SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET OSIJEK

Sveučilišni diplomski studij

Piramide

Seminarski rad

Danijel Anokić
Saša Mandić
Tomislav Matijević

Osijek, 2010.
SADRŽAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................. 3

2. PIRAMIDE ......................................................................................................................... 3

2.1 Počeci gradnje.............................................................................................................. 3

2.2 Izgradnja piramide ....................................................................................................... 6

2.3 Piramide u Gizi .......................................................................................................... 10

2.3.1 Keopsova piramida ............................................................................................. 11

2.3.2 Kefrenova piramida ............................................................................................ 14

2.3.3 Mikerinova piramida .......................................................................................... 15

3. BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA .................................................................................. 17

4. SLIKE PIRAMIDA .......................................................................................................... 23

4.1 Piramide 21. Stoljeća ................................................................................................. 30

5. LITERATURA ................................................................................................................. 34
 1. UVOD

Napoleon je izračunao da tri glavne piramide u Egiptu sadrže dovoljno kamenja za izradu
zida, visokog 3 metra, debljine 30 cm, oko cijele Francuske.

Pod pojmom starog Egipta podrazumijeva se egipatska država i civilizacija od prapovijesti

do rimskih osvajanja. Prva upotreba pisma, koja označava početak povijesnog perioda
datirana je u doba prije ujedinjenja Egipta, u doba kulture Nakada II. Prvo poznato sređivanje
pisma i pisani izvori potiču iz doba Nulte dinastije, u vrijeme ujedinjenja egipatske države.

Oko rijeke Nil formirale su se dvije države, Donji Egipat u području delte Nila i Gornji
Egipat južno od delte Nila. Oko 3100. godine p.n.e. kralj Narmer iz Gornjeg Egipta osvojio je
Donji Egipat i stvorio prvu jedinstvenu državu i utemeljio prvu dinastiju egipatskih faraona.
Razdoblje prve dvije dinastije naziva se ranim razdobljem (2925. — 2575. p.n.e). U ovom
periodu je procvjetala egipatska kultura, koja je jasno ostala egipatska po svojoj religiji,
umjetnosti, jeziku i običajima. Uslijedilo je razdoblje Starog carstva (2575 — oko 2130.
p.n.e) u kojem su podignute piramide, od koje su najpoznatije Djoserova piramida iz perioda
Treće dinastije i piramide u Gizi iz četvrte. Za vrijeme Prvog prijelaznog perioda je došlo do
raspada jedinstvene države, a politički prevrati su trajali oko 150 godina. Veće poplave Nila i
stabilizacija vlade su vratile blagostanje u razdoblju Srednjeg carstva koje je dostiglo vrhunac
pod faraonom Amenemhetom i nasljednicima iz 12. dinastije (1983 — oko 1600. p.n.e).
Drugi period nejedinstva omogućio je semitskim Hiksima da osvoje Egipat oko 1630. p.n.e.
Hiksi su preoteli veliki dio Donjeg Egipa i osnovali novu prijestonicu u Avarisu. Vladar
Gornjeg Egipta Ahmos I, osnivač Osamnaeste dinastije, je protjerao Hikse (do 1521. p.n.e.).
Uslijedilo je razdoblje Novog carstva (oko 1530 — 1075. p.n.e) s glavnim gradom Tebom.

U tom razdoblju Egipat dostiže vrhunac razvoja i širi se sve do Gebel Barkala na jug i
Eufrata na istok, a nakon 1075. p.n.e. zbog unutarnjih sukoba snaga kraljevstva je postepeno
slabila. Ovaj period je upamćen po poznatim faraonima poput: Hatshepsut, Tutmosa III,
Akhenatona i njegove supruge Nefertiti, Tutankamona i Ramzesa II. Prvo povijesno
zabilježeno izražavanje monoteizma se odigralo u ovom periodu u vidu atenizma.
 U trećem prijelaznom periodu Egipat prvo osvojili Nubijci (oko 730 — 664. p.n.e), a
potom su ih Asirci i Babilonci sasvim potisnuli iz Azije. Godine 525. p.n.e. perzijski car
Kambiz II osvojio je Egipat i od njega stvorio perzijsku pokrajinu. Amirtrej je 404. p.n.e.
uspio da otrgne Egipat od perzijske vlasti. Trideseta dinastija je posljednja domaća dinastija
koja je vladala Egiptom, prije nego što ih je ponovo pokorilo Perzijsko carstvo nakon što je
posljednji domaći faraon Nectanebo II poražen u bici 343. p.n.e.

