Sead SAKI C

PRAKTICNA NASTAVA
- PRIROCNIK -
rucna obrada metala
za I. razred
- SREDNJE MAS/NSKE STRUGNE SKOLE
- SREDNJE SAOBRACAJNE STRUGNE SKOLE
- SREDNJE RUDARSKE STRUGNE SKOLE
- SREDNJE METALURSKE STRUGNE SKOLE

HDERACIJA BOS~E 1 Hl-'RCEGOVI. l-' III "SV.lFTLOSr

MinI loInl\!,) ohru.Q\.lnJiI. n.lul.c. kulture I ~rurta /;,,00 IA udlbcnikc I na.~u\n .. ~~dsl\;a

ARAJFVO.1997
Izdnvnti: Fcderacija Bosll e i Hcrccgo vin c
Mi nistars tvo obrnzovanja. nauke. kuhure i sporta

IP "SVJETLOST" d.d. Sarajevo

Zavod z.a ud2ben ike i nas t3vlUl sredstva

z..1 izdavntc: Prof. dr. F. hrudin RIZVA NBEGO VIC

Sc fi k ZUPCEV IC
Urcdnici: Ismel KRN IC
Abd use l.m RUSTEMPASIC. di p!. in'-.
Rcccnzcnti : Se fi k JUSU FAG IC. dip!. int.
Snlih LAT IFAG IC, nastavnik
Naslovnn Slrann: Dizaj n "TRW "
S lrucni konsultant Sa li m OBRAUC

Grafi¢kn obrnda: Dtcv.d ALi CIC

Stnmpa: "DEN FAS " - Tuzl.

Zn Siampa rij u: Suljo HASA NOV IC
1iraf : 3000 pril1ljcraka

C IP - K3ta logi7...'1cij a u p ubli knc ij i

Nacionalna i un; vcn ilclska biblioteka Bosnc i Hc rccgo vinc.
Snrajevo
U DK 62 1.71.9(07S.JX076)

SA KIC. Scad

Primenik 2.., prakticnu nast3\'U: ruena obrnda mcla in

Scnd Sllkic: 'grnfi lka obrndn D1..cvad AliCiCl. - 2. izd. -
Sll r..ljc vo: Mini5t:mavo ohrazovanj a. nauke. ku lturc i ~po.
rIa; Svj etiosi. 1997. - 1] 6 SIr. i 8m !". prikazi: 30 e m

Fcderalno m i n i ~t3~ l vo obra.l,m anJa. nnulc, kuhurt" i ~porta Vlade Fcdcrncije Bo~nc i
Hcrccgo\'inc Rjdcnjcm broj UP- I OJ- QS-4S72- 77197 Odot-.rilo O\' lIj udl:bcm~ III upotrcbu.

Stroga jc 1."1branjcno 5vako umnabvanjc i prC ~lAmp.l\.'njc O\'og ud!bt:nib bel. odobrenjll
I/.dawt.a.
NcovlaJ.leno kopirnnjc. umnol,a\:mJe I prc(lmnp;svanjc prcdslavlja kri vitno djdo ;z ~ I ana 100
7..:1okuna 0 au(orskom provu (SI. List RB iH br 2/92 . i 13/94.)
 PREDG 0 VOR

Praktit na nastava za utenike masinskih strucnih i masinskih tehnitkih skola

treba da obuti ucenike oblikovanju metala rucnom obradom. Prirucnik je koncipiran tako
da se ucenici prvo upoznaju sa vrstama alata, pribora i masina, zatim sa postupcima njiho-
ve upotrebe, te na kraju, na konkretnim zadaclma, sa sredstvima za izra du predmeta i redo-
sljedom radnih operacija. Uz svaki praktican zadatak date su i konkretne upute za rad. Pored
olaksavanja sticanja prakticnih vjestina, PRIRUCNIK prosiruje i uileniilka znanja iz tehnickog
crtanja, masinskih materijala, tehnologije obrade i drugih strucnih predmeta. Nadam se da ce
PRIRUCNIK korisno poslutili i nastavnicima, jer predviaene vjetbe daju mogucnost raciona-
Inijeg koristenja materijala, alata i pribora.

Autor
Orga nizaeija radnog mj es ta i zasrita na radu 9

I. RUCN I MAT ZA O DV RTANJ E VIJAKA I NAV RT KI

1. 1. Odvijaci 13
I.~. Klj~cevi 14

2. ~J E P. ENJE I KONTROLlSAj'JJE

2. 1. Za~ rtk an a mj eril a

2.2. Po'mi cna zaerlkana mj e ril a
2.3. Mj erila za mje re nje uglova
2.4. Mjere nj e mik rometro m

3. 1. Igle za oert ava nje 27

3.2. Ploca za oenava nj e 28
3.3. Prizme 28
3.4. Sesta ri 28
3.5. Obiljezavac ii i tacka lo 29
3.6. D riac sa iglo m 29

4. OBRADA MATERIJ ALA R EZANJEM I SJHENJEM

4. 1. R ucne tes tere i sjece nje testerom (pi 10 m) 37

4.2. Rucne makaze i postupak rada 38
4.3. Sjece nj e sjekacima 39
4.4. ZaS titn a sredstva u radu sjekacem 39

5. BUSENJ E, UPUSTANJ E, PROSIR IVANJ E I RAZVR TAVANJE

5.1. BuSenje 49
5.2. UpuStanje i pro!irivanje 51
5.3. Razvnavanje 52
5.4. Urezivanje i narezivanje navoja 52

6. OBRADA TURPlJANJEM

6.1. Rucno turpijanje, alati i postupci rada 61

7. BRUSENJE. OLACANJE I ORECANJE

7.1. BruSenje 73
7.2. Olac.nje 75
7.3. Orc""nje 75

8. SAVIJANJ E LlMOVA

8.1. .vij.nje tice 83

9. KOVANJ E U HLADNOM I ZAGRJJ ANOM STANJ U

9.1. Osnovne kovatkc operacije l}S

10. SPAJANJE METALA ZAKlVANJEM

10.1. Rut no za kivanjc 101

10.2. Pog re~ ke pri zakivanju 102
10.3. Alati za zakiva nje 103

II. SPAJANJE METALA MEKlM I TVRDlM LEM U ENJEM

11. 1. Meko lemljenje 109

11.2. Postupak pri Icmljenju lI O
12. ELEKTRI CNO (ELEKTROLUCNO) ZAVARIVANJE

12.1. Transform atori 118

12.2. Drtati elektrode 118

13. AUTOG ENO (GASNO) ZAVARIVANJE

13.1. Sprave za zava ri va nj e 125

13.2. Zastitne naprave na uredaju za zavarivanj e 126
13.3. Stavljanjc u rad gorio nika 127

14. TERM ICKA OBRAD A - KALENJE

14.1. Proces pri ka lenj u 133

14.2. Sprave i uredaji za kalenje 134
14.3. Razni post upci kalenja 135
ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA
I ZASTITA NA RADU
ORGANI ZACIJA RADNOG MJ ESTA I ZASTITA NA RAD U

Radionica u kojoj se izvodi prakti cna nas lava s proizvodnim radom ima
odgovarajuCi broj radnih stolova sa skripoyima i ladicama sa osnovnim alatom, pl oce za
oortavanje i ravnanje, ~kolsku tablu, bu~ilicu i brusilicu.
Radno mjesto za izvodcnje osn ovn og program a prakti cnc nas tave s proi zvodnim radom je
diD radnog stoia, skrip i ladica sa osnovnirn 31alom.

Radni slo je masivan, podui i drvcni iii me talni sto, a posl3vlj a se taka da ll cenik
koji obavlja poslove imn dovoljno dnevnc svjetlosti. Gornji diD stoia iznl den je, n ajc~ce,
od tvrdog dlVela, debljine 5 em. Visina sloia je oko 90 em. Za slo se pr iCv r~c uju , prema
potrebi, po nekoliko paralelnih slega (skripova) sa razmakom oko 1,5 m. Pored svake
sIege nalazi se po jedna ladica izradena od dlVela iii me lala, priblii nih dimenzija 50 X 60
X 20 em . Ladiee su obit no pregradene po visini, lako da se u do nji dio slavlja leii, a u
gomji dio laksi alaI.

Na 5tolu, pored paralelne stege, za vrij cmc rada nalazi se sarn o alat sa kojim se
radi. A lat treba da bude rasporeden tako da se sa lijeve strane nalazi mjerni alat, a sa
desne, alar za obradu. Na ovaj se nacin postiie es tetski izgled radnog mjesra, manji
gubitak vremena i stile mjerni alati.

Po zavrsenom poslu alar koji je upotrcbljavan u toku rada mora biti dovedcn u
ispravno stanje, treba ga dobro oeistiti , a po potrebi i lako premazali uljem.

Osteceni alat treba prij aviri radi opravkc iii zamjcnc za isprava n. Tako sreden alat
se odlaie u ladieu. U cilju zas tit c na radu ucenik mora imati propi sano radno od ijelo,
zastitne rukaviee i zas titn e naocCll e, kao i srcdstvo za pranjc ruku .

Alai lreba dn je ra.spo-

redell tako du je
Ill'ijek lIa islom
mjc.stu. Na radnolll
slOlll lI eka Sf lIalazi
sumo ollaj alai. koji
je polre/xlII :a rod.

·9·
U lodici lreba do ,,'ada "IOTOn red.

- 10 -
1. RUCNI ALAT ZA ODVRTANJE
VIJAKA I NAVRTKI
I. RUCNI ALAT ZA ODVRTANJE VIJAKA I NAVRTKI

Vij ci i navrlke se isporucuju kao gO lovi slanda rdni dije lovi za ugradnju . Vijci se
razlikuju pre ma namj coi, velicini, precniku stabla i nj cgovoj dui ini, oblici ma glave, kva litctu
povrsinc i ma te rij a lu. Isti je slucaj i sa navnkama.

Oblik navrtki , odnosno glava vijaka prilagoden jc zavisno od na mjene. Na slid I.

prikazani su razni oblici glave vijka i navrtkc.

SI. / . , Oblici gla va I'ijakn i IID vrlki

Da bi sc vijak iii naVrl ka odvrnul i iii zavrnuli moramo se ko ri stiti odgovarajuCim

a latom. Vrsta ala ta koji cerna kor isti ti u radu zavis i od oblika i izradc glave vijka,
od nosno navrt ke. U a la I za odvrtanje vijaka i navrtki spadaju : odv ij aci i kljucevi.

