1.

UVOD

Pod upravljanjem motorima za elektrovučni pogon podrazumijeva se korištenje

elektromotora za pogon tračnih vozila koja prevoze putnike i robu. Bitna je značajka vučnog
elektromotornog pogona da pri radu često mijenja brzinu ili zakretni moment svojih vučnih
elektromotora, kako se govori o višem broju vučnih elektromotora (V.E.M.) sam pogon
svrstavamo u grupu sloţenih električnih pogona. Vučni se elektromotorni pogoni prema izvoru
energije svrstavaju u autonomne i ovisne. U autonomne elektromotorne pogone spadaju
akumulatorska vozila, vozila s kombinacijom toplinskog pogonskog stroja i električnog
prijenosnika snage (dizel-električne lokomotive, električni motorni vlakovi i sl.). Ovisnim
elektromotornim pogonima pripadaju vozila koja električnu energiju za napajanje V.E.M.
dobivaju iz stabilnih postrojenja putem kontaktnog vodiča postavljenog iznad kolosijeka
(tramvaji, trolejbusi, metro, električne lokomotive i elektromotorni vlakovi za ţeljeznički
promet). Električna vučna vozila napajana iz kontaktnog vodiča imaju niz prednosti u odnosu na
dizelska vučna vozila.

Od tih se prednosti ističu sljedeće:

-velika instalirana snaga po vučnoj jedinici s dopuštenim kratkotrajnim preopterećenjem.

-povoljne vučne karakteristike uz mogućnost optimalnog korištenja adhezije.

-neograničen akcijski radijus kretanja vučnog vozila ispod kontaktnog vodiča.

-jednostavnije i jeftinije odrţavanje vučnog vozila.

-mogućnost korištenja V.E.M. i u reţimu kočenja čime se ostvaruju uštede u trošenju

materijala za kočenje.

-mogućnost korištenja električne energije dobivene iz raznih izvora (termoelektrane,

nuklearne elektrane, hidroelektrane).

-manje zagaĎivanje okoliša, bolji uvjeti rada strojnog osoblja.

-jednostavno ostvarivanje spremnosti za pogon vučnog vozila.

Stranica | 1
 Troškovi elektrifikacije pruga relativno su visoki, iako je jeftinija nabavna cijena
električnog vučnog vozila u odnosu na dizelsko vučno vozilo iste snage, na odluku o
elektrifikaciji utječu drugi čimbenici kao što su: gustoća prometa, prijevozna moć pruge, profil
pruge, mogućnost priključka na elektroprivrednu mreţu. Danas se elektrificiraju i manje
opterećene pruge jer se teţi unifikaciji voznog parka, smanjenju troškova odrţavanja vučnih
vozila i manjem zagaĎenju čovjekove okoline. Suvremena električna vučna vozila imaju
instaliranu veliku snagu po pogonskoj osovini (preko 1 MW), dobra mehanička svojstva, a
opremaju se elementima za automatsku regulaciju izlaznih veličina (vučna sila, brzina), zaštitu i
upravljanje. U putničkom prometu konkurentnost ţeljeznice, u odnosu na zračni i cestovni
promet, čine elektromotorni vlakovi za velike brzine. Komercijalne brzine takvih vlakova
premašuju 250 km/h, a elektromotornim vlakom TVG u Francuskoj postignut je brzinski rekord
koji iznosi 574,8 km/h.

Stranica | 2
2. SUSTAVI NAPAJANJA I ŽELJEZNIČKAVUČNA VOZILA ZA SUSTAV
NAPAJANJA 25 kV 50 Hz

2.1. Sustavi napajanja željezničkih električnih vučnih vozila

Sustavi za napajanje ţeljezničkih električnih vučnih vozila dijele se na četiri sustava, dva
istosmjerna (1500 V, 3000 V) te dva jednofazna izmjenična (15 kV 16,6 Hz, 25 kV 50 Hz) . U
Hrvatskoj se za elektrifikaciju pruga koristi jednofazni izmjenični napon 25 kV 50Hz, dok se
istosmjerni sustav 3000 V u Republici Hrvatskoj koristi još samo za dionicu Moravice-Rijeka i
Rijeka-Pivka. Na slici 2.1. prikazuje se pojednostavljena shema napajanja električnog vučnog
vozila.

Elektroprivredna
mreža visokog
napona

Elektrovučna
podstanica
(EVP)

Kontaktni vodič

Električno Vučno
Vozilo
(EVV)

Tračnice

Sl.2.1. Pojednostavljena shema napajanja električnog vučnog vozila [1].

Elektrovučne podstanice (EVP) priključene su na elektroprivrednu mreţu visokog napona. U

podstanicama taj se napon sniţava i prilagoĎava za napajanje električnih vučnih vozila. Broj
EVP-a i njihova snaga ovise o gustoći prometa, uzduţnom profilu pruge, sustavu napajanja i
predviĎenom opterećenju sustava. U tablici 2.1. prikazani su podatci za četiri osnovna sustava
napajanja ţeljezničkih električnih vučnih vozila.

Stranica | 3
Tablica 2.1. Podaci za četiri osnovna sustava napajanja željezničkih električnih vučnih vozila[1].

Minimalni Kratkotrajni Ekvivalentni Razmak

napon najniţi presjek elektrovučnih
Sustav Maksimalni
[V] dozvoljeni kontaktnog podstanica
napon [V] 2
napon [V] vodiča[mm ]

1500 V 1000 - 1800 650-1000 8-25

istosmjerna

3000 V 2000 - 3600 320-500 15-45

istosmjerna

15000 V 12000 11000 16500 150 30-50

16,6 Hz

25000 V 19000 17000 27500 150 40-60

50 Hz

2.2. Vučna vozila Hrvatskih Željeznica za sustav napajanja 25 kV 50 Hz

U vučnom parku Hrvatskih ţeljeznica postoji nekoliko serija vučnih vozila za sustav napajanja
25 kV 50 Hz: - električne lokomotive serije 441 (92 lokomotiva)
- električne lokomotive serije 442 (16 lokomotiva)
- elektromotorni vlakovi serije 411/415 (24 vlaka)
- električna lokomotiva serije 462 (nastala pretvorbom istosmjerne lokomotive serije 362)

2.2.1. Opis i osnovni podaci električne lokomotive serije 441

Električna lokomotiva serije 441 (slika 2.1.) četveroosovinska je lokomotiva s

pojedinačnim pogonom osovina (B`oB`o) univerzalne namjene. Glavni elektromotorni pogon
lokomotive sastoji se od četiri kolektorska istosmjerna motora sa serijskom uzbudom napajanja
valovitom strujom. Valovito napajanje vučnih elektromotora omogućavaju diodni ispravljači
(svaki motor posjeduje svoj ispravljač) i prigušnice za glaĎenje ispravljene struje. Napon vučnih
motora, samim time i brzina lokomotive (vlaka) regulira se pomoću visokonaponskog regulatora
(birač napona) koji omogućava promjenu prijenosnog omjera glavnog transformatora. Tako se
napon na sekundaru glavnog transformatora za napajanje vučnih motora moţe regulirati izmeĎu
58 V i 1265 V. (u praznom hodu).

Stranica | 4
 Pomoćni elektromotorni pogon lokomotive osigurava ventilaciju za komponente glavnog
elektromotornog pogona, cirkulaciju ulja za hlaĎenje glavnog transformatora i dobavu potrebne
količine stlačenog zraka. Motore pomoćnog elektromotornog pogona čine trofazni kavezni
asinkroni motori, a napajanje dobivaju iz pretvarača jednofaznog napona u trofazni (statičkog
kondenzatorskog statičkog tiristorskog ili rotacijskog pretvarača). Električna lokomotiva serije
441 predstavlja osnovnu seriju vučnih vozila jednofaznog sustava 25 kW 50 Hz na mreţi
Hrvatskih ţeljeznica. Postoje dvije glavne izvedbe lokomotive za maksimalnu brzinu 120 km/h i
maksimalnu brzinu 140 km/h.

Sl.2.1. Električna lokomotiva serije 441 različito obojani primjeri i različite podserije [2].

Tijekom eksploatacije na lokomotivama serije 441 izvedene su različite modifikacije u

svrhu poboljšanja upravljačkih strujnih krugova i vučnim strujnim krugovima.

Osnovni podaci za lokomotivu serije 441:

- trajna snaga za vuču 3800 kW

- startna snaga za vuču 4080 kW

- dopušteni napon napajanja 19-27.5 kV

-trajna snaga u reţimu električnog kočenja 1740 kW

-maksimalna brzina voţnje( ovisi o podseriji) 120 km/h ili 140 km/h

-maksimalna vučna sila u pokretanju (5 min.) 278 kN ili 238 kN

-trajna vučna sila s punom uzbudom 176 kN ili 148 kN

-masa lokomotive 78 t ili 82 t

Stranica | 5
2.2.2. Opis i osnovni podaci električne lokomotive serije 442

Električna lokomotiva serije 442 (slika 2.2.) četveroosovinska je lokomotiva s

pojedinačnim pogonom osovina (B`oB`o) snage 4400 kW i naponom napajanja 25 kV 50 Hz.
Namjena je ove lokomotive prijevoz putnika brzinom od 160 km/h i prijevoz tereta na
ravničarskim i brdskim prugama.