2
 2. PIRAMIDE

Piramida je geometrijsko tijelo sastavljeno od baze (mnogokut, najčešće trokut ili

pravokutnik) i stranica (trokuti).
Piramide u arhitekturi označavaju poveće građevine oblika geometrijskog tijela piramide.

2.1 Počeci gradnje

Piramida se u Egiptu kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice,

mastabe. Mastaba je bila pravokutna građevina od nepečenih opeka s ravnim krovom i
zakošenim zidovima sagrađena kao grobnica mnogih znamenitih drevnih Egipćana. Mastaba
dolazi od arapske riječi za klupu, jer izdaleka izgleda kao klupa od opeke. U mastabi bi se
iskopala duboka komora, a njeni zidovi pokrili s kamenom, blatnim opekama ili drvetom. Nad
zemljom se blato nasipalo kako bi označilo grob, najčešće u omjeru dužine i širine 4:1. Takvi
grobovi su bili daleko veći, ali i hladniji. To je znalo uznemiriti rane svećenike, jer voda više
nije isparavala što bi olakšalo raspadanje i spriječilo prirodno mumificiranje.

Mastaba (slika 1.) je bila standarni tip groba u ranom Egiptu (u predinastičkom i ranom
dinastičkom razdoblju).

3
 Sl. 1 – Mastaba
Kada se mastaba sagradila za Djosera, kralja Treće dinastije, arhitekt Imhotep je za
osnovni oblik uzeo kvadrat, zatim na vrhu njega sagradio sličnu mastabu, pa dodao treću,
četvrtu i petu mastabu nad njima. Tako je stvorena Stepenasta piramida. Ova egipatska
piramida se sastoji od šest mastaba različite veličine sagrađenih jedna na drugoj što ukazuje
da su bile očite revizije originalnog projekta. Nekad je stajala na visini od 62 m i bila
prekrivena poliranim bijelim vapnencem. Smatra se jenom od najstarijih kamenih građevina.

Piramida nalikuje stubištu, jer se po egipatskoj religiji faraonova duša trebala popeti
na nebo kako bi se sjedinila s bogom Raom. Najpoznatija stepenasta piramida je Djoserova
piramida koja je prikazana na slici 2.

4
 Sl. 2 – Djoserova stepenasta piramida

Faraon Sneferu je dovršio piramidu Hunija u Meidumu (slika 3) , pretvorivši je od stepenaste

piramide u pravu piramidu, prvu takve vrste.

Sl. 3 – Piramida Huni u Meidumu

5
 2.2 Izgradnja piramide

Drevni egipatski kraljevi vjerovali su da njihov zagrobni život ovisi o očuvanju njihova
tijela. Zato su mrtvi balzamirani, a mumije su se skrivale duboko ispod zemlje u unutrašnjosti
ovih golemih građevina. Čak su i unutarnji hodnici zatrpavani i skrivani od mogućih
pljačkaša. U grobnice je stavljana hrana i sve ostalo što je po vjerovanju Egipćana bilo
potrebno kraljevima za njihov zagrobni život.

Vjeruje se da su se tehnike koje su korištene za izgradnju egipatskih piramida prvobitno

