje. U BiH }e on biti
posebno kompleksan s obzirom da ovdje
imamo Ured specijalnog predstavnika
EUSR. Nakon odr`avanja izbora, mi bismo
zaista `eljeli osna`iti svoje prisustvo u BiH,
dakle, imati vi{e ljudi i oja~ati svoje
nadle`nosti, a to bi nam svakako pomoglo
da ponovo potaknemo bh. vlasti da se po-
zabave pitanjem ustavnih promjena.

Mislite generalno na ustavne prom-
jene ili u dijelu koji se odnosi na ljudska
prava odnosno provedbu odluke Suda za
ljudska prava u Strasbourgu?
Bosna i Hercegovina nema izbora kada
govorimo o odluci Evropskog suda za ljud-
ska prava, to je efektivna odluka koju va{a
zemlja kao ~lanica Vije}a Evrope mora
provesti. Jer, u suprotnom }e uslijediti
veoma ozbiljne posljedice - BiH bi sebe
mogla dovesti u poziciju da izgubi ~lanstvo
u VE i tako direktno naru{i i Sporazum o

46 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

 NOVI DIPLOMATSKI ANGA@MAN

Foto: Milutin Stoj~evi}

SNA@NIJE
PRISUSTVO EU-a U BOSNI
Boris Iarochevitch ka`e da Evropska
unija u BiH `eli ve}e nadle`nosti i
iskusnog diplomatu koji }e
voditi njenu delegaciju u BiH

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 47

 EVROPSKI PLANOVI ZA BiH

stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP). Kao {to
vjerovatno znate, ostale su jo{ samo dvije
zemlje koje nisu ratificirale SSP -
Francuska i Luksemburg, i za o~ekivati je
da }e se to desiti krajem ove ili po~etkom
naredne godine, nakon ~ega }e na snagu
stupiti Sporazum. Ne mo`emo do}i u
situaciju da ga ve} u startu naru{imo.
Po{tivanje odluke Suda }e svakako biti
po~etna ta~ka, ali mi nakon toga o~ekujemo
da BiH i dalje vr{i promjene ustava kako bi
postala funkcionalnija dr`ava i to je ne{to
{to }e morati uraditi kako bi napredovala na
svom putu ka evropskim integracijama.

Ipak, BiH od prvog jula kr{i

Privremeni sporazum jer nije usvojen zakon
o dr`avnoj pomo}i.
Radi se na tome da se ova situacija
promijeni, razmijenili smo nacrte zakona,
poslali na{e komentare nadle`nom tijelu i
dobili smo novu verziju zakona.
Mislim da }emo nakon izbora biti
odre|enog napretka u tom pogledu.

O~ito je da se do izbora ne o~ekuju

bilo kakvi pomaci i po drugim pitanjima
vezanim za EU integracije...
To nije u potpunosti ta~no, jer ako
pogledamo razli~ite aktivnost oko ukidanja
viznog re`ima, mnogo je toga ura|eno,
o~igledno da se se stvari kre}u naprijed,
iako je bilo prolongiranja zadatih rokova.
Ali, sada ve} zavisimo od Parlamenta EU-a
i od zemalja ~lanica. Evropski parlament

PREOBLIKOVANJE EVROPSKE MISIJE U BiH: Novi šef Delegacije u BiH neće

predstavljati samo Evropsku komisiju nego cjelokupnu Evropsku uniju
o~igledno podr`ava ukidanje viznog re`ima
za BiH, a ve}ina ~lanica je pokazala da }e
podr`ati tu odluku. Me|utim, govorim o
pojedina~nim zemljama ~lanicama i zaista
ne mogu prejudicirati njihovu odluku. Jedan
od prvih zna~ajnih sastanaka na tom putu }e
se odr`ati ovog ~etvrtka, (23.9.). Po~etkom
oktobra o~ekujemo sjednicu Parlamenta, a
onda ostaje na Vije}u EU-a da odlu~i. Ali, ja
sam zaista optimista po ovom pitanju, puno
toga je ura|eno, stanje nije savr{eno ali je
bar trend veoma pozitivan.
ZA[TO ZAOSTAJEMO ZA SUSJEDIMA

U jeku je izborna kampanja, pri-
mje}ujete li da kandidati za predstoje}e
izbore name}u teme vezane za EU kao
jedan od svojih prioriteta nakon eventualne
pobjede?
Prije svega, mi se ni na koji na~in ne
mije{amo u predizbornu kampanju. Upo-
znati smo sa programima razli~itih politi-
~kih stranaka, ali ostavljamo njima da zago-
varaju svoje programe, a gra|anima da sami
odlu~uju. Ali, moj je generalni utisak da
ve}ina politi~kih stanaka zaista zagovara
razli~ite ideje vezane za EU. Mi blisko
sara|ujemo sa Uredom specijalnog pred-
stavnika EU-a, odr`ano je mnogo debata u
kojima su ambasadori zemalja ~lanica EU-a
bili uklju~eni, mislim da smo poku{ali
podi}i svijest o va`nosti pitanja vezanih za
EU. Ali, na gra|anima je da donesu svoju
odluku o tome za koga }e glasati.
Na glasa~ima je da izaberu, a mi }emo
morati i spremni smo sara|ivati s bilo
kojom strankom ili koalicijom koja }e do}i
na vlast nakon izbora. Zaista vjerujem da je
mogu}e raditi s bilo kojom strankom, ali
mislim da }e to iziskivati odre|enu sprem-
nost na kompromis, na konsenzus, koju
vjerujem da ne mo`emo o~ekivati u predi-
zbornom periodu. Vrlo iskreno govore}i, ne
favorizujemo bilo kojeg politi~ara ili
stranku, po{tovat }emo izbor bira~a i radit
}emo sa bilo kojom strankom koja do|e na
vlast. Ne vjerujem da je u su{tini problem
izbor stranke ili kandidata, mislim da je
mnogo vi{e u pitanju sam sistem i menta-
litet koji }e se morati promijeniti, morat }e
postojati mnogo vi{e spremnosti na kom-
promis, ali kada to ka`em, mislim isklju~ivo
na pitanja koja se ti~u evropskih integracija.

U posljednjih nekoliko sedmica, u
vi{e navrata navrata ste apelirali na vlast da
usvoji nekoliko zakona. [ta je ura|eno u
ovom mandatu po pitanju EU integracija?
Ne bih pravio nikakvu procjenu trenutnih
vlasti, vjerujem da je to isto kao i sama odlu-
ka o politi~kim kandidatima. Dakle na izbo-
rnom je tijelu da odredi. Naravno, mo`e se
pokazati kakav je bio njihov u~inak na osnovu
razli~itih analiza, broju usvojenih zakona i nji-
hovog kvaliteta, provedbe, ali to nije dio na{eg
mandata. Ali, istina je da ako promatramo
striktno o samim odlukama, aktivnostima koji
se ti~u pridru`ivanja EU ostvareno je veoma
malo. To je ne{to {to }emo konstatovati u
svom narednom izvje{taju. Mo`emo vidjeti da
po ~itavom nizu pitanja susjedne zemlje idu
daleko ispred nas.

Da li }e se u izvje{taju postoji bilo
koji krupniji uvjet, osim uvjeta za ukidanje

48 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


viznog re`ima, za koje se mo`e kazati da su
ga vlasti provele?
Zaista ne znam sve detalje, jer je izrada
samog izvje{taja jo{ uvijek u toku. Bilo je tu
odre|enih tehni~kih stvari gdje smo imali
pomake, ali u su{tini jeste istina da je, osim
stvari koji su ura|ene po pitanju obaveza
koje je trebalo napraviti za ukidanje viznog
re`ima, jako malo ura|eno rokom pro{le
godine. Naravno, konkretno govore}i o
privremenom sporazumu, odnosno komisiji
za provo|enje privremenog sporazuma,
rekao bih da }e svakako biti zabilje`eno
pobolj{anje koordinacije izme|u razli~itih
izvr{nih organa u BiH. Ako izuzmemo
neusvajanje zakona o dr`avnoj pomo}i,
rekao bih da je tu ura|eno dosta stvari
tehni~ke prirode koje vjerovatno ne}e biti
tako spektakularne kao ispunjavanje uvjeta
za ukidanje viznog re`ima.
APEL ZA USVAJANJE
ZAKONA O POPISU

[ta je, prema Va{em mi{ljenju, u
ovom trenutku ve}i problem za BiH: korup-
cija ili nedostatak politi~ke volje?
Ne bih rekao da je to isklju~ivo korup-
cija jer ona je prisutna u ~itavoj regiji, iako
BiH po razli~itim pokazateljima jeste dosta
visoko rangirana, me|utim rekao bih da je
to mnogo vi{e nedostatak politi~ke volje, a
najvi{e od svega zaista kompleksno,
slo`eno ustavno ure|enje koje onemogu}va
BiH da prati tempo susjednih zemalja. I
upravo zbog toga mi zagovaramo izmjenu
ustava jer mislimo da su neophodne kako bi
ubrzale aktivnosti zemlje na njenom putu
ka EU. Jer bi ~ak i sa postojanjem politi~ke
volje taj sistem doveo u pitanje kona~no
odlu~ivanje jer je jednostavno prekrupan,
prespor.

Evropska unija je spremna finansirati
popis stanovni{tva, ali zakon o popisu nije
BiH NAKON LISABONSKOG UGOVORA
Uredi na ~ijem ~elu su sada Valentin Inzko i Boris Iarochevitch }e u budu}nosti biti objedinjeni
unutar Delegacije EU-a u BiH
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
NOVI DIPLOMATSKI ANGA@MAN
IPA PROGRAMI U BiH
Sredstva za sanaciju Vijećnice
iz IPA programa bit će na
raspolaganju do kraja godine

Prije mjesec dana ste u izjavi za za{titu okoli{a, a izvjestan napredak je
na{ list naveli da je nekoliko projekata postignut i u kulturi. Ovdje mislim na
jo{ uvijek pod znakom pitanja, te da nji- sanaciju sarajevske Vije}nice, u vrijednos-
hova primjena kasni za programe vri- ti od 8 miliona eura u okviru programa IPA
jedne oko 20 miliona koji bi se finansi- 2009. i 2010., koja je bila je pod znakom
rali iz IPA programa za 2007., 2008. i pitanja sve dok nisu usvojene potrebne
2009. godinu. Da li se u me|uvremenu izmjene i dopune Zakona o urbanizmu u
ne{to po tom pitanju promijenilo? federalnom Parlamentu. Nakon pisma
Jeste, do{lo je do izvjesnih pomaka kojeg sam dobio uo~i ovog razgovora,
nakon nekoliko razgovora u Direkciji za o~ekujem da }e spomenuta sredstva za
evropske integracije u BiH, prije svega sanaciju Vije}nice biti na raspolaganju do
mislim na jedan projekat koji se odnosi na kraja godine.

Foto: Mario Ili~i}
DUGO ^EKANA OBNOVA
Za nadati se da }e sredstva za
sanaciju Vje}nice predvi|ena u IPA
programu biti na raspolaganju
do kraja godine
Foto: Arhiva Delegacije EU BiH
usvojen po~etkom septembra. Da li je to bio
zadnji rok za njegovo usvajanje?
Za Bosnu i Hercegovinu je od su{tin-
skog zna~aja da provede popis stanovni{tva
u oktobru 2011. i mi smo na to u vi{e navra-
ta ukazivali. EU je za popis stanovni{tva u
2011. godini izdvojio oko {est miliona eura
Evropske unije izdvojenih u okviru progra-
ma IPA 2008. i 2009., kao i dodatna sredst-
va iz [vedske, odnosno 25% ukupne vrijed-
nosti svih aktivnosti vezano za popis. Jo{
uvijek nismo sigurni da li do pilot projekta
mo`e do}i u aprilu naredne godine.
Tehni~ki izgleda izvodljivo izvo|enje pilot
projekta ako zakon bude usvojen najkasnije
do marta naredne godine. Voditelji EU mi-
sije u BiH pozivali su vlasti da usvoje ovaj
zakon i da ne dozvole da BiH bude jedina
zemlja u Evropi u kojoj ne}e biti proveden
popis.

49
DINAMO I HAJDUK

Dva najveća hrvatska nogometna kluba, zagrebački DINAMO i splitski HAJDUK,

ove jeseni igraju izvanredno u evropskim nogometnim kupovima, a za te igre
najzaslužnija su dva Bosanca i Hercegovca, VAHID HALILHODŽIĆ i SENIJAD
IBRIČIĆ; naš novinar piše o razlozima uspjeha hrvatskog nogometa u Evropi, ali i
podsjeća na dugu historiju uspješnih igara naših nogometaša u hrvatskim
nogometnim klubovima

VAHA I IBRO, KRALJEVI

HRVATSKOG NOGOMETA
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “SB”
Bh. nogometaši u koji je branio u Dinamu i koji je sa
hrvatskom reprezentacijom na SP-u u

E
ufori~ni Tomislav @idak, novinar
Jutarnjeg lista i vje~ni hroni~ar
zbivanja u zagreba~kom Dinamu i
oko njega, nakon pobjede ovog
kluba nad Villarealom u prvom
kolu Europa lige, napisao je tekst naslov-
ljen sa Nema stranca do Bosanca! Treba
vjerovati @idaku, o Dinamu pi{e ve} vi{e
od trideset godina i kada ka`e kako su
Senijad Ibri~i} i Vahid Halilhod`i} “dvoji-
ca bosanskih legionara, jedan genijalni
nogometa{ i jedan trener svjetskih kapacite-
ta”, onda je vjerovatno u pravu. Za euforiju
koja je u Hrvatskoj nastala nakon dobrih
igara i pobjeda Dinama i Hajduka u evrop-
skim utakmicama najzaslu`niji su jedan
Bosanac i jedan Hercegovac. Treba, ipak,
podsjetiti kako su nogometa{i iz na{e zem-
lje ve} vi{e od pola stolje}a klju~ni igra~i
hrvatskih klubova, nositelji igre timova koji
su osvajali naslove prvaka, kako u neka-
da{njoj Jugoslaviji tako i sada u Hrvatskoj.
ratnim su
godinama spasili
hrvatski nogomet
od propasti
osvojiti naslov prvaka Hrvatske.
Uradio je to Zagreb u kojem je
tada igralo deset igra~a iz
BiH, zbog ~ega su ih u
hrvatskim medijima proz-
vali Galatasaray. Predvo-
|eni trenerom Zlatkom
Kranj~arem, te tada{njim
direktorom kluba, Hercego-
vcem Dragom Mari}em, Zagreb
je uspio postati jedini klub u
Hrvatskoj koji je uspio, pored Hajduka i
Dinama, osvojiti naslov prvaka. U klubu su
tada igrali Vladimir Vasilj, Hercegovac
Francuskoj 1998. godine osvojio bron-
zanu medalju, zatim je iz Izraela stigao
Ibrahim Duro, iz BiH Admir Hasan~i},
Nermin [abi}, Fe|a Dudi}, talentirani igra~
banjalu~kog BSK-a Bojan Tadi} te sada{nji
kapiten reprezentacije BiH Emir Spahi}. U
klubu je ve} otprije postojala mala bh.
kolonija koju su ~inili Banjalu~anin Vedran
Je{e, Sarajlija Predrag [imi} te Posavljak
Bernard Brnji}. “Znam da su nam
neki nogometni krugovi u Hrv-
atskoj zamjerali zbog toga, ali
mislim da smo mi sa njihovim
dolaskom napravili pravu
stvar”, pri~ao nam je direktor
Mari}. “Znali smo da su oni
odli~ni nogometa{i i nije nas
zanimalo odakle dolaze, vodili
smo se isklju~ivo njihovim zna-
njem i kvalitetom.“
Bosanskohercegova~ki nogometa{i
ostavili su mo`da i najdublji trag u zagre-
ba~kom Dinamu. Gotovo svaka generacija

ZAGREBA^KI GALATASARAY
Vlatko Markovi}, Bugojanac koji je
vi{e od decenije prvi ~ovjek Hrvatskog
nogometnog saveza, u svim svojim istupi-
ma gotovo uvijek spominje Bosnu i
nogometa{e koji dolaze iz nje, tvrdi kako u
prvim ratnim godinama ne bi bilo prvens-
tva Hrvatske da u tamo{njim klubovima
nisu igrali na{i nogometa{i. “Hrvatska je
nogometna liga opstala zahvaljuju}i
Bosancima, igra~ima koji su zbog rata do{li
ovamo”, kazao nam je Markovi}. “To je
osnovna stvar i ja to uvijek potenciram.
Trideset do ~etrdeset posto na{e lige
sa~injavali su igra~i iz BiH i to se apsolut-
no ne mo`e zaboraviti.“ Nekoliko godina VAHID HALILHOD@I]
kasnije, ta~nije u sezoni 2002./2003. bosan- Bh. trenera hrvatski mediji slave
skohercegova~ki nogometa{i uspjeli su kao preporoditelja Dinama

50 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

 PREKO BOSNE U EVROPU

SENIJAD IBRI^I]
Reprezentativca BiH navija~i
Hajduka proglasili su jednim od deset
najve}ih igra~a ovog kluba u historiji