Sl.2.2.Elektična lokomotiva serije 442 prikaz renovirane i nerenovirane lokomotive [2].

Glavni je elektromotorni pogon lokomotive regulirani pogon s četiri kolektorska

istosmjerna motora s neovisnom uzbudom koji su napajani iz tiristorskih ispravljača. Pogon je
podijeljen na dvije jednake dvomotorne jedinice. Svaka dvomotorna jedinica ima po dva vučna
elektro motora koja se sa zajedničkih sekundarnih namota glavnog transformatora napajaju preko
po dva u seriju spojena poluupravljiva tiristorska mosta i pojedinačnih prigušnica za glaĎenje
ispravljene struje. Namoti uzbude svakog pojedinačnog V.E.M.-a napajaju se iz posebnog
sekundarnog namota glavnog transformatora preko tiristorskih reverzibilnih usmjerivača koji
omogućavaju beskontaktnu promjenu smjera voţnje. Napon V.E.M.-a, tj. brzina se voţnje
regulira pomicanjem kuta kašnjenja paljenja tiristora u ispravljačima. U reţimu automatske
voţnje regulator brzine omogućava automatski prijelaz iz reţima vuče u reţim električnog
kočenja i obrnuto, radi odrţavanja zadane brzine voţnje.

Pomoćni elektromotorni pogon lokomotive osigurava ventilaciju komponenti glavnog

elektromotornog pogona, cirkulaciju ulja za hlaĎenje glavnog transformatora i pretvarača
glavnog elektromotornog pogona te dobavu potrebne količine stlačenog zraka. Svi su pomoćni
elektromotori trofazni asinkroni, s kaveznim rotorom, napajani preko statičkog tiristorskog
pretvarača jednofaznog napona u trofazni napon.

Stranica | 6
Osnovni podaci za lokomotivu serije 442:

- trajna snaga za vuču 4400 kW

- trajna snaga u reţimu električnog kočenja 2400 kW

- dopušteni napon napajanja 19-27.5 kV

-maksimalna brzina voţnje 160 km/h

-maksimalna vučna sila u pokretanju (5 min.) 300 kN

-trajna vučna sila s punom uzbudom 168 kN

-masa lokomotive 82 t

2.2.3. Opis i osnovni podaci električne lokomotive serije 462

Električna lokomotiva serije 462 (slika 2.3.) šestosovinska je lokomotiva s pojedinačnim

pogonom osovina (B`oB`oB`o) za napon napajanja 25 kW 50 Hz. Nastala je pretvorbom
lokomotive za istosmjerni napon napajanja 3000 V serije 362. Rekonstrukcija ja izvedena tako
da su zadrţana postojeća okretna postolja uz doradu V.E.M.-a, sanduk je konstrukcijski nov dok
je okvir sanduka zadrţan. U sanduk je ugraĎena slična oprema koja se koristi na lokomotivama
serije 441.

Sl.2.3.Električna lokomotiva serije 462 sprijeda i sa strane[2].

Glavni se elektromotorni pogon lokomotive sastoji od šest kolektorskih istosmjernih

elektromotora sa serijskom uzbudom podijeljenih u dvije grupe po tri motora. Unutar jedne
grupe motori su spojeni paralelno, a napajaju se preko zajedničkog diodnog ispravljača i
zajedničke prigušnice za glaĎenje ispravljene struje. Napon V.E.M.-a odnosno brzina

Stranica | 7
lokomotive, regulira se pomoću visokonaponskog regulatora (birač napona) kojim se omogućava
promjena prijenosnog omjera glavnog transformatora, tako da se na sekundarnim namotima
glavnog transformatora za napajanje V.E.M.-a napon moţe regulirati izmeĎu 116 V i 2530 V
(u praznom hodu). Nakon postizanja maksimalnog napona na vučnim motorima brzina se dalje
moţe povećati smanjenjem struje kroz uzbudni krug dodavanjem otpornika za smanjivanje
uzbude (šantiranje u četiri stupnja).

Pomoćni elektromotorni pogon lokomotive osigurava ventilaciju komponenti vučnog

strujnog kruga, cirkulaciju ulja za hlaĎenje glavnog transformatora te dobavu potrebne količine
stlačenog zraka. Napajanje trofaznim asinkronim kaveznim elektromotorima pomoćnog pogona
osigurava rotacijski pretvarač ( ARNO ).

Osnovni podaci za lokomotivu serije 462:

- trajna snaga za vuču 3860 kW

- startna snaga za vuču 4386 kW

- dopušteni napon napajanja 19-27.5 kV

-trajna snaga u reţimu električnog kočenja 1740 kW

-maksimalna brzina voţnje 120 km/h

-maksimalna vučna sila u pokretanju (5 min.) 359 kN

-trajna vučna sila s punom uzbudom 239 kN

-masa lokomotive 128 t

2.2.4. Opis i osnovni podaci elektromotornog vlaka serije 411/415

Elektromotorni vlak (EMV) serije 411/415 (slika 2.4.) trodijelni je vlak koji se sastoji od
pogonskih kola C u sredini i dvojnih upravljačkih kola (prikolica) A i B. pogonska kola nose
oznaku serije 411, a upravljačka kola 415. EMV se koristi kao putnički vlak u prigradskom i
meĎugradskom prometu. Ovisno o putničkom prometu na odreĎenoj lokaciji kapacitete moţemo
realizirati pomoću jednog ili više EMV-a.

Stranica | 8
 Glavni se elektromotorni pogon EMV-a sastoji od četiri kolektorska istosmjerna
elektromotora sloţene (kompaundne) uzbude za valovito napajanje. V.E.M.-i se napajaju s dva
sekundara namota glavnog transformatora (vučni sekundari) preko dva poluupravljiva tiristorska
mosta spojena u seriju te pojedinačnih prigušnica za glaĎenje ispravljene struje. Napon napajanja
V.E.M.-a, odnosno brzina voţnje, regulira se promjenom kuta kašnjenja paljenja tiristora u
ispravljačkim mostovima. U reţimu automatske voţnje uključen je regulator brzine koji
omogućava prebacivanje iz reţima vuče u reţim kočenja kako bi brzina voţnje ostala
konstantna. Oprema glavnog elektromotornog pogona smještena je ispod poda motornih kola, a
vučni su motori ugraĎeni u okretna postolja motornih kola.

Sl.2.4.Elektromotorni vlak upravljačka kola i cijela kompozicija [2].

Pomoćni elektromotorni pogon EMV-a osigurava ventilaciju za komponente glavnog

elektromotornog pogona, cirkulaciju ulja za hlaĎenje glavnog transformatora, ventilaciju
putničkih prostora te dobavu količine stlačenog zraka. Napajanje trofaznih kaveznih asinkronih
motora pomoćnog pogona omogućava rotacijski (ARNO) pretvarač ugraĎen ispod motornih
kola.

Osnovni podaci za EMV:

- trajna snaga za vuču 1200 kW

- startna snaga za vuču 1300 kW

- dopušteni napon napajanja 19-27.5 kV

-maksimalna brzina voţnje 120 km/h

-maksimalna vučna sila u pokretanju (5 min.) 100 kN

-trajna vučna sila s punom uzbudom 56 kN

-masa lokomotive 146 t

Stranica | 9
3. ELEKTRIČNA OPREMA POTREBNA ZA UPRAVLJANE MOTORIMA
ELEKTRO VUČNOG POGONA

Električna oprema vučnih vozila za sustav napajanja 25 kV 50 Hz dijeli se u grupe, iako

su energetski gledano te grupe funkcionalne cjeline, one su meĎusobno višestruko povezane
(niti jedna nije sama sebi svrha), i ostvaruju sustav višestruko ovisnih dijelova koji omogućava
da vučno vozilo, kao cjelina, pouzdano i sigurno funkcionira u javnom ţeljezničkom prometu.

3.1. Oprema primarnog strujnog kruga

Primarni strujni krug vučnog vozila za izmjenično napajanje u pojednostavljenom obliku

prikazuje slika 3.1.

L1 Elektroprivredna
mreža visokog
L2 napona
L3
Elektro vučna
podstanica
(EVP)
TRANSFORMATOR
110kV/25kV 50Hz

Primarna struja Kontaktni vodič

Pantograf

Glavni prekidač
Električno Vučno
Vozilo
(EVV)
Glavni
transf.

Tračnice

Sl.3.1.Primarni strujni krug vučnog vozila za sustav napajanja 25 kV 50 Hz [1].

Prema slici 3.1. vidimo da se primarni strujni krug vučnog vozila zatvara kroz sekundarni
namot transformatora u elektro vučnoj podstanici preko kontaktnog vodiča i pantografa do
glavne sklopke, a od glavne sklopke preko primarnog namota glavnog transformatora,
uzemljivača osovinskih sklopova i tračnica prema sekundaru namota transformatora u vučnoj
podstanici.