1.1. Odvij aCi slu ze za odvrlanjc vijka sa cco nim urczo m (s l.1 f,g, h,i,k, I). Rad ni dio odvijaea,
zaka ljc ni vrh , mora dobra na lijcga ti u urClU. Kada sc vr h istrosi nc smije se nip o~ lo
brusiti kao sjeCivo ala ta. Na 51.2 prikaza ni su odvij aci, Ie pravi lan i ne pravila n izgled vrha
octvij aca.

a. odvijat sa d ugim swblom

b. odvijac sa kra lkim stablom
c. krstasti odvijaf
d. pravilno i ncprav ilno brusc n radni dio (vrh).

SI. /.] Vr:flt' odl'iJaca

·13·
1.2. K1jucevi. Da bi se, za stezanje vijka iii navrtke, uspje!no prenosila zakretna sila, svi
kljueevi su izrade ni u obliku poluga. Olvor k1ju Ca je prilagoden obliku i velieini glave
vijka, odnosno navrtkc. Koji ce se od kljueeva koristiti zavisi od pristupacno"i veze. Na
sl. \-3 prikaza ni su najce~ce koristeni ma~in ski kljueevi.

~""'"----£
......-.--J-

SI. /-3 Vnte k/juceva (masinskt)

a. okast i k1juCevi slute za pritezanje vijaka u ogran icenom prostoru

b. olvoreni kljuc
c. nasadni k1juc sa pokretacem se koristi kod tesko pristupacnih veza
d. kukasti k1juc sluzi kod okruglih navrtki sa olvorima, odnosno
izrezima na obodu.

Da se ne bi uvijek morala dnat i u pripremi cijela gamitura kJjuceva za razlicite otvore,

upotrebljavaju se cesto podesivi kljucevi sa celjustima (sl. 1-4).

e ~""A
G -
SI. [-4 Vnle Jdjuleva (rmil'ena lni)

a. un iverzaln i kljuc engleske proizvodnje, tkz. "englez",

b. univerzalni kljuc francuskc proizvodnje, tkz. "francuz",
c. klijdta za cijevi a nazubljenim celjustima.

Univerzalni kljufevi se mogu koristiti sarno za dobra pristupafne glave vijaka, a nedostatak
im je sto se mchanizam za poddavanje od upotrebe brl.O pohabo, a tad. I.ko skliznu, Ie
moie doc; do povrede ruku .
 Pri radu sa ala tom za odvrtanje vijaka navrt ki, treba posebno voditi racuna 0
sljedecem:

- ~ irina kljuca mora dobra nalijegati na glavu vijka, odnosno navrtke,

jer ako je OlVor kljuca prevelik dolazi do iskliznuea i povrede ruke,

- vijci se moraju stezati s osjecajem, a ne nasilno. Dufina ma~ insk:ih

kljuceva je prilagodena sili ruke, te nije dozvoljeno nasadiva ti cijevi u
svrhu produzenja poluge,

- u slucaju prekoracenja dopu~tene si le pritezanja moze, uslijed uvijanj a

stabla vijka, doci do njegovog lorna,

odvijaci moraju dobro nalijegati u urezu na glavi vijka,

lose izrade ni vrh odvijaca ostecuju urez.

Spojevi vIJclma koji su bili duze vremena izlozeni atmosferskim uricajima, veCinom
su zardali. U tom slueaju odvrtanje navrtke iii vijka cini teSkoce, a moze se desiti da se
pritom slomi vijak sa glavom, a stablo ostanc uvrnuto.

Cvrsto zardale navrtke iii vijkc treba na topiti petrolejom. Da bi se omogucilo

odvrtanje, moze se i dobro zagrijati grijalicom (Iampom) za lemljenje iii gorionikom
(plamenikom) za zavarivanje.

Prekinute krajeve koji su ostali u rupi s navojem treba nab usiti i izvaditi,
odvrtanjem pomocu konicnog razvrtaca. Tehniku koriste nja alata za odvrtanje vijaka i
navr tki, najbolje je uvjeibava ti na raznim masinskim sklopovima, posebno pripremljenim u
tu svrhu (motori SUS, pumpe i dr.) .

Poslije obavljenog rada alat je potrebno pazljivo oeistiti i ovlas premazati uljcm.

- 15-
2. MJERENJE I KONTROLISANJE
2. MJ E ~ ENJ E I KO T RO LI SANJ E

U savrcmcnom procesu industrijske proizvodnje mje re nje ima vr lo vaZnu ulogu. Da

bi sprovcli tacno mjcrenje potrebni su odgovarajuCi mjerni alati i napravc. Jedin ica za
mjerenje duzine je melar.
U melri ckom sistcmu mjercnja primjenjcn j e decimalni sislem mj era. U metaJoprerad ivackoj
induslriji za jedinicu duzinc upotreblj ava se I mm.

Manje mjerne jcdin ice od milimetra, kaje sc cesta upotreb ljavaju, su:

desCli diD milimctra, iii jcdna desc tin ka = 0, 1 mm ;

stoti diD miJimctra, ii i jcdna stotink a = 0,01 mm ;

hi ljad ili d io mi limelra, iii hiljad ili = 0,00 1 mm .

2. 1. Zacrtkana mjerila

U melalopre rad ivaekoj ind ustr iji za gru b lja mjerenj a najccSce se upolre bljavaju sklop ivi i
vrpeasli metri. Mjerne skale na ovim metrima imaj u podjcle sa razmaci ma od O,5 mm iii
I mOl . Trakasla mjeril a izraduju se na duzinu od 300-500mm . Nacinjena su od lanke
elas lienc celicne vr pcc (Irake). Podjcla jc ugravirana iii nagr izc na hc mijskim srcdstv ima.

51. 2· 1

2.2. Pom iena zaerlka na mjcril a

51. 2-2 POf7lllm) "'Jt'nIQ

-19-
 "Primicanjcm klj}Jnova ~Q povriine predmeta. n8 pomitno mjerilo prenese sc dui ina ko;u treba
izmjcriti. Nakon toga ocita se rc~ultat mjcrcnja na dvjcma podjclama kojc su u mcdusobnoj vczL Na
mjcmoj letvi nane$ena je milime larska podjeln, n na klizatu lZV.nonijus podjela', Pomocu nonijusne
pedjcle magu se nn pomi~nam mjerilu OCitavati desetinke mm. Nanijus mofe im ali mjemu dufinu ad
9 mm pod ijeljcnu nn dcsct dijc1ova. Prcma lome razmak crtica jc 9/l0=O,9mm .

Kada su kljunovi sas lavljcni. 0 -erla podjcle nonijusa i 0 -crla pedjc le mjemc Iclve sc
Npoklapnju\ tj . tine zajednil!ku erlu. Kod oci tavanj a mjcme duiine najprije sc ustanovi koliko je cijclih
milimetara postigla iii prekora~ila 0 -erta pedjcle nonijusa. Uzmimo opr. da je 0 ·erla nonijusa
prckora~ila 25 mm. Posto sma to ustanovi li pronade se ana crta podjcle nonijusa koja se pokJapa sa
jcdnom crtom na mjemoj letvi. Ako je to, npr., ~esta erta pedjele, tada je rezu ltat mjerenja
25+0,6=25,6 mm (,I. 2-3).

51 2-3
Na svim pomicnim mjerilima mofe se izmjcrena vrijednost fiksirati stezanjem vijka za fiksiranje iii
kocnicom. Time je os igurano bolje ocitavanje. Univerzalna pomiOla mjeri la imaju ~csto . pored
milimetarskc i podje lu u colovima.

2.3. Mjcrila za mjerenje uglova (ugJomjer)

Pod jcdinicom za mjerenje uglova podrazumjcva se 360-li dio punog ugla koji se naziva
5tepcnom, a on sc dijcli na 60 minuta, odnosno 3600 uglovnih s.e kundi. Mjcrenjc uglova mare 5e miti
pomocu jednostrukih iii vi~trukih mjcrila. Ij. mjerila koja slufe za mjerenje jednog odredenog ugla, iii
mjerila predvidcnih za mjerenje svih uglava.
Za mjcrenje uglova i manjih od 1 slcpena sluii univerzalni uglomjer (51. 2-4).

OInDvna loc-a.fQ 8'k. ~n;ma Okret iva loc"o..tO. non,' vrom

Lakat

51 2-4

-20 -
 Na njcmu se nalazi nonijus pomoeu koga dobijamo t a~nos t ad jedne dvanacstine ( 1112)
stepena, tj . tatoost mjercnja uglova od 5 minu ta (5 "). Dui ina nonijusa iznosi 23·. Nonijus je podijeljen
nn 12 jednakih dijelova, Razmak izmedu dvij e erIc oa nonijusu je 11I2D.

Na uoivcnalnom uglomj e ru nonijus jc postavljc n sn objc stram: nu ltt! linijc. Za vrijc me ocitavanja treba
voditi rafuna sa koje Sirane mjeri mo ugao. Pomijeranjem le njira univerzalnog uglo mjera mote mo na
razli6tc natinc mjeriti uglove. Rczulta tc na nonijusu olitava mo aduzimanjem iii sabira njcm stcpcna.

2.4. f!,lljcrcnje mikroOlctrom

SL 2-5

Mikromcta r sc sastoji iz slijedeci h dijelova:

I . nakova nj

2. vrclcno

3. kocnica

4. milim ctarska podjcla

5. podjc la oa slolc

6. navrtka za regu lisanje

7. fegrtaljka

8. po tkovica

9. wlitna obloga

- 21 -
 Mikromelar iii mikrOJl1e!ftr.ki vij ~k upolrebljava se za laenija mjcrenja, njegova
taenosl otilavanja je 1/I00mm. Mjemi V1jak lJlikrometra ima uspon od polovinc milimelra.
To znati da vijak (zavrtanj) treba zakrelali dva pUla da se pomakne u uzduznom smjcru
za 1 milimetar.

Ako je s mjemim vijkom spojen poseban mjemi bubanj, a obod bubnja se podijcli
na 50 dijelova, onda to jedn. erla na bubnju pokazivali upravo 1/100 mm.