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 51

 DINAMO I HAJDUK

koja je osvajala naslove prvaka prije i
nakon nezavisnosti Hrvatske u svom je sas-
tavu imala nogometa{e iz na{e zemlje.
Godine 1993. Dinamo, odnosno, tada{nji
HA[K Gra|anski osvaja prvi naslov prvaka
Hrvatske a u tom su timu igrali Miralem
Ibrahimovi}, Mario Stani} i Sejad Halilovi}
a trener je bio Miroslav Bla`evi}. Tri
godine kasnije Ibrahimovi} je i dalje bio
dijelom ekipe, a igrali su jo{ Bugojanac
Stjepan Tomas, Zoran Sli{kovi} i Mirza
Golubica. Ibrahimovi}u se, godinu dana
kasnije, pridru`io Alen Dautbegovi}, sin Kova~evi} Rebac

nekada{njeg golmana Fahrije te Edin

Muj~in, rodom iz Koliba kod Bosanskog
Halilovi} Stani}
Broda. Naslov prvaka 1998. godine osvaja-
ju jo{ i Goran Juri} i Nermin [abi} a godi-
nu dana kasnije i Mario Toki} iz Dervente.
Godine 2000. u {ampionskoj ekipi Dinama
je i [irokobrije`anin Mario Bazina. Tri
godine kasnije naslov prvaka ponovo osva-
ja Miroslav Bla`evi} koji tada u ekipi ima
Danijela Krivi}a (stigao u Zagreb iz Muj~in Sli{kovi}
~itlu~kog Brotnja) te Enesa Me{anovi}a.
Tri godine kasnije naslov prvaka osvaja i
Posavljak Vedran ]orluka. “Te{ko je
napraviti listu najuspje{nijih bh. nogo-
meta{a u Dinamu i Hrvatskoj jer ih je zaista
bilo mnogo i jer su mnogi me|u njima bili
genijalni“, ka`e Ozren Podnar, hrvatski
novinar i vrstan poznavatelj historije zagre- Hibi} Primorac
ba~kog kluba. “Primjerice, kada bih pravio
idealan sastav Dinama isklju~ivo od
nogometa{a iz BiH, on bi izgledao ovako:
Fahrija Dautbegovi}, Stjepan Tomas,
Be{irevi} Risti}
Goran Juri}, Vlatko Markovi}, Ismet
Had`i}, Denijal Piri}, D`evad Muste-
danagi}, Edin Muj~in, Haris [koro, Rad-
milo Mihajlovi} i Abid Kova~evi}. A
treneri bi bili Vahid Halilhod`i} ili Vlatko Me{kovi}
Markovi}.“ Podnar svoj izbor jedanaest
najboljih Bosanaca opravdava ovako:
“Vlatko Markovi}, bek, jak ko bik, polufi-
nale Mundiala ‘62., danas gazda HNS-a.
Zatim Denijal Piri}, plavokosi srednjak,
koji je osvojio Kup velesajamskih gradova. IDEALNI SASTAV BH. IGRA^A U HRVATSKIM KLUBOVIMA
Pored ovih jedanaest u najboljoj ekipi mogli bi se na}i Piplica, Arslanovi}, Piri}, Sulejman Halilovi},
Onda Fahrija Dautbegovi}, veliki vratar iz Mu{ovi}, [a{ivarevi}, [koro, Hasan~i}, Brki}, Mujki}, Sabitovi}, Konji}...
‘70-ih, Abid Kova~evi}, genijalno krilo iz
banjalu~kog Borca. Dva ~lana {ampionske Imali smo mi i neostvarenih `elja za za Split. Katni} }e u svojoj karijeri odigrati
generacije 1982., D`emal Mustedanagi}, poja~anjima kako {to su Pape Su{i} i Vaha ukupno 369 utakmica za Hajduk a nakon
neumorni vezist, danas trener mladih i Halilhod`i}. A sje}am se i igra~a koji je njega gotovo da nije bilo sezone u kojoj
Ismet Had`i} Had`ija, nezaobilazni ~lan propao u Dinamu, Predraga Juri}a, koji je splitski klub nije imao makar jednog igra~a
{ampionske obrane. Tu je i Mustafa kasnije uskrsnuo u Vele`u i osvojio Kup iz BiH. Sudbina se pola stolje}a kasnije
Arslanovi}, stoper i libero ‘80-ih, stijena od Mar{ala Tita 1986. godine.“ ponovo poigrala pa je odlu~ila da u ratnim
~ovjeka. Ivan Cvjetkovi} Tarzan, centarfor godinama Hajduk dobije jo{ jednog va`nog
omiljen zbog borbenosti. Tu je i Miralem NI[TA KONTRA BOSANACA igra~a. U ljeto 1992. godine iz Zenice }e,
Ibrahimovi}, vrijedni golman, zatim idol Vjerovatno prvi bosanskohercegova~ki posredstvom trenera Seada Begi~evi}a, na
Haris [koro, doveden ‘87. da ga se ‘88. nogometa{ u Hajduku bio je Ervin Katni} probu u Split sti}i mladi Mirsad Hibi}. Prvu
skupo proda u Torino. Jo{ jedan igra~ iz koji se timu, kako je pisao pokojni je godinu proveo na posudbi u Solinu da bi
sarajevskog @elje Radmilo Mihajlovi}, idol Miljenko Smoje, prilju~io neposredno pred onda bio vra}en u tim s kojima je osvajao
doveden ‘88. da ga se ‘89. skupo proda u odlazak na Vis, na slobodnu teritoriju prvenstva Hrvatske i Kup, a u prolje}e
Bayern. Tu je i Goran Juri}, {ef obrane dru- tokom 1944. godine. “U tenkovskoj brigadi 1995. godine igrao je u ~etvrtfinalu Lige
gog dijela ‘90-ih, kao i Stjepan Tomas, je prona|en novi centarhalf Ervin Katni}, prvaka u kojem je Hajduk izgubio od am-
standardni reprezentativac Hrvatske koji je ~udo od centarhalfa“, pisao je Smoje, sterdamskog Ajaxa. Nakon Katni}a, u
skrivio penal na Svjetskom prvenstvu 2006. hroni~ar Hajduka i svih de{avanja va`nih Hajduk je stigao Mostarac Sulejman Sula

52 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


Rebac, najbolji strijelac tima koji je 1955.
godine osvojio petu Hajdukovu titulu prva-
ka Jugoslavije. Dvanaest godina kasnije
Kup Mar{ala Tita osvojila je ekipa u ~ijem
je sastavu bio D`emaludin Mu{ovi}. U ge-
neraciji koju smatraju najve}om u historiji
splitskog kluba, onoj koju je sa klupe vodio
tada mladi trener Tomislav Ivi}, generaciji
koja je osvojila dva uzastopna naslova
prvaka Jugoslavije, golman je bio Rizah
Me{kovi}. “Hajduk je za mene moj klub.
Isto kao i Sloboda u kojoj sam po~eo kari-
jeru. Nakon svih tih divnih godina prove-
denih u Splitu, normalno je da postoji ta
jedna veza. To je ljudsko“, sje}a se Rizah
Me{kovi}. “Mene su tamo primili kao da
sam njihov. Na utakmicama su skandirali
moje ime. Osje}ao sam se izvanredno. Jo{ i
ta najslavnija Hajdukova generacija koju je
vodio Ivi}. Kad se samo sjetim ko je tad sve
EDIN MUJ^IN
I VELDIN KARI]
Ro|aci iz Koliba, kod Bosanskog
Broda, jedan dio karijere proveli
su igraju}i zajedno
bio u Hajduku. Holcer, [urjak, Buljan,
@ungul, Oblak, Peruzovi}, Mu`ini}, Jerko-
vi}... To je bila stra{na ekipa. U Hajduku
sam primljen kao ~ovjek. U{ao sam na
glavna vrata i iza{ao na glavna vrata.“
Te{ko je utvrditi ko je najbolji igra~
Hajduka u njegovoj historiji, no Bla`
Sli{kovi} sasvim sigurno je me|u pet
najboljih koji su ikada nosili dres ovoga
kluba. Osim Bake, u Hajduku je igrao i
gorostasni Boro Primorac, danas pomo}nik
trenera Arsenala, Arsena Wengerea, zatim
Mili Had`iabdi} koji je sa bra}om Vujovi},
Zoranom i Zlatkom, blizancima ro|enim u
Sarajevu, osvojio posljednji naslov prvaka
za Hajduk u tada{njoj Jugoslaviji. Za
Hajduk su igrali jo{ i Andrija Ankovi}, cen-
tarfor iz ^apljine, Aleksandar Risti}, Enes
Demirovi} na kojem je Hajduk, kada je
oti{ao u turski Adanaspor sredinom ‘90-ih,
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
zaradio tada ogromnih milion i po maraka
obe{te}enja. Igrali su jo{ i Sead Seferovi},
Bosanac po ocu Darijo Srna, zatim Josip
Luka~evi}, Predrag [imi}, Gradimir Crno-
gorac, Bulend Bi{}evi}, Dario Damjanovi},
Mladen Bartulovi}, Dragan Blatnjak, Almir
Turkovi}, Mirza Me{i}, Josip ]utuk. A sada
i Senijad Ibri~i}. ^uveni splitski novinar
Zdravko Rei} je ve} nekoliko decenija
hroni~ar zbivanja u splitskom klubu, jedno
je vrijeme ~ak obna{ao i du`nost direktora
Hajduka. Ka`e da je bh. nogometa{a u
Hajduku bilo mnogo, ali da on po dobrom
pamti Repca, Mu{ovi}a, Me{kovi}a,
Risti}a, Primorca, Hibi}a... “Naravno, i
Baku”, ka`e, tvrde}i kako je Sli{kovi} bio
uvjerljivo najbolji od svih. “Bosanci kakvi
su bili Baka Sli{kovi}, Dragan Blatnjak
Almir Turkovi} igra~i su koje }e svaki na-
vija~ voljeti, jer svojom kvalitetom odska~u
iz hrvatske lige. Ali bilo je tu itekakvih
proma{aja. Sje}am se, recimo, nekog
Omanovi}a iz Vele`a. E, on je bio simbol
svih pizdarija koje su pravili Hajdukovi
treneri dovode}i igra~e sa strane.”
RIJEKA KAO ZENICA
Nisu samo Bosanci i Hercegovci bili
klju~ni nogometa{i dva najve}a hrvatska
kluba, takvu su rolu igrali i u ostalim timo-
vima. Primjerice, od 27 stranaca koji su
kroz godine nosili dres Rijeke, kao najbolji
}e ostati upam}eni Fuad [a{ivarevi}, Admir
Hasan~i} i Senad Brki}. Fuad [a{ivarevi}
vukao je konce igre Rijeke u sezoni
1993./94. kada je ovaj tim igrao svoje prvo
finale Kupa Hrvatske. On je prvi stranac u
historiji kluba sa Kantride a nakon njega na
taj je stadion stigao stigao poker Zeni~ana
(Senad Brki}, Admir Hasan~i}, Ekrem
PREKO BOSNE U EVROPU
Bradari} i Admir Hod`i}), od kojih su
Brki} i Hasan~i} postali idoli navija~a
Rijeke. Hasan~i} je najbolji stranac koji je
ikada igrao u Rijeci a on i Senad Brki} su sa
51 i 33 pogotka jo{ uvijek na drugom i
tre}em mjestu najboljih klupskih strijelaca
u HNL-u. U njihovom je dru{tvu i Igor
Musa koji je sa Hasan~i}em bio u generaci-
ji kojoj je Franjo Tu|man 1999. godine
oduzeo naslov prvaka Hrvatske. Nakon njih
na Kantridi su igrali jo{ i Elvir Boli}, Alen
[koro, Tarik Ceri}... a ukupno je u Rijeci
igralo ili jo{ uvijek igra petnaest
nogometa{a iz BiH. Sli~no je bilo i u
Osijeku. Stanko Bubalo, Nermin [abi},
Mato Neretljak, Almir Turkovi}, Mihajlo
Bu~inski... imena su igra~a koje i danas
navija~i Osijeka svrstavaju u najboljih
jedanaest u historiji svoga tima. Nekima je
dra`i Turkovi}, nekima Bubalo, no oko
jednog }e se imena svi slo`iti. Bakir
Be{irevi} je najbolji stranac koji je ikada
igrao u ovome klubu. U svojoj je 28 godina
dugoj karijeri igrao za samo tri kluba.
Igraju}i u seniorima rodnog Ora{ja svidio
se ~elnicima mostarskog Vele`a otkuda ga
je ratni vihor 1992. doveo u Osijek. I ostao
je do kraja karijere u tom klubu iako je
imao mno{tvo ponuda iz inozemstva.
Igra~ku karijeru okon~ao je sa navr{enih 37
godina. “Za Osijek me ve`u najljep{e
nogometne uspomene kojih se uvijek rado i
sa sjetom prisje}am“, sje}a se Be{irevi}
svojih igra~kih dana tokom koji je 20 puta
dobio poziv i u reprezentaciju BiH. I danas
se prepri~avaju detalji utakmica Marsonije
iz Slavonskog Broda iz 1994. i 1995. godine
za koju su tada igrala bra}a Edin i Zemir
Muj~in, Veldin Kari} i Armin Ma{i}. U svo-
joj prvoj sezoni u HNL-u osvojili su peto
mjesto, svaku utakmicu, iako je bilo ratno
doba, gledalo je desetak hiljada ljudi. Mario
Bazina je bio najbolji igra~ HNL-a u sezoni
1997./98. a Anel Karabeg, nekada{nji vez-
njak Vele`a i danas u`iva kultni status me|u
navija~ima [ibenika, ba{ kao i Tomislav
Piplica u Segesti iz Siska. Status zvijezda
imali su Tuzlak Jasenko Sabitovi}, Mladen
Bartolovi} (Zavidovi}i), Nino Bule (^aplji-
na), Rajko Vidovi} (Kiseljak), Asmir
D`afi}, Zdenko Jedvaj, Faik Kamberovi},
Nevres Zahirovi}, Muhamed Konji}... Sve
kao potvrda rije~i Vlatka Markovi}a da su
bosanskohercegova~ki nogometa{i odr`ali
hrvatsku nogometnu ligu u najte`im ratnim
godinama. “I zbog toga mislim da je bh.
reprezentacija ta koja ima veliku {ansu da
napravi ono {to mi radimo - hrvatska je
reprezentacija postala najbolji hrvatski
izvozni proizvod i uvjeren sam da }e bh.
reprezentacija to tako|er postati u Bosni“,
kazat }e Markovi} i zaklju~iti: “Tu ima ne-
vjerovatno kvalitetnih igra~a, to je vrelo tal-
enata, kona~no, mentalitet i karakter
dokazuju da je to mogu}e.“

53
EKSKLUZIVNO

Sarajevska glumica ZANA MARJANOVIĆ tumačit će glavni ženski lik u

rediteljskom prvijencu holivudske zvijezde ANGELINE JOLIE, čije snimanje
počinje u Budimpešti idućeg mjeseca; za naš magazin Zana govori o saradnji sa
slavnom glumicom – režiserkom, scenariju čija se radnja odvija za vrijeme
rata u Bosni i Hercegovini, svojoj ulozi...

BOSANSKI IZBOR
ANGELINE JOLIE
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
“Angelina mi je rekla: Ti imaš dušu

G
lumici Zani Marjanovi} u pro-
za ovu ulogu“
tekla dva dana mobitel ne presta- na{i glumci ostaju zapostavljeni u odnosu o projektu visokog profila. Oti{la sam u
je zvoniti. Novinari iz Bosne i na, recimo, kolege iz Hrvatske i Srbije, {to London, dali su mi nekoliko scena da
Hercegovine, Srbije, Hrvatske, ovdje nije slu~aj i zbog toga sam posebno pro~itam, onda smo to snimili — i to je to.
neprestano zovu sa molbama za sretna”, ka`e na po~etku na{eg razgovora Sve se zapravo odigralo vrlo jednostavno”,
intervju, ili bar kratak komentar — povod je, Zana. pri~a Zana.
naravno, glavna `enska uloga u redi- Cijela pri~a o njenom mogu}em anga- Jedna od stvari koje su bile presudne da
teljskom prvijencu trenutno vjerovatno `manu u filmu Angeline Jolie krenula je jo{ dobije ulogu bila je njena gluma~ka kreaci-
najpopularnije holivudske glumice, Ange- po~etkom jula, nakon {to je Jolie sa svojim ja u filmu Snijeg Aide Begi}, u kojem je
line Jolie, ~ija se radnja odvija uo~i i za vri- partnerom Brad Pittom prvi put posjetila BiH. tako|er tuma~ila glavni `enski lik. Pro -
jeme rata u Bosni i Hercegovini. ducenti su prije londonskog kastinga
Da je dobila glavnu ulogu u filmu LONDONSKI KASTING pogledali film Begi}eve i bili odu{evljeni
Jolieve, Zana je saznala jo{ u avgustu. No, “Nazvao me moj agent iz Londona i Zaninom ulogom. Uslijedio je i prvi susret
kako to obi~no biva sa stranim produkcija- pozvao me da do|em u London na audiciju sa Angelinom Jolie i razgovori o filmu, sce-
ma, detalji o filmskom projektu dr`e se u za film. U tom trenutku uop{te nisam znala nariju, ulozi...
tajnosti {to je du`e mogu}e, pa je tako i ni o kakvom filmu se radi, ni ko je scena- “Cijeli scenarij sam prvi put pro~itala za
zvani~na potvrda producenata o Zaninom rista, re`iser, ko su producenti... Nisam vrijeme Sarajevo Film Festivala i bila sam
anga`manu u ovom ostvarenju stigla tek imala nikakve informacije, osim da je rije~ odu{evljena ve} ‘na prvu’. Iskreno, bilo mi


uo~i izlaska ovog broja Slobodne Bosne.
Mlada sarajevska glumica, koju ovda{nja BOSANSKA
publika pamti po ulogama u filmovima
FILMSKA AVANTURA
Ljeto u zlatnoj dolini i Te{ko je biti fin Angelina
Angelina Jolie
Jolie ii Brad
Brad Pitt
Pitt
Sr|ana Vuleti}a, te Snijegu Aide Begi},
pristala je ekskluzivno za na{ magazin go-
voriti o svom predstoje}em gluma~kom
anga`manu i najve}em profesionalnom iza-
zovu u njenoj dosada{njoj karijeri. Sa
Zanom smo razgovarali u kratkoj pauzi u
kojoj je doletjela u Sarajevo iz Budimpe{te,
gdje ve} nekoliko sedmica traju intenzivne
pripreme za po~etak snimanja.
“Drago mi je {to ljude toliko zanima
cijela ta pri~a. Mislim da je jako va`na
~injenica da jedna tako uspje{na `ena,
mo`da i najve}a holivudska glumica
dana{njice, radi pri~u o Bosni i Herce-
govini, a posebno da }e u tom filmu igrati
bosanskohercegova~ki glumci. Na`alost,
~esto se doga|a da ~ak i u bh. filmovima

54 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

 ZANA MARJANOVI], GLAVNA GLUMICA FILMA ANGELINE JOLIE

ANGELININ
AN\EO
Zana Marjanovi}

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 55

 EKSKLUZIVNO

je potpuno nevjerovatno da jedna osoba
koja nema apsolutno nikakve veze sa
Bosnom i Hercegovinom, mo`e da napi{e
jednu takvu pri~u. Kada smo se upoznale,
pitala sam je: ‘Jeste li Vi napisali scenarij?’
Mislim da sam to pitanje u razgovoru ~ak
ponovila jo{ jednom. Kasnije sam shvatila
da je to vjerovatno bilo nepristojno od
mene, zvu~alo je kao da sumnjam u nju”,
kroz smijeh pri~a Zana i obja{njava: “Nije
stvar u tome {to je takav scenarij napisala
Angelina Jolie, nego bih bila jednako izne-
na|ena i da se radi o bilo kome drugom ko
nije sa ovih prostora. Ja sam `ivjela u
Americi i sje}am se da sam puno puta
poku{avala da objasnim svojim ameri~kim
prijateljima {ta se de{avalo u Bosni. Znam
da je njima cijela ta pri~a — rat, Srbi, Hrvati,
Bo{njaci... — potpuno konfuzna i jako im je
te{ko to razumjeti.”
Film je prvenstveno ljubavna pri~a.
Radnja se odvija u periodu od 1992. do
1996. i govori o mladom paru koji se upoz-
naje u osvit rata u Bosni i Hercegovini. On
je Srbin, a ona Bo{njakinja. I upravo taj
podatak o nacionalnosti dvoje glavnih liko-
va, koji je ve} ranije “procurio” u javnost,
izazvao u protekla dva mjeseca dosta
opre~nih reakcija, {to je bilo i za o~ekivati
u zemlji koja je jo{ uvijek optere}ena
nacionalizmom, ali u onom najnegativni-
jem smislu.
BEZ POLITI^KIH
KONOTACIJA
“Naravno da sam ~ula za te neke pri~e i
razli~ite kontekste u kojima je film pred-
stavljan, ali to je potpuno neopravdano.
Ovo je jedna ljubavna pri~a, u ~ijem su
fokusu dvoje ljudi i njihove sna`ne emocije
koje imaju jedno prema drugome, a rat je
ambijent u kojem se doga|a i koji ~ini
dramu. U filmu nema apsolutno nikakvih
PRVA POSJETA
BOSNI I HERCEGOVINI
Angelina
Angelina Jolie
Jolie ii Brad
Brad Pitt
Pitt uu
Gora`du,
Gora`du, uu aprilu
aprilu ove
ove godine
godine
56
ANTRE: GLUMCI IZ BiH, SRBIJE, HRVATSKE
Uz Marjanovićevu, u filmu glume
Rade Šerbedžija i Feđa Štukan
Jo{ nisu objavljena imena kompletne
gluma~ke ekipe rediteljskog prvijenca
Angeline Jolie. Za sada je sigurno da }e
jednu od uloga tuma~iti Rade [erbed`ija,
a prema jo{ nepotvr|enim informacijama u
filmu bi trebao zaigrati i bh. glumac Fe|a
[tukan. Ina~e, audicija za bosansko-
hercegova~ke glumce odr`ana je tokom
proteklog Sarajevo Film Festivala. Za vri-
jeme njene posljednje posjete Bosni i
Hercegovini, Jolie je izjavila da `eli uklju~iti
{to vi{e Bosanaca i Hercegovaca u ovaj
projekat. Glavna mu{ka uloga pripala je,
navodno, jednom glumcu iz Beograda.
politi~kih konotacija”, nagla{ava Zana.
“Ono {to me je najvi{e fasciniralo u ovom
scenariju je jednostavnost — na~in na koji je
Angelina uspjela tako jednostavno i toliko
autenti~no da napi{e pri~u. Situacije koje se
de{avaju u scenariju su potpuno realne.
Pri~a je lokalnog karaktera, ali sa druge
strane, mislim da ne postoji nijedno mjesto
na svijetu gdje ljudi ne}e potpuno razumjeti
o ~emu se tu radi. Ima jedan divan citat
ruskog reditelja Dziga Vertova: ‘Jedno-
stavnost je tako jednostavna, a posti}i jed-
nostavnost je u`asno komplikovano.’
Mislim da je to najpreciznije {to se mo`e
re}i o ovom scenariju i na~inu na koji je
Jolie napisala pri~u.”
Zana opisuje Angelinu kao pametnu,
odlu~nu `enu, koja ta~no zna {ta `eli, ali je
istovremeno izuzetno otvorena za saradnju
u pravom smislu te rije~i.
Bud`et filma iznosit }e oko 15 miliona
dolara. Nosilac produkcije je kompanija
GK Films na ~elu sa producentom
Grahamom Kingom, dobitnikom Oscara
za film Departed Martina Scorsesea, a s
kojim je Jolie ve} sara|ivala u filmu
Tourist. Zanimljivo je da je King nedavno
izjavio kako je glavni razlog zbog kojeg je
odlu~eno da se film najve}im dijelom
snima u Budimpe{ti, umjesto u Sarajevu,
“previsok porez”. Scenarij Jolieve pohvalio
je i ~uveni ameri~ki glumac i reditelj Clint
Eastwood, koji je rekao da je glumica
napisala “izvrsnu pri~u”.