razvijale kroz veliki broj pokušaja i učenja na greškama i kasnije prilagođavane ekonomskim
iskustvima i ljudskim resursima u preko tisuću godina dugom periodu izgradnje piramide.
Nedavno otkriveni grobovi radnika pokazali su kako su piramide građene i koliko su radnici
bili važni: radnici na piramidama su bili plaćene zanatlije, a ne robovi, i imali su svoj grad u
Gizi.
U najranijem periodu, za vrijeme Treće i Četvrte dinastije, piramide su građene samo
od kamena. Za vrijeme Pete dinastije veličina piramida je prilično smanjena, a krečnjak loše
kvalitete zamijenjen je granitom kao osnovnim građevinskim materijalom. Po prvi put za
popunjavanje unutrašnjosti korišten je šljunak, što je omogućilo da se piramide grade s manje
sredstava i za kraće vrijeme. Za vrijeme Srednjeg carstva građevinske tehnike izgradnje
piramida ponovo su se promijenile. Većina piramida iz tog vremena bile su tek planine od
zemljanih opeka obložene slojem ispoliranog krečnjaka. U nekim slučajevima, kasnije
piramide građene su na vrhu prirodnih brda da bi se dodatno smanjila količina materijala
potrebnog za izgradnju.

Paradoksalno, materijali i metode izgradnje korišteni u najranijim piramidama

omogućili su njihov opstanak u mnogo boljem stanju očuvanosti nego što je to slučaj s
piramidama kasnijih faraona.

Veliki problem graditelja drevne egipatske piramide bilo je dovoženje velikih kamenih
blokova na visinu na kojoj su gradili. Metoda koja je prikazana na slikama 4 i 5 je dokazana
metoda za koju se zna da su je koristili. Rampe su građene od dasaka, blata i opeke. Tada su
vukli blokove na sanjkama do potrebne visine. Kao je piramida rasla, rampu je trebalo
produžiti i proširiti, a baza je proširena, inače bi se urušila. Vrlo je vjerojatno da se za
izgradnju svake piramide koristilo nekoliko rampi.

6
 Sl. 4 – Rampa pri izgradnji piramide

Sl. 5 – Prikaz proširenja rampe

Također se pretpostavlja da pošto su piramide gradjene kao stepenaste, rampa se posebno

dizala za svaki novosagradjeni dio kao što je prikazano na slici 6 i 7.

7
Sl. 6 – Rampe za svaki „kat“ piramide

8
Sl. 7 – Razni oblici rampi

9
 2.3 Piramide u Gizi

Velike piramide u Egiptu su tri piramide blizu Kaira na platou Gize i ovim zajedničkim
pojmom se određuju i razlikuju od ostalih egipatskih piramida kojih ima rasutih po pustinji
Sahare. Nalaze se u Egiptu, u gradu Giza, nekropolju antičkog Memfisa, a danas je to dio,
predgrađe, Kaira. Slika 8 prikazuje skicu tog područja.

Sl. 8 – Područje piramida u Gizi

10
 Sl. 9 – Pogled na piramide iz zraka

2.3.1 Keopsova piramida

Velika piramida u Gizi je najstarije i ujedno jedino do danas očuvano svjetsko čudo. Suprotno
uobičajenom vjerovanju, samo Velika Keopsova piramida se naziva svjetskim čudom (ne i
druge dvije, manje piramide oko nje). Izgrađena je po nalogu faraona Kufua,slika 10. (kako su

11
ga Egipćani zvali ili Keopsa, kako su ga Grci zvali), vladara četvrte dinastije, oko 2560.
g.p.n.e. kao njegova grobnica.

Sl. 10 – Faraon Keops

Vjeruje se da je izgradnja Velike piramide trajala oko 20 godina, mada ima i drugačijih
teorija. Najprije je teren pripremljen, a zatim su dovezeni i postavljeni kameni blokovi.
Završni, pokrivni sloj (koji je propao tokom vremena) činio je građevinu spolja veoma
glatkom. Iako se ne zna kako su blokovi postavljani, postoji nekoliko mogućih teorija koje su
prethodno bile pojašnjene.

Tokom svoje povijesti, piramide u Gizi su budile maštu čitavog čovječanstva, što možda
najbolje opisuje rečenica slavnog Napoleona koju je izgovorio kada je osvojio Egipat 1798.
godine:

"Vojnici! Sa vrha ovih piramida promatra nas 40 vijekova!")