Nairne, ~ad se bubanj zaokrene jedanpuI, zaokrenul ce se 50 erliea na mjernom

dijelu bubnja, ako se zaokrene jo ~ jedanpuI, zaokrenul to se jo~ za 50 ertica. Ukupno,
dakle, 50+50 ertica= 100 ertica, odnosno 0,5+0,5= I mm.

Mikromelarski zavrlanj ima obim mjerenja od 25 mm. Kod mjerenja moramo paziti
da Ii se dodaje O,5mm iii ne (dodaje se kad rub bubnja prelazi crlu koja pokazuje
l/2mm).

· 22 ·
 ProUne I me ulenik.
MJERENJE POM ICNIM MJERILOM VJe""

r--r-

~
I-

V~
~~~ '<I
--
-S
- ,- -- I-- ~

-b'
't
t~g~
~t/j ~ ~
" -

~ ~~~
~~
'0

f--l.t- 1--'- ~172

/S /6 /,
I,
11 I, I.
"
Malerijal
I Mjere
I Broj komada

I I
Sredstva Z3 Izradu predmela Radne opemcije

1. Pomiblo mjerilo 1. Mjerenje spoljasnjih precnika

2. Mjere nje unutrasnj ih precnika
3. Mjerenje dui:ina

ZapUan)fl nUlavnlk. Po6etak rada

Svrietak rada

Trajanre facia

Dqeno .....
 UPUTE ZARAD

1 MJe,enje spolja~nJlh pret nika

Pomot:u kljuna pomlfnog mjerila

mjerimo spolja§nJe mjere, pret:nlke
§Irine I dutine razlieltih pre<imeta.

sU

2. Mjerenje unutra§nJih pre~nika

Pomo~u malog kljuna mjerimo pretnike

rupa, rastojanje rupa , ~irine utora itd.

sl .2

3 MJerenJe dutina

MJerilom za dublnu mjerimo dubine

utora i rupa , stepenaste du;tine ltd.

sl.3
3. OCRTAVANJE I OBILJEZAVANJE
3. OCRTAVANJE [ OBUJEZAVAL\lJE

Oertavanje i obiljezavanje je postupak kojirn ograni~varno povr~ine do kojih trebamo izvditi

obrad u predmeta. Ono predstavlja prenosenje mjera sa crteia na radni predmet, te ocrtavanje
linija u vidu tahla prije izvodenja radne operacije.

U eilju boljeg uo~avanja li nija na pomini koju oertavarno, predmet prernazujemo rastvorom
plave galice ili kredom. Ako se radi 0 sjajnim cel i ~nim pominama, mogu se prcmazati
bakar-sulfatom, a livew predmeti od lakib metal a crnim lakom bez sjaja.

Da bi se izvr~ilo pravilno oertavanje i obiljdavanje, neophodno je solidno znanje u titanju

crteia, vjcllina rukovanja alatom za mjerenje i priborom za ocrtavanje. Pogrclka U ocrtavanju
daje neupotrebljiv predmet.

Da bi se pO tpUDO i pravilno izvrlilo oertavanje i obiljezavanje, potrebno je obaviti pripremne

radnje: vizuelni pregled materijala, tisrenje i odma~ivanje povrlina, obaranje o~trib iviea i
bojenje. O~ITe ivice skidaju se pomoCu grebaca ili turpijom, dok se pOVT~ine od rde Ciste
telicnom ~elkom i suhorn krpom.
Ocrtavanje i obiljezavaDje radnih predmeta prerna ertezu se izvodi rucno uz upotrebu
sljedetih alata i pribora:
-igle za oertavanje,
-plo~ za oenavanje i obiljeiavanje,
-drZa~ sa iglom,
-sestari.
-visinomjer.
-prizme,
-ugaonici za odredivanje s redi~t a osovine,
-obiljezivac iii tackalo.

3.1. [gle za oertavanje su nnjcesce krufuog poprecnog presjeka, precnika 4 do 6 mm i

dulline: 80, 120, 150, 200 i 300 mm. Vrh igle mora biti okoljen, a mogu bili prave i savijene
pod uglom na jednom kraju (sl.l).

Prilikom ocrtavanja iglu lreba dri..ati u nagnutom poloiaju U odnosu na povrlinu ocrtav3nja
lima, i povlatiti je U odgovarajucem smjeru kontinuiranim pokretom cuke uz ogranicen
pritisak.

sl 3· / Iglt In OCIfavollje

·27 ·
3.2. Ploe. za ocrtavanje shm da se na njoj postavi predmer za obiljet.jvanje i drfat sa
iglom. Izraduje se od sivog liveoog gvoida. Gomja povriina i povriina sa strane moraju biti
ravne, dok donja povrlina irna jaka rebra koja sproeavaju da se deforD" . ~.

3.3. Prizme se konste kao pomoau aJati pri obiljeZavanju predmela. U: .trebljavaju se
najteUe za valjkaste predmel. kao nasloni za obiljefavanje ill bmeoje. Malerijal im je sivo
liveno gvoMe iii relik. Povriine im moraju biti bru~eoe. Mogu biti usjeteoe sa retiri strane
iii same sa jedoe strane (sI.3-2).

sl 3-2 PriZIIU:

3.4. Seslari sluZe za preoo~eoje mjera sa leojira, za oano~enje jedoakih podjeljaka, za

oertavanje kruZniea i kruZnib lukova. Jzraduju se od telika. Vrbovi krakova .estara su
za!iljeoi i zakaljeni. Posloji vire vrsla ~estara od kojih remo pomenuti sljedere: ~tar za
male preroike, ~estar za vel ike premike, obubvatoi ~lar i ~estar za UDutraSnje preroike.
Slike 3-3, 3-4, 3-5 i 3-6 predslavljaju navedene ~estare.

sl 3-4 Vellid !estar

sl 3-3 Mali krtar

- 28-
 sf 3·5 Obuh vatTJi Jatar

sf 3--6 ~eslar za unUlTamje precnike

3.5. Obilje~ava~ ili ta~kaJo ObiljeZivarem ili ta~kalom obilje~avamo mjesto gdje treba bu§iti
olVor ili pomo~u njega obiljefavamo male ta~ke po ocrtanim linijama. Prilikom obiljezavanja,
taCkalo 50 stavi u kosi poloiaj, vrh se stavlja Da odgo v araju ~u ta ~ku , taokalo uspravi u
vertikalan polofaj i udarcem reki~ mi 50 otaCkavanje. Radi sigurnijeg drfaoja ta~k ala, ruka
koja ga dIii treba da bude oslonjeoa na materijal ili podlogu .

sl 3-7 Obiljdival ill taClwIo

3.6. D~ sa iglom (5\.8) upotrebljava 50 za obiljefava nje pnralelnih linijn, wog rega se joo
Daziva paralelDo crtalo. Na slici 9. predstavljeD je drfa~ sa igJom sa podesivim mjerilom, n
na slici 10. ~ sa iglom sa podesivim krakom za mjerenje.

·29·
 ,/ 3-8 , / 3·9 ,/ 3·)0

Ugaonici se upOITebljavaju za ocrtavanje pravih linija i uglova. Mogu biti razliciog oblika (sa
naslonom i bez naslona) i razlicitih velicina (60°,90° i dr.).

· 30 ·
 Prezime lime utenik. J OCRTAVANJE I OBI LJ EtAVANJE LI MA V,e!b.
J

,~O

10 10 10

bl~..,
i i !
- -i-·-t-+--_·_ ·-

40
dAh/;;'na .3
~1

Matelial
I Mjere
I Broj komad.1

C.0300 .1 li m 125 x 55 x 3mm 1 1

Sredstva u Izradu predmeta Radne operacije

1. Ceklt ad 200 9 1. Ravnanje lima

2. Gruba I tina pravougaona 2. Turpljanje gomjih bridova na mjeru

turpija
3. Crtanje oblika
3. Ravnalo
4. Oblljet avanje pre slecl ~ta bridova
4. Obiljetivat (tatkalo)

5. Ugaonlk 90'

6. Ceuena 19la za ocnavanje

Zapa1anle nastll~ PoOetak r.ct.

SYrtetak r!MIII

T,.,•.".~.

Ocjono-
 UPUTE ZARAD

1. Igla za ocrtavanje

C:elia,e, kaljene igle upotrebljavaju se za

crlanje po metalnim pominama. Po
aluminijumu crtamo olovkom, a
pocinta ne povr~in e ocrt avamo iglom od
mesinga. Vrh igle treba da je naostren
pod uglom od 10' . Pri crt aDju iglu
treba povlatiti koso U odnosu prcma
bridu ravnala iii ugaonika.
51. 1.

2. Postupak

Pomoeu igle, ravnala iii ugaonik a mogu

se ertati paralelne li nije. Medutirn, za
51. 2. ocrtavanje veccg broja metalnih
prcdmeta upotreblj avaju se visinomjeri,
igla na stalku (paralelno crtalo), plota i
prizma kao aslanci. Da bi se izbjeglo
3 Premaz1vanje zapinj anj e iii odskakanje igle pri
paralelnom crtanju, ana se mora
po v l a~ iti u koso m polotaju, pod uglom
oko Sct'.

Radi jasn ijeg isticanja Iinija. predmeti sc

pre mazuju. Prcmaz moZe bi ti od krede,
ras tvo ra madre galice iii Sclaka
otopljenog u alkoho lu, uz dodatak neke
boje.
 Pnuime I me ueenac.
I OCRTAVANJE I OBILJELAVANJE KRULNICA \I)e2l>a

J=[!-it:} ) _. .-
-
~~~~]

Mate.1
I Mjere
I Broj komada

·U· profll6,S (predmet iz vje1be turpijanja) I predmet iz vjefbe turpijanja

I 1
Sredstva ~ w.du Pfedmeta Radne operacije

1. Ravnalo 1. Mjernje predmeta

2. Vlsinomjer 2. Pronala2:enje sredi~njice

3. Cr1a~ Igla sa staklom 3. Odmjeravanje paralelnih linija od

sredi§njice
4. Ploaca za ocrtavanje
4. Okretanje predmeta I i povlatenje
5. Ugaonik okomitih linlja

6. Obilje2ivaf (taekalo) 5 OblijetavanJe sredl~ta provrta j kvadratnog

izreza
7. Mali testar
6 Ocrtavanjekrutnica
8. Ceklt
7 Obiljetavanje kru2:nica
9 Pomitrlo mjento

........ - ............
............
T~rtd8

""""' ....
 UPl)TE ZA RAD

t. Rod obiljeiacem (totkalom)

~ ~d Obiljezivat (Iacka lo) Ireba najprije

a \\~
postavili koso (al da se pravilno
t.,,(? namjesti na aerlan i brid (b), a za lim ga
\ i,!c <r \; treba ispravili (e) i po nj emu ud a riti
SI. I. tek icem( d).