“Ti ima{ du{u koja je potrebna za
ovakav lik”, rekla je Jolie mladoj sara-
jevskoj glumici ve} pri prvom susretu.
^ekalo se samo “zeleno svjetlo” od pro-
ducenata i Zana je dobila glavnu ulogu.
O svom liku Zana Marjanovi} ka`e:
“Ako se mo`e napraviti neka paralela sa
likom Alme koji sam igrala u filmu Snijeg,
onda je to da su obje te `ene heroine. Upravo
ta sli~nost izme|u ova dva lika je meni ujed-
no i najdra`a. Ovo je `ena koja je pametna,
hrabra, odlu~na, emotivna, prekrasna, jedna
veoma jaka li~nost. Angelinu je jako zani-
malo kako ja vidim tu ulogu, {ta mislim o
scenariju... Vrlo je otvorena za sve moje pri-
jedloge i instrukcije i to mi je bilo prekrasno.
Rekla mi je kako `eli da imam svu slobodu
koja mi je potrebna da izgradim svoj lik,
oblikujem ga prema sebi i prema onome {to
ja mislim da je va`no. Takva njena
otvorenost me zaista iznenadila, jer to je
rijetkost, pogotovo me|u re`iserima, ali i u
drugim profesijama.”
Snimanje filma po~inje idu}eg mjeseca
i odvija}e se najve}im dijelom u Bu-
dimpe{ti, a u novembru ekipa seli u
Sarajevo, gdje }e biti snimljene ostale
scene. Uprkos velikim imenima filmske
industrije sa kojima }e sara|ivati, Zana
ka`e da nema nervoze uo~i po~etka sni-
manja.
“Jedan prijatelj mi je rekao: kako mo`e{
biti tako cool, pa dobila si glavnu ulogu u
filmu Angeline Jolie?!”, smije se Zana. “U
ovom trenutku, sve to do`ivljavam kao
jednu sjajnu priliku koja mi je pru`ena, ali
svjesna sam da tek treba da se doka`em i da
napravim tu ulogu najbolje {to mogu.
Veliki zadatak tek stoji ispred mene i
vidje}emo kako }e biti. Za sada sve ide
odli~no”, zadovoljno ka`e Zana Marja-
novi}.

SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 Haris D`inovi} vozi Hyundai
Potpisivanjem Ugovora o saradnji izme|u gospodina Nihada Sivca, generalnog
direktora kompanije Hyundai Auto BH, i gospodina Harisa D`inovi}a, popularni
pjeva~ je postao prvi promoter Hyundai brenda u Bosni i Hercegovini. U naredne
dvije godine, Haris D`inovi} }e voziti najluksuzniji model Hyundai game, ix55.
Opremljen najbogatijim paketom opreme Priviledge te pokretan sna`nim i
ekonomi~nim 3.0 CRDi motorom, ix55 idealan je za osobu poput Harisa D`inovi}a
koja u svojem vrlo intenzivnom radnom ritmu brzo i sigurno treba sti}i do destinacije.
NATUR[^ICI U FOTOGRAFIJI

ZVORNIK GORA@DE
Zoran Stjepanovi} Nedim Kunovac

U augustu ove godine sarajevski fotograf ALMIN ZRNO podučavao je mlade

fotografe iz Zvornika, Bratunca, Višegrada, Srebrenice i Goražda osnovnim
vještinama ovog zanata; rezultat njegovog angažmana u okviru projekta
“Kultura u ruralnim zajednicama” jeste izložba najuspješnijih radova koja
je 21. septembra otvorena u Zvorniku

FOTOMARATON NA DRINI
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P
rojekat koji Fondacija Mozaik
ove godine provodi u Zvorniku,
Bratuncu, Vi{egradu, Srebrenici i
Gora`du zove se Kultura u rural-
nim zajednicama. Izlo`ba Foto-
maraton, pak, samo je dio ove aktivnosti
Mozaika, a otvorena je u Zvorniku, 21. sep-
tembra.

ODNOS BLENDE I EKSPOZICIJE

U spomenutim op{tinama su, od 9. do
13. augusta, organizovane fotoradionice, a
voditelj je bio sarajevski fotograf Almin
Zrno. “Radionice su se odigravale po jedan
dan u svakom od navedenih gradova.
Odakle ja tu, ne znam ni sam, na{lo me iz
Mozaika, pitalo i ja pristao da educiram i
probam da te dje~ake i djevoj~ice inficiram
fotografijom i ljubavi prema istoj. Trebate
znati da su u pitanju prete`no bila djeca u
dobi od petnaest do osamnaest godina, koji
OSNOVE
OSNOVE FOTOGRAFIJE
FOTOGRAFIJE nisu nikakvi ~lanovi nekih fotoklubova, a
Almin
Almin Zrno
Zrno (prvi
(prvi slijeva)
slijeva) “na
“na ~asu”
~asu” kojih, usput budi re~eno, tamo i nema, nego
sa
sa mladim
mladim fotografima
fotografima iz iz Srebrenice
Srebrenice
su to, da tako ka`em, natur{~ici u fotografi-

58 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


ji. Imali su na raspolaganju samo neke idiot
aparate i, eventualno, `elju da ne{to
poku{aju da nau~e o osnovama fotografije,
kompoziciji, svjetlu i samom pristupu, ne bi
li uspjeli u tako kratkom vremenu napraviti
{to kvalitetniju fotku”, obja{njava Almin
Zrno, neposredno nakon {to je u Zvorniku
otvoren Fotomaraton.
FOTOGRAFIJA I PEDAGOGIJA
^asovima fotografije u Zvorniku, Bra-
tuncu, Vi{egradu, Srebrenici i Gora`du pri-
sustvovalo je tridesetak omladinaca. Djelo-
vali su u okviru zadatih tema: Prirodne lje-
pote mog kraja, Kulurno-historijske zna-
menitosti i Ljudi na poslu. Da li su se,
polaznici, mo`da bunili {to ne mogu djelo-
vati u malo {irem kontekstu, pitamo Zrnu:
“Ma ne. Kao {to sam rekao, u pitanju su bili
potpuni po~etnici, koji su zaista sa pa`njom
I KOSOVO I SRBIJA
Iniciranje i provođenje kulturnih i
umjetničkih projekata
Projekat Kultura u ruralnim zajednica-
ma provodi mre`a organizacija iz Bosne i
Hercegovine (Fondacija Mozaik), Srbije
([kolama na rubu opstanka), Makedonije
(Program za ruralni razvoj Centra savre-
menih umetnosti) i Kosova (Akademija za
trening i tehni~ku podr{ku). “Svrha projek-
ta je da pru`i mogu}nost umjetnicima,
kulturnim i umjetni~kim grupama i organi-
zacijama, kao i drugim zainteresiranim
pojedincima u ruralnim podru~jima, koja
su izolirana od glavnih kulturnih tokova,
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
OMLADINCI I OMLADINKE NA ISTOM ZADATKU
SREBRENICA
Mirjana Toma{
ALMIN ZRNO: “Polaznici
su pretežno bila djeca u
dobi od petnaest do
osamnaest godina, koji
nisu nikakvi članovi nekih
fotoklubova”
upijali svaku moju rije~, a ja sam svako
svoje predavanje, bukvalno, po~injao od
osnova fotografije. A to je zakonitost
odnosa blende i ekspozicije, gasio im
bliceve na njihovim idiotima i rekao im da
poku{aju da razgovaraju i prepoznaju svjet-
lo, te na osnovu njega i eventualno zlatnih
rezova u kompoziciji fotografije naprave
{to bolje svoje uratke.”
da iniciraju i provode kulturne i umjetni~ke
projekte”.
Mozaik }e osigurati 1.200 KM po inici-
jativi, a na ovaj iznos se o~ekuje doprinos
zajednica (minimalno 20% od tra`enih
sredstava). Trajanje projekta je tri godine,
od 1. aprila 2009. do 31. marta 2012.
godine. Bud`et za aktivnosti koje }e se
provoditi na podru~ju Bosne i Herce-
govine je 98.289 CHF (127.735 KM), a
donator je SCP - Swiss Cultural Progra-
mme in the Western Balkan.

VI[EGRAD
Stojka Vasiljevi}
Savjetodavna grupa projekta Kultura u
ruralnim zajednicama odabrala je petnaest
pobjedni~kih fotografija, od ukupno osa-
mdeset koje su dostavili mladi fotografi.
Sedam od petnaest fotografija snimljeno je
u Zvorniku, a autori su Zoran Stjepanovi},
Darko Marinkovi} i Ivana Stjepanovi}.
Potom, pet u Vi{egradu (autorice Milica
Nikoli}, Stojka Vasiljevi} i Ranka Baranac),
dvije u Gora`du (autor Nedim Kunovac iz
MZ Vitkovi}i) i jedna fotografija u Sre-
brenici (autorica Mirjana Toma{ iz Bra-
tunca). “Prili~no sam zadovoljan kada
znamo odakle i sa ~im smo krenuli, a gdje
smo zavr{ili. @ao mi je {to neke sredine nisu
pokazale vi{e interesa da nam ispri~aju
pri~u o svome kraju, ali to je do njih, tako da
me|u pobjedni~kim fotkama imamo vi{e
slika iz Vi{egrada i Zvornika nego recimo iz
Srebrenice, Gora`da ili Bratunca. Re}i }u
vam i da mi, naravno, godi ovaj pedago{ki
rad, jer i ja sam nekada imao nekoga ko me
je inficirao fotografijom, bez ikakvih snova
da }e mi to danas biti osnovno zanimanje i
izra`aj. Pa tako, ko zna, mo`da neko nekada
od ovih omladinaca i omladinki bude
spomenuo moje ime kada bude veliki
fotograf”, veli na{ sagovornik.
Teme pobjedni~kih fotografija poslu`ile
su kao motivi za {tampu 2.250 razglednica
koje }e, nadaju se organizatori, doprinijeti
turisti~koj promociji ovih gradova. “U
Zvorniku je, 21. septembra, bilo prvo pred-
stavljanje pobjedni~kih radova, kao i
progla{enje pobjednika, a mislim da bi
izlo`ba trebala biti postavljena u svim
gradovima gdje su se radionice odigravale,
ali za taj dio je ipak zadu`en organizator, tj.
Fondacija Mozaik”, ka`e Almin Zrno.
Projekat Kultura u ruralnim zajednicama
finansira Austrijska razvojna agencija.

59
9. ME\UNARODNI POETSKI SUSRETI

U organizaciji “CASA DELLA POESIA“ iz Salerna i Ambasade Italije, u Sarajevu se

deveti put održavaju poetski susreti posvećeni pjesniku IZETU KIKI SARAJLIĆU;
ove godine na Susretima učestvuje petnaest pjesnika iz BiH, Amerike, Slovenije,
Francuske, Turske, Švicarske, Italije, Španije...

HOMMAGE KIKI SARAJLI]U,

PJESNIKU SARAJEVA
Pi{e: MAJA RADEVI]

M
e|unarodni poetski susreti
posve}eni pjesniku Izetu Kiki
Sarajli}u odr`avaju se deveti
put ove godine, 24., 25. i 26.
septembra, u Kamernom teatru
55 u Sarajevu. Manifestacija je pokrenuta
2002. godine, nekoliko mjeseci nakon
Sarajli}eve smrti, i to na inicijativu njegovih
brojnih italijanskih prijatelja i po{tovalaca.
Sli~no jo{ jednom velikom bh. pjesniku,
Abdulahu Sidranu, Sarajli} i njegova poezi-
ja su mo`da i vi{e cijenjeni u Italiji nego u
pjesnikovoj domovini. Uglavnom, pjesni~ki
susreti u Kikinu ~ast ve} su postali tradi-
cionalan kulturni doga|aj zahvaljuju}i
prvenstveno instituciji Casa della poesia iz
Salerna (~iji je Sarajli} bio po~asni pred-
sjednik), te Ambasadi Italije u Sarajevu,
koja je suorganizator manifestacije.

UZ MALU POMO] PRIJATELJA

“Na{a ideja je bila da dovedemo pjes-
nike i Sarajli}eve prijatelje u Sarajevo, a to
je bila i Kikina `elja - da se u Sarajevu,
nakon ~etvorogodi{njeg rata i razaraju}e
opsade grada, ponovo sastanu pjesnici iz
svih krajeva Evrope i svijeta. Na taj na~in
se sje}amo Izeta Sarajli}a. Sarajevo je,
izme|u ostalog, grad poezije i za nas je
veoma va`no da to poka`emo“, ka`e profe-
sor Daniele Onori iz Ureda za kulturu
Ambasade Italije.
Taj cilj je svakako ispunjen: u proteklih
devet godina, Sarajevo su u okviru Susreta
posjetili pjesnici iz [vicarske, Italije,
Portugala, [panije, SAD-a, Holandije,
Turske i mnogih drugih zemalja. Ove
godine, u programu Susreta u~estvuju
Ferida Durakovi} (BiH), Opal Palmer
Adisa (Jamajka), Luis Rodriguez (SAD),
Toma` [alamun (Slovenija), Ada Salas
([panija), Petr Hru{ka (^e{ka Republika),
Müesser Yeniay (Turska), Teresa Colom U ^AST PJESNIKU
Prijatelji i po{tovaoci djela
(Andora), Ivo Ledergerber ([vicarska),
Izeta Kike Sarajli}a jo{ jednom }e
Christiane Veschambre (Francuska), se okupiti u Kikinom gradu
Alexandra Petrova (Rusija), Gabriella Sica na poetskim susretima
(Italija), Giancarlo Pontiggia (Italija),

60 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


SARAJEVO
Sad nek spavaju svi na{i i besmrtni.
Pod mostom, kraj “Druge `enske” nabujala
Miljacka te~e.
Sutra je nedelja. Uzmite prvi tramvaj za Ilid`u.
Naravno pod pretpostavkom da ne pada ki{a.
Dosadna duga sarajevska ki{a.
Kako li je bilo ^abrinovi}u bez nje u tamnici!
Mi je preklinjemo, psujemo, a ipak dok pada
zakazujemo ljubavne sastanke kao da smo
u najmajskijem maju.
Mi je proklinjemo, psujemo, svjesni da od nje
nikad
Miljacka ne}e postati ni Gvadalkivir ni Sena.
Pa {ta? Zbog toga zar manje }e te voljeti
i mu~iti manje kroz stradanja?
Zbog toga zar manja bi}e moja glad
za tobom i manje moje gorko pravo
da ne spavam kad svijetu prijete kuga ili rat
i kad jedine rije~i postaju “ne zaboravi” i “zbo-
gom”?
Marko Ve{ovi} (Crna Gora/BiH) i Elvedin
Nezirovi} (BiH). Neki koji su dolazili rani-
je, ove godine ne}e biti tu, ali }e kroz video
zapise ipak sudjelovati na manifestaciji. To
su Janine Pommy Vega i Maram al-Masri,
go{}e prethodnih izdanja, kao i Taslima
Nasrin, prisjeti}emo se i Mahmouda
Darwisha, Maria Benedettija, Edoarda
Sanguinetija, a tu su i pisci Margaret
Mazzantini i Paolo Rumiz.
Kao i svake godine, dvije grupe “svjes-
nih putnika” }e do}i iz Italije u Sarajevo
autobusom (preko Trsta) i automobilom
(preko Barija), najavljuju organizatori. I
kao i uvijek, pored pjesni~kih ~itanja, bit }e
prikazivani filmovi u kojima Izet Sarajli}
~ita svoju poeziju.
Za ljubitelje sedme umjetnosti, tu je i
poseban filmski program: publika }e vidjeti
filmove Medea Pier Paola Pasolinija iz
1970., zatim Etel Adnan. Words in Exile,
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
Uostalom, mo`da ovo i nije grad u kome
}u umrijeti,
ali u svakom slu~aju on je zaslu`io jednog
neuporedivo vedrijeg
mene,
ovaj grad u kome mo`da i nisam bio najsre}niji,
ali u kome je sve moje i u kome uvijek mogu
na}i barem nekog od vas koje volim
i re}i vam da sam tu`an do o~ajanja.
U Moskvi to bih isto mogao, ali Jesenjin je mrtav
a Jevtu{enko siguno negdje u Gruziji.
U Parizu kako da zovem hitnu pomo}
kad se ona nije odazvala ni na pozive Vijona?
Ovde zovnem li i tople svoje sugra|anke,
i one ~ak zna}e {ta je to {to me boli.
Jer ovo je grad u kome mo`da i nisam bio
najsre}niji,
ali u kome i ki{a kad pada nije prosto ki{a.
Izet Sarajli}
film iz pro{logodi{nje produkcije posve}en
velikoj libanskoj spisateljici, u re`iji
Grkinje Vouvolae Skourae, te oma`
re`iserki Germaine Dulac, velikoj kine-
matografskoj eksperimentatorici i femi-
nistkinji s po~etka XX vijeka.
“Sarajli} je bio izuzetan saputnik. On je
bio taj koji je uvijek podr`avao rad na
stvaranju te velike porodice, kakva je ku}a
poezije Casa della poesia. Nezaboravna su
njegova ~itanja u italijanskim gradovima
Salerno, Baronissi, Napoli, Amalfi, Pistoia,
Trieste, Roma, Genova, Reggio Emilia.
Osta}e nam u dirljivom sje}anju Izetova
ogromna radost kada je italijanski prijevod
njegove knjige Neko je zvonio ugledao
svjetlo dana. Knjigu su od srca preveli
Rafaella Marzano i Sinan Gud`evi}.
Zauvijek }emo pamtiti i trenutak kada je u
Rimu primio nagradu Premio Moravia
2001, kao i kada je saznao da ga grad
PJESNICI SVIJETA U SARAJEVU
Salerno namjerava proglasiti po~asnim
gra|aninom, na {to je bio posebno ponosan
i sretan mo`da posljednji put“, sje}aju se
Kikini italijanski prijatelji iz Casa della
poesia.
Izet Sarajli}, ili “pjesnik Sarajeva“,
kako su ga mnogi nazivali, ipak nije zabo-
ravljen ni od svojih sugra|ana. O tome
svjedo~i i internet-portal kiko.co.ba — grupa
Sarajlija pokrenula ga je 2004. godine sa
ciljem prezentiranja Sarajli}evog `ivota i
poezije (a za to, valjda, nema boljeg na~ina
od interneta). Web stranica je, kao i Susreti,
opstala do danas, a u februaru pro{le godine
pokrenuta je i peticija da se jedna ulica u
Sarajevu nazove Sarajli}evim imenom.
TRA@I SE ULICA
ZA KIKINO IME
“Vrijeme je da Kiko (Izet Sarajli}) dobije
svoju ulicu. Kao {to je vrijeme i da Daco
(Dario D`amonja) dobije svoju ulicu, kao
{to bi i Zoka (Zoran Be~i}) trebao dobiti
svoju ulicu, kao {to je jedna od ulica
zaslu`ila da se zove po sjajnoj Nadi Pani, ili
po Miodragu @alici, Dra`enu Ri~lu Pari,
Karimu Zaimovi}u, Benjaminu Benji
Filipovi}u, Slobodanu Bodi Kova~evi}u,
Davorinu Popovi}u… Ako neka od
pomenutih imena ne znamo, sram nas bilo,
a nije li i to jedan od razloga da se zahvalju-
ju}i imenu na tabli neke od sarajevskih
ulica neka glavica zapita — ko je bio taj ~ije
ime stoji ispod broja“, napisao je jedan od
inicijatora peticije Nermin ^engi}.
Uprkos tome {to je vi{e hiljada Sarajlija
potpisalo peticiju, a gradona~elnik Alija
Behmen svojevremeno javno obe}ao da }e
se “ovo pitanje rije{iti u {to skorijem roku“,
Sarajli} do danas u svom gradu nije dobio
ulicu, kao ni drugi pomenuti umjetnici. Nije
to ni{ta iznena|uju}e, a vjerovatno nije ni
najva`nija stvar.
[etam gradom na{e mladosti/ i tra`im
ulicu za svoje ime./ Velike, bu~ne ulice -
njih prepu{tam velikanima istorije. / [ta
sam radio dok je trajala istorija?/ Prosto
tebe volio — ka`e Sarajli} u pjesmi Tra`im
ulicu za svoje ime.
“Ovo {to rade Italijani je dokaz koliko
mi ne po{tujemo pjesnike. Nije u pitanju to
koliko neko misli da je Izet Sarajli} veliki
pjesnik ili ne, koliko voli ili ne voli njegovu
poeziju, koliko se politi~ki ili knji`evno
(ne) sla`e sa njim... Izet Sarajli} je va`an
zato {to je na{. I pola Italije se ‘digne na
noge’ da napravi Susrete u njegovu ~ast,
dovode nam poznate evropske i svjetske
pjesnike, otvorena srca svake godine
donose taj program, a ovdje ga mnogi ne
prihvataju, {to je velika {teta. ^ini mi se da
nekako postajemo sve zatvorenija sredina i
zaboravljamo koliko je va`no da na{a
knji`evnost iza|e u bijeli svijet“, ka`e pjes-
nikinja Ferida Durakovi}.