12
 Sl. 11 – Piramide u Gizi

Danas ovo područje, zajedno sa drugim piramidama i skulpturom Sfinge predstavlja

značajnu turističku atrakciju, koju upotpunjuje i misteriozni Sunčev brod, pronađen 1954.
godine sa južne strane Velike piramide. Za brod se vjeruje da je simbolično predstavljao
sredstvo kojim je tijelo umrlog Keopsa povezeno na posljednje putovanje - u zagrobni svijet.
Kada je izgrađena, Velika piramida je bila visoka 145,75 m. Tokom godina, vrh piramide je
urušen za oko 10 m. Bila je to najviša građevina na Zemlji tokom 4300 godina i koju su
nadvisile druge građevine tek krajem 19. stoljeća. Kut stranica u odnosu na osnovu iznosi 51
stupanj i 51 minutu. Svaka strana je pažljivo orijentirana prema jednoj od četiri strane svijeta.
Horizontalni presijek građevine uvijek je kvadratan u bilo kom dijelu, a dužina stranice
osnove iznosi točno 229 m. Cijela građevina se sastoji od približno 2 miliuna kamenih
blokova od kojih svaki teži više od dvije tone. Prostor koji zauzima Velika piramida dovoljan
je da unutar sebe obuhvati katedralu Svetog Petra u Rimu i katedrale u Milanu i Londonu -
zajedno.

Sa sjeverne strane nalazi se ulaz u piramidu. Više prolaza, galerija i holova vodi ili u
glavnu odaju kraljevske grobnice ili u pomoćne prostorije. Kraljevska grobnica nalazi se u
središtu piramide. Sarkofag je napravljen od crvenog granita, kao i zidovi grobnice. Sve je

13
toliko precizno uklopljeno. Sam sarkofag je za samo 1 cm uži od ulaza u grobnicu. Slika 12
prikazuje unutrašnjost Velike piramide.

Sl. 12 – Unutrašnjost Velike piramide

Pored Keopsove piramide, na platou Gize se nalaze i piramide faraona Kefrena i Mikerine
(Kefrenovog nasljednika). Kefrenova piramida je druga po veličini, ali je podignuta na višem
tlu pa izgleda kao veća. Na vrhu ove piramide očuvan je gladak pokrovni sloj.

2.3.2 Kefrenova piramida

Kefrenova piramida, slika 13, sagrađena je od granitnih blokova koji teže oko
nekoliko tona i crvenom bojom održavaju kontrast u bijelim alabasternim podovima.

Istočna strana piramide otkriva ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za
pokojnog vladara.

14
Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog vapnenca. Istočna strana piramide otkriva
ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Godine 1860.
francuski je arheolog Auguste Mariete našao impozantni Kefrenov kip nizvodno od same
piramide.

Sl. 13 – Kefrenova piramida

2.3.3 Mikerinova piramida

Mikerinova piramida, slika 14, je grobnica Mikerena, petog faraona četvrte egipatske
dinastije. Prvobitna visina Mikerenove piramide bila je 65,5 m. Međutim uslijed vijekovnih
oštećenja danas je ona visoka 62 m. Baza piramide iznosi 103,4 m, a stranice su pod kutem od
51°20′25″. Sagrađena je od krečnjaka i granita.
Točna starost piramide nije poznata mada se smatra da je izgrađena tokom 26 st.p.n.e. Smatra
se da je izgradnju piramide završio Šepseskaf.

15
Piramida se nalazi nekoliko stotina metara jugozapadno od susjedne Keopsove piramide.
Čitavi zidovi bili su ukrašeni mnoštvom kipova, a jedan od najpoznatijih je tzv. Mikerinova
trijada.

Sl. 14 – Mikerinova piramida

16
 3. BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

Visočke piramide su teorija pseudoistraživača Semira Osmanagića koja tvrdi da se

nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj
prošlosti. Prema istoj teoriji najveća piramida, piramida Sunca, je prva takve vrste u Europi, a
nalazi se na brdu Visočici, dok se piramida Mjeseca nalazi na brdu Plješevica, a treća
piramida Bosanskog Zmaja desno od prethodne. Istraživanja u cilju dokazivanja ove teorije su
trenutno u toku, dok su detaljna istraživanja počela 14. travnja 2006. godine. Ova teorija je
odbačena od strane kako domaćih tako i stranih stručnjaka u oblastima povijesti i arheologije.

