SEMINARSKI RAD

AUTOMATIZACIJA LJEVAONICA

KALUPNE LINIJE

STUDENTI: MENTOR:

LEON VLADIĆ dr.sc. IVAN BUDIĆ

DAMJAN STRSOGLAVEC
FILIP STRSOGLAVEC
SADRŽAJ
UVOD
KARAKTERISTIKE KALUPNE MJEŠAVINE

Kalupna mješavina se sastoji od osnovnog materijala, veziva i dodatka. Kalupna mješavina

mora imati zahtijevana tehnološka svojstva koja se dobivaju kombinacijama osnovnog
materijala i veziva.

Osnovni materijal kalupa

Osnovni materijal čini najveći udio kalupne mješavine, a mehanička i tehnološka svojstva se
postižu dodavanjem odgovarajućeg veziva.
Osnovni materijal mora ispunjavati različite tehnološke zahtjeve. Mora biti otporan pri
visokim temperaturama, odgovarajuće zrnatosti (0,1….0,5 mm). Treba biti višekratno
upotrebljiv i jeftin. Takvi zahtjevi su razlog vrlo široke upotrebe kremenog ili kvarcnog
pijeska kao osnovnog materijala. Ekonomske prednosti se nalaze u činjenici da u prirodi
postoje nalazišta kremenog pijeska odgovarajuće zrnatosti. Nepovoljno svojstvo kremenog
pijeska je njegova alotropska modifikacija pri temperaturi od 560….580 °C (uz zamjetno
povećanje volumena) i mala toplinska vodljivost. Ova dva nedostatk mogu uzrokovati
značajne greške na odljevcima. Uz kremeni pijesak u ljevarstvu se također koriste cirkonski,
kromitni, olivinski i silimanitni pijesci.

Veziva

Traženi tehnološki zahtjevi za osnovni materijal vrijede i za veziva. Veziva daju kalupu
potrebna mehanička svojstva. Razlikujemo ih ovisno o tome postižemo li mehanička svojstva
sabijanjem kalupne mješavine kao kod veziva koja vezuju fizikalnim silama, ili se vezivanje
postiže kemijskom reakcijom veziva, gdje sabijanje nije potrebno. Veziva koja vezuju
fizikalnim silama višestruko su upotrebljiva u postupku kalupljenja, dok su veziva koja vezuju
kemijskom reakcijom jednokratna tj. Svaki put kod izrade kalupne mješavine moramo dodati
novo vezivo.
Veziva se općenito dijele na anorganska (glina, cement, vodeno staklo) i organska( fenolne i
furanske smole). Podjela veziva na organska i anorganska ima određeno tehnološko značenje.
Tehnološki se od kalupa traži da ima što je moguće bolja mehanička svojstva za vrijeme
manipulacije kalupom, za vrijeme ulijevanja litine i ispunjavanja kalupne šupljine litinom,
kako ne bi došlo do odrona kalupa, erozije i kako bi odljevak imao što točnije dimenzije.
Organsko vezivo daje kalupu vrlo dobra mehanička svojstva, a nakon ulijevanja, kao i sve
organske tvari, izgori na višim temperaturama. U dijelu kalupa oko i unutar odljevka (jezgre)
mehanička svojstva opadnu, pa je istresanje vrlo lako.

Gline

Gline su jedno od veziva koja vezuju fizikalnim silama. One su najraširenije vezivo u
ljevarstvu za izradu kalupnih mješina. Razlikujemo kaolinsku (običnu) i montmorilonitnu
(bentonitnu) glinu. Bentonitna glina vulkanskog je podrijetla.

Cement

Cement je praškasto vezivo koje stvrdnjava na zraku uz dodatak vode. Proizvodi se pečenjem
vapnenca, pijeska i gline.

Vodeno staklo

Najpoznatije anorgansko silikatno vezivo je vodena otopina natrijevog silikata. Ima nestabilnu
kemijsku vezu i rijetko se upotrebljava kao vezivo bez dodataka.

Organska veziva

Danas se od organskih veziva uglavnom koriste sintetske smole: furanske, fenolne i

karbamide ili urea smole, te njihove kombinacije.

Kalupna mješivana kod kalupnih linija

Kod kalupnih linija priprema kalupne mješavine je automatizirana (mehanizirana). Priprema

kalupne mješavina započinje istresanjem kalupa, nakon čega se transportira do
homogenizatora u kojem se ujednačuje vlažnost i temperatura. Nakon toga se mješavina hladi,
a zatim magnetno odvajaju potencijalno prisutne metalne čestice. Na kraju se mješavina
transportira u poseban spremnik upotrijebljene kalupne mješavine. Kalupna mješavina
priprema se u miješalicama miješanjem osnovnog materijala ( najčešće kremenog pijeska) s
vezivom i dodacima, uz dodatak upotrijebljene kalupne mješavine. Mješalice se sastoje od
bubnja u kojem se miješa smjesa pomoću različitih valjaka, lopatica ili rotora. Kombiniranjem
tih elemenata nastaju različiti tipovi miješalica. Izbor tipa mješalice uglavnom ovisi o vrsti
veziva.
Prema načinu vezivanja kremenih zrna razlikuju se veziva koja vezuju fizikalnim silama
(bentonitna glina) i veziva koja vezuju kemijskom reakcijom (ulja, silikatna veziva, smole).
Za glinena veziva (bentonit), upotrebljavaju se miješalice s valjcima, a za uljna i silikatna
veziva miješalice s lopaticama.
Veziva koja očvršćuju u hladnom stanju (npr. furanske smole), imaju kratki vijek
iskoristivosti mješavine. Da bi im se produžio vijek iskoristivosti, u mješavinu se dodaje
katalizator. Za miješanje takve mješavine služe jednokanalne vijčane miješalice. Za brzo
očvrstive mješavine koje imaju još kraći vijek iskoristivosti, upotrebljavaju se dvokalne
miješalice s dvostupnjevitim miješanjem. Tada se u jednom kanalu miješa pijesak s vezivom,
a u drugome pijesak s katalizatorom, da bi se zatim u sekundarnoj miješalici sve izmiješalo
zajedno.