61
ENDEMSKA BOSNA - “CRVENA KNJIGA” \URE FUKAREKA
Iako se radi o obaveznom dokumentu koji je temeljna stručna podloga u zaštiti
prirode, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu, a vjerovatno i šire, koja
nema “Crvenu knjigu”; ipak, BiH ima “Crvenu knjigu”, autora Ðure Fukareka,
koja nikad nije štampana
HO]E LI BiH IMATI
CRVENU ILI CRNU KNJIGU?
Pi{e: NA\A BEGOVI]
“Od svih `ivotinja, samo je ~ovjek
usvojio druga~ije rje{enje problema egzi-
stencije: rje{enje, naime, da sredinu u kojoj
je `ivio prilagodi sebi.“ (Sir Leonhard
Woolley, UNECSO-va Istorija ~ovje~ans-
tva (sveska I knjiga 2). Kako bi se biljni i
`ivotinjski svijet koliko toliko za{titio od
“~ovjekovog prilago|avanja” u svijetu se
prave takozvane crvene knjige ugro`enih
biljnih i `ivotinjskih vrsta. Bosna i
Hercegovina je jedina zemlja u regionu
koja nema Crvenu knjigu!
RIJETKE VASKULARNE BILJKE
Prema podacima Svjetskog udru`enja
za za{titu prirode (The World Conservation
Union, IUCN), koje na nau~noj osnovi i
prema utvr|enim kriterijima procjenjuje
ugro`enost vrsta na svjetskoj razini, ljudski
utjecaj stalno se pove}ava - ~ovjek uni{tava
`ivi svijet izravno ili posredno, uni{tava-
njem stani{ta ugro`enih vrsta.
Kako su mogu}nosti za{tite prirode,
odnosno primjenjivanja za{titnih mjera
nedovoljne da bi zaustavile takve razvojne
tendencije, nu`no je kategorizirati vrste u
skladu sa stupnjem njihove ugro`enosti, te
utvrditi prioritete. Upravo to omogu}uje
Crvena knjiga. Temeljem utvr|enih kriteri-
ja vrstama se pridodaje neki od stupnjeva
ugro`enosti, bez obzira je li rije~ o global-
noj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Svaka zemlja nastoji utvrditi “svoj” crveni
popis kako bi osigurala {to racionalniju i
uspje{niju za{titu ugro`enih vrsta na
dr`avnoj razini.
BiH, bar zvani~no, nema nijednu
Crvenu knjigu. I tu se i sama kandiduje za
status endema. Kao i u mnogo~emu.
Ipak BiH ima Crvenu knjigu. Rije~ je o
Crvenoj knjizi vaskularnih biljaka Bosne i
Hercegovine autora \ure Fukareka. Istina,
ova knjiga nikad nije {tampana.
Problem s ovom knjigom je da je
zavr{ena prije deset godina, ali da je autor
nekoliko dana nakon {to je dostavio knjigu
62
biljke. Kako navodi Beus, Fukarek je sebi
IMAMO
IMAMO II MI
MI “CRVENU
“CRVENU KNJIGU”
KNJIGU” postavio zadatak da evidentira nestale,
\uro
\uro Fukarek,
Fukarek, autor
autor neobjavljene
neobjavljene
Crvene
Crvene knjige
knjige vaskularnih
vaskularnih biljaka
biljaka
ugro`ene i rijetke vaskularne biljke. Ko-
Bosne
Bosne ii Hercegovine
Hercegovine riste}i bogato iskustvo sa terena i literaturu
Fukarek je na~inio knjigu za koju Beus
ka`e da se odlikuje orginalno{}u u pristupu
i obradi tematike. “Radi politi~ki potencira-
nog i potpuno pogre{no shva}enog princi-
pa decentralizacije, pojavila se anarhi~nost
i negacija zakonske regulative a time i
slu`be za{tite. Uski regionalni interesi
sakriveni pod krinkom nacionalnog interesa
i lokalne samouprave se realiziraju kroz
negaciju odrednica Prostornog plana i de-
vastaciju prostora. Tako je omogu}ena
eksploatacija morenskih naslaga u Divi
Grabovici, otvaranje kamenoloma iznad
Blagaja, probijanje ceste na Glogovo i naja-
va realizacije projekata hidroenergetskih
objekata na gornjoj Neretvi i Sani. Zbog
toga i pi{emo Crvenu knjigu”, naveo je
Fukarek u rukopisu.
PO[TENI [UMARI
Ujedno, svi gore pobrojani razlozi za
pisanje mogu se posmatrati i kao razlozi za
neizdavanje ovakve publikacije. Nuru-
preminuo, a nedugo nakon toga ras- din Pu{ilo, iz Odjeljenja za za{titu
formiran je i Zavod za za- spomenika pri Ministarstvu
{titu kulturnog i priro- kulture i sporta FBiH, bio je
dnog naslije|a BiH. I saradnik \uri Fukareku na
tako, pomenuta Crvena projektu Crvene knjige.
knjiga ve} godinama Na pitanje o sudbini, kako
“le`i” u autorovoj osta- Fukarekove knjige tako i pro-
v{tini. Crvena knjiga jekta Crvena knjiga, Pu{ilo je
bitan je dokument i za rekao da ne zna za{to Fukarekova
pristup EU. Tako|er, knjiga, iako je ura|ena i sa pozi-
dokumenti ovakve vr- tivnim recenzijama, nikad nije
ste zna~ajni su i kod objavljena: “Bilo kakva Crvena knjiga
izgradnje puteva, hidro- nikom ne odgovara osim po{tenim {umari-
elektrana i ostalog {to sa ma i onima kojima je dr`ava u srcu.”
sobom nosi ono {to nazivamo On tako|er na-
napretkom. gla{ava da postoje
Crvena knjiga \ure Fukareka kadrovi na [umar-
sastoji se od 323 stranice skom fakultetu koji
(pisani tekst i tabele). bi po potrebi ve} postoje}u
Kako se navodi u recen- Crvenu knjigu mogli uzeti za po-
ziji prof. Vladimira Be- lazi{te, te je dopuniti, pro{iriti... Sje}aju}i
usa, autor je analizirao 224 se rada s \urom Fukarekom, Nurudin
SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

Pu{ilo navodi da se de{avalo da su tokom
snimanja stanja na pojedinim lokalitetima
bili ~ak i pu{kama istjerivani. Govore}i o
pitanju Crvene knjige i Crvene liste BiH,
Ermana Lagumd`ija, vi{i kustos na
Odsjeku za botaniku u Zemaljskom muzeju
BiH, ka`e: “Prema iskustvima drugih
zemalja u regionu i svijetu, izradi nacional-
nih Crvenih knjiga su prethodile Crvene
liste sa procjenom floristi~kog stanja svih
oblasti u zemlji, popisom biljnih vrsta u
opasnosti i kategorizacijom ugro`enosti
prema pravilima IUCN-a. Za takav jedan
projekat je potrebno osigurati dosta ljudi i
kvalitetan kadar, dostatna finansijska sred-
stva i vi{e vremena. Ote`avaju}a okolnost
je ~injenica da su mnoge oblasti u BiH jo{
uvijek visoko rizi~ne za ozbiljan terenski
rad. To su objektivni razlozi zbog ~ega jo{
nemamo Crvenu
knjigu.”
Lagumd`ija
podsje}a da je
1980. bio plani-
ran projekat na izradi
Crvene knji-
ge za cijeli
prostor biv-
{e Jugosla-
vije, od ~e-
ga se odustalo, te
su poslove zapo~ele
svaka biv{a republika
za sebe i samostalno.
U BiH je za izradu
ove veoma va`ne naci-
onalne publikacije bio
zadu`en Republi~ki zavod
za za{titu kulturnohistor-
ijskog i prirodnog naslije|a,
koji nije mogao kadrovski
odgovoriti zahtjevu. Izuzetak
je bio vi{egodi{nji rad zapo-
slenika Zavoda, dipl. in`injera
Branibora Fabijani}a, na izradi
Crvene liste za Crvenu knjigu
BiH. No, rad je bio baziran isklju-
~ivo na podacima iz literature.
PRIRODA
KAO LUKSUZ
Godine 1990. Dru{tvo ekologa BiH je
iniciralo rad na Crvenim listama i anga`iran
je zaposlenik Zemaljskog muzeja BiH dr.
^edomil [ili}, koji je na osnovu bogatog
nau~nog i terenskog iskustva uz konsultaci-
ju podataka posebno vrijedne i bogate bh.
herbarske zbirke izradio i objavio origi-
nalan nau~ni rad pod nazivom Spisak
biljnih vrsta za Crvenu knjigu BiH.
Kustosica Lagumd`ija, pak, nije upoznata
sa Crvenom knjigom \ure Fukareka, koja
je ina~e i nastala po Crvenoj listi, ali, kako
ka`e, “voljela bi znati sudbinu tog rukopisa
jer to nije obi~an rad”!
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
ZOVEM SE CRVENA
Boja koja sugeriše hitnost
“Strategija za{tite prirode, koja je sas-
tavni dio Strategije za{tite okoli{a
Federacije BiH, kao i Strategija Bosne i
Hercegovine sa akcionim planom za
za{titu biolo{ke i pejza`ne raznolikosti
koja je trenutno u formi nacrta, zacrtale su
slijede}e aktivnosti: Izrada Flore, Izrada
Faune i Izrada Fungia”, obja{njava Herceg.
Od ministra Hercega saznajemo da se
u sklopu IPA projekta pripremaju temelji za
ERMANA LAGUMDŽIJA:
“Prema iskustvima
drugih zemalja u regionu i
svijetu, izradi nacionalnih
Crvenih knjiga su
prethodile Crvene liste sa
procjenom florističkog
stanja svih oblasti u
zemlji, popisom biljnih
vrsta u opasnosti i
kategorizacijom
ugroženosti prema
pravilima IUCN-a”
Predsjednik Udruge Vjetrenica , za
za{titu istoimene pe}ine kao jednog od
najve}ih endemskih stani{ta, novinar i spe-
olog Ivo Lu~i} veli: “Pravo pitanje je {ta se
uop}e mo`e napraviti s ovakvom vlasti, pa
i onda {ta uop}e u njezinim o~ima zna~i
Crvena knjiga. Na`alost, moja iskustva
govore da im to mo`e biti samo povod da se
SUDBINA NEPOZNATA
raspis tendera za izradu knjiga crvenih
lista, a onda i pojedina~no posebne
Crvene knjige ugro`enih vrsta biljaka,
`ivotinja i gljiva. Jedno od tuma~enja na
koje se mo`e nai}i kad je rije~ o boji ove
knjige, tj. za{to crvena, jeste i to da je rije~
o boji koja sugeri{e hitnost. Sude}i po brzi-
ni nastanka Crvenih knjiga u BiH, ova boja
bi trebala biti vatrenocrvena ili u jo{ gorem
slu~aju - crna!

kako-tako provu~e neki biznis, za nejasan i
u pravilu prepla}en iznos. Vlast se svojski
trudi da potkupi dovoljan dio stru~ne
javnosti, {to joj i polazi za rukom.
Kona~no, ~ak i kad bi najbolja Crvena knji-
ga bila sastavljena, tko bi je provodio? Ne
postoji zavod za za{titu prirode, inspekcije
mo`e zaustaviti svaki vi{i du`nosnik, a
op}a javnost je slu|ena mno{tvom proble-
ma, tako da joj prirodu prikazuju ne kao
osnovni egzistencijalni uvjet, nego kao luk-
suz.”
Obrazla`u}i postoje}u situaciju u vezi
sa za{titom prirodnog naslije|a kao i nepos-
tojanja Crvene knjige ugro`enih biljnih i
`ivotinjskih vrsta, ministar Nevenko
Herceg, iz Ministarstva okoli{a i pros-
tornog ure|enja, ka`e da prema Ustavu
Bosne i Hercegovine za{tita i o~uvanje
okoli{a nisu regulirani zakonskim i institu-
cionalnim instrumentima na nivou cijele
dr`ave.
“To zna~i da na nivou Bosne i
Hercegovine nema ni dr`avnog ministars-
tva, u ~ijoj je izravnoj nadle`nosti politika
za{tite i upravljanja okoli{em, ni dr`avnog
zakona koji omogu}uje provo|enje te poli-
tike, kao ni odgovaraju}ih institucija koje
vr{e poslove i zadatke koji su u direktnoj
funkciji djelatnosti tog ministarstva”, tvrdi
Herceg.
Kako navodi ministar Herceg, “institu-
cionalni okvir efikasne za{tite i upravljanja
biolo{kom raznoliko{}u, prirodnim resursi-
ma i integralnim prirodnim vrijednostima je
nefunkcionalan”. “Na nivou Bosne i
Hercegovine ne postoji stru~na institucija
odgovorna za pitanja evaluacije i reevalu-
acije prirodnih vrijednosti i naslije|a, te
razvoja zakonodavnog i institucionalnog
okvira za odr`ivo upravljanje njima.
Tako|er, u Federaciji BiH nedostaje
sredi{nje stru~no tijelo, koje }e sistematski
i koordinirano prikupljati i obra|ivati
podatke o za{titi prirode, tako da predstav-
ljaju podlogu za kreiranje i planiranje
za{tite prirode.”

63
“3096 DANA” NATASCHE KAMPUSCH

Kao desetogodišnja djevojčica NATASCHA KAMPUSCH (22) kidnapovana je i

osam godina provela je u zatočeništvu kod psihopate WOLFGANGA PRIKLOPILA;
nakon uspješnog bijega prije četiri godine, ova mlada Austrijanka postala je
medijska zvijezda, vodila čak i tv emisiju, a ovih dana objavila je knjigu u kojoj
prvi put opisuje kako je izgledala svakodnevica u kojoj su se Priklopilove
nježnosti, pažnja i sitni pokloni smjenjivali sa gađanjem noževima, vezivanjem
kablovima, izgladnjivanjem i potiranjem njene ličnosti