Stranica | 10
 Uţem krugu opreme primarnog strujnog kruga pripadaju samo ureĎaji koji su ugraĎeni na
vučnom vozilu, a u taj krug pripadaju ureĎaji koji sluţe za priključak vozila na kontaktni vodič,
razvod visokog napona po vozilu, transformaciju (sniţenje) visokog napona i povrat primarne
struje. U sva vučna vozila na izmjenično napajanje u primarnom strujnom krugu ugraĎuju se
sljedeći elementi :

- Pantografi (oduzimala struje)

- Pantografski rastavljači (krovni rastavljači)

- Glavni prekidač (glavna sklopka)

- Provodni izolator

- Glavni transformator

- Prigušnica za uzemljenje

- Uzemljivala osovinskih sklopova

Paralelno primarnom strujnom krugu spajaju se naponski mjerni transformator,

rastavljači za uzemljenje te odvodnik prenapona. Njih smatramo dodatnom opremom strujnog
kruga jer sluţe za zaštitu i mjerenje. Svi visokonaponski ureĎaji na krovu vučnog vozila
postavljeni su na potporne izolatore kojima su izolirani od ˝mase˝. Električnom se ˝masom˝
vozila smatraju svi metalni dijelovi koji nisu pod naponom, a meĎusobno su povezani vezicama
za uzemljenje i nalaze se na potencijalu zemlje (tračnica).

3.1.1. Pantografi

Električna se vučna vozila napajaju iz kontaktnog vodiča pomoću oduzimala struje, tj.
pantografa. Stoga u svim uvjetima voţnje kontakt izmeĎu pantografa i kontaktnog vodiča mora
biti pouzdan. Pantograf se izvodi s dobrim dinamičkim svojstvima jer mora slijediti visinu
kontaktnog vodiča tijekom voţnje bez prekida kontakta, jer se visina kontaktnog vodiča mijenja
u granicama od 5.02 m do 6.5 m. Radi što ravnomjernijeg habanja pantografske grafitne letvice
kojom se ostvaruje kontakt, kontaktni vodič je postavljen u izlomljenoj cik-cak liniji. Pantografi
vučnih vozila za sustav napajanja 25 kV 50 Hz laskaste su izvedbe, a mogu biti simetrični i
asimetrični.

Stranica | 11
Osnovni su sastavni dijelovi pantografa prikazani na slici 3.2.:

1. Postolje s osnovnim okvirom i potpornim izolatorima.

2. Sustav pokretnih poluga.
3. Opruge za dizanje pantografa.
4. Sklop klizala sa grafitnim letvicama.
5. Zračni cilindar s pogonskim izolatorom za podizanje i spuštanje pantografa.

Sl.3.2. Skica asimetričnog pantografa [1].

Pantograf podiţemo uz pomoć opruga i zračnog cilindra, dovoĎenjem stlačenoga zraka u
cilindar pantograf se podiţe, a odvoĎenjem zraka spuštamo pantograf. DovoĎenje i odvoĎenje
zraka regulira se pomoću zračnog regulacijskog ventila.

Sl.3.3. Pantograf na elektro vučnom vozilu [2].

Stranica | 12
3.1.2. Pantografski rastavljači

Rastavljači općenito sluţe za vidljivo odvajanje opreme pod naponom od dijela opreme
koja nije pod naponom, njima se smije rukovati samo kada nisu pod naponom, što znači da prije
postavljana rastavljača u ţeljeni poloţaj trebamo isključiti napajanje. Pantografski rastavljači na
električnim vučnim vozilima omogućavaju odvajanje jednog ili drugog pantografa od ostalih
visokonaponskih ureĎaja. U normalnom pogonu vučnog vozila oba su pantografa svojim
rastavljačima priključena, a do potreba za njihovim isključenjem dolazi kada se pojavi proboj
jednog od potpornih izolatora pantografa ili pri voţnji u nepovoljnim vremenskim uvjetima kada
se kontaktni vodič ledi. Tada pantografom koji je prednji, u smjeru voţnje, nakon sto smo ga
odvojili rastavljačem, čistimo kontaktni vodič da bismo omogućili kontakt bez iskrenja drugom
pantografu.

Sl.3.4. Skica pantografskih rastavljača ugrađenih na serije 441,442 i 462 [1].

Stranica | 13
3.1.3. Glavni prekidač

Glavni prekidač odnosno sklopka ureĎaj je koji moţe prekinuti napajanje vučnog vozila u
svim reţimima rada. U primarnom strujnom krugu kontakt glavnog prekidača nalazi se iza
pantografa i pantografskih rastavljača, a ispred provodnog izolatora, tj. primarnog namota
glavnog transformatora. Samo zaštitno djelovanje prekidača njegova je najvaţnija uloga budući
da se pri manjem kvaru uglavnom automatski isključuje glavni prekidač, što je jedan od glavnih
sustava zaštite pojedinih komponenti ili čitavog vučnog vozila. Na vučnim vozilima Hrvatskih
ţeljeznica za izmjenično napajanje ugraĎen je brzi jednopolni pneumatski prekidač tipa DBTF
250 i30.

Osnovni podaci o prekidaču DBFT 250 i30:

- Nazivni napon 25 kV
- Nazivna struja 400 A
- Rasklopna snaga 250 MVA
- Ukupno vrijeme isključenja 50 ms

Sl.3.5. Skica prikazuje presjek glavnog prekidača DBFT 250 i30[1].

Stranica | 14
 Sl.3.6. Glavni prekidač DBFT 250 i30 montiran na vučno vozilo i odvodnik prenapona[3].

Ukoliko se bilo koja zaštita aktivira, proradom jednog od zaštitnih releja, dolazi do
prekidanja napajanja pridrţnog svitka glavnog prekidača i on se isključuje. Isto tako glavnu
sklopku ne moţemo uključiti ukoliko nismo razriješili kvar na vučnom vozilu, jer nam pridrţni
svitak nema napajanje. Glavni prekidač normalno funkcionira pri tlaku zraka u njegovom
spremniku izmeĎu 7 i 9 bara. Niţi tlak produţava proces isključenja što ima štetnu posljedicu na
glavne kontakte i kontakte rastavljača, jer električni luk traje dulje. Pri niţim tlakovima, da nebi
došlo do isključenja glavnog prekidača, postoji samozaštita prekidača koja blokira isključenje te
glavni prekidač ostaje uključen sve dok tlak u spremniku ne poraste preko 4,2 bara.

3.1.4. Odvodnik prenapona

U kontaktnoj mreţi moţe doći do pojave nedozvoljeno visokih napona (prenapona).

Uzroci pojave prenapona mogu biti prelazni procesi zbog kratkih spojeva i prekidanja strujnih
krugova te atmosferska praţnjenja. Pojavom prenapona moţe doći do probija izolacije na
namotima glavnog transformatora te oštećenja visokonaponskih ureĎaja na krovu. Samim

Stranica | 15
postavljanjem odvodnika prenapona prije visokonaponskih ureĎaja sprječavamo štetno
djelovanje nedozvoljenih visokih napona.
Dijelovi odvodnika prenapona:
1. Izolator.
2. Nelinearni otpornik.
3. Iskrište.
4. Opruga.
5. Poklopac.

Sl.3.7. Skica prikazuje presjek odvodnika prenapona [1].

Kada prenaponski val doĎe do mjesta odvodnika prenapona i dostigne vrijednost

provodnog napona odvodnika na iskrištima se pojavi električni luk, a struja preko nelinearnih
otpora poteče prema masi vozila. Luk se sam gasi jer pogonski napon nije dovoljan da podrţava
struju kroz odvodnik.

3.1.5. Naponski mjerni transformator

Naponski mjerni transformator sluţi za mjerenje napona u kontaktnom vodiču i

sinkronizaciju impulsnih ureĎaja s naponom napajanja u vozilima s tiristorskom regulacijom
napona vučnih motora.

Stranica | 16
 Primarni je namot spojen paralelno primarnom strujnom krugu iza kontakata
pantografskog rastavljača s ulogom mjerenja napona u kontaktnom vodiču čim se digne
pantograf. Na sekundaru se inducira sniţeni napon koji se razvodi do mjernih ureĎaja.

Sl.3.7. Naponski mjerni transformator na vučnom vozilu [1].

Naponski mjerni transformator ugraĎuje se na krov vučnog vozila. Aktivno je dio (namoti
i jezgra) zaliven specijalnom izolirajućom masom koja je obloţena porculanskim kućištem.

3.1.6. Provodni izolator

Provodni izolator sluţi za uvoĎenje visokog napona kroz krov u unutrašnjost vučnog
vozila. Kroz izolator prolazi štapni vodič koji se s donje strane povezuje s uvodnim izolatorom
primarnog namota glavnog transformatora pomoću visokonaponskog kabela. Gornji priključak
provodnog izolatora spojen je glavni prekidač.

Stranica | 17
 U samom je provodnom izolatoru ugraĎen strujni mjerni transformator koji sluţi za
prekostrujnu zaštitu primarnog namota glavnog transformatora.