2. Obiljeiovon je profilo

Visinomjerom i paralelnim erralom

povlati mo para lein e iinij c·srcd isnjice
ovim redoslijedom:
a) povlaCimo hori zontal nu liniju
priblizno 11 3 polovici prcd mCla:
b) okrccc mo predmet i IHI istoj visini
ocrtava mo para lelnu lin ij u:

c) razm,-Ik dijelimo na dva dijcla, ti me

jc pronadcna srcdina prcdmcla;

SI. 2. d) a d sred in c na objc s irallc, na ist im

3. $ostar razmacima ocrtavamo paraldnc linij e;
c) okrclanjcm prcdmcta provjcravamo
ugao ocrt anih linij a i nastavljamo
ocrt ava nj c okomitih linija.

SI. 3.

Scstar za ocrtava nj c kruznica mora biti

4. Rad testaro m posvc i spr<lv~n. To sc naroCito odno!:i i
na njcgovc krakovc, koji moraju bili
pravilno bruscni i jcdnakih duiina.

Olvor sCMara prilagodava :,c pomotu

ravnala i treba da odgovara
pOluprctniku kruznicc. koju treba
SI. 4.
ocrt<lti.
4. OBRADA MATERIJALA REZANJEM I
SJECENJEM
4. OBRAD A MAT E RIJ ALA REZANJEM I SJECENJEM

Rezanje i sj e~enj e materijala je takva vrsl a abrade kod koje se predmel odvaja na komadc-
dijelove pomocll nozeva. makaza, Lcstcra i sjekaea, a izvod i se rucnim i m3sinskim
pos tupcirna a brade. Rut no rezanje i sj ecenje izvodi se na predmetu rada pomocu ru ene
Icsterc, rucnih makaza i sjekaca.

4. 1. Rut ne testere i sijetenje testerom (pi lom)

Testere za rut no testerisanje materij ala (sl.4-I ) sastoje se iz sljedeCi h dijelova:

kril aste (Ieptiraste) navrtke ( I),

podmetaca (2),
vodica(3),
cetvrt ke sa zavrtnjem (4),
osiguraca (5),
lista (6),
nosa':a drske (7),
drske (8) i
rama (9).

05/. 4- / Ruella /estero sa ram011l

T eS lcru slav lj amo u ram i umj creno zateiemo leptiras tom navrtko ITI. Siabo za tegnula
lestcra uvija se pri rezanju i moze laka da pukne, dok sllvise za tegnut a testera pri radu
dovodi do kidanja reznog dijela testere. Dio testere na kome su zu pci nesto je deb lji od
lisla da bi se smanj ilo Irenjc u prosjetnom kanalu. To se posti ie na taj naein SIO Sll zupci
neizmjenicno razmaknu ti iii je list testere izraden talasas to. Li st tes tere moze biti nazubljen sa

I'
jedne iii sa obje strane. Na slici 4-2. predstavljen je list testere.

Ledtl lI. ta p.ta { UfX_a

-----~~.J\
__
----
---=t ,
_-- --~/-----------------
53
51. 4-2 wI I~S/~rt

- 37-
 Kod rada testerom, pritisk ivanjc les tere \lrsi se sa rno kod pok reta naprijcd, dok pri
pokretu nazad testeru treba vodi ti taka da zupei slobodno klize po povrSini materij ala. Broj
pokrela leSlerom kod s ij e~e nj a Ivrdih melala ne !reba da bude veti od 50 pokrela U minuli,
dok kod m e k~ ih malerij ala laj broj moze bi li veei.
Pri potetn om rezanj u metala potrebno je prvo zasjeCi me tal na jednom kraju i testcru
poslaviti pri bli zno pod uglom od 20' (sI.4·3), a poslijc lesleru vod ili pod uglom od 5' .

SI. 4-3 Pro"i/t1O vodenjc leslcre

Na laj natin lester3 dobija pravilno vode nj c i rubovi rcza oSlaju o~tri , a zubi st:: nc
lome.
4.2. Ruble ma kaze i postupak rada
Rut ne makaze sastojc sc iz dvije poluge mcdusobno vezane t ivijam iii zav rlnj em sa
navrtkom. Izglcd rutn ih makaza vid se na slid 4-4.

SI. .$--1 Ruelle makaze

Duii krakovi sluze kao drlkc, a kraCi za sjctcnjc. Za debljc i tvrdc malerijalc ugao
o~trice razmaknu le nc smijc da prelazi ugao od IS • jer se u protivnn m pojuvc
D
z.a koji su
sHe koje nasloje da izbacc prcdmel iz makaza. Rutnim makazama sijcku se lanji limovi i
prof! manjih dimenzija.
Pri sjelc:nju m3terijala makaze 5e drZc u d~noj. a lim u lijcvoj rueL tako da sc
palcem i srednjim pn,tima obuhvi.llc rutice. da k oSlal;.! dva prsta namjestimo sa unulrasnje
stranc rw~ice i njima se a1varaju makaze.

·38·
4.3. Sjetenje sjckatim"

Sjekate llbraja mo u alale za obradu odsijeca njem. Upolrcbljavaju se za skidanje ntanjih

slojeva Imltcrijaia, odsijecanje, usijccalljt! iii izradu raznih kana la. Prj fadu, sjckat se dri i
lijevom mkom , a desnom se rukom udara ct::kicem po glavi sjekaca (sI.4-5).

51. 4-5 Sjelellje m cnim sjekocem

Predme t se cvrslo stegne u paralelnu stegu, oSlrica sjckaca postavlja na mjesto sjeccnja, taka
da sjekCic bude malo ukosen, a za tim ga djelimicno ispravim o i jako udarim o ce ki ce m.

Na slici 4-6. predslavljeni su: pljosnali sjekat (sl. 4-6a). krslasli sjeka~ (sI. 4-6b) i sjekat za
zljcbove (sI.4·6c). Pored ovih II pra ksi so javljaju jos: lueni sjckae koj i se ko risti pri obradi
limova i ravni sjckac za iZhijanje od rezaka.

/1
o. /
c.

SI. 4-6 SI"kat l

4.4. Zas titna sredstva u radu sjekacem

Kao 7aij tlt na srcdstva U fadu sjekacem slufe naocale i i icana ograda. Zicanom ogradom
'iprijccava 'iC eventualno odlijetanje strugolinc iIi pribora.

·39·
 P.flIptne l ime utenlk. I
SJECENJE PROFILA
l VI" "

t
I

rezane pO>'rs/ne /
B
.~
.k.
. I--

B
Materij al
I MJere
I Broj komada

t .1840 I 25 X 40 X 126 mm
I 1
SredslVa z.a Iztadu predmeta Radne operacije

1. Sredstva za ocrtava nje i obilje1avanJe 1. Ocrtavanje i obilje!ava nje

2. Ruroa testera 2. Sje¢enje

3. Alat i pribor za pritvrttivanJe 3. Kontrolno mjerenje

4. Pomlblo mjerllo

bp&1anfe nutavnb Poeellik ract.

T_ ..
............
Ocjona ....
 UPUTE ZARAD

Z upci lista pi le su klina ta ob li ka. Klin

1. Pila je odreden uglovima, koji su po nazivu
i po funkciji jednaki kao i kod sjckaca.
Uglovi lisla pile za obradu telika su:
(1=40'; P=50'; y=O'.

51. 1.

2. Roz pil o

SI. 2. Propilak koj i izrade zupci pile treba da

je siri od debljinc !isla, jeT bi 5c.: u
protivnom pojavilo poveca no Irenjc uz
mogucnosl lomlj cnja zubaca.

51. 3.

Na potctku reza nja preporucljivQ je da

Sc trougla stom turpijom za rt:it: nckoliko
potctnih rCleva kako pila ne bi klizila.
Pilu treba driali koso , priblizno pod
SI. 4.
uglom od 5' (51.3). Su"i!e vcliki ugao
iskosc nja (sI.4) moic uzrokova ti
lomljcnjc zuhaca.
 Prezime lime ufenika I
TESTERISANJE LI MA V,etba
I

~ 8 l& 2& 5 28
, 2J
.--- ~ f..--- "

~
4 .3 1
-
<0

I
~
:il 00
2
"
'"
:::
d~h§;-"a 5
ISO

Maten!al
I Mjere Bro! komada

(;.0305 5X 100X 150mm 1

Sredstva za izradu predmela Radne operacije

1. Alai i pribor za ocrtavanje i oblljetavanje 1. Ocrtavanje i obiljeiavanje lima

2. Alat za pritvrscivanje 2. Pritvrscivanje lima

3 Ru~na pila 3. Teslerisanje

4. Pomi~no mjerilo 4. Kontrolno mjerenje

Zapabn,e na'Ia'lOlka Potelak tad.

$vriela'lt: rada

T...~n,e tad.

Oqen~ rada
 UPUTE ZARAD

1. PriCvri.!ivanje lima
DubokJ propilci pile ograniboni su

q;p~
razmakom luka i Iista pile. Kada se list
pile okrene za 9rf, luk dolazi u
horizont alan poloZaj i ne ogranitava
dubinu rezanja. Lim treba tako
pritvrlCivati da se pila nesmetano krebo
51. 1. 51. 2. i da rez bude ~to blize boljustima
~ kripa.

51. 3.
2. Polomljeni zupcl
Slomljene zupee pile treba izbrusiti u
malom luku da so ne bi ometalo
pravilno rezanje i da bi se list pile
51. 4. mogao i dalje upotrebljavati.

3. ObiljaiovDni. re:ra

mm 51. 5. 51. 6.
Propilak pile treba da ide pored
obiljezene linije iii je pOlrebno obiljeziti
dvije paralelne Iinije, tako da propilak
pile OSlane medum njima.