ODRASTANJE UZ MONSTRUMA
Pi{e: ADISA BA[I]
“Ja sam `rtva otmice. Zovem se Nata-
scha Kampusch.” Ove rije~i je prije ~etiri
godine izgovorila osamnaestogodi{njakinja
koja je nepoznatoj `eni banula u vrt, u seo-
cetu nadomak Be~a. Scena sasvim nesvaki-
da{nja za ure|eni svijet u kojem je naizgled
sve jasno, predvidivo i obja{njivo. Taj sus-
ret je, me|utim, otkrio pri~u koja ve} pune
~etiri godine ne prestaje fascinirati javnost,
upravo zato {to pokazuje kako je ovaj svijet
sve samo ne savr{en.
KUPAO ME KAO DA PERE
SVOJ OMILJENI AUTO
Na putu prema {koli desetogodi{nja
Natascha je 1998. godine kidnapovana, a
psihopata Wolfgang Priklopil u svom podru-
mu i ku}i dr`ao ju je osam punih godina.
Kad mu je Natascha 23. augusta 2006.
kona~no utekla, Priklopil se istog dana bacio
pod voz. Ovih dana u prodaji se na{la knjiga
3096 dana koju je o svom zato~eni{tvu
Natascha napisala uz pomo} novinarki
Heike Gronemeier i Corinne Milborn. Preko
osam stotina ljudi natiskivalo se devetog
septembra u jednoj be~koj knji`ari na pro-
mociji knjige koja je u protekle dvije sed-
mice postala bestseler, a za idu}u godinu
najavljeno je i snimanje igranog filma o
Nataschinoj sudbini. Knjiga je do~ekana sa
ogromnim interesom, ali sama autorica je u
najavama jasno rekla kako to nije {tivo za
voajere `eljne senzacija i opisa seksa sa psi-
hopatom, ve} knjiga o tome kako je jedna
`rtva uspjela da pre`ivi vi{egodi{nje siste-
matsko zlostavljanje i sa~uva svoj integritet.
Iako o nekim stvarima nastavlja {utjeti,
Natascha Kampusch ipak otkriva mnogo
detalja iz zastra{uju}e svakodnevice sa
Priklopilom. Saznavanje tih detalja je va`no
jer oni pokazuju {ta je jedno ljudsko bi}e u
stanju raditi drugom, te dokazuju kako nijed-
no dru{tvo nije imuno na stravi~ne slu~ajeve
psihopatologije. Iz ovog primjera, smatra
popularna austrijska psihoterapeutkinja
Priklopil me želio odgojiti u ženicu
kakvu nije mogao imati u stvarnosti,
koja šuti, sve trpi i dočekuje muža sa
ručkom na stolu
Martina Leibovici Mühlberger, mo`emo
barem dobiti neke smjernice {ta se mo`e
~initi da ovakvih `rtava ali i ovakvih
po~initelja bude {to manje.
“Razlog za{to sam napisala ovu knjigu
le`i u tome {to se `elim jednom zasvagda
rije{iti balasta ovog iskustva. @elim `ivjeti
normalan `ivot, koliko je to mogu}e. A nije
lako. Ja sam izmijenjena, meni nedostaje
osam godina `ivota, ja sada po prvi put
sti~em prave prijatelje, zbli`avam se sa ljudi-
ma i razumijem da i njima nije lako dru`iti se
sa mnom zbog tereta koji ja nosim”, rekla je
povodom izlaska svoje knjige danas dvade-
setdvogodi{nja Natascha.
U vrijeme kad je kidnapovana ona je
bila desetogodi{nja djevoj~ica, k}erka ras-
tavljenih roditelja. Taj period u knjizi
prili~no podrobno opisuje, obja{njavaju}i
kako je od najranijih dana ma{tala da se
osamostali. Plan joj je bio da ~im napuni
osamnaest godina po~ne `ivjeti sama.
Tra`ila je sve vi{e slobode za sebe,
povla~ila se od majke sa kojom nije imala
posebno idili~an odnos. Izborila se i za
pravo da sama ide do {kole. Psihotera-
peutkinja Martina Leibovici Mühlberger o
tome ka`e: “Pogre{no je da sad svi
izvu~emo zaklju~ak kako djecu vi{e nikad i
ni po koju cijenu ne smijemo pu{tati iz vida
da ih ne bi kidnapovao neki psihopata.
Lekcija koju roditelji moraju nau~iti iz
slu~aja Kampusch je da vole svoju djecu,
budu im podr{ka, poma`u im da steknu
samopouzdanje i da ih osamostale i nau~e
kako uspostavljati odnose sa drugim ljudi-
ma.” Roditelji, po njenom mi{ljenju, ne
smiju obeshrabrivati djecu i vezivati ih
neprestano uz sebe, stvarati bolesne veze
poput one kakvu je zlostavlja~ Priklopil
imao sa svojom majkom.
Prilikom samostalnog odlaska u {kolu,
Natascha je 2. marta 1998. kidnapovana.
Priklopil ju je ubacio u svoj bijeli kombi,
dovezao je do svoje ku}e i strpao u podrum
koji }e joj uglavnom biti dom narednih
osam godina. “Mora da sam se branila jer
sam sutradan imala modricu ispod oka, ali
ne sje}am se vi{e bola od zadobivanja tog
udarca. Sje}am se samo lagane nesvje-
stice”, pi{e u svojoj knjizi Natascha.
Po~etak odnosa pratila je njegova potre-
ba da zadobije Nataschino povjerenje i da
umanji njen strah: “Gledao me kao {to bi
kakav ponosni vlasnik gledao svoju novu
ma~ku. Ili jo{ gore, gledao me kao novu
igra~ku. Pun radosti i u isto vrijeme nesi-
guran {ta da sad uop{te radi sa mnom.”
Prvih godina otmi~ar se prema njoj
odnosio kao prema djetetu o kojem on brine
i koje on `eli odgajati po svojoj mjeri.
Vremenom, kako je ona odrastala, sve vi{e
je dolazila do izra`aja njegova namjera da
je odgoji u svoju suprugu, `ivotnu saput-
nicu kakvu u normalnim okolnostima nikad
nije imao i nije mogao da ima. @enu koja
nikad nije smjela prigovoriti ni rije~i,
usprotiviti se, odbiti ne{to i zatra`iti.
“Izgledalo je kao da sa mnom poku{ava
voditi `ivot kakav mu u vanjskom svijetu
nije polazio za rukom. Pri tome mu je namjera
bila da ja kao osoba sasvim prestanem pos-
tojati. Kao da je njegov cilj iza te sve stra-
hote bio da sebi stvori bi}e koje }e ga pod
prisilom bezgrani~no i bezuslovno voljeti”,
analizira danas Natascha.

64 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

 KNJIGA STRAVE

@RTVA KOJU MNOGI NE VOLE

Nataschino samopouzdanje, sabranost, otvoreno
razgovaranje o pretrpljenoj traumi i velika medijska
izlo`enost, stvorili su joj mnogo neprijatelja

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 65

 “3096 DANA” NATASCHE KAMPUSCH

Natascha opisuje i prvo kupanje u tijes-
nim podrumskim sobicama. Donio joj je
vodu i banjicu u kojoj }e se okupati, on ju
je ~ak i trljao. “Izgledalo je kao da pere svoj
omiljeni auto”, napisala je njegova `rtva
godinama kasnije.
U isto vrijeme dok joj je kupovao keks i
druge slatki{e, igrao se s njom (omiljena
igra mu je, tvrdi Natascha, bila ^ovje~e, ne
ljuti se) organizovao proslave Bo`i}a i
teto{io je kao ku}nog ljubimca, psihopata
Priklopil ju je i tukao, sjekao o{trim pred-
metima, vezivao, povre|ivao i psihi~ki i
fizi~ki. ^esto ju je povre|ivao u iste rane
koje onda nisu normalno mogle zacijeliti
mjesecima. “Jednom me je ga|ao no`em,
no` se zabio u moje koljeno i ostao tako
zaboden. Osjetila sam kako krvarim niz
nogu. On je urlao kako }e moja krv sada
svuda napraviti fleke”, opisala je u svojoj
knjizi Natascha.
Seksualno ju je po~eo zlostavljati kada
joj je bilo ~etrnaest godina i kad je ve} bila
u pubertetu. U knjizi Natascha opisuje
samo detalj kako ju je kablovima svezao za
sebe i prisilio je da le`e zajedno na krevetu.
“^ovjek koji me je tukao, zaklju~avao u
podrumu i izgladnjivao, htio je le`ati kraj
mene i samo se maziti. Bilo je naravno
svakodnevnih seksualnih provokacija, ali u
tim no}ima kad bi me vezivao za sebe, nije
se radilo o seksu”, ka`e Natascha u knjizi
3096 dana i na tome zavr{ava svaku dalju
pri~u o ovoj temi. “Moj `ivot je do u
beskona~nost izlo`en javnosti, raskopan,
sve je objavljivano, ovo je ipak zadnji
ostatak privatne sfere koji `elim sa~uvati za
sebe. Samo }u re}i da je bulevarska {tampa
sa svojim bestijalnim opisima i senza-
cionalisti~kim konstrukcijama o seksual-
nom zlostavljanju vrlo daleko od istine.”
TRI POKU[AJA SAMOUBISTVA
Ono {to joj je najte`e padalo, pi{e ova
mlada `ena, bilo je potpuno potiranje njene
li~nosti. Pretvarala se u utvaru koju je
prema zamislima svog bolesnog uma
stvarao Priklopil i bilo joj je strahovito
te{ko sa~uvati svijest o tome da ona kao
ljudsko bi}e postoji nezavisno od njega.
Posebno zato {to je u njegovo zaroblje-
ni{tvo i pala kao nedorasla osoba, kao
djevoj~ica od samo deset godina.
Godinama, sve do kona~nog bijega,
Natascha nije koristila svoje ime. Priklopil
(kojeg ona u cijeloj knjizi naziva uvijek
“po~initelj” a samo na jednom mjestu nje-
govim imenom) nju je zvao Bibiana (ili
Bibi), imenom koje je smislio za nju. Tri
puta ona je u zato~eni{tvu poku{ala
samoubistvo.
Da bi porodi~na idila bila potpuna,
Priklopil je ipak nekad morao da je izvodi
iz podruma, pa je uskoro po~ela da se kre}e
po cijeloj ku}i. Tu je od njega dobivala
66
HRONOLOGIJA SLU^AJA KAMPUSCH
Njemački majstor blockbustera
sprema film o Nataschi
Drugi mart 1998. Desetogodi{nja
Natascha kidnapovana je na putu za
{kolu i deset godina dr`ana u podrumu i
ku}i nezaposlenog tehni~ara, psihopate
Wolfganga Priklopila
Mart - april 1998. U opse`noj, ali traljavoj
policijskoj istrazi pregledane su stotine
bijelih kombija poput onog kojim je
Natascha kidnapovana, pa ~ak i onaj
njenog otmi~ara, ali policiji se on nije ~inio
sumnjivim
1998. - 2006. Natascha tri puta poku{ava
samoubistvo a ni jednom ne poku{ava
bijeg
Dvadeset tre}i august 2006. Natascha
prilikom pranja automobila uspijeva
pobje}i svom otmi~aru koji se istog
dana ubija
[esti septembar 2006. Na austrijskoj
dr`avnoj televiziji emitovan je prvi intervju
sa Nataschom prenesen u 120 zemalja
svijeta, nakon ~ega medijski interes za
njom ne jenjava
2007. Nataschina majka objavljuje knjigu
O~ajne godine: moj `ivot bez Natasche
razne zadatke, prala, ~istila, kuhala, radila
fizi~ki zahtjevne poslove. Vremenom je
po~eo i da je izvodi i izvan ku}nih zidova.
Kupala se u bazenu njegovih kom{ija kada
oni nisu bili kod ku}e, izvodio ju je
ponekad u supermarket ili u prodavnice
gra|evinskog materijala jer mu je pomagala
PRVORAZREDNI MEDIJSKI DOGA\AJ
Be~koj promociji knjige “3096 dana” prisustvovalo je 800 ljudi, me|u kojima je bio ogroman
broj novinara
Februar 2008. Nastupa kriza austrijske
vlade zbog lo{e provedene istrage u
slu~aju Kampusch
2008. Natascha po~inje voditi sopstveni
talk show na austrijskoj privatnoj televiziji
Septembar 2010. Objavljena je autobi-
ografska knjiga Natasche Kampusch
„3096 dana“ u po~etnom tira`u od 50.000
primjeraka
2012. Najavljena je premijera filma o
Nataschi Kampusch koji }e raditi Bernd
Eichinger, njema~ki majstor za blockbus-
tere, scenarista, re`iser i producent koji u
svojoj impresivnoj biografiji ima filmove
Parfem, Baader Meinhof kompleks,
Kona~ni pad...

2006. GODINA
U prvim trenucima nakon osloba|anja
policija je {titila Nataschu od javnosti
i u poslovima adaptacije po ku}i. Jednom ih
je zaustavila i policijska patrola, ali polic-
ajci nisu primijetili ni{ta neobi~no.
Wolfgang je pri tome od po~etka prijetio
Nataschi da }e ubiti svakoga kome se ona
obrati za pomo}. Vi{egodi{nje zastra{ivanje
je imalo efekta, nakon nekog vremena
SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

NATASCHINO SOLIDARISANJE SA ELISABETH FRITZL
Žrtve smo sličnih monstruma,
bolesno opsjednutih svojim majkama
Dvije godine nakon {to je Natascha
Kampusch pobjegla svom otmi~aru, u
aprilu 2008. godine, svijetom je prostrujala
jo{ stra{nija vijest da je tako|er u Austriji
jedna druga `ena, Elisabeth Fritzl, u
zato~eni{tvu provela dvadeset i ~etiri
godine. Nju je zlostavljao ro|eni otac, s
kojim je Elisabeth rodila sedmoro djece.
Zainteresovana za ovaj slu~aj, Natascha je
tvrdila da je ipak mnogo te`a situacija u
kojoj su Elisabethina djeca jer ona nikad
nisu upoznala `ivot izvan podruma u
kojem su ro|ena. Natascha je svojedobno
za britanski Telegraph komentarisala i
sli~nosti izme|u njene i Elisabethine
situacije: “Obojica tih ljudi su bili pato-
lo{ki opsjednuti svojim majkama i nisu
bili u stanju razviti normalan odnos
prema drugim `enama. Wolfgang je
mene bjesomu~no tjerao da ~istim ku}u
svaki put kad je o~ekivao posjetu svoje
majke, da bi joj dokazao kako je uredan,
pri tome me je redovno ka`njavao da
ni{ta ne radim tako dobro kao {to radi
njegova mama.”
Potresena situacijom svoje sapatnice,
Natascha je Elisabethi donirala 25.000
eura koje je ona sama dobila od ljudi koji
su joj `eljeli pomo}i, ali i zaradila napla-
OSAM GODINA U PODRUMU
“Ponekad sam sumnjala da vanjski svijet
uopšte postoji. Kao da je njegov cilj iza te sve
strahote bio da sebi stvori biće koje će ga pod
prisilom bezgranično i bezuslovno voljeti”,
analizira danas u svojoj knjizi Natascha
Natascha se nije usu|ivala ni da pomisli da
na nekom javnom mjestu poku{a da utekne
zlostavlja~u koji je nikad ni na trenutak nije
pu{tao iz vida.
Natascha u knjizi govori i o epizodi sa
skijanjem. U jednoj prilici, kada je njegovo
samopouzdanje poraslo, on ju je odveo i na
skijanje, a ona nije uspjela pobje}i. Njenim
oponentima kojih je u austrijskoj javnosti
iznena|uju}e veliki broj, to je obi~no
klju~ni argument da se ona nije dovoljno
trudila da pobjegne, da je patila od
{tokholmskog sindroma, sa`ivjela se sa
svojim otmi~arem i na kraju sama pristajala
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
}uju}i intervjue i nastupaju}i u medijima.
Za austrijski radio ORF Natascha je rekla
kako savjetuje Fritzlovim `rtvama da sa
svojom pri~om ne izlaze u javnost kao {to
je to ona u~inila. “Oni su tako dugo bili
izolovani, ko zna koliko su u situaciji da
uop{te realno prosu|uju, trebalo bi ih
po{tediti takvih stvari”, govorila je
Kampusch koja je u isto vrijeme sama vrlo
samouvjereno istupala u medijima i time
stekla veliki broj neprijatelja koji su je
do`ivljavali kao licemjernu.

KOM[IJSKA NEVJERICA
“Kako se to moglo desiti?”, pitali su se
Austrijanci koji su poznavali porodicu Fritzl
da ostane u njegovom zato~eni{tvu. Jednoj
holandskoj turistkinji Natascha se poku{ala
obratiti u WC-u, ali je iz njenog grla izlazi-
lo samo nerazumljivo piskutanje. Policija je
kasnije uspjela prona}i tu `enu nakon {to je
Natascha oslobo|ena, ali ona se mogla
samo sjetiti djevojke koja joj je mrmljala
ne{to nerazumljivo.
Natascha u knjizi opisuje kako je jed-
nom zamolila svog otmi~ara da je zagrli jer
je toliko dugo bila bez ikakvog ljudskog
dodira da joj je to bilo nepodno{ljivo. Ona
je tako|er opisala i trenutke kad joj on
donosi slatki{e za Bo`i}, a njen je komentar:
KNJIGA STRAVE
“Ni{ta nije do kraja crno kao {to ni{ta nije
ni sasvim bijelo.” Ova re~enica izazvala je
najvi{e reakcija Nataschinih kriti~ara koji
je progla{avaju hladnokrvnom i prora-
~unatom `enom koja je pristajala na svoju
ulogu `rtve a sada manipuli{e javnost i
profitira na svojoj traumi. Objavljivanje
knjige neki ljudi vide kao samo jo{ jedan u
nizu njenih poku{aja da pridobije pa`nju
javnosti i zaradu.
Iako po svemu Natascha kao `rtva
stra{nog zlo~ina zavre|uje svu mogu}u
su}ut, zanimljivo je da neke ljude gotovo
vrije|a njena sposobnost da nastavi sa `ivo-
tom, da sabrano i otvoreno govori o stvari-
ma koje je pre`ivjela. U prvim intervjuima
nakon osloba|anja ona je bila iznena|uju}e
prisebna, neobi~no zrela za svoju dob, i bilo
je o~ito da njen otmi~ar nije uspio u svojoj
nakani da potre njenu li~nost. Razvila se
uprkos njemu, postala ja~a od njega. To se,
naizgled, jednom dijelu javnosti u Austriji
na neki bizaran na~in i ne dopada previ{e.
“Ovo ne mo`e ovako zavr{iti. Jedno od nas
dvoje }e morati umrijeti. Ili ja ili ti”, rekla
je Natascha navodno Wolfgangu dvije sed-
mice prije svog bijega.
Sloboda je za nju do{la sasvim neo~eki-
vano. Bez priprema ili planova, u trenutku
kada je ostala bez nade i skoro povjerovala
da je njena sudbina zape~a}ena. Jednog
dana Wolfgang joj je dao zadatak da usisa
onaj isti bijeli kombi kojim ju je kidnapo-
vao osam godina ranije. Spremao se da ga
proda. Bili su u dvori{tu i u jednom
trenutku njemu je zazvonio mobitel. Javio
se i telefoniraju}i udaljio se nekoliko
metara. “Bila sam sama. Prvi put od
po~etka mog zato~eni{tva na nekoliko
trenutaka me je izgubio iz vida. Bila sam
kao oduzeta, a onda se javila samo jedna
misao: Prokletstvo, sad tr~i!” I ona je
potr~ala.
Danas Natascha ima dvadeset i dvije
godine, `ivi u Be~u, po~ela se vanredno
{kolovati. @eli nadoknaditi propu{tene
godine. Zanimaju je zanati, planira da
postane zlatarka. A dotad je, samo privre-
meno, spisateljica i autorica bestselera. To
je, nada se, posljednji korak na putu njenog
osloba|anja iz podrumske grobnice u ku}i
Wolfganga Priklopila.

67
SEPTEMBAR JE, PO^INJE SEZONA PIVA

OKTOBERFEST je zabava u kojoj muškarci i žene, stari i mladi, poznati

i nepoznati pjevaju, plešu i po cijeli dan nazdravljaju kriglama piva; premijerno
izdanje ovog minhenskog festivala održano je 1810. godine

PIVOPIJE SVIH ZEMALJA,

UJEDINITE SE!

Pi{e: MA[A ]OSI] Na “Oktoberfestu” postoji i izreka

Z
aista va`an simbol Münchena je
Oktoberfest. Ovogodi{nji minhen-
ski festival piva po~eo je u subotu
i trajat }e do ~etvrtog oktobra.
Rije~ je o 177. Oktoberfestu, u
puna dva stolje}a od prvog izdanja najve}e
tradicionalne sve~anosti piva u svijetu.
ME\UNARODNA PREDSTAVA
Prvi Oktoberfest odr`an je 1810. godine
u ~ast princa Ludviga (kasnije Ludvig I. od
koja glasi: “Osoba koja nije u stanju
na miru popiti pivo, ne treba ni piti!”
Bavarske) koji se vjen~ao s princezom
Theresom von Sashen-Hildburghausen.
Princ Ludvig je, tim povodom, naredio da
se odr`e konjske trke na jednoj velikoj liva-
di izvan gradskih zidina. Godine 1811. i
1812., pored konjskih trka, Bavarci su orga-
nizovali i poljoprivredni i sto~arski sajam.
Konjske utrke, koje su bile najpopularniji
doga|aj, sada se vi{e ne odr`avaju, a sajam
poljoprivrede i sto~arstva se organizuje
svake tre}e godine u ju`nom dijelu festival-
skog zemlji{ta.
U po~etku Oktoberfest bio je sportsko
takmi~enje - samim tim {to je princ Ludvig
bio veliki ljubitelj anti~kih Olimpijskih
igara. Od sportskih aktivnosti su do 1938.