Dijelovi provodnog izolatora sa strujnim mjernim transformatorom:

1. Vanjski izolator.

2. Unutrašnji izolator.

3. Krov vozila.

4. Strujni mjerni transf.

5. Štapni vodič.

6. Gornji priključak.

7. Donji priključak.

Sl.3.8.Skica provodnog izolatora za vučna vozila [1].

Sl.3.9. Provodni izolator za vučna vozila [4].

Stranica | 18
3.1.7. Rastavljač za uzemljenje

UreĎaj sluţi za uzemljenje primarnog namota glavnog transformatora pri izvoĎenju

radova na vozilu. Novije izvedbe rastavljača za uzemljenje imaju dva noţa kojima se
istovremeno uzemljuje i visokonaponska oprema na krovu. Rastavljačem za uzemljenje rukuje se
iz unutrašnjosti vozila. Električnim blokadama onemogućeno je rukovanje rastavljačem dok je
uključen glavni prekidač. Zbog osobne sigurnosti treba dobro poznavati postupak za rukovanje
rastavljačem za uzemljenje koji se razlikuje u svakoj podseriji vozila.

Sl.3.10.Rastavljač za uzemljenje i rastavljač za uzemljenje na krovu vučnog vozila spojen

paralelno sa glavnom sklopkom [4] [1].

3.1.8. Glavni transformator

Napajanje vučnih električnih motora vučnog vozila zahtjeva transformaciju (sniţenje)

napona, koju zahtijevaju i pomoćni krugovi . Razlika je izmeĎu stabilnih i lokomotivskih
transformatora, što lokomotivski transformatori moraju zadovoljavati posebne uvjete kao što su:
manja masa, manja dimenzija, nisko teţište, više sekundarnih namota za različite napone. U
vučnim se vozilima s diodnim (neupravljivim) ispravljačima traţi mogućnost regulacije napona
na sekundarnim namotima za napajanje vučnih elektromotora u što većem broju stupnjeva. Stoga
primarni namot (sekundarni rjeĎe) ima više izvoda koji se prespajaju elektromehaničkim biračem
napona kako bi se omogućila promjena induciranog napona u sekundaru za napajanje vučnih
elektromotora. Promjena napona za napajanje vučnih elektromotora mora biti u dovoljno
širokom granicama.

Stranica | 19
 Sl.3.11. Glavni transformator tipa MLR 5500 i prikaz ugrađenog glavnog transformatora u
vučnom vozilu tipa 441 [1] [3].

Glavni se transformator na vučnom vozilu hladi prisilnom cirkulacijom ulja koje iz

transformatora u izmjenjivač topline,ventiliran posebnim ventilatorom, tjera uljna crpka.

Sl.3.12. Glavni transformator EMV-a koji se ugrađuje ispod motornih kola [1].

Stranica | 20
3.1.9. Prigušnica za uzemljenje

Primarni se namot spaja na povratni vodič preko prigušnice za uzemljenje koja je zapravo
tronamotni transformator prijenosnog omjera 1:1:1, jer istovremeno sluţi za zatvaranje strujnog
kruga električnog grijanja vlaka.

Sl.3.13. Pojednostavljena shema funkcije prigušnice za uzemljene [1].

Iz sheme se vidi kako se primarni namot (2) napaja iz kontaktnog vodiča preko glavne
sklopke (1) i zatvara strujni krug preko prigušnice za uzemljenje (4), koja je spojena na masu
vučnog vozila (5). Sekundar glavnog transformatora, koji sluţi za napajanje električnog grijanja
vlaka (3), takoĎer je spojen preko prigušnice za uzemljenje na masu vučnog vozila. Električno
grijanje vlaka uključuje se sklponikom (7), kabel za električno grijanje (8) ostvaruje kontakt
izmeĎu sekundara glavnog transformatora i grijala u vagonu (9). Preko uzemljivala osovinskih
sklopova na vučnom vozilu (6) i na vagonu (10) zatvara se strujna petlja grijanja vlaka (igv).
Uzemljivala osovinskih sklopova vučnog vozila spojena su na prigušnicu za uzemljenje.
Prolaskom kroz prigušnicu za uzemljenje primarna struja i struja električnog grijanja vlaka
nailaze na manji induktivni otpor, te su na taj način usmjerene prema uzemljivačima osovinskih
sklopova.

Stranica | 21
3.1.10. Uzemljivala osovinskih sklopova

Uzemljivala osovinskih sklopova ureĎaji su koji se ugraĎuju na kućišta osovinskih leţaja

pomoću kojih se ostvaruje električki kontakt izmeĎu rukavca osovine vučnog vozila i prigušnice
za uzemljenje. Time se ostvaruje zatvaranje primarnog strujnog kruga preko kotača vučnog
vozila i povratnog vodiča (tračnica) prema elektrovučnoj podstanici.

Sl.3.14.Skica prikazuje uzemljivalo osovinskog sklopa [1].

Preko priključnog kabela (1) koji je spojen na kućište (2) osovinskog sklopa te uz pomoć
pletenog bakrenog voda (4) koji na svom kraju ima četkicu (3), kojeg opruga (5) drţi
pritisnutog na kontaktni element gljivu. Mora se pri svim brzinama voţnje ostvariti dobar
električni kontakt. Broj potrebnih uzemljivala osovinskih sklopova ovisi o instaliranoj snazi
električnog vučnog vozila.

Sl.3.15.Uzemljivala osovinskih ležaja [4].

Stranica | 22
3.2 Oprema u vučnim strujnim krugovima

Pod vučne strujne krugove spadaju ureĎaji kroz koje protječu struje vučnih motora u
reţimu vuče i reţimu električnog kočenja. Stoga tu pod opremu ubrajamo: vučne elektromotore,
ispravljače za glaĎenje ispravljene struje vučnih elektromotora, sklopne aparate za uspostavljenje
vučnih strujnih krugova, otpornike za električno kočenje i smanjivanje struje uzbude.

3.2.1. Vučni elektromotori

Vučni je elektromotor pogonski stroj električnih vučnih vozila, a karakteristika vučnih

vozila ovisi o vrsti i broju ugraĎenih elektromotora. Nedavno su se koristili istosmjerni
elektromotori sa serijskom uzbudom kao vučni elektromotori. Vanjske karakteristike
istosmjernih elektromotora sa serijskom uzbudom za različite napone napajanja prikazuje
slika 3.16.

Sl.3.16.Vanjske karakteristike istosmjernog motora sa serijskom uzbudom za različite napone [1].

Za svaki napon motora vrijedi krivulja koja pokazuje meĎusobnu ovisnost brzine vrtnje
motora i zakretnog momenta vučnog elektromotora. Ovakve karakteristike istosmjernog motora
sa serijskom uzbudom udovoljavaju zahtjevima vučnog elektromotornog pogona, jer
omogućavaju pokretanje s mjesta pod opterećenjem, regulaciju brzine od nulte do maksimalne
vrijednosti promjenom napona napajanja i voţnju s konstantnom snagom pri različitim brzinama.

Stranica | 23
 Istosmjerni motori sa sloţenom uzbudom takoĎer se koriste kao vučni elektromotori, a
imaju prednost u odnosu na motore sa serijskom uzbudom jer su manje skloni povećanju brzine
prilikom proklizavanja pogonskih osovina. Vučni strujni krug s takvim motorima je puno
sloţeniji jer postoji dodatna oprema strujnog kruga za napajanje namota neovisne uzbude vučnih
elektromotora.

Sl.3.17.Vanjske karakteristike istosmjernog motora sa složenom uzbudom za različite napone [1].

Vanjske karakteristike istosmjernog motora s neovisnom uzbudom pokazuju kako takav

motor nema povoljne karakteristike za vučni elektromotorni pogon. MeĎutim, upravljivi
(tiristorski) ispravljači za napajanje namota armature i uzbude namota vučnih elektromotora s
neovisnom uzbudom, uz primjenu algoritama upravljanja, omogućuju dobivanje dobrih vučnih
karakteristika vozila.

Sl.3.18.Vanjske karakteristike istosmjernog motora sa nezavisnom uzbudom za različite napone[1].

Stranica | 24
 Algoritmima upravljanja reguliramo istovremeno struju armature i struju uzbude vučnog
motora, kojima se izlazne karakteristike motora prilagoĎavaju zahtjevima vučnog
elektromotornog pogona. Ti algoritmi omogućuju optimalno iskorištavanje adhezije vučnog
vozila, stoga se u vozilima s tiristorskom regulacijom koriste najviše motori s nezavisnom
uzbudom. Sami razvoj upravljačke tehnike dovodi primjene asinkronih i sinkronih strojeva kao
vučnih elektromotora, jer vozila za velike brzine moraju imati veliku instaliranu snagu na
pogonskoj osovini, a zbog sloţenosti konstrukcije i ograničenog gabarita tom zahtjevu ne
zadovoljavaju istosmjerni kolektorski strojevi. Na vučnim se vozilima istosmjerni kolektorski
motori napajaju valovitom strujom preko diodnih ili tiristorskih ispravljača, s tim da se u
krugovima namota armature vučnih motora nalaze prigušnice za glaĎenje ispravljene struje.
Prigušnicama se valovitost struje svodi na dopuštenu mjeru, jer idealno glaĎenje prigušnicom
zahtjeva povećanje mase i prevelike dimenzije prigušnice. Kod valovitog napajanja istosmjernih
vučnih motora postoji izmjenična komponenta napona i struje magnetskog toka, što oteţava
uvjete rada u odnosu na klasično istosmjerno napajanje. Kako bi se ublaţio problem komutacije
u motorima za valovito napajanje ugraĎuju se lamelirani magnetski polovi i trajno uključeni
otpornici u paralelu s namotom uzbude.