Da bi se pri pilje nju cijevi sprijetilo

l-==:J 51. 7.
lomlj enj e zubaca pile, treba postupno
okretat i cijcy u smjeru vadenja pile.
 I
REZANJE RAVNIH PLOHA
I

Materijal
I I Broikorn.cY

t .1B40
I 20 X 45 X 120 mm
I
Sredstva za Izradu predmela Radne ope:raClle

1. Pribor za ocrtavanje i oblljefavanje 1. Ocrtavanje obradive povrtine

2. Krstasti i pljosnati sjeka~ 2. Izrezivanje popretn lh utora

3. tekit 3. Odrezivanje malerijala izmei3u utora

4. Sestar, ravnalo I pomitno mjemo 4. Poravnavanje obradive pov~ine

5. Konlrolno mjerenje
 UPUTE ZARAD

1. Sjekac - osnovni alat Sjckaf je najprikladniji alai za obradu

skidanjem slrugolina. Ima klinasl oblik
koji n aj l ak ~ e prodire u malerijal.
KJi nasti dio alata odreden je uglovim a:
(l ,slrafnji iii slobodni ugao;
p ·ugao k1ina;
y -prednji ugao.
51. 1. Predm ct mo ra bi li evrs to postavljen u
~ krip ,
a sjekaf pod ruf nim udareima
fekita prodire u njegovu povrlinu i
odrezuje strugotinu .
U radu sa sjeka6em razlikuju se tri
karaklerislifna po lofaja:
0) -srednji polozaj pod uglom od
30°, primjenjuje se za
SI. 2.
horizontalni odrez strugotinc,
2. ' oloi o; sj.kolo a) -polotaj pod manji m uglom od
30', kad a sjekat
.
~
/
pos te pcno
/"
izlazi iz rn atcrijaia,
er>~
• SI. 3.
b) -polot aj, kada je ugao vee; od
30' , a sjekaf ulazi dublje
u matcrij al.
3. Vnte siekal a

JIIII
abc

4. Rodni potlupok
SI. 4.
d
se
a) Pljosnali sjekaf upolrebljava

za mvne pov ~ in e.

b) Krii ni (krslasli) sjckac sluzi

za obradu ulara.

e) Lucni sjekat slui i za ob radu

Iimov3.

~
d) Ravn i sjckaf za izbijanje
odrezaka.
e) Obli sjekaf za obradu ulora.
Izrada ravni h povrl ina u s pje~ no se
SI. 5.
ostvaruje kada se kruf nici sj eknfem
najprije izret.u utori , a zmim se ostatak
materijala odrezuj c pljos nnlim sjckac!e m.
5. BUSENJE, UPUSTANJE, PROSIRIVANJE I
RAZVRTAVA NJE
5. BlI$~NJE, UPUSTANJE, PRO$.IRrVAN-n:: I M-~VRTA.-VAN.fE
5.,. ~p~~nje
Bu!enje provrta (rupa) se v~i spiralnim svrdlom (burgijom). Spiralno svrdlo (sI.5-1) je
izradeno od okruglog alatnog iii brzoreznog teli ka sa zavojnim utorim a. Uz zavojne uto re
nalaze se dva uska ruba (fazete). Vrh svrd la sastoji se iz tri o!trice i dvije glavne i
jedna popretna o!trica. Glavne o! tricc nalaze
se na kraju ulara na bu~e noj povriini , a
popretna o!trica na kraju jezgra svrdl a.
Vrh svrdla brusi se pod odredenim
ugJom, zavisno 0 vrsti materijala koji se
bu! i, kako bi gJavne o!trice moglc prodirati
u materijal. Prili kom bu!enja sarno glavne
o! trice dodiruju pov~inu dn a provrta.
O!trenju svrd la mo ra se pok loniti potrebna
paf nja. O! trenje se ne smije m iti na grubim
brusnim plocama, jer astrice nisu glatke i brzo
se rope. Bru ~enje astrice treba v~itj na brusnim
plo~am aJ 5 nekim vczivnim sredstvom, UZ obilno
hl adenje. U protivnom dol azi do pregorijevanj a
o~ trice .

Precizno o! trenje spiralnih svrdla moguce je

izv~iti sarno pomocu specijalnih brusilica, iii
SI. 5· 1 pomocu spccijalnog uredaj a, koj i se mOle po-
staviti na obi~nu ra dioni~ku ostrilicu.
Pri obitnom, rutnom, o! trenju spiralnog svrdla mogu nastati sljedece gres ke:
-nejednake dU l ine bridova o! trice;
-n esimetrifan ugao vrha svrdla.

Izbjegavanje gre!aka kod o! trenja svrdla v~ imo st. lnom kontrol om ugl ova vrha i
dUl ine bridova glavnih o! tri ca, pomocu !ablona. Pri to me moraju biti zadovoljeni sljedeCi
kritcriji:
I. Obje glavne ostrice moraju biti pod istim uglom premo osi svrdl a;
2. Glavne o! tri ce moraju biti jedn ake du zine i u srcdisnj em po loiaju;
3. Popretna o! trica mora zatvarati ugao s glavnom o! tricom od 55'.
lnale, bu~enje se vri i na bu ~ ili ca m a. kojc se prema vrsti pagona mogu pod ij eliti na:
- bu~ ilice
sa rut nim pogonom,
-busilice sa e l e ktrj ~nim pogonom i
-buSilice sa pneum atitkim pogonom.
U domenu na!e prakse najte!ce se susrece mo sa rut nim bu! ilicama na rut ni pogo n,
rum im bu! ilica ma na elektreitni pogon i stolnim bu!ilicama na elektrim i pogo n. Na sliei 5·2.
prikaza na je sto lna busilica, a na sliei 5-3. glavn i sastavni dij elovi stolne busilice.
Glavni dijelovi stolne busilice su:
a) vre teno buSilice,
b) stezn. glava.
c) ta hu ra (tu ljak) vreten.,
d) zuptanik, zUpOlSta letv•.
e) remeni cc (kai§nici) i
I) elektromotor.

·49 ·
 51. 5·2 5101110 buIilico

51. 5·3 50SIO\'ni dijelol'i SIO/llt! •bllJiIi~e

Bu ~ i1ice moraju obavljati od redene zadalkc u toku izrade nekog provrla. Pomotu njih
se burgija (svrdlo) obrtno pokrece (vrti ) i pomite prema dnu provrta. Istovremeno je burgija
u fv~ena u steznoj glavi i vodi se okomito (usp ravno) na ravnin u slola. Za sve ove radnje.
bu.lilica ima odgovaraj ute konSlrukcionc dijclovc (sI.S·3). Najvainiji konstrukcioni dio jc
vreleno b~i1ice sa svojim pogo nom. Suplji konus na donjem kraj u slui.i 2.a usadivanje stune
glave iii burgije. Cahura (tulj ak) vretena vodi vreteno i omogutujc, npr. prcko rutnog I tkn,
zUJXanik a i zuptaste letve, pravolinijsko kretanje U smjcru osi vrelenn (pomak) po
iSlovremenom obrt anju (vrtnji).

Pu~tanje bu!i1icc u rad mi se posebnim prekida¢em, koji je u nultom poloi.aju knda

buSilica miruje.

·50·
5.2. Upusta njo i prosiriva nje

Zavrsna obrada rupe vrsi se upustat ima razlititih oblika i vrsta. Najtestc se
upot:rcblj avaju spiralni, konitni, teoni i pljosna ti upustati. Dime nz ije upustata sla nd a rdi zovane
su prema JUS-u. Kva litet obrade presire nog dijcla moguee je posti6 9. do 12. klase kvalitela.

Spiralni upusla t i (sI.5-4) sc upotre bljavaju za zavrsno busenje lijeva nih iii busenih
rupa, kada se za htijcva cista povrSina obradene rupc. Ovaj upu stat sliean jc spi ra lnom svrdl u,
a li zbog vctcg broja ostriea i ""vojnica ima bolje vode nj e. UpuslaCi ma njcg premje ra
(precnika) imaju tri zavojnice i tri o~tricc . Ma ~in sk i upustaci vccih promjera imaju e:etiri i
v i ~e ostrica.

Konit nim upustatcm (sI.5-5) sc upu staju izbuse ne rupc za vijke s konitno upusteno m
glavom i zakovice 5 konicno upustenom glavom. O vi upustaci mogu imati 4 do 9 ostrica.
Ugao vrha upuslata moze biti razlicit. Upustac s vrho m od 45' i 60' sluzi za skida nj e ostrih
bridova na rupama, od 75' za glave zakovica, od 90' za vij ke s upustcno m glavom i od 120'
za upustanjc rupa na limovima.

~.

~i~"'3ifF-")-- 51. 5-4 Spira /II i upuJ/ac

k(>4tF - --7e-
5/. 5-5 KOlliclli upuJ/ac 9(/

- 51 -
5.3. R azvrl avanj e

Razvrtavanjem se naziva za)'rina, fina obraqa pri bu~enju fUpa i ptvor<t. koja se izvodi s
ciljom da bi so dobila ~IO latnij a mjera i bo lji Ievalilel obradene pov~in e .
Razvratavanje se, uglavnom, primjenjuje tama gdje su rupe i otvori tolerisani, a
samim bu~enjem se ne moie postici truena toiemacija mjere.
Kada sc izraduje otvar oa ta<!nu mjcru, najp, ij.; se izb~ i DesIo manji otvor, koji se
zalim proliri upul latem za nekoliko dese tinki manjim pretnikom od traie nog. Poslije loga se
OlVor obraduje razvrt acem oa (TaZeO u mjcru .

Da bi se posligla 110 latnij a mje ra i povetala Irajnosl razvrtata, ob rada razvrtanja

moze sc obavljati vi ~es t e p e nim razvrtanjern, tj. prethodnim i zavrlnim razvrtanjem.
Razvrtanje se moze vrSiti ru eno i ma!inski , jeT su i razvrtaci konstruisani za ru enu iii
ma~insku obradu.
R ut ni razvrlati (sI.5-6) imaju n ~lo duze o~lrice, kako bi bilo obezbijedeno 110 bolje
vode nj e. Mal inski razvrl at (sI.5-7) ima kraee oltrice.