68 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


zadr`ane jedino konjske trke. Od tada to
mjesto se zove Terezina livada. Tradicija
nije odr`ana u razdoblju od 1854. do 1873.
zbog velike epidemije kolere, kao ni za tra-
janja dva svjetska rata. Povodom njihovog
Srebrnog pira sve~anosti je dodana i povor-
ka u narodnim no{njama.
Tek krajem 19. vijeka Oktoberfest
prelazi u pravu narodnu svetkovinu.
Pivnice u Bavarskoj su i prije Oktoberfesta
negdje sredinom oktobra ~esto prire|ivale
sli~ne sve~anosti kako bi se rije{ile piva
koje se pripremalo u mattu i koje je ostalo
nakon ljeta - da bi oslobodili ba~ve za novo,
jesensko pivo. Logi~no bi bilo da je na
Oktoberfestu pivo jeftinije, ali to odavno
nije tako. Sa~uvani su cjenovnici ove min-
henske sve~anosti piva iz 1844. i tada je
krigla od jedne litre piva ko{tala 21 fening.
Godine 1959. gra|ani su se bunili jer je
cijena dostigla jednu marku i 90, makar se
danas i ta cijena ~ini smije{nom. Jer ove
godine krigla ko{ta 8 eura i 60 centi i goto-
vo da nema posjetitelja koji u svojoj zemlji
ne pije mnogo jeftinije pivo.
[est velikih minhenskih pivara pro-
izvelo je pivo prema receptima od prije dva
stolje}a, u poku{aju o`ivljavanja okusa tog
razdoblja. Recept napitka koji }e se proda-
vati samo na festivalu ~uva se kao drago-
cjenost u muzeju piva. Oni koji nose tradi-
cionalnu bavarsku no{nju, danas jedva da
znaju rije~ bavarskog (ili barem njema-
~kog). Ova sve~anost piva postala je me|u-
narodna predstava. Za vrijeme Okto-
berfesta ljudi sa svih strana svijeta preplave
München.
Vi{e od ~etvrtine od oko {est miliona
posjetilaca dolazi sa svih kontinenata na{e
planete. Tradicionalno, svaka minhenska
pivara postavlja svoj {ator na Tere-
sienwiese, iako se u me|uvremenu mnogo
toga promijenilo na svjetskom tr`i{tu piva.
Za Oktoberfest minhenske pivare proi-
zvode posebno Wiesn pivo, s ve}im pos-
totkom alkohola, 6-7%. Traje {esnaest
dana, po~inje svake godine krajem septem-
bra i zavr{ava po~etkom oktobra.
TA^NO U PODNE
Subotom, ta~no u 12 sati, u {atoru
Schottenhammel gradona~elnik otvara prvu
ba~vu piva uz povik: “O’zapft is!”
(“Otvoreno je!”). Od tada se
Oktoberfest smatra otvorenim.
Svake godine prisutni znati-
`eljno ~ekaju da vide koliko puta
gradona~elnik treba udariti
~eki}em dok prvo pivo pote~e,
a postoje ~ak i opklade. Okto-
berfest ima oko petnaest
{atora, svaki nudi pivo za
razli~ite njema~ke pivare, kao
i druge lokalne poslastice za
jesti. Kako za pivo, tako postoje
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
“OKTOBERFEST” U BROJKAMA
Kobasice, pilići, riba, voće i suveniri
Broj velikih {atora: 14
Broj sjede}ih mjesta: 100.000
Najve}i {ator: “Hofbrauhaus” s 10.000
mjesta
Najmanji objekti su “Cafe Schiebl” i
“Guglhupf”, sa po 60 mjesta
Ukupno je 128 gastronomskih objekata,
a od toga:
 54 s delikatesama
 19 grilova sa kobasicama
 5 {ankova za stajanje
 7 kafi}a za stajanje
{atori sa hranom na Festivalu, gdje se slu`e
bavarski favoriti kao {to su zec paprika{,
kiseli kupus, pe~eno pile i jo{ mnogo toga.
Jedan od ve}ih {atora je onaj Paulaner piva.
U njega mo`e u}i 7,5 hiljada ljudi. Na
ulazak u {ator ~eka se od ranih jutarnjih
sati. Kada se {ator popuni zatvaraju se
vrata, tako da mnogi koji do|u kasnije ne
uspiju u}i.
Pivo se to~i od deset ujutro (vikendom
od 9 ujutro) do 22.30 sati, dok se {atori zat-
varaju sat vremena kasnije, oko 23.30 sati.
Do podneva se to~e bezalkoholna piva, a do
18 sati u {atorima je uglavnom tiha muzika,
s ciljem da se o~uva “prijateljska” atmo-
sfera za starije posjetioce i porodice, ali
zato nakon toga po~inje “dernek”, gdje }ete
nerijetko vidjeti cijeli {ator kako skupa
pjeva neku od lokalnih pjesama i
udara kriglama o stolove.
Zanimljivo je navesti kako se
2004. popilo 5.5 miliona litara
piva, 35.000 litara vina, 20.000
boca {ampanjca, 200.000 {olja
kafe i ~aja, te 700.000 boca
vode i limunade. Pojelo
se 200.000 pari kobasica,
500.000 pili}a, 50.000 kg ribe i
89 pe~enih volova. Iste
godine izgubljeno je oko 4.000
stvari, a najbizarnije od njih su
“OKTOBARFEST” U SRCU BAVARSKE
 6kioska s pe~enim kobasicama
 6grilova sa pili}ima
 5kafi}a
 4grila sa ribom
 7{ankova s pivom (izvan festivalskih
{atora)
I jo{:
 108 slasti~arni
 87 {tandova s perecima
 78 {tandova sa suvenirima
 11 s glaziranim vo}em
 2 prodavnice duhanskih proizvoda
 3 prodavnice vo}a i sokova
note Johanna Sebastiana Bacha, umjetni
zlatni zubi i 13.000 starih njema~kih mara-
ka koje su prona|ene u jednim hla~ama.
Specijalne atrakcija festivala su konobarice
sa velikim grudima, koje mogu nositi jako
puno krigli piva. Svjetski rekord dr`i neka-
da{nja konobarica sa Oktoberfesta, koja je
uspjela odjednom ponijeti 22 krigle od po
pola litre piva.
Tokom Festivala skupi se 243 tone
sme}a, 720 tona otpada, 243 tona ostataka
jela, 38 tona starog papira, osam tona otpa-
da koji se mo`e prera|ivati, te jedna tona
limenki. Toaleti sadr`e 964 {koljke, 878
metara pisoara, 17 toaleta za invalide... Tu
su 83 telefonske govornice na kovanice,
telefonske i kreditne kartice. Ako se
odlu~ite za Oktoberfest, ve}ina aviopre-
voznika imaju direktne letove za München,
ali su vam na usluzi i autoprevoznici. Sam
doga|aj je dobro organizovan, sa javnim
prijevozom, a razli~ite metro stanice
pru`aju pristup razli~itim vrata Wiesn (fes-
tivala). Ako ste ipak sprije~eni da odete ove
godine ne budite tu`ni, jer su se organiza-
tori pobrinuli da na slu`bernoj internet
stranici objave sljede}e termine ovog festi-
vala.
Na Oktoberfestu postoji i izreka koja
glasi: “Osoba koja nije u stanju na miru
popiti pivo, ne treba ni piti!”

69
KULT MARKET
HERTA MÜLLER
Da mi je danas
bilo ne sresti sebe
Skoro sat vremena traje
vo`nja tramvajem iz pred-
gra|a u centar. Junakinja
romana Herte Müller Da mi
je danas bilo ne sresti sebe
(Oceanmore, Zagreb,
2009.) ne vozi se bilo
kakvim poslom, nego odlazi
na “informativni razgovor” koji je u njenoj
zemlji pod diktatorskim re`imom svako-
dnevna rutina. Ova vo`nja tramvajem
prilika je za suo~avanje sa tjeskobnom
sada{njo{}u, ali i putovanje u sopstvenu
pro{lost... Cijena je 38 KM.
LAMIJA GREBO
Haron danas
radi d`aba
Mlada Sarajka Lamija
Grebo dobitnica je nagrade
Naklade fra Grgo Marti} za
najbolju debitantsku proznu
knjigu u pro{loj godini. U
zbirci pri~a Haron danas
radi d`aba (Naklada fra
Grgo Marti}, Kre{evo, 2010.) nekada{nji
dje~aci sje}aju se kra|e kom{ijskih {ljiva,
ostavljene `ene psuju sve ku}anske
aparate redom i izbacuju stvari iz stana,
usamljeni ljudi zavr{avaju na psihijatriji, a
`ivot se, oslikan sa nesputanom
mladala~kom stra{}u, ~ini u isto vrijeme i
surovim i privla~nim. Cijene ja 17 KM.
JOSIP MLAKI]
Ljudi koji su
sadili cvije}e
Rat je, na tragedije se skoro
oguglalo, linija vi{e donosi
dosadu nego strah. Grad je
izmi{ljen, a po svemu bi
mogao biti stvaran, i pouz-
dano se zna samo da se
nalazi blizu bosansko-hrvatske granice.
Izmoreni ratnici i ne slute da }e im mir
donijeti samo iznevjerena o~ekivanja i rane
koje nikad ne}e zacijeliti. Ljudi koji su sadili
cvije}e (V.B.Z., Zagreb, 2010.) novi je
roman Josipa Mlaki}a. Cijena je 24 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Žarka Šarića ”Zbogom gvarneri”
(Naklada fra Grgo Martić, Kreševo, 2010.)
Misterija jedne violine
VELIKO PRIJATELJSTVO I
STRAHOVITA IZDAJA
Oko skupocjenog instrumenta ispletena
je pomalo melodramati~na pri~a
Jovan i Nenad dvojica su nekada{njih
najboljih prijatelja koji se sre}u nakon
dugog niza godina u jednoj seoskoj kolibi,
daleko od ikoga ko bi im mogao smetati u
va`nom razgovoru koji im predstoji.
Njihov susret je bri`ljivo planiran jer
me|u njima dvojicom su ogromne, nikada
razja{njene nesuglasice. Njihovo pri-
jateljstvo, ali i njihove `ivote uni{tili su
jedna kra|a, jedna izdaja i jedna smrt. Za
njih dvojicu kona~no je do{ao trenutak da
se suo~e sa svojom bolnom pro{lo{}u.
Radnja romana Zbogom gvarneri
melodramati~na je ba{ kao ovaj for{pan.
Knji`evnik iz Srpca @arko [ari} oko suko-
ba dvojice prijatelja gradi roman u koji se
upli}u i nacisti, i koncentracioni logori,
njujor{ki mafija{i i trgovci umjetninama
na crno, italijanski graditelji najboljih vio-
lina na svijetu i `ene zamamnih oblina za
kojima njegovi junaci gube pamet.
Jovan je poznati violinista koji je pos-
jedovao skupocjenog gvarnerija, ali mu je
on odavno ukraden. Na po~etku romana
Nenad dolazi sa skupocjenom violinom da
je prijatelju vrati a [ari} prili~no vje{to
uvla~i ~itatelja u pri~u o dvojici ljudi koji
su zajedno odrastali, ali je u sjeni njihove
velike me|usobne naklonosti godinama
tinjala Nenadova ljubomora na uspje{nijeg
prijatelja. Na tek ne{to vi{e od stotinjak
stranica u vrlo dinami~nom ritmu izmje-
njuju se brojne epizode vezane za drago-
cjeni instrument: pri~a se vra}a u njegovu
daleku pro{lost i kroz sudbinu tog vri-
jednog umjetni~kog predmeta autor oslika-
va dramati~na historijska de{avanja
dvadesetog stolje}a, sa posebnim fokusom
na Drugi svjetski rat. Pored ovog, histor-
ijskog sloja pripovijesti, tu je i privatni
razdor me|u prijateljima (Jovanova `ena
uvu~ena je u ljubavni trougao), kao i nji-
hov poku{aj da nakon mnogo godina
zatra`e opro{taj zbog bola koji su jedan
drugom nanijeli.
Kod [ari}a su `enski likovi (tipi~no za
ovda{nju knji`evnost) pomalo povr{ni i
pona{aju se iracionalno, a njegova proza
na momente nudi simplifikovan pogled na
svijet (`enska ~ast brani se bacanjem pod
kamion)... Izuzev{i ove uobi~ajene boljke
mu{kog pisma na Balkanu, roman Zbogom
gvarneri zadovolji}e ljubitelje avantu-
risti~kih romana u kojima sve pr{ti od
akcije i u kojima za osobito sofisticirane
refleksije ne ostaje previ{e ni vremena ni
prostora. (A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Jon Stewart: The Daily Show with Jon
Stewart Presents Earth
2. Jonathan Franzen: Freedom
3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the
Hornet’s Nest
4. Stephen Hawking: The Grand Design
5. Bob Woodward: Obama’s Wars
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knji`ara V. B. Z.)
1. Paulo Coelho: Valkire
2. Dan Brown: Izgubljeni simbol
3. David Wroblewski: Pri~a o Edgaru
Sawtelleu
4. Steve Berry: Proro~anstvo Romanovima
5. Vedrana Rudan: Dabogda te majka
rodila
SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.

LIFESTYLE
Naučnici i istraživači NASA-e predviđaju potencijalnu
katastrofu koja bi se mogla dogoditi 2013.
Život bez struje i aviona
SCENARIJ SUN^EVE OLUJE
Avioni ne}e letjeti, otkaza}e navigacijski i
ostali satelitski sistemi...
Magnetski ciklus Sunca do`ivje}e svoj
vrhunac 2013. godine, a sun~eve “baklje“ i
ogromna koli~ina radijacije mogle bi para-
lizirati `ivot na Zemlji. Prognoze su kako }e
cijela planeta ostati bez elektri~ne energije
na neodre|eni rok, koji mo`e trajati od
nekoliko sati do nekoliko mjeseci. Zbog
geomagnetske oluje avioni ne}e mo}i let-
jeti, finansijske institucije }e se zatvoriti,
otkaza}e navigacijski i ostali satelitski sis-
temi i pitanje je koliko dugo }emo se opo-
ravljati.
Zvu~i poput nekog holivudskog filma
katastrofe, ali ovo su stvarne procjene svjet-
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
SAD
CoolSculpting
Nau~nici iz kom-
panije Zeltiq u
Kaliforniji dizajni-
rali su ure|aj koji
skih nau~nika koji su se sastali u zamrzava
Washingtonu kako bi razgovarali kako ne`eljeno salo
za{tititi Zemlju od mogu}ih fatalnih so- kako bi se uklonio “pivski stomak“ i
larnih udara koji }e se, prema njihovim naslage oko struka. Ure|aj nazvan
procjenama, dogoditi za par godina, CoolSculpting promovi{e se kao bezbolna
objavljuje Daily Mail. alternativa liposukciji, a sastoji se od
flastera sa gelom koji se zalijepi na
Sekretar britanskog Ministarstva odbra-
dijelove tijela na kojima se nalaze masne
ne Liam Fox upozorio je na me|unarodnoj naslage. Flaster zamrzava }elije masnog
konferenciji da moderno dru{tvo i na~in na tkiva koje izumiru, a tijelo potom reapsor-
koji funkcioni{e svakodnevni `ivot u pot- bira masno tkivo i izbacuje ga za nekoliko
punosti zavise od tehnologije, zbog ~ega bi mjeseci.
predvi|eni scenarij s po~etka ovog teksta
mogao izazvati katastrofu i potpuno para-
lizirati `ivot na Zemlji.
Sunce prati 11-godi{nji ciklus visokih i VELIKA BRITANIJA
niskih perioda solarne aktivnosti. Upravo
sada izlazi iz svoje “tihe faze“ i znanstveni- Razmi{ljanje
ci o~ekuju dramati~no pove}anje broja
solarnih baklji, kao i nivoa magnetne Razmi{ljanje pri-
energije. Takozvani “prstenovi vatre“, koji likom dono{enja
imaju snagu 100 hidrogenskih bombi, odluka uti~e na
mogli bi uzrokovati dvadeset puta ve}u veli~inu mozga.
ekonomsku {tetu od one koju je izazvao Istra`ivanje je
uragan Katrina. pokazalo i kako
Ovaj problem nau~nici su po~eli pretjerano
istra`ivati jo{ prije dvije godine, sa ciljem razmi{ljanje o `ivotu izaziva depresivna
da izra~unaju vrijeme kada bi se mogla stanja, te da postoje razlike u veli~ini
dogoditi velika eksplozija Sun~eve energi- mozga u zavisnosti od toga koliko ljudi
razmi{ljaju o svojim odlukama, a
je, poznata kao Sun~eva oluja. Isklju~iva-
istra`iva~i se nadaju da }e zahvaljuju}i
njem nekih ure|aja i postavljanjem satelita
novim saznanjima mo}i da pomognu
u “safe mode“ mogla bi se umnogome neu- osobama koje pate od mentalnih bolesti.
tralizirati predvi|ena {teta. Me|utim, prijet-
nja Zemlji ne dolazi samo od Sunca.
Nau~nici strahuju i da bi efekat sli~an onom
koji proizvodi Sun~eva oluja mogao nastati HOLANDIJA
u slu~aju nuklearne eksplozije u svemiru,
proizvode}i masivno rasprskavanje elektro-
magnetne energije poznato kao visokon-
Kratkovidost
aponski elektromagnetni puls. Zemlje koje
Nau~nici iz
zagovaraju i razvijaju nuklearno oru`je Londona i
mogle bi isto to oru`je upotrijebiti na na~in Roterdama iden-
razli~it od poznate “metode“ nuklearnog tifikovali su isti
udara kori{tene u Hiro{imi i Nagasakiju, gen na 15 hro-
upozorava Liam Fox. To podrazumijeva mozomu - RAS-
nuklearne detonacije u atmosferi koje bi GRF 1, uzro~nik
mogle potpuno razoriti vitalne elektronske velike miopije
sisteme na Zemlji. Teroristi~ka prijetnja je (kratkovidosti), koja se obi~no javlja prije
stvarna. osme godine `ivota. Prvo istra`ivanje je
“Sa oslanjanjem na tehnologiju dolazi provedeno na 4.200 blizanaca, dok je u
ranjivost, a ranjivost mo`e dovesti do napa- drugom u~estvovalo 15.000 osoba.
da. Moramo osigurati da tehnolo{ke ino- Istaknuto je da bi ovo otkri}e moglo rezul-
tirati proizvodnjom tableta kojima bi se
vacije koje su nam donijele napredak ne
sprije~io deformitet oka {to dovodi do
postanu Ahilova peta ~ovje~anstva“, poreme}aja vida na daljinu.
zaklju~uje Fox. (M. Radevi})
71
KULT MARKET
KINO KRITIKA
HLADNE SUZE
Azizollah Film “La Pivellina” (Austrija, Italija, 2009.); režija:
Tizza Covi i Rainer Frimmel
Hamidnezhad
Radnja
Ozbiljan i bitan film
filma
smje{tena
je
neposre-
dno prije
po~etka
revolucije
u Iranu i
sukoba izme|u vlade i Kurda koji `ele ot-
cjepljenje od Irana. Tijekom jedne
me}ave, ukrstit }e se sudbine iranskog
vojnika Kiyanija i Ronak, kurdske
pastirice kojoj on spa{ava `ivot. Kiyani }e
zbog toga do}i u sukob sa svojim
nadre|enima, a Ronak sa kurdskim
pobunjenicima s kojima ina~e sura|uje. U
nemogu}im uvjetima, javit }e se NAPU[TENOST, NEBRIGA I NEODGOVORNOST
me|usobno po{tovanje i naznaka La Pivellina je prvi igrani film Tizze Covi i Rainera Frimmela
ljubavi... Ocjena: 4
Radi se o autorskom filmu koji je tvo snimanja dokumentaraca itekako je
odabran da bude austrijski kandidat za utjecalo na ovaj film, ponajvi{e kod pristu-
ZABRANJENO ZABRANITI Oscara ove godine. Pedesetogodi{nja pa pri odabiru teme i umjetni~ke ideje, kao
crvenokosa Patrizia (Patrizia Girardi), koja i u samoj poetici i estetizaciji ovog
Jorge Durán radi u cirkusu i `ivi sa suprugom Walterom autorskog filmskog djela.
u kamp-prikolici, u predgra|u Rima, tra`e}i U danima kada smo pretrpani ki~em,
Leon, student odlutaloga psa na ljulja~ki u parku gledaju}i la` i ublehu na predizbornim
sociologije, u pronalazi napu{tenu djevoj~icu (Pivellina u plakatima oka~enim na svaku zapi{anu ban-
vezi je s rimskom slengu zna~i djevoj~ica) s deru, drvo, zid... kao i dodatnim predi-
Leticijom, porukom majke koja ka`e da }e se po nju zbornim programima unutar ionako groznih
studenticom vratiti za nekoliko dana. Protiv volje supru- programa na{ih televizija, najtoplije pre-
arhitekture, ga Waltera (Walter Saabel) dovodi ku}i poru~amo ovaj ozbiljan i bitan film.
koja je dvogodi{nju Asiu (Asia Crippa), koja se (D. Jane~ek)
zaljubljena u njegova najboljeg prijatelja i
iznena|uju}e brzo i lako prilago|ava
sustanara Paula. On je student medicine
na praksi u sveu~ili{noj bolnici, gdje upo-
novom okru`enju. Uskoro se svi zaljubljuju AMERI^KI BOX OFFICE
znaje neizlje~ivo bolesnu Rosalinu. u Asiu.
Pri~a je ovo o napu{tenosti, o nebrizi i 1. Imaginarij Dr. Parnassusa (Terry
Poku{avaju}i na}i njezina dva sina, troje
neodgovornosti. Pse napu{tamo, to nas ne Gilliam)
prijatelja upoznat }e nasilnu stranu grada i
~udi. Na`alost, to se manifestira i tako da se 2. Salt (Phillip Noyce)
dovesti `ivote u opasnost.
djeca napu{taju. Ni to nas ne ~udi previ{e. 3. Pri~a o igra~kama 3 (Lee Unkrich)
Ocjena: 5
4. Po~etak (Christopher Nolan)
Tizza Covi (Bolzano, 1971.) `ivjela je u
5. Zakon bra}e (Jim Sheridan)
Parizu i Berlinu prije studija kamere u
VRTLAREV PAS Be~u. Nakon studija, seli se u Rim i radi
kao snimateljica. Rainer Frimmel rodio se TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
Pilar Miró tako|er 1971., a redateljski se dvojac upoz-
nao na studiju u Be~u. Godine 2002. osno- 1. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders,
Grofica Diana (Emma vali su produkcijsku ku}u Vento Film, da bi Dean Deblois, DreamWorks
Suárez) se zaljubljuje u mogli producirati neovisne dokumentarne Animation/Blitz)
tajnika Teodora filmove. 2. 9 (Shane Acker, Focus
(Carmelo Gómez). Kada La Pivellina je njihov prvi igrani film u Features/Discovery Film)
sazna da Teodoro planira kojem su, ka`u, htjeli portretirati malu 3. Kick Ass (Matthew Vaughn, Marv
vjen~anje s njezinom zajednicu koja `ivi na marginama dru{tva, Films, Lionsgate/Blitz)
sobaricom, Diana ~ini daleko od stereotipa i predrasuda. U sni- 4. Invictus (Clint Eastwood, Warner Bros.
sve kako bi ih rastavila i Pictures/Continental Film)
manje su krenuli sa scenarijem ispisanim na
osvojila Teodora. 5. Na putu (Jasmila @bani}, @iva
samo 30-ak stranica, a zaplet su svako- produkcija, Deblokada, Coop99
Ocjena: 4
dnevno razra|ivali s glumcima na setu. Svi Filmproduktion/Blitz)
su dijalozi improvizacija. Dosada{nje iskus-