Vučni se elektromotor za valovito napajanje sastoji od:

- Kućišta.
- Statora s istaknutim glavnim i pomoćnim polovima.
- Rotora s kolektorom.
- Mehanizma s drţačima četkica.

Sl.3.19. Vučni elektromotori lokomotive serije 441 [5].

Stranica | 25
 Motor se ugraĎuje u okretno postolje ovješen elastično ili poluelastično. Elastično se
ovješen motor u potpunosti oslanja na okvir okretnog postolja, dok se kod poluelastičnog ovjesa
motor u jednoj točki oslanja na okvir postolja, a u druge dvije na pogonsku osovinu preko kliznih
leţaja. Vozila za veliku brzinu imaju kardanski prijenos zakretnog momenta s vučnog motora,
time se izbjegava ograničenje gabarita za ugradnju motora budući da se vučni motor ugraĎuje u
sanduk vozila.

Sl.3.20. Okretno postolje sa elastično ovješenim električnim motorom [6].

3.2.2. Ispravljači (usmjerivači) za napajanje vučnih elektromotora

Kako bi se pri izmjeničnom napajanju vučnog vozila mogao koristiti istosmjerni

kolektorski motor neophodna je primjena ispravljača (usmjerivača). Na suvremenim vozilima
ugraĎuju se suhi ispravljači s poluvodičkim ventilima na silicijskoj osnovi. Ventili su
neupravljivi (diode) i upravljivi (tiristori). Dioda vodi struju ukoliko je propusno polarizirana
(pozitivan napon izmeĎu anode i katode), dok tiristor vodi struju ukoliko je propusno polariziran
i ima naponski impuls na trećoj elektrodi (``vrata´´engl.gate). Upravo to svojstvo tiristora, da ga

Stranica | 26
se u stanje voĎenja dovodi dodatnim impulsom, čini ga upravljivim ventilom. Kada pri samom
kraju poluperiode napona, na propusno polarizirani ventil, dovedemo naponski impuls na treću
elektrodu dobivamo minimalnu vrijednost ispravljenog napona. A ako naponski impuls
dovedemo na samom početku poluperiode napona, pri kojoj je tiristor propusno polariziran, on
će se ponašati kao dioda, što će rezultirati maksimalnom vrijednošću ispravljenog napona. Iz
opisa rada tiristora vidi se da se regulacijom kuta upravljanja (trenutaka paljenja) unutar
poluperiode napona regulira srednja vrijednost ispravljenog napona napajanog trošila (vučnog
motora).

Sl.3.21.Energetska dioda sa kućištem predviđenim za dvostruko hlađenje [1].

Ispravljači za napajanje vučnih elektromotora izvode se u mosnom spoju ili u spoju sa

središnjom točkom. Oba spoja omogućuju ispravljanje napona u obje poluperiode izmjeničnog
napona napajanja. Mosni spoj ima četiri grane s poluvodičkim ventilima, a spoj sa središnjom
točkom samo dvije grane s poluvodičkim ventilima.

Sl.3.22.Energetski tiristor sa kućištem predviđenim za dvostruko hlađenje [1].

Stranica | 27
 MeĎutim, transformator za spoj sa središnjom točkom mora biti dimenzioniran za dva
puta veću snagu od transformatora koji napajaju vučne motore preko ispravljača u mosnom
spoju. Pojedina grana ispravljača moţe imati više serijski spojenih ventila radi raspodjele
zapornog napona ili više ventila spojenih u paralelu radi raspodjele struje.

Sl.3.23.Mosni spoj ispravljača(A) i spoj sa središnjom točkom (B) [1].

Današnji poluvodički ventili naponske su klase nekoliko kilovolti i strujno opteretivi s

nekoliko kiloampera. Tako da se danas sve više izvode ispravljači sa samo jednim ventilom u
grani. Vučno vozilo ima poseban ispravljač za svaki vučni motor. Zajednički ispravljač za sve
vučne motore koristi se za vozila manje snage. Upravljivi ispravljači sastoje se od tiristora i
dioda (nesimetrični) ili samo od tiristora (simetrični), a u neupravljive ispravljače ugraĎuju se
samo diode. Ispravljači se u vozilima ugraĎuju kao posebni ormari koji se hlade prisilnom
ventilacijom ili cirkulacijom ulja. Svaki poluvodički ventil ugraĎen je na rashladno tijelo preko
kojeg izmjenjuje toplinu. Dodatnu opremu ispravljača čine osim rashladnog sustava i razni
elementi za zaštitu poluvodičkih ventila.

3.2.3. Prigušnice za glaĎenje ispravljene struje

Pri napajanju istosmjernog kolektorskog motora ispravljenom valovitom strujom u strujni

se krug namota armature serijski spaja prigušnica za glaĎenje valovite struje, koja ima zadatak
smanjiti valovitost ispravljene struje kako bi se ublaţio problem oteţane komutacije motora.
Valovitost se struje izraţava u postocima, a predstavlja omjer razlike i sume maksimalne i
minimalne vrijednosti valovite struje. Valovitost do 30% smatra se povoljnim za vučne motore.

Stranica | 28
 Da bi se valovitost struje odrţala u granicama, prigušnica bi trebala imati promjenjiv
induktivitet. Kod takvih se prigušnica induktivitet mijenja ovisno o struji, a najmanji je kada
kroz vučni motor teče maksimalna struja. Prigušnica za glaĎenje ispravljene struje sastoji se od
jezgre iz magnetskih limova i namota od bakra ili aluminija, a hladi se prisilnom cirkulacijom
zraka.

Sl.3.24.Prigušnica za glađenje ispravljene struje vučnih motora lokomotive serije 441 [1].

3.2.4. Sklopnici

Na elektromotorna vučna vozila ugraĎuju se jednopolni ili višepolni električni aparati

koji sluţe za prekidanje ili uklapanje struje krugova vuče. Sklopnici mogu raditi pod
opterećenjem i u reţimima dopuštenih preopterećenja, ali ne mogu prekidati struju kratkog spoja.
Opremljeni su elementima za otpuhivanje električnog luka, a izvedeni su tako da im kontakti i
drugi pokretni dijelovi omogućuju veliki broj ciklusa uključivanja i isključivanja. Prema vrsti
pogona sklopnici mogu biti elektropneumatski ili elektromagnetski. Osnovni dijelovi sklopnika
su: pomični i nepomični kontakti, svitak za magnetsko otpuhivanje luka, pogonski sklop, komora
za gašenje luka i komplet pomoćnih kontakata.

Stranica | 29
 Sl.3.25.Elektropneumatski sklopnici elektro vučnog pogona [3].

3.2.5. Mjenjači smjera voţnje

Promjena smjera voţnje električnog vučnog vozila ostvaruje se istovremenom

promjenom smjera vrtnje svih vučnih elektromotora. Istosmjernom vučnom elektromotoru smjer
vrtnje moţe se promijeniti mijenjanjem smjera struje uzbude ili struje armature. Promjena smjera
smije se ostvariti samo u bestrujnom stanju (isključeni sklopnici za vuču) i mirovanju (stajanju).

Sl.3.26.Elektropneumatski mjenjač smjera vožnje[2].

Stranica | 30
 Mjenjači smjera voţnje ureĎaji su kojima se ostvaruje promjena smjera voţnje, a najčešće
su po svojoj konstrukciji elektropneumatski rastavljači. Mjenjač smjera ima kontaktni valjak koji
je pogonjen s dva elektropneumatska ventila. Odabranim smjerom voţnje aktivira se jedan od
elektropneumatskih ventila koji upušta zrak u pogonski cilindar te dolazi do zakretanja
kontaktnog valjka u ţeljeni poloţaj. Prsti kontaktnog valjaka, ovisno o poloţaju valjka, ostvaruju
spoj namota uzbude ili namota armature vučnih elektromotora za postavljeni smjer voţnje. U
slučaju kvara na pogonskom sklopu mjenjača smjera voţnje postoji ručica za ručno postavljanje
u ţeljeni smjer voţnje. Ručicom se smije rukovati samo kada je isključeno napajanje i uzemljena
lokomotiva.