U travnju 2005. Semir Osmanagić, pseudoistraživač bosanskog porijekla koji živi u SAD,
je posjetio visočki Zavičajni muzej. Dok je prof. Senad Hodović spomenutom Osmanagiću
objašnjavao sve o srednjovjekovnoj Bosni i kamenim ostacima srednjovjekovnog grada
Visoki na Visočici (slika 15), te kako se sa Visočice vide tri kraljevska stolna mjesta,
spomenuo je kako Visočica ima piramidalni oblik, što je rijedak fenomen.

17
 Sl. 15 - Visočica
Tu nastaje zainteresiranost Semira Osmanagića. Osmanagić, koji je inače
samoproglašeni istraživač, je obišao brojne lokalitete gdje se nalaze, prema njegovim
riječima, slične piramide kao na Visočici, te na druga dva obližnja brda - manje. Tada dobija
ovlaštenja da vrši sondažna bušenja usprkos burnim protestima domaćih i stranih stručnjaka.
Prema samom Osmanagiću sondažna bušenja ukazuju na mnogobrojne anomalije koje
upućuju da se ispod brda Visočica, tj. njenog gornjeg dijela, nalazi piramida.

Semir Osmanagić je nastavio daljna istraživanja vršeći satelitske i zračne snimke, slika
16. Pomoću geodetskih mapa utvrdio je da brdo Visočica ima piramidalan oblik te da su njene
četiri strane okrenute prema stranama svijeta (istok, zapad, sjever, jug) kako su inače
izgrađene sve piramide. Starost piramide nije utvrđena iako se procjenjuje da je stara oko
7000 godina.

U listopadu nastavlja istraživanja, te se vrše manja iskopavanja na vrhu i podnožju

piramide pa tako i tu nalazi nove dokaze u obliku kamenih blokova, stepenica itd. Kraj
listopada je ujedno bio i kraj istraživanja za 2005. godinu, a Semir Osmanagić je već dobio
ovlaštenja da nastavi svoja istraživanja koja će početi u travnju 2006 godine. Satelitskim
snimcima je pronađena i treća navodna piramida, piramida Bosanskog Zmaja.

Korišteno je više satelitskih izvora visoke rezolucije (NASA LANDSAT-7, Radarsat,

Hyperion i Orbview/IKONOS/Quickbird). Pred sami kraj 2005. godine, 27. prosinca,
osnovana je fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca. Početkom siječnja,
naučnik dr. Amer Smailbegović, član Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca,
analizirao je rezultate termalne inercije, i na osnovu njih zaključio da brda Visočica
(Bosanska piramida Sunca), Plješevica (Bosanska piramida Mjeseca) i još dva uzvišenja
predstavljaju anomalije. Prema njegovim rječima ova uzvišenja se hlade brže okoline zbog
toga što su prisutni materijali manje gustoće, veće poroznosti, te unutrašnje šupljine i prolazi,
što utjče na gubitak topline koji je normalan za vještačke strukture.

18
 Sl. 16 – Satelitska snimka Bosanske piramide

Prva istraživanja su vršena u tunelu koji se nalazi nedaleko od Visočice, na Ravnama,

gdje su pronađeni obrađeni blokovi pješčara teški do 5 tona za koje se pretpostavlja da su
obrađeni ljudskom rukom. Ispitivanjem je utvrđen je postotak kisika od 20,9 što potvrđuje
tezu o ventilacijskim sustavima unutar tunela. U tunelima postoje raskrižja pod uglom od 90
stupnjeva koja se podudaraju sa stranama svijeta: istok-zapad, sjever-jug.
Analizom geodetskog zavoda BiH zaključeno je da su dužine svih stranica po 364 m, te
oblikuju jednakostranični trokut s po 60 stupnjeva na svakom kutu. Potvrđeno je da je
sjeverna strana orijentirana prema kozmičkom sjeveru, odnosno postoji odstupanje od
geografskog sjevera za 21'. U katastarskom uredu Općine Visoko je potvrđeno da geodetski
vrhovi tri piramide (Piramida Sunca, Mjeseca i Bosanskog zmaja) čine jednakostranični
trokut od po 60 stupnjeva, gdje nije bilo odstupanja ni za jednu minutu, a potvrđeno je
pomoću satelitskim snimcima,slika 17.