51. 5-6 Rucni razvrlac

51. 5-7 Masinski razvrlaCi sa pomicllim lloievima

5.4. UREZIVANJE I NAREZN ANJE NAVOJA

Prema obli ku popretnog presjeka navoj moze da budc ollri (t rouglasli) i tupi
(pljosnati-Irapezn i, leslerasti, obli ). Kod lrouglas lih navoja veti jc otpor Irc nj a nego kod
pljosnatih navoja sa istim aksijalnim optere6enjem. Zbog toga se trouglasti navoj narezuje na
zvrtnjima za vezivanjc dijclova. gdje olpor lrenja sprijeeava iii bar otez.ava nepozeljno
samoodvrtanje navrtke.

Od trouglastih navoja danas se n ajvi~e upolrebljava m etri~k i navoj sa trouglast im ISO·

profilom. Vitvortov navoj je nekada imao vrlo ~ iroku primjenu, ali se danas sve manje koristi
zbog prednosli koje irna metritki navoj. Razlika me lritkog i Vitvorlovog navoja jc u uglu
profila navoja. Melritki navoj ima ugao profila a=600, dok Vitvortov ima ugao profila
a=55'.
Melritki navoj se oznatava velikim slovorn M i brojem pokraj nj cga (npr. M 10), a
Vitvortov brojem i colovima (npr. 5/8"). U oznaci melritkog navoja brojka oznatava dirncnziju
prefnika stabla vijk.a u milimetrima. a u oznaci Vitvortovog navoja dimenziju stabla vijka u
colovima ( I col= 25,4mm).
Rezanje navoja ureznicima iii nareznicama mo1e da sc vrli ru~no iii ma!inski.

- 52-
 Ru ~no rezanje navoja sa ureznicim a se vrSi na faj na~in Sto se ureznici (im a ih
komad. u komplelu, od kojih je svaki oznaten sa jednom, dvije i Iri erie) utv~uju u
okreta~, postavljaju sa vrhom U Olvor i vrli okretanje des no-Iijevo i na taj n a~in skid a
strugotin a.

Ovo se ponavlja sa .va Iri komada ureznik a. Posljednji ureznik (oznate n sa 3 eri e)
daje konatan profil navoja. Na s1.5-8 predslavljen je komplel od 3 urezn ik• .

St. 5-8

Ru~no narezivanje navoja vrsi se na laj !latin SIO sc nareznik uevrsti u o kre lac,
postavi na vrh stab la vijka, koji je malo konusan rad i lakseg pocetk a narezivanj a. Poslij e toga
se vdi okretanjc desno-lijcvo i na taj n a ~in skid a strugo lin a.

Po red ispravn osti alata i njegove izos lre nosti , na k.-valite l obrade
narocito uljecc praviln o podmazivanj e. Zbog toga jc obavezno,
prilikom urezivanja i narcz ivanja navoja, vr iIi podmaz ivanj e
rc picnim uJjc m. Oa bi dob ili navoj sa ispravnim pro filo m,
priliko m urez iva nja navoja ( izrade unut raS nj eg navoja) ,
neophod no je izb u! ili rupu odgova rajuceg prctnika za zada li
navoj. U donjoj labeli da li su pret nic i svrd la za odgovarajute
nazivne precn ikc me trickog navoja.

St. 5-9

- 53 -
 P reenl~ svrdl. Pre¢nik svrql.
Nazlvn l Nazivnl
pre~n lk preenlk
red I red II red I red II

M1 0,7 0,75 M11 9,2 9,4

M 1,2 0,9 0,95 M12 9,9 10
M 1,4 1,05 1,1 M 14 11 ,5 11 ,75
M 1,7 1,3 1,35 M 16 13,5 13,75
M2 1,55 1,6 M 18 15 15,25
M 2,3 1,85 1,9 M 20 17 17,25
M 2,6 2,1 2,15 M22 19 19,25
M3 2,45 2, 5 M 24 20,5 20,75
M 3, 5 2,8 2,9 M 27 23,5 23,75
M4 3,2 3,3 M 30 25,75 26
M5 4,1 4,2 M 33 28 ,75 29
M6 4,9 5 M 36 31 31 ,5
M7 5,9 6 M 39 34 34,5
M8 6,6 6,7 M 42 36,5 37
M9 7,6 7,7 M 45 39,5 40
M10 8,2 8,4 M 48 42 42,5

Red I : za krh ke materijale Red II : za zilavije materijale

-50<-
 Prezlme I me utenlka I
BUSENJEIUPUSTANJE Vjetba

-Tt-
----5-----
+ .
.4>-
Pf
- - - ---------
~

+
1
~-$-
----------
~ '

Materijal
I Miere
1 Broj komada

(;,0345 ; ' U' profil 6,5 I predmet iz vje~be za turpijanje I 1

Sredstva za izradu predmela Radne operacije

1. Stezna glava 1. Pritvr~Civanje stezne glave i burgije

2. Burgije: ~ ; 5 ; 6,7 i 8.4 2. Provjeravanje centrltnosti

3. Konltni upu~1at cd 90' 3. Predbu~enje

4. Pravougaona turpija 4. Bu~enje rupa ¢ 5 ; 6,7 i 8,4 mm

5. Bu~enje rupa ¢ 4 mm

6. Upu~tanje rupa ~ 5 mm

7. Porubljivanje o~trih ivica ostalih rupa

Zapabn,e MatavniQ Potelak tad.

SVriet.ak rad.

Tra,a.~

Oqono-
 UPUTE ZARAD

1. PriMitivonjo prwdm...

P"'tavime ",eamet u stmjni (m~inski)

~krip. P'GvjerimG hGrizGntaJnGst
pre~meta i centri01Gst burcije.

SI. 1.

2. Vodonjo mdlo
I

Pri izlazu burgije iz predmeta treba

smanjiti pritisak na burgiju, jer se tada
povecava momenat uvijanja i postoji
opasnost da se burgija slomi.

~I
SI. 2.
3. Mjonnjo _ ..aka provrta

J;:t
.
SI. 3.
,
Razmak provrta mjerimo pomi~nim
mje,ilom, vodeti ,atuna 0 polou.ju
kljunova . u rupi (u primjeru na slici
ocitanoj mjeri se dodaju debljine
k1junova).
 Prezime lime ut.I!tnik. I
UREZIVANJE NAVOJA
I \Ije1ba

1-----1----
~ .-
~
~-$- EE
r- ' _.
.
·
-'r--"-"-'
•
1- -
~.~~ '-

-
--- - T - - - ~
i~

~-l- ~!~
Malerlal
I M}ere Brojkomada

(;.0345 ; · U· profil 6,5

I predmet iz vje2be za turpijanje 1
Sted,tya za Izradu predmeta Radne operacije

1. Komplet ureznika za M6, M8 i M10 1. Urezivanje navoja u pripremljenl provrt M10

2. Ulje za podmazivanje 2. Urezivanje ostalih provrta 5 navojima M6 i M8

Zapa1anje nuta\iT\b Po6etak ,.s.

Swletak,.;Sa

TtIf• • ,...

oqono ....
lIPUTE ZARA,D

Urezivanje pocinjemo sa ureznikom sa

oznakom I eft a.
Odmah u poeelku konlrolisemo
vertikalnost pravougaonikom.

Orogi i zavr~ ni - trec i ureznik postavlj amo

rukom u sredisnji poloiaj, a zalim kada
se poklope lOpei 5 navojem,
nas lavljamo okrel anje dria~e m .

Pri radu v~im o povremeno

podmazivanje repicnim uljern .
6. OBRADA TURPIJANJEM
6. OBRADA TURPIJANJEM

Turpijanje m se obraduje matc rijai ru ~n o i masinski. Osnovn i alat za ova o bradi va nje su
turpij e. Pomoc.u turpij a vrsimo obradu ski danjem strugotin e. Turpijorn sc rpoie pos tiCi kva litet
abrade od grubih do vrlo finih povrsina.

6. 1 Rucno turpijanjc, alati i postupci Tada

Ru t nim lurpijanjem moiemo strugali razne obi ike predmel a. To uslovijava primjenu
turpij a raznih oblika i velicine zubaca zavi sno od trazenog kva liteta obraqe. Turpij e se
izr aduju od alatn og celika net odgovarajucu dui inu i kovanjem dovode dQ odgova rajuceg
oblika. Poslije kovHllja vrsi se i.arenje, za tirn bru senjc j izrada nareza ru¢no iii masinski.
Pos lj ~dnj a faza izradc lurpije je lermit ka obrada kaljenjem.

Umj esto kovanje m turpij e ~e magu raditi i valj anjem, iii prosijecanjem iz lima ( tanke
male lurpije) . Poslije kaljenj a, drska turpija se otpusla da bi se posligla vee. i ilavosl. Sva ka
turpij a sas toji se iz tijel a turpij e na kome su izradeni nasjeci i nasada za usadivanje drSke.
Koq izbora turpij a moramo voditi racuna da vrsla i gustoca nas ijeka bu du u skladu sa
svojstvom malerijala koga Ireba obradilL Tako na primjer:

a) lurp ije s dvos lrukim nasjekom upotrebljavaju se za obradu Ivrdih !TIelala;

b) l urpij~ s jednoslru kim nasjekom upo lTebljavaju se za obradu mekif1 melala
(aluminijum a, kalaja, olova) i kod lurpijanj a na slrugu;
c) turpij anje vlakn aslih malerija (drvo, koza, umjelne mase) vrsi se turpUama
koji imaju nasj ek rospe.

G ruba tu rpijanj e vrS imo kada na predrnetu abrade treba skinuti veCi dio suvisnog
malerij ala. G rube lu rpije ostavljaju Iragove (b razde) na povrsini i do 0,3 mm dubine. Zbog
toga je potrebna da se gruborn turpij om izvrsi obrada na predrn etu koji ce za 0,5 mOl imati
veeu mjeru sa svake strane od crt ezom za htijevane mjerc. Povrsine koje se gruba turpij aju ne
smiju bili za mazane mascu, uljem iii znoj ern ruku, j er tada turpija kli zi na glatkoj povrsini.
Ostrice turpije vr lo su tvrde i osjet ljive 113 udarce, lako se lome kada turpije bacamo jednu
preko druge.
Fin oca turp ija cijeni se po broju usjecen ih nareZ3 na dui ini I cola iii po broj u nareza na
duzini I cm. Broj nareza na du zini 10 centimelra krece se u gran icarn a ad 4 do 63.
Prema obliku turpija irnamo:
pljosnale - gru be i fi ne,

pljosnate pravougaone,

poluo krugl e.

okrugle,

trougl aste.

kvadratne,

sabljasle,

socivasle i

no~te.