3.2.6. Otpornici za električno kočenje i smanjivanje struje uzbude

U reţimu elektrootporničkog kočenja svakom se vučnom motoru priključuje otpornik

kojim se kinetička energija vlaka pretvara u toplinsku pomoću inducirane struje vučnih
elektromotora kada rade u generatorskom reţimu rada. Maksimalna snaga elektrootporničkih
kočnica ovisi o snazi ugraĎenih otpornika koji se izraĎuju od otporničkih traka potrebne omske
vrijednosti. Radi hlaĎenja prisilnim strujanjem zraka otporničke trake su savinute i razmaknute, a
kada se radi o otpornicima male snage, tada je prirodno strujanje zraka za hlaĎenje.

Sl.3.27.Otpornik za električno kočenje [4].

Stranica | 31
 Otpornici za smanjivanje struje uzbude (šantiranje) spajaju se paralelno namotima uzbude
vučnih elektromotora, kada je dostignut maksimalni napon napajanja motora. Time smanjujemo
vrijednost struje kroz namot uzbude, što dovodi do smanjenja glavnog magnetskog toka u
motoru, a to omogućava daljnje povećanje brzine motora do njene maksimalne granice.
Otpornicima za smanjivanje struje uzbude protječu relativno male struje, stoga njihovo hlaĎenje
ne predstavlja neki problem.

Sl.3.28.Otpornik za smanjivanje struje uzbude (šantiranje) [4].

3.2.7. Ostali ureĎaji u vučnim strujnim krugovima

U vučne strujne krugove ugraĎuju se dodatni ureĎaji koji mjere razne veličine, a imaju
ulogu štititi vučni strujni krug. Tu pripadaju :

- RC članovi za prednaponsku zaštitu ispravljača.

- Kratkospajala za zaštitu ispravljača.
- UreĎaji za mjerenje ispravljane struje vučnih motora.
- Izravni strujni relej za zaštitu od preopterećenja.
- Releji za zaštitu od previsokog napona vučnih motora.
- Strujni mjerni transformatori za zaštitu sekundarnih namota glavnog
transformatora.
- Relej sa zaštitnim otpornicima za zaštitu od dozemnog spoja vučnih
strujnih krugova.

Stranica | 32
3.3. Oprema u strujnim krugovima pomoćnog pogona

Pomoćni se pogon sastoji od uglavnom jednofaznih i trofaznih električnih motora koji

omogućavaju dobavu stlačenog zraka i električne energije. Napajaju se preko sekundara glavnog
transformatora i pretvarača za napajanje. Svako vučno vozilo ima strujni krug u kojem se za
napajanje pomoćnog pogona koristi 3x380 V te pretvarač za pretvorbu jednofaznog u trofazni
napon. Pretvarači mogu biti: statički s kondenzatorskom baterijom s elementima za zakret faze,
rotacijski i statički tiristorski s automatskom regulacijom izlaznog napona i frekvencije.

Sl.3.29.Statički pretvarač s kondenzatorskom baterijom s elementima za zakret faze [1].

Sl.3.30.Rotacijski pretvarač 1 .Sklopnik za spajanje zvjezdišta trofaznog sustav 2. Sklopnik za

zalet rotacijskog pretvarača 3. Startni otpor 4. Motori pomoćnog pogona [1].

Stranica | 33
 Sl.3.31.Statički tiristorski pretvarač 1.Ispravljač 2.Istosmjerni međukrug 3.Izmjenjivač [1].

3.4. Oprema u upravljačkim strujnim krugovima

U upravljačke strujne krugove spadaju različiti ureĎaji koji ovise o seriji vučnog vozila.
Upravljački se strujni krugovi napajaju iz posebnog izvora istosmjernim naponom maksimalne
vrijednosti 72 V , čime je ostvarena sigurnost strojnog osoblja. Izvor napona za upravljačke
strujne krugove, kada vozilo nije priključeno na kontaktni vodič, akumulatorska je baterija, a
spajanjem na kontaktni vodič tu ulogu preuzima regulirani ispravljač. U vučna se vozila
ugraĎuju čelični akumulatori iz razloga što su otporni na udarce i kratke spojeve. Regulirani
ispravljač akumulatorske baterije daje 15% viši napon nego što ga daje akumulator, on je
paralelno spojen na akumulatorsku bateriju kako bi je mogao napuniti. Ostali dijelovi koji
spadaju pod opremu za upravljanje su:

- Automatski osigurači, jednopolni i višepolni.

- Grebenaste sklopke.
- Releji, radni i mirni.
- Tlačne sklopke
- Kontrolnici strujanja zraka i ulja.
- Tipkala.
- Upravljačke preklopke.
- Elektropneumatski ventili.

Stranica | 34
 4. UREĐAJI I SHEME ZA UPRAVLJANJE MOTORIMA ELEKTRO
VUČNIH POGONA

Sami se ureĎaji za upravljanje električnim motorima razlikuju po svakoj seriji vozila, a

time se razlikuje i shema pojedine serije vozila. U daljnjim razmatranjima prikazivat će se sheme
primarnog i vučnog strujnog kruga pojedinih serija vučnih vozila.

4.1. Uređaji i shema za upravljanje serije 441

4.1.1. Upravljačka preklopka

Osnovni ureĎaj na pultu rukovoditelja stroja upravljačka je preklopka koja se sastoji od

preklopke smjera i preklopke ``voţnja-kočenje´´. Preklopke su spregnute tako da preklopkom
``voţnja-kočenje´´ ne moţe upravljati dok je preklopka smjera u poloţaju ``stoj´´ ili ``0´´, isto
tako ne moţemo upravljati preklopkom smjera dok nam preklopka ``voţnja-kočenje´´ nije u
poloţaju ``0´´. Preklopkom ``voţnja-kočenje´´ upravlja se pomoću kotača upravljačke preklopke
a njegovi poloţaji su :

1.U vučnom reţimu rada:

- 0 - bez naponsko stanje.

- 1 - uključenje sklopnika za vuču, birač napona na prvom poloţaju.
- 2 - manevarski poloţaj, dovoĎenje birača napona u treći poloţaj.
- 3 - manevarski poloţaj, dovoĎenjem birača napona u peti poloţaj,sluţi i za vraćanje
birača napona u niţe poloţaje.
- M - poloţaj mirovanja, birač napona ostaje u dostignutom poloţaju.
- A - poloţaj za hod birača napona ``na gore´´.
- SC1 - prvi stupanj smanjenja uzbude vučnih motora.
- SC2 - drugi stupanj smanjenja uzbude vučnih motora.
- SC3 - treći stupanj smanjenja uzbude vučnih motora.

2.U reţimu električnog kočenja:

- D - pripremni poloţaj za kočenje i vračanje birača napona u niţe poloţaje.

- M - prvo uključivanje sklopnika električnog kočenja i poloţaj mirovanja birača nap.
- F -poloţaj za hod birača napona prema gore ( povećavanje struje uzbude ).

Stranica | 35
 Sl.4.1.Upravljačka preklopka lokomotive serije 441 [3].

4.1.2. Opis glavnog transformatora

Glavni se transformator sastoji od kotla ispunjenog transformatorskim uljem u kojem je

smještena trostupna jezgra s namotima regulacijskog i dodatnog transformatora na srednjem
stupu.

Osnovni podatci transformatora MLR 5500:

- Snaga za vuču 5060 kVA

- Snaga za pomoćni pogon 115 kVA
- Snaga za električno grijanje vlaka 800 kVA
- Masa ulja 1710 kg
- Ukupna masa s biračem napona 8900 kg

Primarni namot regulacijskog transformatora ima 21 izvod od kojih je 20 spojeno na

kontakte birača napona. Jedan izvod regulacijskog transformatora omogućava priključak na
točku visokog napona na donjem izvodu primarnog dodatnog namota transformatora, ako je
prebacivač birača u poloţaju 24-24. Gornji izvod namota dodatnog transformatora spaja se na
jedan od izvoda namota primara regulacijskog transformatora (1-20) ovisno o poloţaju birača
napona.

Stranica | 36
 Naponi sekundarnih namota regulacijskog transformatora stalni su, što govori da se
mijenjaju samo s promjenom napona kontaktnog vodiča. Naponi sekundarnih namota dodatnog
transformatora mijenjaju se s promjenom napona na njegovom primaru, koji ovise o poloţaju
birača napona.

Sl.4.2.Shema namota glavnog transformatora lokomotive serije 441 [1].

Regulacijski transformator ima 4 sekundarna namota za napajanje vučnih motora,

sekundarni namot za napajanje uzbudnih namota vučnih motora u električnom kočenju te
zajednički sekundarni namot za pomoćni pogon i grijanje vlaka. Dodatni transformator ima četiri
sekundarna namota za napajanje vučnih motora i sekundar za napajanje uzbude svih vučnih
motora u električnom kočenju. Sekundarni namoti za napajanje vučnih motora regulacijskog i
dodatnog transformatora spojeni su serijski tako da se na njihovim stezaljkama stupnjevito moţe
regulirati napon biračem napona.