72 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


CRVENI FENJER
Diskriminacija gay populacije u Srbiji
Centar za homoseksualizam
POLEMIKA U SRBIJI
Ko je dao dozvolu nadriljekaru
Petrovi}u za “le}enje pedera”
U Srbiji ve} godinu dana radi Centar za
lije~enje homoseksualizma. No, sada se
oglasilo tamo{nje Ministarstvo zdravlja
saop}enjem da direktor centra Miroljub
Petrovi} nema dozvolu za obavljanje
prakse. Dok Petrovi} najavljuje i otvaranje
klinike, za{titnici prava homoseksualnih
osoba pozivaju dr`avu da reaguje na najte`i
vid diskriminacije gej populacije. U {turom
opisu na stranici pod naslovom Centar za
le~enje homoseksualizma navodi se samo
da predstavlja dio Instituta za prirodnu
medicinu. Nema adrese, a na broj telefona
javlja se direktor Petrovi}. “Sve ovo {to mi
radimo je online, na}i }ete preko interneta
gde nam je javljaju ljudi. Na{e udru`enje je
neprofitno tako da nam za ovakav vid
aktivnosti ne treba nikakva dozvola. Na
Fru{koj gori je kupljen jedan objekat koji }e
biti u funkciji le~enja, ali pre nego {to to
budemo otvorili, obezbedi}emo sve papire i
dozvole“, ka`e on. Parada ponosa bi}e
odr`ana 10. oktobra, u centru Beograda,
pod sloganom Da {etamo zajedno, a rad
Centra komentirao je i osniva~ gay straight
alijanse Boris Mili}evi}. “Meni nije poznat
nijedan slu~aj ‘izle~enog’ geja. O~igledno
da je slu~aj takozvanog doktora Petrovi}a
klasi~an slu~aj nadrilekarstva, kojim bi tre-
balo da se pozabave istra`ni organi i sudska
vlast“, ka`e Mili}evi}. I dok je Petrovi}
svoj centar osnovao prije skoro godinu dana
i ve} podi`e kliniku, Ministarstvo zdravlja
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
ENGLESKA
Berenger Rose
Berenger je posljednja u nizu
glamuroznih modela koja je pozirala za
~asopis Zoo. Plavokosa ljepotica zado-
voljila je sve kriterije koje su krasile i
njezine prethodnice - rasko{ne grudi, vitko
tijelo i lijepo lice.
SAD
Claire Sinclair
Playboyjeva miss
oktobra idu}ih
dana nastupat }e
oglasilo se tek poslije protestnog pisma u poznatom klubu
organizacija za za{titu prava homoseksuala- Crazy Horse
ca. Pomo}nica ministra Ivana Mi{i} sada Paris u Las
Vegasu.
ka`e da centar nema dozvolu za rad, a
Ekskluzivni per-
Petrovi} nije u registru Ljekarske komore i formans putene
nema dozvolu za obavljanje ljekarske ljepotice odr`avat
prakse, te da su sve dostupne informacije }e se svake
dostavljene MUP-u “sa kojim }e sara|ivati ve~eri, a u kor-
na ovom slu~aju“. “^im smo dobili sazna- eografiji }e sud-
nja o delovanju takvog centra, anga`ovali jelovati i seksi
smo se kao resorno ministarstvo“, ka`e plesa~ice.
Mi{i}eva. Da je na djelu najte`i vid
diskriminacije, za koju se mora snositi
odgovornost, ka`u i u Eti~kom komitetu SAD
ljekarskog dru{tva Srbije. “Svetska
zdravstvena organizacija je jo{ 1963. skinu- Keri Russell
la homoseksualizam sa liste bolesti i ideja o
le~enju te pojave predstavlja diskriminaciju Ameri~ka glumica koja je slavu tekla u
i kr{enje eti~kog kodeksa. Tako ne{to tinejd`erskoj seriji Felicity provokativnim
Lekarska komora ne}e tolerisati“, ka`e fotosessionom objavljenim u magazinu
predsjednica Eti~kog komiteta Tatjana Esquire pokazala je da je odrasla i jako
Radosavljevi}. Afera je utoliko neprijatnija seksi.
{to pada uo~i 10. oktobra, za kad je plani-
rana nova Parada ponosa, nakon {to je
pro{logodi{nja zabranjena dan uo~i
odr`avanja, jer dr`ava nije bila u stanju da
garantira bezbjednost u~esnika. Odr`avanje
Parade ponosa ove godine podr`ao je ve}i
dio Vlade, uklju~uju}i ministra policije
Ivicu Da~i}a i ministra za ljudska i manjin-
ska prava Svetozara ^ipli}a, kao i ve}ina
parlamentarnih stranaka u Srbiji.
(N. Hasi})
73
KULT MARKET
THE JESUS AND MUZIKA
MARY CHAIN Četrdeset godina od smrti Jimija Hendrixa
Upside Down:
The Best Of
Iskrena ljevica
Fri{ka kompi-
lacija {kotskog
benda: The
Jesus And
Mary Chain
objavljena je
20. septembra.
Upside Down:
The Best Of najavio je Music Club
Deluxe, a povodom premijere dokumen-
tarnog filma o Creation Recordsu, prvoj
ku}i za koju je snimao bend The Jesus
And Mary Chain, osnovan prije dvadeset i
sedam godina.

KT TUNSTALL
Tiger Suit
Opet [koti...
Novu plo~u
ima KT
Tunstall,
{kotska ROCK IKONA
kantautorica. Jimi Hendrix najve}i je gitarista svih vremena
Zove se
Tiger Suit. To je njen tre}i studijski album, Mnogo je informacija, teorija, a jo{ vi{e istoimenim sastavom snimio 31. decembra
a na svjetskom tr`i{tu mo}i se kupiti kra- zavjera o smrti Jimija Hendrixa. Kako je 1969. i 1. januara 1970., na Fillmore Eastu
jem ovog mjeseca. Sve pjesme za Tiger po~elo, nastavlja se i ko zna jo{ kad }e se u New Yorku. Band of Gypsys objavljen je
Suit snimljene su u Berlinu. Do sada je, zavr{iti, ne bi vas, nekada, trebala iznenadi- u Velikoj Britaniji 25. marta, a u SAD-u 12.
sa svog novog CD, promovisala tri singla, ti ni informacija da je slavnog muzi~ara juna 1970. godine.
a posljednji je Fade Like a Shadow. ubila jugoslovenska emigracija! Iz ko zna E, ve} ~etrdeset godina me|u nama nije
kojih razloga... veliki Jimi Hendrix. [ta bi danas radio da je
Uglavnom, 18. septembra 1970. u na raspolaganju imao sve one efekte, pedale
VIRGIN STEELE Londonu je, u 28. godini, umro ameri~ki i pedaline. @alosna ti majka! Neka mu je
pjeva~ i naj~uveniji rock gitarista 20. vijeka vje~na slava i hvala! U ime svih nas iz...
The Black Light Jimi Hendrix. A ro|en je u Seattleu, 27. Neke. (D. Bajramovi})
novembra 1942. godine. Svirao je lijevom
Bacchanalia rukom gitaru koju bi okrenuo naopako, jo{
dok se taj instrument nije proizvodio za TOP LISTA
The Black
osobe sa “posebnim potrebama”. No, rifove (iz “Top 40” BH radija 1)
Light nije svirao “odozdo”, promijenio je redosli-
Bacchanalia, jed `ica. 1. Underworld: Always loved a film
naziv je Na poziv producenta Chasa Chandlera, 2. We Have Band: Oh!
novog stud- 1966. preselio se u London. U tom gradu je 3. Kele Okereke: Everything you wanted
ijskog albuma sa bas gitaristom Noelom Reddingom i 4. Blue King Brown: Moment of truth
ameri~kog bubnjarom Mitchom Mitchellom osnovao 5. Royksopp: The Drug
benda: Virgin Steele. Datum promocije bend. I karijera mu je trajala samo ~etiri 6. Benny Benassi, Kelis, APL &
zakazan je za 25. oktobar, a izdava~ je godine. Ali, dovoljno da ga uvijek spomi- Jean-Baptiste: Spaceship
SPV/Steamhammer Records. Njihov novi njemo. 7. Holy Fuck: Latin America
CD }e biti dostupan u ~etiri razli~ite verzi- Sa The Jimi Hendrix Experienceom 8. Damian Marley ft. Nas: Strong will
je: kao standarni CD, pa Limited Edition continue
snimio je u studiju i objavio tri albuma: Are
Digipack s bonus CD-om, Limited Edition 9. The Drums: Let’s go surfing
3LP Box Set, te kao digital download.
You Experienced, Axis: Bold as Love i
10. Magnetic Man ft. Angela Hunte:
Electric Ladyland. Ima i jo{ jedan za `ivota:
I need air
Band of Gypsys, u`ivo, koji je sa

74 SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.


SPORT
Kako nas stranci vide
Rat drugim sredstvima
BH. FANATICOS
Engleski
Engleski mediji
mediji ss pa`njom
pa`njom prate
prate
“aktivnosti
“aktivnosti bosanske
bosanske dijaspore”
dijaspore”
Kasno uve~er, tre}eg septembra, nakon
{to je Bosna pobijedila u Luksemburgu,
jednog od predsjednika NS BiH, Bogdana
^eku, pretukli su zasada neidentifikovani
napada~i. Nema ovaj napad veze sa sigu-
rno{}u stadiona u Luksemburgu, to je ve}
odranije poznati sindrom nevolja koje se
de{avaju van terena u bosanskom nogome-
tu. Ovako po~inje tekst Jamesa Taylora u
uglednom engleskom nogometnom maga-
zinu When Saturday Comes koji svojim
~itateljima poku{ava pojasniti {ta se zapra-
vo de{ava u na{em nogometu. NS BiH, pi{e
dalje Taylor, ima tri predsjednika. Iz poli-
ti~kih razloga, svaka etni~ka grupa,
Bo{njaci, Srbi i Hrvati, ima svog predsjed-
nika. Sada su u krizi jer je FIFA tokom ljeta
pojasnila da Savez mora imati jednog pred-
sjednika ina~e }e tim biti suspendiran iz
daljnjeg takmi~enja. NS BiH nije u
mogu}nosti da na|e rje{enje. Navija~i
misle kako se preko nogometa prelamaju
va`niji politi~ki interesi. Bo{njaci su glasali
za jednog predsjednika, Srbi, boje}i se
PORAZ OD “SLABE” FRANCUSKE
Edin
Edin D`eko
D`eko uu duelu
duelu sa
sa Philippeom
Philippeom Mexesom
Mexesom
23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Ariel Atom V8
Foto: Mario Ili~i}
Nakon dvogodi{njeg razvojnog procesa
Ariel je kona~no predstavio V8 model koji
}e ko{tati 150 hiljada funti. Atom ima 909
KS a maksimalna brzina je deklarirana na
270 km/h (putni~ka verzija), odnosno
320km/h (trka}i model).
MOTOCIKLI
Kawasaki Z750R
Kawasaki
je pred-
gubljenja autonomije u dr`avi, glasali su stavio
protiv, dok su Hrvati bili podijeljeni. Ljuti jedan od
navija~i vide NS BiH kao korumpiranu o~ekivani-
skupinu pojedinaca a igra~i su im se jih moto-
pridru`ili u protestima poku{avaju}i prisili- cikala za
ti vodstvo Saveza na promjene i ostavke. slijede}u
Utakmica sa Norve{kom 2007. godine je sezonu,
bila prekinuta zbog navija~kih nereda dok Z750 sa
je godinu dana kasnije 19 igra~a bojkotiralo sufiksom R namijenjen kako za lak{u
utakmicu protiv Azerbejd`ana. Protesti su gradsku vo`nju tako i za savla|ivanje
ipak izgubili na snazi jer su ocijenjeni huli- velikog broja krivina sa u`ivanjem.
Agresivnijoj ciklistici je pridodata i agre-
ganizmom a tim je popravio svoje igre na
sivnija oplata i vjetrobran {to bi trebalo da
terenu, skoro se kvalificirav{i za nastup u pomogne da se ma{ina {to bolje prodaje
Ju`noj Africi. Uspjeh tima, koji igra najbolje kada se pojavi po cijeni od oko 8000 eura.
nakon rata, uzrokovao je ponos bosanske
dijaspore {irom Evrope. Vi{e od 15 hiljada
navija~a prisustvovalo je utakmici kvali- DESIGN
fikacija u Belgiji a na prijateljsku utakmicu
u Njema~koj putovalo je 20 hiljada
navija~a. “Ni{ta dobrog nam rat nije donio,
Audi R8 GT
ali makar imamo igra~e i navija~e svuda po
Audi je zvani~no potvrdio cijenu novog R8
svijetu“, kazao je jedan od Bosanaca u
GT. Kako su najavili, bit }e proizvedene
Frankfurtu. Sada je Bosna u kvalifikac- samo 333 jedinice sa po~etnom cijenom
ijskohj grupi sa slabim Francuzima i uko- od 193 hiljade eura u Njema~koj, a sa
liko ih FIFA ne suspendira, imaju veliku isporukom po~inju u prolje}e naredne
{ansu kvalificirati se na Evropsko prvenst- godine.
vo. Talentirani tim sastavljen od mladih
igra~a ima duha a bosanski nogomet ima
tako|er velike implikacije po region.
Uspje{na nogometna pri~a mogla bi biti
katalizator za nacionalno pomirenje. U
suprotnom, nogomet bi ponovo mogli oteti
nacionalisti kojima je cilj podijeliti BiH po
nacionalnoj osnovi. Zbog toga bi i engleski
nogometa{i mogli shvatiti {ta zna~i kada se
igra pod stvarnim pritiskom. (N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA
BH. INFO
^etvrti dugometra`ni igrani film reditelja
Danisa Tanovi}a, Cirkus Columbia, ovogo-
di{nji je bosanskohercegova~ki kandidat za
nominaciju za nagradu Oscar, u kategoriji
Najbolji strani igrani film. Ovu odluku
donijeli su Aida Begi}, Faruk Lon~arevi},
Vefik Had`ismajlovi}, Pjer @alica,
Branko Veki}, Elma Tataragi}, Ademir
Kenovi}, Lejla Graho i Miralem S.
Zub~evi}.
MTV je objavio imena pet izvo|a~a iz
regiona koji }e se takmi~iti u finalnoj trci za
nagradu Best Adria Act, na ovogodi{njoj
dodjeli evropskih MTV nagrada, 7.
novembra u Madridu. To su: Edo Maajka,
Gibonni, GramophoneDzie i Negative iz
Beograda, te slovena~ki Leeloojamais.
Naprijed, Maajka!
U utorak, 21. septembra, u Muzeju
grada Zenice otvorena je izlo`ba slika Rani
radovi, slikara Marija Mikuli}a. Ljubitelji
likovne umjetnosti mogu pogledati 23
Mikuli}eva rana djela, a Izlo`bu je otvorio
akademski slikar Jasmin Kukavica.
“Radovi i mape koji su izlo`eni u Zenici
predstavljaju historijat radnih akcija,
obnovu nakon Drugog svjetskog rata, ~iji je
u~esnik bio i sam autor”.
U Narodnom pozori{tu Sarajevo 24.
septembra }e Sarajevska filharmonija
otvoriti novu koncertnu sezonu 2010./2011.,
koncertom klasi~ne muzike. Na repertoaru
su Ludwig van Beethoven: Simfonija No.
1 op.21 C-dur, te Sergej Rahmanjinov:
Koncert za klavir i orkestar No.3 op.30 D-
mol.
“Fondacija Kriterion obavje{tava sve
zainteresirane za prijavu na Kriterion kino
klub filmske susrete 2010, da je konkurs za
prijavu filmskih/video radova produ`en do
1. oktobra”. Sve informacije o na~inu pri-
jave, kao i formular za prijavu, potencijalni
u~esnici mogu prona}i na oficijelnoj web
stranici Kriteriona - www.kriterion.ba.
Filmski festival o ljudskim pravima,
Pravo ljudski, peti put }e biti odr`an u
Sarajevu, od 10. do 15. novembra. U
okviru programa za mlade: Zumiraj prava,
Udru`enje Pravo ljudski raspisalo je
konkurs za najbolju “pravo ljudski” fotografi-
ju. Pozvali su sve mlade izme|u 13 i 25
godina da se prijave na Konkurs o temi
Kojim putem ku}i?
76
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
OSMAN ARSLANAGIĆ, direktor
Sarajevskog ratnog teatra
Zabranjeno gu{enje!
Radi se o dva teksta Mirka Kova~a:
Tmurno i Osipate se polako, va{a
visosti, koji su dramatur{ki spojeni u
jednu cjelinu. Ovaj dramski komad
nevjerovatno secira situaciju u
dana{njem dru{tvu, ba{ kao i sedamde-
setih godina, kada je Osipate se polako,
va{a visosti bio zabranjen. Ivo Andri}
je rekao: “U ovakvim vremenima
pametni za{ute, budale uzja{u, a fukara
se obogati”, a to je karakteristi~no i za
ovaj komad. Zna~i, problem pojedinca
unutar jednog dru{tva, problem stresnih
pojava u okviru jedne sredine, kao {to
je prelazak iz jednog sistema u drugi,
posljednji rat...