-61·
Po fin06 lurpije S\l kalego risane u sljedece grupe:

vrlo grube 0
grube I
polugrube 2
polufine 3
fin e 4
vrlo fine 5

Da bi lurpija bila spromna za rad mora se prelhodno m ili usadivanje dr5 ke. Dr5ka je
obif no ad drveta, busi se po duzini, ubaci siljak turpije i sa nekoliko vertikalnih udaraca
utvrsli na turpiji.

Postupak rada turpijom

Vjeslina slruga nja lurpijom no ul i so posmalranjem iii l ilanjom, vet se 10 postize praklilnim
vjeibanjem. Pri slruga nju lurpijom. Ireba lurpiju dria li s obje ru ke (sl. 6·1 ), sa umjerenim
prilis kom, dok se pri povlale nju k se bi, tu rpij a ne smije priliskiva li. Pravilan poloiaj lijela pri
tu rpijanju prikazuje sl. 6-2.

SI. 6·1 Pra llilllo drialljc turpije

Sf. 6·2 Pravi/oll parow} lijda pri twpijanj u

Pri lurpijanju Ireba obralili painju na sljedece:

Lijelo Ireba drial i pri rodno, a ne usiljeno.

lurpiju treba pomieali samo rukama, a ne gomjim dijolom lijela,
kTelanje lurpije Ireba uvijck da je po eijeloj du! ini,
podesiti ravnomjerno pritisak na aba kraj a turpij e. jer time postiiemo
ravnu povrS inu.
radoa brzina iznosi 40-50 pokreta u minul'i,
turpiju ne lreba hva tati masn im rukama ni ti je ostavlj ati on masoom mjcstu,
povr!ine lreba unakrsno lurpijati. lj. malo ukoso sa jednc slmne, a zatim
sa druge slmne.
turpija mo ra bitl evrs lO nasadena u drl ku.
pravilno turpij anjc po treb no Jt! stalno provjcmV3t1 lenjirima, ugaonicima i
sl. alall ma.

-52·
 D'ianje . turpij~ zavisi~ uglavnom, 0 teiini turpije. j<od cfria nja t e!~e turpije (sl. 6-3),
qesna rukA vodl turplJu, a IIJevom se osigurava nj ~ n a hori zoptalnost. Mal ~ turpije drie ~e
obitno sanlP jednom rukom i to lilko da kaiiprst leii oqozgo (!1. 6-4). .

Sf. 6-3 Driallje leJke IUrpije SI. 6·4 Drianje male lurplje .

Pri turpijanju o tvora, turpiju treba pri potetku rada dria ti sa obadvije ruke do ddke
(sl. 6-5), a kasnije turpiju dr-lati normalno (sl. 6-6).

,~
, ,
- - .

" " -'

Sf. 6-5 Driallje lurpije SI. 6·6 Drianje lurpije pos/ije
no pocelku rada prolirivollja Olvora

Za pravilno turpijanje potrebno je izvrsiti pravilno stezanje mate rij ala u stegu. Ukoliko
predmet nije pravilno stegnut, na odredenom odslojanju mogu nas tati vibracije prj struganju,
t ime se kvari predmet i turpija.

Na sljedeCim slikama prikaza n je primjer pravilnog i nepravilnog stezanja predmeta-lima.

51. 6· 7 Pravi/no stezanje lima SI. 6·8 Nepravilllo stezanje lima

u specijoille ulofke direk/llo II Slegu

- 63-
 Inace, ako se radi 0 predmetu ciji bi se Ievalitet obradene povr~in e mogao oSlotiti
direktnim prilezanjem u celjusti Skripa, izraduju se posebni umeei od mek§eg materijala
(bakar iii aluminij) i predmel se postavlja izmedu tih ulozaka. Treba, lakode, imali na umu
da se predmet uvijek, aka je to moguce, postavlja na sredinu stege. Pritezanje rucice na
~kripu obavezno vrSiti rukom, a nikako uda reima eekica.

Da bi lurpija sto duze trajala i da bi se zupci ~ t o manje tupili i lomili, neophodn o

je pravilno rukovanje rurpijom i njeno odriavanje. Pravilno odriavanje lurpije sasloji se u
lome da ulisnutu slrugolinu u nareze lurpije uklanjamo iii celkom (sI.6-9) iii limom (sI.6-10).

SI. 6-9 Uklolljatlje slrugotine l elkom 51. 6- /0 Uk/anjanje filruga/in c !imam

- &0 -
 Prezime i ime utenlka
I
GRUBO TURP IJANJE
I VjdbiJ

~
0'

£ -=

~0

Materijai
I Mjere
I Broj komadiJ

"U· profil6 ,S
I dutine ~ 82 mm 1
Sredstva lallf'ildu predmela Radne oper.tCI/e

1. Pravougaona gruba turpija 1. Grubo turpijanje gornjeg sloja (a)

2. Para lei no crtalo (ravnalo) 2 Konlrola jednakomjernog obradrvanJa

sloja (a) - seslarom iii paralelnrm
3_Sestar crtalom

4 Sknp 3 Grubo obradivanje slojeva (b,c)

uz kon lrolu vodenja lurpije

z.c-u...,. ~staynllta Pote~(ad.

S.......takr1l(b

T'¥t'f8r~

Oq&M'JoCY
 UPUTE ZA RAD

1. Pricmcivon.ie predmota

Predmel slegnuli u skrip, a prelhodno

paslaviti zastitn e limove ad mekog
materijala.

51. 1.

2. Ravno yocTenie turpijo

r 1
=
I
/if"" I
polelok zo/wolo
ro~ ~r=~~~~~bo==~O
dcsno

I I
kroj zohvala Qvalnost pri lurpijanju ravnih pov r~i na
===;=='T= = moze se izbjcci, aka se pravilno
koo rdiniraju pokreti tij ela i ru ku i aka
51. 2. se nastoji postizanje istog pritiska na
ob.a kraja lurpijc.
3. Stay i drianje turpije

Pravilan 'Iav lijela i poloiaja slopala,

bo i uskladivanjc pokrcta ruku i lijel.
Ireba swlno uvjclbava ti.
Sl. 3.0
\

~"
_ ,(__'\.;,.....1_~_
if~rl
SI. 3.b
 Prc zlme , !me ut emka

l TURP IJANJE RAVN IH POVRSINA V.tellla

~
bocna
~ ana

Ma!erija l
I MJe re
I Broj komada

~ U~ profil S,S
I predmet vje2:be 1
I 1
Sredstva za tVad u predmela Radne operaCljC

1. Gruba pravougaon a turpija 1. Gruba obrada gornje povrti ne

2 . .2:il:ana eetka za l:i~ cenje turpije 2 Kontrola obrade ~est arom . ravna lom il!
ugaonikom
3. Obuhvatni ~ estar
3. Gruba obrada povr~i na krakova
e
4 Ugaomk 90
4. Ispitivanje ugla

ZapatanJe nulavnd,a PoOelak rada

Svr$elak 'ada

TrajanJe{'8da

Oqen.a~da
 UPUTE ZA RAD

1. Kriino tvrpijanje

Turpijanje ravnih povrsina izvodili

kri i nim nacinom vode nja turpije. Time
se posli ze bolja ravoost povrSi ne.

2. Kontrola obrade iestarom

Sa ~estaro m je potrebno ' stalno

51. 2.
kontrolisati jednakomjernost obradeni h
povr~ina .

3. Kontrola kuta

51. 3.

U gaonikom stalno kontro lisati ravnast i medusobnu

okomitosl botnc, gornje i feo ne povrline.
 Pre.nne I ime u6enlh r
1 FINO TURPIJANJE V)e'"

ti~

Maler1 at
I MJeu!
I Broj komada

·U· profilS.5
I predmet iz vjelbe 2
I 1
Sredstva UI Izradu predmeta Radne operacije

1. Gruba I tina pravougaona tu rpiJa 1. Flna obrada gornje povrtine

2. Zitana letka, lim za tittenje turpije 2. Fina obrade botnih povrtlna

i kreda
3. Fina obrada leone i strat nje
3. Ulo~ci za ~krip od mekanog lima povr~ine- ra v nanje I obrada
pravog ugla
4. Ugaonik go'
4. Mjerenje i kontrola obrac!enih
5. Ravnalo povr~ina

upa.lanJenallavnika' Po6etak rada

Svrietak rach

Tr.jln;e rada

Ocje ......
 UPUTE ZARAD

1. Uzduino vodonje turpija

Poslije krii nog vodenj. turpije, pri

finom turpijanju treb. turpiju voditi
sarno uzdui no.
SI. 1.

2. Ciicenje turpije

Turpiju treba ~eSCe Cistiti Iimenim

Cistilom i zi ~ n om cetkom.
kreda Ako turpiju premaiemo kredom
sprjecavamo hvatanje strugotine za
povrsinu turpije.

SI. 2.
7. BRUSENJE, GLACANJE I
GRECANJE
7. BR USENJ E, GLACA JE 1 GRECANJ E

7.1. BR USENJE

Obrada brusenje m se razli kuje od poslupaka obrade reza njem po lo me slO 5C pri
obradi bruscnjem sloj materij al a skida u vidu sit nih teslica stru gotine, alatom koj i jt!
saslavljen od zrn a brusnog I1lctrijala prirodn og iii vjeslackog porijckla.

Bruscnjc na brusilicama se vrSj sa vc li kim brzinama rezanja kojt! su i nekoliko

dest! timl puta vt!ce nego kad ostalih masin a za obradu malcrijala skidanjem strugutinc. Pored
loga. bruse nje m je moguce o bradiva li ma le rijale vrl o ve li ke lvrdoce. Jos jed na predn051
abrade brusenjem je u tome SIO se moie postici visoka taellOSI i ~'Va l i t el obnldcnih povrsina.
Ie se najccSce primjenjujr.: kao zavrsna obrada (nakon abrade na drugim masinama alatkama).