U prvom području regulacije (1-20) inducirani naponi regulacijskog i dodatnog transformatora

su pomaknuti fazno za 180 stupnjeva te se za napajanje vučnih motora pojavljuje razlika napona
njihovih sekundarnih namota. Za prvi poloţaj birača napona inducirani napon sekundarnih
namota vuče regulacijskog transformatora je 661 V, a napon sekundarnih namota dodatnog
transformatora za vuču je 603 V. To znači da je početni napon za napajanje vučnih motora 58 V.

Stranica | 37
Daljnji poloţaj birača napona znači manje inducirani napon na sekundarima vuče dodatnog
transformatora pa raste razlika koja ostvaruje napon za napajanje vučnih motora.

U dvadeset prvom poloţaju birača napona primarni je namot dodatnog transformatora kratko
spojen i njegov je inducirani napon nula, što znači da se za napajanje vučnih motora pojavljuje
samo napon sekundara regulacijskog transformatora (661 V).

Od dvadeset prvog poloţaja birača prebacivač je u poloţaju 24-25, čime je donji izvod
primarnog namota dodatnog transformatora spojen na masu. Tada su naponi regulacijskog i
dodatnog transformatora u fazi pa se za napajanje vučnih motora pojavljuje zbroj napona na
njihovim sekundarnim namotima. Na opisani način osigurana je regulacija napona u 41 stupanj
iako primar regulacijskog transformatora ima samo 21 izvod. U normalnom je pogonu hod
birača ograničen do 870 V ispravljenog napona na vučnim motorima.

4.1.3.Birač napona

Birač napona kojim se izvode spajanja primara dodatnog transformatora na izvode

regulacijskog transformatora sloţeni je elektromehanički ureĎaj dograĎen glavnom
transformatoru. Osnovni su dijelovi birača napona: uljni dio sa prebacivačem, pogonski sklop,
upravljački sklop, kompleti pomoćnih kontakata, teretna preklopka i prijelazni otpor.

Sl.4.3.Birač napona lokomotive serije 441[4].

Stranica | 38
 Uljni je dio birača smješten u limeni cilindar hermetički zatvoren i ispunjen
transformatorskim uljem. U njemu se nalazi osnovna ploča kruţnog oblika koja odjeljuje kotao
transformatora i cilindar birača. Po obodu osnovne ploče ravnomjerno su rasporeĎeni dvostruki
kontakti (ukupno 21) na koje su sa strane transformatora priključeni izvodi regulacijskog
transformatora. Unutar birača nalazi se trokutna ploča na koju je učvršćen pogonski puţ birača i
prebacivač. Prijenos s jednog poloţaja birača na drugi poloţaj ostvaruje se kontaktnim palicama
koje klize po koncentričnim kontaktnim stazama. U punom poloţaju obje palice birača
zahvaćaju isti kontakt, a pri promjeni najprije se pomiču pomoćne palice na susjedni dvostruki
kontakt, zatim se pomoćnim kontaktom teretne preklopke kratkotrajno uključuje prijelazni
otpornik. Nakon čega, na isti dvostruki kontakt, dolazi i glavna palica uz otvoreni kontakt teretne
preklopke. Potom se zatvara glavni kontakt teretne preklopke i birač ponovno preuzima novi
puni poloţaj. Teretna preklopka i prijelazni otpornik omogućavaju prijelaz s poloţaja na poloţaj
bez prekidanja primarnog strujnog kruga i kratkog spajanja dva izvoda regulacijskog
transformatora.

Stranica | 39
4.1.4.Shema primarnog i vučnog strujnog kruga te spojevi vuče i električnog
kočenja serije 441

Sl.4.4.Primarni i vučni strujni krug lokomotive 441[1].

Stranica | 40
 Sl.4.5.Shema spoja vučnih elektromotora režima vuče serije 441 [1].

Sl.4.6.Shema spoja vučnih elektromotora režima elektrodinamičkog kočenja serije 441 [1].

Stranica | 41
4.2. Uređaji i shema za upravljanje serije 442

4.2.1. Upravljačka preklopka

Sastoji se od preklopke smjera i preklopke ``voţnja-kočenje´´ koje su mehanički

spregnute. Preklopka smjera voţnje ima četiri osnovna poloţaja ``STOJ´´ ,``NAZAD´´ , ``0´´ i
``NAPRIJED´´. Preklopka ``voţnja-kočenje´´ ima tri osnovna poloţaja ``VOŢNJA´´, ``0´´ i
``ELEKTRIČNO KOČENJE´´. Rukovanje preklopkom ``voţnja-kočenje´´ moguće je jedino ako
je preklopka smjera u poloţaju ``NAPRIJED´´ ili ``NAZAD´´. Promjena poloţaja preklopke
moguća je jedino ako je preklopka ``voţnja-kočenje´´ u poloţaju ``0´´.

Ako je preklopka smjera u poloţaju ``STOJ´´, svi su upravljački strujni krugovi prekinuti,
a u poloţaju ``0´´ napajaju se upravljački krugovi pomoću kojih se ostvaruje pripravnost
lokomotive za pogon. U poloţajima ``NAPRIJED´´ ili ``NAZAD´´ uspostavlja se upravljački
strujni krug za vuču ili za električno kočenje. Preklopka ``voţnja-kočenje´´ ima potenciometre za
zadavanje referentne struje vučnim motorima u reţimu vuče i momenta vučnih motora u reţimu
električnog kočenja.

Postavljanjem preklopke ``voţnja-kočenje´´ u smjer ``VOŢNJA´´, najprije se osjeti

poloţaj V1 pri kojem se uključuju sklopnici za vuču, a zatim se postepeno odreĎuje ţeljena
struja armature, sve do krajnjeg poloţaja V10. Poloţaj ručice V11 sluţi za davanje maksimalne
struje armature pri pokretanju vlaka, a postavljanjem ručice u poloţaj ``ELEKTRIČNO
KOČENJE´´ najprije se osjeti poloţaj K1 gdje se uključuju sklopnici za kočenje, a moment
kočenja odreĎujemo sve do poloţaja K10.

Sl.4.7.Upravljačka preklopka vučnog vozila serije 442 [4].

Stranica | 42
 Sl.4.8.Upravljačka preklopka u vučnom vozilu serije 442 [3].

4.2.2.Opis glavnog transformatora

Glavni je transformator jednofazni, a sastoji se od jezgre, primarnog namota i sedam

sekundarnih naomta:

- Četiri namota za napajanje armatura vučnih motora.

- Namot za napajanje uzbuda vučnih motora.
- Namot za napajanje električnog grijanja vlaka.
- Namot za napajanje električnog pomoćnog pogona.

Aktivni dio transformatora ugraĎen je u zajednički kotao s prigušnicama za glaĎenje ispravljane

struje vučnih motora.

Osnovni podaci transformatora:

- Nazivna snaga 6550 kVA

- Nazivni napon sekundara namota vuče 4 x 530 V
- Nazivni napon sekundara namota uzbude 2 x 62,3 V
- Nazivni napon sekundarnog namota za
električno grijanje vlaka 1527 V
- Nazivni napon namota pomoćnog pogona 905/405 V
- Masa s prigušnicama i uljem 9900 kg

Stranica | 43
 Sl.4.9.Glavni transformator vučnog vozila serije 442 [1].

4.2.3.Tiristorski pretvarač glavnog elektromotornog pogona

Blok tiristorskog pretvarača sastoji se do dva jednaka pretvarača, po jedan za svaku

dvomotornu jedinicu M1, M2 i M3 ,M4. Namoti armature svakog vučnog motora napaja se iz
dva u seriju spojena poluupravljiva tiristorska ispravljača u mosnom spoju.

Namoti se uzbude svakog vučnog motora napajaju iz tiristorskog reverzibilnog

dvofaznog usmjerivača koji omogućuje beskontaktnu promjenu smjera vrtnje motora bez
dodatnih mjenjača smjera. Po dva tiristorska ispravljača za napajanje armatura i dva usmjerivača
za napajanje namota uzbude ugraĎena su u zajednički ormar. Ispravljači za napajanje namota
armature svakog vučnog motora imaju po dvije paralelno spojene diode i po dva paralelno
spojena tiristora u svakoj grani mosta. Usmjerivači za napajanje uzbudnih namota vučnog
motora imaju po jedan tiristor u svakoj grani. Tiristor i diode hlade se pomoću rashladnih tijela
kroz koja protječe ulje. Prisilnu cirkulaciju ulja osigurava posebna crpka, a ulje se hladi u
zajedničkom hladnjaku za glavni transformator i glavni prekidač.

Stranica | 44
4.2.4. Shema primarnog strujnog kruga te spojevi dvomotornih jedinica serije 442

Sl.4.10.Primarni strujni krug vučnog vozila serije 442 [1].

Stranica | 45
Sl.4.11.Dvomotorna jedinica I. vučnog vozila serije 442 [1].

Stranica | 46
. Sl.4.12.Dvomotorna jedinica II. vučnog vozila serije 442 [1].

Stranica | 47
4.3. Uređaji i shema za upravljanje serije 462

Princip upravljanja lokomotivom serije 462 jako je sličan principu upravljanja

lokomotivom 441. Stoga su sheme djelovanja lokomotive serije 461 nastale modifikacijom
shema lokomotive serije 441, a neke sheme su potpuno iste.