Dramaturzi su Dubravka
Zrn~i}-Kulenovi} i reditelj ove pred-
stave Goran Damjanac. Koji glumci
}e igrati u podjeli predstave ~ije pre-
mijerno izvo|enje }e biti po~etkom

Dramski ansambl Sarajevskog novembra?
ratnog teatra trenutno priprema pred- U predstavi igraju: Mirela Lambi},
stavu Osipate se polako, va{a visosti, Sne`ana Ali~, Sonja Goronja, Sead
autora Mirka Kova~a... Pandur, Alban Ukaj i Jasenko Pa{i}.
DINO MUSTAFIĆ, direktor Međunarodnog
teatarskog festivala MESS u Sarajevu
DINO
DINO MUSTAFI]
MUSTAFI]
“Iz
“Iz programa
programa ovogodi{njeg
ovogodi{njeg
MESS-a
MESS-a izdvojio
izdvojio bih
bih predstave
predstave
Boba
Boba Vilsona,
Vilsona, Matthiasa
Matthiasa de
de
Koninga,
Koninga, Jana
Jana Lauwersa,
Lauwersa,
Docolomanskog
Docolomanskog ii Franka
Franka Castorfa”
Castorfa”
SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 ZLATKO TOPČIĆ, direktor Kamernog teatra 55

Imamo obavezu igrati tekstove na{ih autora

[ta }e nam to Kamerni teatar 55 iz Sarajeva ponuditi u
novoj sezoni?
Prije svega, Kamerni teatar 55 je od po~etka ove godine imao
najvi{e premijera, ~ak tri: Kroetzovo Bjesnilo u re`iji Sulejmana
Kupusovi}a, Paravidinovu Bolest porodice M. u re`iji Selme
Spahi} i Von Mayenburgov Kamen u re`iji Dine Mustafi}a. U
na{im uslovima imati tri sjajne ansambl predstave jeste uistinu
postignu}e. Nalazimo se pred novom teatarskom sezonom, za
koju mogu obe}ati da }e biti veoma uzbudljiva u umjetni~kom
smislu, jer na{oj vjernoj publici }emo ponuditi nekoliko dram-
skih tekstova u ~itanju na{ih vrhunskih reditelja. S obzirom da je
usvajanje repertoara za narednu godinu u toku, mogu samo
spomenuti neke od komada koje bih rado producirao, ali {ta }e od
toga biti realizirano zavisi prije svega od finansijskih
mogu}nosti, ali i od mi{ljenja Umjetni~kog savjeta i Upravnog
odbora kojima predla`em repertoar. Ve} nekoliko sezona
namjeravam postaviti na scenu Zmijin svlak Slobodana [najdera,
iz njegovog ciklusa Bosanske drame, koji govori o na{em trau-
mati~nom ratnom iskustvu, tu je izvanredan tekst za jednu pravu
komornu predstavu: Prodavnica na uglu ma|arskog pisca Milosa
Lazsla, Kvartet Heinera Milera, zatim Gospodin Kolpert Davida
Da li }ete postaviti i dramski tekst nekog od bosansko-
Giselmana i Kroetzova Mu{ka stvar, za koju nam je autorska hercegova~kih autora?
prava otkupio Goethe Institut, potom nova dramatizacija Tu je i, mo`da najdelikatnija, obaveza igranja dramskog tek-
Kova~evi}evog Balkanskog {pijuna, a internacionalno afirmi- sta nekog bosanskohercegova~kog autora. Ja se nadam! Eh,
rana spisateljica Tena [tivi~i} mi je tokom na{eg gostovanja na mnogo planova, a malo mogu}nosti da se realizira sve ono {to bi
Brionima ljetos, obe}ala poslati svoj novi tekst. obradovalo na{u publiku.

MESS zauvijek mlad!

Da, Zauvijek mlad, moto je ovogo-
di{njeg, pedesetog Me|unarodnog
teatarskog festivala MESS, koji }e u
Sarajevu biti odr`an od 15. do 31. oktobra
ove godine. MESS, najstariji teatarski
festival na Balkanu, jedino ove godine
ne}e biti takmi~arskog karaktera.
“Iz programa ovogodi{njeg MESS-a
izdvojio bih Boba Vilsona, Matthiasa de
Koninga, pro{logodi{njeg laureta Jana
Lauwersa, te Docolomanskog i dvo-
strukog dobitnika Zlatnog lovorovog
vijenca za re`iju, Franka Castorfa, koji
dolazi sa teatrom Volksbühne. Me|u
imenima iz regije, izdvajam Olivera
Frlji}a, Boruta [eparovi}a, Ivu Milo{evi},
a najavljujem i prvu reprizu predstave o
opsadi Sarajeva, Elijahova stolica, autora
Igora [tiksa. Ova predstava }e uskoro ima
premijeru u Jugoslovenskom dramskom
pozori{tu u Beogradu, a glavnu ulogu
tuma~i sarajevska glumica Maja Izetbegovi}”, najavljuje Dino
Mustafi}, direktor Me|unarodnog teatarskog festivala MESS.
Jubilarno izdanje MESS-a ponudit
}e odli~ne sadr`aje i za najmla|u pub-
liku, u okviru programa Children
MESS , a i ove godine se odr`ava
Future MESS, program za mlade redi-
telje do 30 godina, ~ija je selektorica
bh. rediteljica Selma Spahi}. “Novina
koju mogu sa zadovoljstvom najaviti
jeste to da }e se od sljede}e godine
Future MESS odr`avati kao paralelni
festival za sebe, u okviru kojeg }emo
ponuditi mnoge radionice, a promovi-
ra}emo i studente i mlade reditelje”,
kazao je Mustafi} na konferenciji za
{tampu 18. septembra.
Ovogodi{nji bud`et MESS-a naj-
manji je od 1997. i iznosi oko
250.000 eura. Uprkos tome, Dir-
ekcija MESS-a }e ugostiti vi{e 600
gostiju i umjetnika, dok }e se i ove
godine u saradnji sa Bosanskim nar-
odnim pozori{tem Zenica dio festivalskog programa odvijati i
u ovom gradu.

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Foto: Mario Ili~i}
Speed Sisters
Nur Dahud ima dvadeset i jednu go-
dinu i jedna je od osam voza~ica koje su se
udru`ile u Ramalahu i nazvale se Speed
Sisters. Ba{ kao i sve voza~ice utrka, ona
bi mogla satima govoriti o svom sportu i
automobilu. “Ovo je BMW 320i sa
motorom od tri litre. On je prili~no
sna`an, stvarno ludi auto. Uvijek sam ga
`eljela preraditi i umjesto automatskog
mjenja~a staviti ru~ni. Ali svi mi govore
’Nemoj, kako ti vozi{, taj auto }e te
ubiti.’“ Automobilski sport u palestinskom
podru~ju Zapadnog Jordana po mnogo
~emu je razli~it od istog sporta u drugim
dijelovima svijeta. Tako i Sestre brzine u
Ramalahu jedino mogu vje`bati na jednom
parkirali{tu na samom kraju palestinskog
svijeta i pred nosom izraelskim vojnicima
na grani~nom prijelazu koji dijeli palestin-
ski Ramalah od Jeruzalema. Izraelci nema-
ju ni{ta protiv ovih voza~ica i ~esto plje{}u
za vrijeme uspje{nog treninga. Kona~no,
tako i njima vrijeme br`e prolazi dok su na
stra`i. Posebno spektakularan manevar
koji vje`baju Speed Sisters je takozvani
Doughnut, kada se pri brzini od oko 100
kilometara na sat povu~e ru~na ko~nica i
autom se u~ini puni okret. Nakon tog
78
manevra gume na asfaltu nacrtaju puni
krug. No Palestinke nerado vje`baju taj
manevar, ne zato jer ga ne vole ili zato jer
ga ne znaju, nego zato jer je svaki put
nakon toga potrebno nabaviti rezervne
dijelove do kojih je veoma te{ko do}i.
“Svaki puta kada ispravno zanese{
auto, treba{ nove gume. Svi dijelovi se
moraju uvesti, iz Njema~ke ili Amerike,
ili iz Jordana. A ni Izraelci ne odobre
odmah uvoz tih dijelova.“ Voza~ice u
palestinskim dijelovima nemaju mnogo
mjesta gdje mogu pokazati svoje vje{tine.
Dodu{e, Arapkinje iz isto~nog dijela
Jeruzalema smiju voziti i u samom Izraelu.
“Jednom me izraelska policija htjela str-
pati u zatvor. Bila sam na autocesti kod
Tel Aviva. Mislim da sam vozila preko
190, no kada sam policajcima pokazala
svoju iskaznicu voza~ice utrka, ipak su
me pustili i rekli ’OK, no nemoj trenirati
ovdje.’“ Najstarija voza~ica Speed Sisters
ima 37 godina, a najmla|a je Marah
Sahalka, kojoj je tek osamnaest. Poti~e iz
Jenina, na sjeveru palestinskog podru~ja,
a satima joj treba da prije|e tih {ezdesetak
kilometara zbog bezbrojnih nadzornih
postaja. Ipak, ne mo`e zamisliti `ivot bez
utrka. “Obo`avam automobile. Vozim
otkako sam bila djevoj~ica, sa mojom
mamom koja je instruktorica vo`nje.
Ona me stalno podr`ava i jednog dana
su me otkrili organizatori jedne utrke i
rekli do|i i sudjeluj na na{em reliju.“ I
njena majka svjedo~i kako je njena k}er
ro|eni talent i kako je prvi puta sjela za
volan kada je imala samo deset godina. Ali
`ena za volanom, pa onda jo{ s trka}om
kacigom i u autu koji je zapravo tek
prera|eni Golf njene mame, to se nije
ba{ svidjelo stanovnicima njenog konzer-
vativnog grada. To se u me|uvremenu
promijenilo, onda kada je Marah po~ela
pobje|ivati, ~ak i mu{ke voza~e. Ponekad
uspiju biti bolje od mu{karaca, ponekad ne,
kao Betty Sa’adi kojoj je imu}ni otac i
glavni sponzor kupio auto za 30 hiljada
dolara. Zato je bio malo razo~aran kada mu
je k}er na posljednjoj utrci stigla kao druga,
pet sekundi iza prvoplasiranog mu{kog
natjecatelja. Betty ne gubi nadu. “Kada
smo dobre, bolje nego de~ki, onda su
ljubomorni na nas. Pogotovo oni koje
smo pobijedili. Ali ostali `ele da se i
dalje utrkujemo. Smatraju da su utrke
dosadne kada nema nas cura.“

SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 PATINASTA KUTIJA

I Tito je volio “@elju”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

PRVA
GENERACIJA
“@ELJE” IZ
1921. GODINE
Josip Broz Tito i
predsjednik SD
@eljezni~ar Anto Su~i},
snimljeni u Beogradu
sedamdesetih
godina (gore)

U “Ve~ernjoj po{ti”, zvani~nom glasilu
fudbalskog Podsaveza, objavljeno je, 15.
septembra 1921., sljede}e: “Sarajevski
`eljezni~arski {portski klub prima se kao
privremeni ~lan Podsaveza. Ako odigra dvije
utakmice bez incidenta, bi}e primljen za
definitivnog ~lana, a u prvenstvene utakmice
bi}e uklju~en naknadno.”
I odigrao je F.K. @eljezni~ar dvije utak-
mice “bez incidenta”. Sa SA[K-om 17. i 18.
septembra te godine. Za prvu od dvije
spomenute utakmice najava je bila: “U sub-
otu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odi-
gra}e SA[K prvu javnu utakmicu nakon
svog povratka sa turneje. Interes za ovu
utakmicu je osobit po{to }emo imati priliku
da vidimo novih trikova koje je SA[K na svo-
joj turneji poprimio. Igra }e prema tome biti
vrlo zanimljiva. Igra se na Kova~i}ima.
Cijena uobi~ajena.”
Eto, @eljo je osnovan, a sve ostalo je
istorija. Bogata istorija, koja se pi{e ve}
osamdeset i devet godina. Me|u najve}e
uspjehe ovog kluba izdvoji}emo {ampi-
onsku titulu u nekada{njoj dr`avi, 1972.,
polufinale Kupa UEFA 1985., te ~etiri titule
prvaka Bosne i Hercegovine. @eljo je ove,
2010., aktuelni prvak na{e dr`ave.
Ne}emo sada nabrajati imena igra~a,
trenera i predsjednika kluba koji su obilje`ili
@elju sve ove godine. Re}i }emo samo da je
prvi gol u istoriji @elje postigao Dimitrije
Dimitrijevi}, 17. septembra 1921., u utak-
mici protiv SA[K-a.
Kada je @eljo, 17. maja 1972., dvadeset i
~etiri dana prije nego {to je osvojio Prvenstvo
Jugoslavije, pobijedio u Sarajevu OFK Beograd
rezultatom 2:0., Tito je putovao rije~nim brodom
na relaciji \erdap - Beograd. No, stigao je, u
svoje i u ime “drugova”, poslati telegram
sljede}eg sadr`aja: “^estitamo! Hrabro do
kraja.” Ka tituli, mislio je, a ne napisa Mar{al!

STRIP ARTIST

23.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA
ZAKOPANO BLAGO
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Može svašta da se unovči. Kupiš cisternu vode, pa čekaš da se
ukiseli, te je prodaješ po duploj pari. Nabaviš besplatno razne
informacije, te ih krčmiš za dobre pare, zavisno od kvaliteta. A o
ženama da ne govorim, kakvo su to blago. Samo ih ne treba davati
na javnu scenu dok ih dobro ne iskoristiš
L
ako je do}i do para, samo treba pokrenuti svoje klikere
u glavi, pa }e{ do}i do zakopanog blaga. Tako sam i ja
oti{ao u jednu od inostranih banaka i zatra`io pozaj-
micu. Uh, {to su se str~ali, jer je njima drago kad se uzima-
ju krediti, oni od toga `ive. Ali su me upitali imam li kakvih
garancija. Odgovorio sam da }u, matere mi moje, sve na vri-
jeme vra}ati, neka se ni{ta ne uznemiruju. Ipak me oni pita-
ju imam li kakve ja~e garancije, vjerovatno nisu poznavali
moju mater. Kazao sam im da imam Mustafu Mujezinovi}a,
jer kad se ovaj predsjednik federalne Vlade zadu`uje, a ja i
moje potomstvo treba da vra}amo lovu, onda neka on vra}a
moj dug, ima para, samo zavu~e ruku u bud`et. Tako sam se
obezbijedio za svoje izdatke.
Sretnem u to doba Muharema Jadovinca, muku mu~i s
finansijama. Ka`em ja tom Muharemu neka ode do mini-
starstva, pa neka tra`i pinku za svoj bora~ki sta`, znam
koliko je u ratu krv prolijevao, bio desetak puta ranjen i tri-
~etiri puta strijeljan. Odgovara meni Muharem Jadovinac
da se on nije borio za pare, nego za svoju Bosnu i
Hercegovinu. Ludove jedan, uzvra}am, i Haris Silajd`i} se
borio za BiH po luksuznim inostranim hotelima, pa opet se
nije gadio da uzme lovu i fotelju za svoje ratne zasluge.
Tako je i osnovao Stranku za BiH, a od rata do danas nije
ni metar teritorije oslobodio. Muharem Jadovinac mi je
obe}ao da }e razmisliti.
S
jetili se Dragan ^ovi}, Bo`o Ljubi} i Zvonko Juri{i}
da se narodno blago nalazi u narodu, pa mu se popeli
na le|a, brane}i ga od svakakvih zala. Samo kao pra-
vim nacistima smeta @eljko Kom{i}, koji nije pravi Hrvat,
nego la`ni, pa su krenuli u odlu~uju}i boj protiv onih {to
nisu arijevci, {to im {ahovnica nije na zidu. Da im se rije{iti
Kom{i}a, lako bi oni izme|u sebe podijelili svoj ponosni
hrvatski narod. I eto blaga.
Opozicija u Republici Srpskoj ima identi~ne stavove
kao i Dodikov SNSD, samo im nisu identi~ne kese. Ta
opozicija znala bi kako tro{iti lovu, u {ta bud`et skresati,
samo da dodikovci skiknu. Ali }e biti te{ko maknuti toga {to
se koristi zakopanim blagom, sve dok tog blaga jo{ ima.
U~ili smo svi u {koli i kako je na{a zemlja bogata resur-
sima, kako ima svega i sva~ega. Stoga svako kome nedosta-
je pinka neka uzme u ruke motiku i neka kopa, i{~eprka}e
ne{to vrijedno: ugalj, bakar, cink, zlato, oliti naftu, a mo`e
80
nai}i i na kulturno-istorijske spomenike, a mo`da i na
kakvog neandertalca. U najgorem slu~aju mo`e prekopati
ba{~u da zasadi kukuruz.
Na{em ~ovjeku stoje na raspolaganju i druge strane
dru{tvenog `ivota. Tako mo`e pre}i i na obrazovanje, jer
ako bude otvarao privatne fakultete, sigurno }e nai}i na
pravo blago. [tampa{ diplome i prodaje{ novoj generaciji
politi~ara, tu je obezbije|en profit. A mo`e i da otvara
mejtefe, toga nikad nije dosta. S Bo`ijom pomo}i i s pomo}i
na{e bra}e Arapa mejtefi }e dobro do}i da se na{ neuki
narod obrazuje. Tako misli i kantonalni ministar Safet Ke{o,
koji je progla{en personom non grata u nekim civilizova-
nim zemljama, jer ne zna za Hegela, a zna za opus Hanke
Paldum.
O
proban metod kako do}i na brzaka do love jeste kupi-
ti pojeftino, ako je i{ta jo{ ostalo, neko dr`avno pre-
duze}e. U tome }e svesrdno pomo}i dr`avni organi uz
proviziju, te zgrade, zemlji{te i ma{ine prodati, a radnike
pustiti niz ulicu. Maher za takve stvari je Vahid He}o, koji
umije dobro da prodaje, ali ne umije ni{ta da napravi. Jedino
kod njega je sada gu`va, ponestalo dr`avnih preduze}a, sva
kljoknula, ostala mu samo elektri~na centrala i centralni
dnevnik, u koji te{ko mo`e stati njegova glava. Mo`da se
jo{ na|e poneki objekat, koji nisu jamili, ali Vahid He}o
dobro kontroli{e sve firme koje na op{tu radost jedva di{u.
Veliko blago se krije u ljudima, pa ih {to prije treba
pokupovati, uzeti im du{u, a za ostalo nije va`no. Koliko je
samo novinara kupljeno, ne mo`e{ na}i ni jednoga da nije
makar malo truho. A kad na svojoj strani ima{ novinare,
onda ima{ i sudije, i politi~are, i univerzitetske profesore, i
trgovce svim i sva~im. Ko uspije za male pare kupiti no-
vinare, taj je u velikom dobitku. Pred njim se otvaraju sve
mogu}nosti.
Mo`e sva{ta da se unov~i. Kupi{ cisternu vode, pa ~eka{
da se ukiseli, te je prodaje{ po duploj pari. Nabavi{ besplat-
no razne informacije, te ih kr~mi{ za dobre pare, zavisno od
kvaliteta. A o `enama da ne govorim kakvo su to blago.
Samo ih ne treba davati na javnu scenu dok ih dobro ne
iskoristi{. A poslije mo`e za tebe kod uglednih ljudi
zara|ivati. A nije lo{e ni imati svoju muziku, pa kad nekome
kr~e crijeva, pusti{ svirku da melodija bude bolja.
Ka`em vam, skriveno blago se nalazi svuda oko nas.

SLOBODNA BOSNA I 23.9.2010.
 U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!

Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 ––––––––––––––––––-
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!