Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Socijalna Medicina

    Uploaded by

    ome11
    301 views3 pages

    Original Title

    socijalna medicina

    Copyright

    © Attribution Non-Commercial (BY-NC)

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    301 views3 pages

    Socijalna Medicina

    Uploaded by

    ome11

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 3
    ia @ oe oni po a socijalna medicina Zelimir Jaksié, Luka Kovacié i suradnici MEDICINSKA RCE ‘makar me za to i moti, datismatonosni otro, siti 6 mu za nj dati savjet. Isto tako net dati deni sredsteo za pometnuce ploda. isto éu i oboino Zivjeti i izorSavati svoju umjetnost ‘Nec operinati molraéne kamence, nego &u to repustit onima koji se time bave. Uhojiu god feud stupim, radit cu na korist bolesnika, Aloneéi se hotimiinag ostcivana, a osobito zavodenja Zona i muskaraca, robovai slobod- nih, Sto pri svojem posle budem saznao ili vidio, pai inade, w saobracaju s Idina, ko- liko se ne ude smjelojaono znati presujet cu i andirdatéu taj, Budem li odrizo ovu zak- letvu i ne budem i je prekrsio, neka mi bude setan Zivot i uspjeina umietnost, neka stek- nem slavu i ugied judi do u daleka vremenas ‘prokrsio li oou zakletou i zakunem lise kriv, nncka me zadesi protieno.« Na podetku krscanske ere dodlo je do po: novne formulacije Hipokratove zakletv Ova zakletva potinje velitanjem Boga Oca i Isusa Krista. Vjerujuéi u bratstvo svih fui, ‘ona ne spominje cehovske upute iz izvorni- ea smatrajuci ih elitistigkim. U drugim dije- Jovima uglavnom se podudara s izvornikom. ‘Vaijedila je u prvim medicinskim Skolama srednjem vijeku. U razdoblju_ srednjeg. vi- joka susreéemo se is drugim radovima koji odreduju. lietnitke obveze, kao »De Cau- telis Medicorumé (pripisuje se A. Villa ‘novi, 12351317, odnosno H. de Monde- villeu, 1260.-1390,), Car Syetog rimskog imperija Fridrik IL u 13, stoljeéu izdaje prve odredtie-o-drzay= nom nadzori nad radom ljetnika, njihovy Sholovanju i uopée postavlia temelje razvoja ‘zakonodavstva 0 pravima i duznostima li- jeénika, Industtijska revolucija s nastankom su- vremene drdave i gradanskog drusiva do- vodi do dalinjeg odredivanja etickin obaveza ‘umedicini. Th, Percival objavijuje (1803.) u Engleskoj svoj kodeks medicinske etike. U “Wemu istice acr-pravitmemoratss-porusinje lijeenika donosi korist i pacijentu i Iijecnilu, Ovaj kodeks poslutio je kao izvor medicin- skih kodeksa u raznim dr2avama (Ameritho medicinsko udruZenje, Britansko udruzenje 202 SocuALNA MEDICINA lijetnika), Nastankom tih Kodeksa napusta se religiski smisao medicinskih zakletvi. \jihovim nastankom zavreno je razdoblje u kojem je primar zadatak etike bio uskladi vanje s religiskim moralom. Lijeénigki ko- deksi postaju syjetovni. Prihvaca se fitnost pojedinih uyjeta za provodenje lijet- nigkog rada, ‘Sve do Ul. svjetskog rata zadatak odre- denja ikontrole postulata lijeénitke etike go- tovo je iskljutivo w rukama profesionalnih lijegniekin drustava, Drugi svjetski rat sa svojim strahotama viSestruko je zaprepastio svijet. Pokazala se xe samo nehumanost medu fiudima nego i u kkojoj mjeri razvoj tehnologije omogucuje da se ta nehumanost pretvori u masovna ubo- istva i razaranja, Jedna od posljedica bio je iarade novih natela medicin- ske etike. Taj stav proizaSao je iz zapazanja i o zloginima nacizma io vizji pravea buduéeg razvitka. Shvacena je realna opasnost suvre- ‘menog tehnoloskog razvitka. Posebnu pozornost zdravstvenih radnika privukli su zlodini nacista u podruéja medi- cine (razligto vrednovanje ljudi, nedopuste- ni pokusi na Jiudima, prisiini oblici udske reprodukeije radi stvaranja super-rase). Nije promakla ni Ginjenica 0 sudjelovanju veceg broja lijeenika, pa i istaknutih znanstvenika, utim zloginima, Na Nimberskom procesu previadalo je Stajaliste da nije dovolino samo osuditi na- cisticke zlotine, smatrajuéi ih neponovijivi- ma, nego da dosegnuta razina tehnologije i razvoj druBtva namete potrebu preventiv- nog odnosa prema mogucim buduéim rizi- cima i zloupotrebama. Pojavila se potreba noveg odredenja univerzalne podloge me- dicinske ctike. Zemije saveznice u deugom syjetskom ra- tu pristupile su odmah-1945. osnivanju me- unaroddne zajedaice: Organizacije ujedin- jenihnaroda. Temeljinovih odnosstpostav- Jjeni_suu-Deklaraciji o ljudskim pravima, Ustavu SZO, Medunarodnom kodeksu me- dicinske etike Syjeiskog_medicinskog ud- ruzenja i a-Zenevskoj-deklaraciji Ovim te- i All iil Na ] veal idan ou ‘ Venda - 4 J a snejinim dokumentima utvrdena su nagela odgovornostiza zdravije od obveze svjetske zajednice do pojedinatnog odnosa zdravst- ‘venog radnike i bolesnog éovjeka. Opéi svjetski razvoj poslije 1945. obilje- 4t2vanekoliko osnovnih Eimbenila koji su ut- jecalina medicinsku oti 2) proklamirano je stvaranje svjetske zajed ice ravnopravnih naroda; raspada se kolo: sjalni sustav i postupno se velik broj novih réava ravnopravno ukljutuje u OUN; >) uw ekonomski razvijenim druStvima igbiti su _bitni novi soeijaini-problemt povezani s velikim brojem starih Ijudi, kroniénih bole. sk2 / invalida, kojf nisu samo trazili nova -~srodsiva nego i aktivmu fjudsku solidarnost; §) nerazmjer izmedu znanja, medicinske te- ‘bnologije i cijene te mogucnosti njene pri- mijene, stvaraju potrebu za odredivanje prio- ‘ei2 \ provodenju zdravstvenih programa saliza, visoka dijagnostitka tehnika i @) otvaraju se posve nova pitanja (transplan- ‘eee; odredivanja trenutka smrti i podetka , eutanazija itd), koja su vazna za pra- sua i za teoriju 0 kojoj ovisi neposredna buduénost. Moguenosti i problemi uklapanja nove medicinske tehnologije (dijaliza, kompjuto- uirana tomografija, transplantacija organa, genetski inzenjering, kompjutorizacija i niz rugih) namecu velik broj prakti¢nih soc jainihj etitkih pitanja. U tome spektru pita- ojavljuju se ona o ekonomskoj oprav- danosti pojedinity zahvata, kvaliteti Zivota, terminalnoj skrbi, eutanaziji, dobrovolingj i prisilng} suglasnosti sa zdravstvenim pos tapkom, povjerlivosti podataka, odgovorno-

    You might also like