19
 Sl. 17 – Tri piramide

Na sjeveroistočnoj strani piramide Sunca su trećeg dana istraživanja (17. travanj 2006.)
pronađeni očuvani obrađeni kameni blokovi breče što je najozbiljniji dokaz postojanja
Bosanske piramide Sunca. Istraga je na Visočici je tek počela, dok se istraživanja na ostale
dvije, navodne, piramide tek očekuje slike 18,19,20.

Mnogi lokalni i strani naučnici su izrazili suzdržanost u vezi postojanja piramide na Visočici.
Pokrenuta je i Peticija pod nazivom 'Zaustavimo Osmanagicha Sada!' Mnogi navode da ne
postoje povijesne činjenice po kojima bi se moglo tvrditi da u Visokom postoji piramida dok
drugi opet osuđuju bilo kakve radove na Visočici koja je nacionalni spomenik Bosne i
Hercegovine, te smatraju bilo koju aktivnost na ovom mjestu rušenjem i štećenjem kulturnog
dobra Bosne i Hercegovine. Većina je ipak oprezno suzdržana i mada se pretpostavlja da
odobrava daljnja istraživanja - ne očekuju velike rezultate od istih.

20
Sl. 18 – Piramida sunca I

Sl. 19 – Piramida sunca II

21
Sl. 20 – Piramida sunca III

22
4. SLIKE PIRAMIDA

Sl. 21 – Piramida Sahure

23
 Sl. 22 – Djoserova piramida

Sl. 23 – Snofruova Crvena piramida

24
Sl. 24 – piramida Amenemheta I

Sl. 25 – Piramida u Meidumu

25
Sl. 26 – Piramida Amanemheta III

Sl. 27 – piramida Khafrae

26
 Sl.28 – Piramida Guimar

Sl. 29 – Numibijska piramida u Meroeu

27
 Sl. 30 – Hellinkonova piramida

Sl. 31 – Piramida Maja – Chitzen Itza, Mexico

28
 Sl. 32 – Piramida Cestiusa u Rimu

Sl. 33 – Piramida Borobudur, središnja Java

Sl. 34 – Sukuh hram, središnja Java

29
4.1 Piramide 21. Stoljeća

Sl. 35 – Piramida u Stockportu, UK

30
Sl. 36 – Walterova piramida u Long Beachu, California

Sl. 37 – Piramida Arena u Memphisu, Tennessee

31
Sl. 38 – Luxor Hotel u Las Vegasu, Nevada

Sl. 39 – Metarie groblje, New Orleans

32
Sl. 40 – Summum piramida u Salt Lake City, Utah

Sl. 41 – Transamerica piramida

33
 Sl. 42 – Zafer Plaza trgovački centar u Bursi, Turska

5. LITERATURA

1. http://en.wikipedia.org/wiki/Pyramid#Egypt
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Piramida_%28arhitektura%29
3. http://en.wikipedia.org/wiki/Egyptian_pyramids
4. http://www.croato-aegyptica.hr/egipat/spomenici/01.htm
5. http://www.covermagazin.com/prisjetimo-se.php?NID=1865
6. http://www.touregypt.net/construction/
7. http://www.ask-aladdin.com/pyramid.htm
8. http://www.europa.com/~edge/giza.html
9. http://www.guardians.net/egypt/
10. http://www.guardians.net/hawass/articles/secret_doors_inside_the_great_pyramid.
htm
11. http://www.nationalgeographic.com/history/ancient/giza-pyramids.html
12. http://www.unmuseum.org/kpyramid.htm
13. http://www.nationalgeographic.com/pyramids/pyramids.html
14. http://www.znanje.org/i/i21/01iv02/01iv0226/piramida%20iznutra.htm
15. http://sh.wikipedia.org/wiki/Keopsova_piramida
16. http://sanmarino.bloger.hr/post/piramide-na-gizi/860454.aspx
17. http://piramida.blogger.ba/

34