JEDNOKRATNI KALUPI

Kalup je alat kojim oblikujemo odljevak. Razlikujemo stalne i jednokratne kalupe. Kod
lijeva u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka moramo svaki puta izraditi
novi kalup koji se uništava pri vađenju odljevka iz kalupa. Trajni kalup se izrađuje od
postojanog materijala te koristi za izradu većeg broja odljevaka (u nekim slučajevima i preko
100 000). Prema tome, za serijsku proizvodnju su nepogodni postupci s jednokratnim
kalupom a pogodni postupci s trajnim kalupom.

Po specifičnostima provedbe postupaka razlikuju se:

Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa zavisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima, od kojih
su najznačajniji vrsta legure koju lijevamo i veličina serije. Odljevci od legura višeg tališta
(npr. sivi, čelični, legirani lijev), lijevaju se u jednokratne kalupe. Najviše odljevaka lijeva se
u jednokratne kalupe.

U ukupnoj količini danas proizvođenih odljevaka sudjeluju postupci lijevanja sa:

Tablica T-02.1 Zastupljenost postupaka lijevanja

Postupak zastupljenost, %
lijevanje u pješčane kalupe 60
lijevanje u kokile 11
tlačno lijevanje 9
precizno lijevanje 7
centrifugalno lijevanje 7
lijevanje u školjkasti kalup 6

Materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup naziva se kalupna mješavina, a izrada

jednokratnih kalupa naziva se kalupljenje. Da bismo unutar kalupa izradili kalupnu šupljinu
koja odgovara obliku odljevka, trebamo posebnu napravu izrađena na osnovi crteža odljevka,
a naziva se model.

Kalupljenje

Jednokratni kalupi se izrađuju u dvije operacije. Najprije se vrši nasipavanje kalupne

mješavine i popunjavanje prostora iznad modela, a zatim sabijanje koje kalupu daje potrebna
mehanička svojstva. U pravilu su kalupi dvodijelni.

Slika S-02.8 Dijelovi kalupa na modelnoj ploči

Na modelne ploče se postavljaju:

 dijelovi modela i
  dio elemenata ulijevnog sustava,
dok se dio elemenata ulijevnog sustava, nakon ispunjavanja kalupnika s pijeskom, isijeca iz
kalupa (S-02.9).

Slika S-02.9 Isijecanje dijelova kalupa

Prije sklapanja gornje i donje polovice dvodijelnog kalupa, u šupljine modela ulažu se
jezgre kako bi se oblikovale šupljine u odljevku (S-02.10).

Slika S-02.10 Kalup, jezgra i odljevak

Po potrebi, jezgra se fiksira pogodnim ulošcima (S-02.11).

Slika S-02.11 Ulošci jezgre u kalupnoj šupljini

http://www.thewfo.com/uploads/meltshop_auto_systems.pdf

In industry, companies that embrace automation generally gain the competitive

advantage over companies that rely on manual labor. Few companies, however, can
become fully automated overnight since some manual operations may be difficult to
automate and the capital investment required may need to be made over time. This
means that company’s strategy for adopting automation ultimately will determine its
competitive position.
In the castings industry, automation is well established in the melt shop, on the
molding line and in the shakeout area, but it is rare in the cleanup room, one of the
largest users of manpower in foundries today. Automated systems typically are more
precise, more repeatable, and better able to control a broad range of other quality-
related functions. In China, for example, foundries are automating at a rapid pace,
not to reduce labor, but as a way to enhance casting quality. It has proven to be an
effective strategy for matching the qualitative advantages enjoyed by in foundries in
Japan,Korea and the West
Molding line automation and automatic pouring
the automated molding machine was the first form of modern
automation to change the face of foundries. It immediately made floor molding
obsolete for most applications. It also created the need for supporting automation in
related operations, such as, sand systems, core making, pouring, shakeout and in
melting, due to increased need for molten metal.
Molding machines
Today’s fastest molding machines on sand lines are able to produce close to 500
molds per hour. They are supported by core making machines, core insertion
equipment, high volume sand systems and automated shakeout equipment. Patterns
are created in hours rather than weeks using rapid prototyping systems and mold
design is optimized by sophisticated metal flow and solidification software. However,
all of this would be useless without the ability to fill these molds with molten metal
quickly and accurately.
Automatic pouring
With modern sand molding machines producing as many as 500 molds per hour, this
volume of molds cannot be poured by hand. So automated pouring is the obvious
answer. The systems that brought true automation to the sand mold pouring process
are based on electro-optical control. These systems provide real-time feedback to the
pouring servomechanism, allowing it to maintain the optimal pouring profile as the
mold fills. They also allow the system to respond to changes in sprue cup location
and shape and compensate for all process changes. Today’s automatic pouring
systems can operate without operator intervention, produce precisely repeatable
pours, reduce under pours and over pours and are able to keep pace with the fastest
sand molding machines

http://www.kuettner.de/WFC2004-Mechanization_of_Foundries.pdf