Modifikacijom lokomotive serije 462, ubačen je transformator MLR 5500 s biračem

napona te se upravljanje motorima vrši kao kod serije 441. Pošto lokomotiva serije 462 ima tri
okretna postolja, po dva vučna motora, motori su spojeni po grupe u tri motora. Grupe motora
spojene su serijski s vučnim sekundarom preko jednog ispravljača, a po tri motora su spojena
paralelno na ispravljač . Plus je ispravljača spojen na prigušnice za glaĎenje ispravljane struje te
se potom grana preko sklopnika vuče i mjenjača smjera voţnje, te namota armature i namota
uzbude. Povrat ukupne struje osigurava vodič koji je spojen na minus pol ispravljača i uzemljen
preko dozemnog releja.

Stranica | 48
4.3.1. Shema primarnog strujnog kruga i vučni strujni krugovi serije 462

Sl.4.13.Prvi dio sheme primarnog strujnog kruga i vučnih strujnih krugova serije 462[1].

Stranica | 49
Sl.4.14.Drugi dio sheme primarnog strujnog kruga i vučnih strujnih krugova serije 462 [1].

Stranica | 50
4.4. Uređaji i shema za upravljanje elektromotornim vlakom.

4.4.1. Upravljačka preklopka

Na pultu rukovoditelja elektromotornog pogona nalazi se upravljača preklopka koja se

sastoji od preklopke smjera (SIR) i preklopka voţnja-kočenje (SMF). Preklopka smjera ima
poloţaje ``NAPRIJED´´,``0´´ i ``NAZAD´´. U ţeljeni poloţaj stavlja se samo ako je preklopka
voţnja-kočenje (SMF) u poloţaju ``0´´. Preklopka voţnja-kočenje ima tri osnovna poloţaja ``0´´,
``VOŢNJA´´ i ``KOČENJE´´. U ţeljeni poloţaj moţemo postaviti preklopku voţnja-kočenje
samo ako nam je preklopka smjera voţnje u poloţaju ``NAPRIJED´´ ili ``NAZAD´´. Preklopki
voţnja-kočenje dodatno je dograĎen potenciometar za zadavanje referentne struje u reţimu
``VOŢNJA´´ ili ``KOČENJE´´. Referenca se zadaje kontinuirano postavljanjem ručice od
poloţaja XM do poloţaja M u reţimu vuče ili od poloţaja XF od poloţaja F u reţimu električnog
kočenja. U početnim se poloţajima XM i XF ostvaruje uključenje sklopnika za vuču ili
električno kočenje.

4.4.2. Opis glavnog transformatora

Glavni je transformator ugraĎen ispod motornih kola. Izvod je primarnog namota

priključen na visoki napon preko provodnog izolatora i visokonaponskog kabla. Aktivni dio
transformatora sastoji se od jezgre, primarnog namota i četiri sekundarna namota. Dva sekundara
sluţe za napajanje pomoćnog pogona i namota neovisne uzbude vučnih motora, a poseban
sekundar sluţi za napajanje električnog grijanja vlaka.

Osnovni podaci transformatora:

- Trajna snaga za vuču 1363 kVA

- Trajna snaga za električno grijanje vlaka 150 kVA
- Trajna snaga za pomoćni pogon 120 kVA
- Nazivni napon sekundara za vuču 2 x 525 V
- Nazivni napon sekundara za grijanje vlak 1525 V
- Nazivni napon sekundara za pomoćni pogon 382 V

Transformator se hladi prisilnom cirkulacijom ulja koju osigurava uljna crpka na samom
transformatoru. HlaĎenje ulja omogućava hladnjak kroz koji prolazi rashladni zrak tiristorskih
ispravljača.

Stranica | 51
4.4.3. Tiristorski ispravljači

Tiristorski ispravljači za napajanje namota armature i namota serijske uzbude vučnih

motora i ispravljač za napajanje namota neovisne uzbude vučnih motora ugraĎeni su u posebne
sanduke ispod kola. Osim poluvodičkih ventila u tim se sanducima nalaze i ultrabrzi osigurači
za zaštitu ventila te ostala dodatna oprema ispravljača. Tiristorski se ispravljači hlade prisilnom
ventilacijom koju ostvaruju dva motora s centrifugalnim ventilatorima.

Stranica | 52
4.4.4. Shema primarnog i vučnog strujnog kruga EMV-a serije 411/415.

Sl.4.15. Shema primarnog i vučnog strujnog kruga EMV-a [1].

Stranica | 53
 5.ZAKLJUČAK

Odabirom prijevoza robe i putnika elektrificiranom ţeljezničkom prugom odabrali smo

najsigurniji i ekološki najzdraviji prijevoz. Danas se u svijetu nastoji što više pruga elektrificirati
kako bi se prešlo na potpuni ekološki prijevoz putnika i robe. Ubrzanim se razvojem tehnologije
ostvaruju sve lakši načini upravljanja motorima vučnih vozila, čime se smanjuje dimenzija i
teţina vozila, a povećava njihova korisnost i brzina. Automatizacijom vučnih vozila ostvarujemo
lakše upravljanje i bolju zaštitu vozila. Postavljanjem kompjuterskog upravljanja voţnje najprije
se misli na udobnost putnika u vlaku. Sam kompjutor ne bi dopuštao zatrzavanja vlaka prilikom
kretanja, a prilikom stajanja regulirao bi kočenje tako da se uvijek koči jednolično, bez naglog
kočenja, pri malim brzinama. Današnje upravljanje motorima elektrovučnog pogona ovisi o
rukovoditelju pogona, a svaki rukovoditelj ima drugačiji pristup pogonu. Stoga bi uvoĎenjem
automatiziranog upravljanja motorima vuče voţnja vlaka uvijek bila konstantna.

Stranica | 54
 6.LITERATURA

1. M.B. -N.U. , Brkić-Ujaković , Električna vučna vozila za sustav napajanja 25 kV 50 Hz,

Ţeljeznička tehnička škola u Zagrebu, Zagreb, 1992.
2. Internet forum ``www.zeljeznice.net´´ Powered by phpBB © 2001, 2005 phpBB Group
HR (Cro) by Ančica Sečan .
3. Internet forum `` www.vozovi.com´´ Powered by phpBB © 2009 phpBB Group
BH (BIH) by Šehić Nijaz
4. Katalog poduzeća ``MINEL ELVO´´ , Beograd.
5. Katalog poduzeća ``KONČAR – Institut za elektrotehniku d.d.´´, Zagreb.
6. Katalog poduzeća ``TVORNICA ZELJEZNIČKIH VOZILA GREDELJ d.o.o.´´, Zagreb.

Stranica | 55
 7.SAŽETAK

Govoreći o upravljanju motorima za električni vučni pogon potrebno je opisati princip

napajanja, shemu transformacije napona i način upravljanja motorima. U radu su obraĎena
električna vozila, za sustav napajanja 25 kV 50 Hz, koja se nalaze u pogonu Hrvatskih
ţeljeznica. Kratkim opisom i osnovnim podacima daje se uvid u pojedine serije električnih
lokomotiva. U električne krugove koji su potrebni za upravljanje motorima električnog vučnog
pogona spadaju krugovi primarnog strujnog kruga, vučnog strujnog kruga, strujni krugovi
pomoćnog pogona te strujni krugovi upravljačkog pogona. UreĎaji za upravljanje električnim
motorima i sheme električnog vučnog pogona razlikuju se po seriji električnog vučnog vozila.
Elektromotori kojima se upravlja su kolektorski istosmjerni motori velikih snaga.

Abstract

Conducting electrical traction motor drive

When considering the conducting of engines for electrical traction drive, it is necessary to
illustrate the principle of power, the transformation voltage scheme and how to conduct engines.
This paper covers electric vehicles, for the power supply of 25 kV 50 Hz, which is characteristic
for the machinery of the Croatian Railways. A brief description and basic data gives an insight
into specific series of electric locomotives. Electrical circuits required for conducting electrical
traction motor drive are: primary circuit, the traction circuit, the circuitry of the auxiliary
machinery and the circuitry of the control facility. The equipment for the conducting of electrical
motors and the electric traction drive schemes are distinguished by a series of electrical traction
vehicle. The electro motors being conducted are the collector DC motors of great force.

Stranica | 56
 8.ŽIVOTOPIS

Ivan Gelo roĎen je 20. 06. 1988. godine u Vinkovcima. Ţivi u Slakovcima u Ulici Petra
Preradovića 41 s roditeljima, tri sestre i bratom. Nakon završene osnovne škole ''Antun Gustav
Matoš'' u Vinkovcima upisuje četverogodišnji smjer elektrotehnike u Tehničkoj školi RuĎera
Boškovića u Vinkovcima koji završava školske godine 2006./2007. Upisujući potom smjer
Energetika na sveučilišnom preddiplomskom studiju Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Završivši ga akademske godine 2009./2010.

Stranica | 57