Demas se bruscnje sve vise primjenjuje i za grubu obradu , narocilo kad cis6,;njCi
odli vaka, za ostrt:nje alata i dr.
U pogledu konstm kcij e i nacin C1 rada, n:ljsiru primjenu imaju :
bru silice za ravno bru senjl.!,
brusilict! za okru glo bru senje i
brusilicc za ostrenje alata.

Bru silice za ravila bru st! nje namijenj ene su za bru senje ravnih povrsina, a mogu biti
brusilice sa hori zontalnim ri.ldni m vre ten om i brusil ice s vertik Cl lnim rad nim vretenom.

h)

51. 7-}

Brusilice s ho ri zont alnim radnim vrctt! l1 om pogodl1 l.! su za bru senjc ravnih i fazonskih
povrS ina (sI.7-1 ). Glavll o kre lanj e vr~i kO lu raslo IOc ilo ( I) koje brusi svojom obim no m
poverSino m. dok radni predm e l (2) izvodi pomoona krela nj a.

Brusilice s verl ikalnim radni m vrc lenom (51.7-2) mallje

su u upotrebi od brusilica sa horizontalnim radnim
vretenom. Kod nji h se na rad ni sto (I), koji ima
pravo lillijsko krelanje. pOSlllvljo predm el obrade (2) dok
se na vert ikal no Tadno vretcno pos tavlja toei lo (3) koje
vrsi glavno obrtno krctanje. Na ovim brusilicama bruse
se predmeti veee dufinc, tija ~irina mora biti uvijek
manja od pretnika locila kojim so bru5i.
SL 7-}

- 73-
 Brusilice za okruglo brusenje sluze za spoljasnje i unulra, nje brll"'III" .. kruglih
pov~ina. Princip spolja~njeg okruglog brusenja se malski je prikazan n:o ,I. 7·.1.

Ovcljc vidimu ua alat, kotura"o hlll iu

(I), izvodi gl:ovnn obrln .. krela nj"
velikom obimnum brllllum i pOllhh.. lhl
popre~no krelanje (aJ radi pnmicanja
locila predmelu obrade (2). R:odni
predmet je stegnut izmedu silJuka, iZVl)i.J1
pomocno obrlno kretanje m alom obi·
51. 7·3 Prillcip I'alljsiwg okrnglog mnom brzinom i zajedno sa radnim sto-
bndcllja 10m vrsi uzduzno pomjeranje (u).

Prilikom unulrasnj eg okruglog bruse nj a posloji vise metoda koje se med usobno
razlikuju u pogledu krelanja locil. i radnog pre dm e ta, a najcesce se primje njuj e brusenje
unulrasnj ih va ljkaslih povrsina .:iji je princip sem a lski prikaza n n. 51. 7-4.

Tocilo (I) izvodi glavno obrtno krelanje,

~
uzdu i no i poprecno kretanje, dok radni

aB -21 . 1
predmel (2) v~ i sarno pomocno kret anje.
O"
y'''- '" "
. ~~. ..

51. 7~4 Princip Illiutraslljeg olaug/og

bnt.fcllja

Brusilicc za oSlre nj c a lata imaju, ob i~n o dvije brusne ploCe, a la~'Ve brusilice imaju
svc radionice za rufnu i ma ~ insku obradu.

Alat za brusenje (locilo) sasloji se iz dva osnovna ma le rij a la: sredstva za brusenje u
obli ku zma i vczivnog materijala.
SrcdslVa za bruScnjc, po porijeklu, mogu bili prirodna i vjeslacka, a osnov na brusna
srcdstva iz kojih se najvi~c izraduju locila su: normalni ko run d, specijalni korund, si licijum·
karbid i dijamant.
Kao vezivno sredslVo najvisc se koristi kerami cko i smolno vezivo. Alat za brusenj e
im a vrlo ve li ki broj oSlrica tako da pri radu sudjei uj e vise njih istovremeno.

Na 51. 7·5 prikazano su oblici locii. koji se najvise primjenjuju.

't"
" .

~
~
.~.
....

SL 7·5 ObliCi ,oetlo

.. 74 ..
7.2. GLACANJE

Gla~anje je najfinija vrsta zavrine abrade koja se izvodi obrazivnirn srcdstvima. U

zavisnost i ad obli ka i dimenzija povriina koje se obraduju i zahtijeva za kvalitetom abrade
primjenjuje se vise razl ifil ih poslupaka glatanja. Glata nje spoljnih povrSi na iii lepovanje j<
postupak z3vTsC!n abrade koj a se sastoji u lome 510 obrazivna zrna , pom ijesana 5 pastorn iii
.. ",hladno-podmazuj uCim sredstvom, pod dejslvom ala la za lepovanje, skidaju vrlo mali sloj
malerijala obralka. U suslini gledano, obrada lepovanjem oSlvaruj e se mehanit kim (rezanje i
lrenjc brusnih zma) i hemijskim (obrazovanje i skidanje oksidnih krema) procesima.

Abrazivne paste se smjeS3 abrazivnog praha i odgovarajuee& veziva. S obzirom na

krupnocu zma paste za Jepovanje mogu bili grubc. srednje fine i fine. Sastav paste 7.avisi ad
njene finote i namjene. Na sl. 7-6 semalski je prikazano lepovanje v;l!jkasl ih obradaka.

Gomji disk (I) i donji disk (2) nalaze so

na odvojcnim vrclenima koja dobijaju
pagan ad elektromotom i pri 10m imaju
su prolan smjer obrtaja. lzmed u diskova
poslavljen i su va ljCiCi (3) u kavezu-driacu
(4) . Pasta abraziva nanosi se na povrSi nu
diskova. Usljed obrlnog krelanja diskova
i priti ska diskova skida se odgovarajuca
koli~ina materij ala sa obratka.

I
SI. 7-6 Glacallje: pri"cip rada

7.3. GRECANJE

T urpijanjem, rendisanjem iii struganjem obradene povrsine su manje ii i vise hrapavc.

Cak i na fino turpijanim povrsinama mogu se kroz povecalo jasno vidjeti brazde obrade.
Pored IOga nije lako, npr. lurpijanjem, postiCi jcdnolicnu radnu povrS inu. T akozvanc rayne
povrSin e vecinom im aju greske oblika· ncravninc. T o su udubljeni iii ispupceni dijelovi
povrsinc 51. 7-7.

a· ravna pov~ina
SI. 7-7
b- neravna povrlina

-75 -
 Hrapave pQ\l~ine sa greS:kama oblika 1I mnogim slutajcvima ne zadovoljavaju tatoos!
koju za hlijeva crtcz prcdme ta. Zbog toga 5C na takvim povr~inama vrsi obradil grecanjem
(sabr:rovanjcm), a doh ija 5e vrlo ravnomjerna i glatka povrsina. G rccanje se vrsi greciima
(greba~ima) , a provjeravanje (kontrola) se vroi plocom za {usira nj e (51. 7-8)_

a- plata za tusira nj e b- le njir za tusiranje

BuduCi da sc greca njern sarno odsrra njuju

grclke na vee obraden im povrsinama, grecalo
Ireba da skida samo najs linije st rugo li ne.
Da bi se neravnine ut inile dobra viLl ljivim,
povrsin u koju treba gTt!cati povlaCi mo po
ploti za tusiranje na koj u je nanesen vrl o
tank i sloj boje za tusimnje. Pri tome llastallc
t u ~ irna slika na raJ noj pov rsini . Mrlje n<ls lale
nu (oj povrSini treba greca ti.

- 76 -
 P' ~zime lime utenika I
GRECANJE RAVNE POVRSINE
I Vj~ 2:b3

C-- . _ .

I
I

i
- - '- l-

B
Male"lal
1 M}ere
1 Brof komada

Sl1B T prema potrebi

I
SredslVa za iuadu predmeta Radne operaeije

1. Kontrolna plata za tu ~i ranje 1. PremazivanJe plote za tu ~i ranje

2. Uljena boja za premazivanje 2. Slavljanje predmeta na plotu za tu ~j ranje

3. Grecala 3. Lagano pokretanJe predmeta po plot!

4 Kontrolno ravnalo 4 . GrecanJe istaknutih mjesta

5. Brusni kamen 5. Ponovno premazlvanje i pomicanje

predmeta po plotl
6. Pomitno mjerilo
6. Naknadno obrada I kontrolno mJerenJe

Poteak radii
~-

--
S'il'letak~

Tr...-rwta
UPUTEZARAD

1. Da bi se uSlanovilo koje
pomine Ireba gr.cali, Ireba obradivanu
pov~inu slavili na konlrolnu ploeu, koja
jc prelhodno premazana uljanom bojom.

2. Laganim kruinim krelanjem

oSlaju Iragovi koje Ireba grec.li na
obvradivanoj pov~ini.

3. Grecalo se drii pod uglom 30'

do 40' prema obradivanoj povrSini i
pokreee se laganim pokrelima naprijed
dijagonalno po Iragovima alala od
prelhodne obrade.
8. SAVIJANJE LIMOVA
R. SA VTJANJE LlMOV A

Savijanje spada u obradu defomlacijom (bez skid anj a strugo ti ne). Obrada savijanjem
moze se vrsiti sa malerij alom u hladnom i u zagrijanom stanju .

Savijanjo sc mozo vrsiti ru eno i mas inski. Rueno savijanje se obavlja u sl ueaj u kada
lIije potrebna veea sila koja izaziva' deform ac iju materij ala. Masinsko savijanje se obavlja na
pnsebnim masinama kaje pokrecu, obit oo elektromo tori, Raeoa savijanje se moze izvesti na
IIckoliko nati na :

I. Sav ijanje oa nakovnju.

2. Savijallje u skripu (stegi).
3. Savijanje pomocll narocitog aliHa nl! presama.
4. Sav ijanje pomocu valjaka.
5. Savijanje pritiskiva njem po modelu koj i rotir• .

Manji dijelovi lima savijaju se U skripu. Aka lim ne Ireba astra saviti, 11 3 celjusti
skripa stavljaj u se podloske sa zaobljeni m ivicama (b ridovima) (sI.8- 1). Ako se radi 0
savij anju sirih traka lim a o nd a se izmedu eeljusti skripa postave posebni stezaei (51.8-2).

Savijanje sevrsi udarcim a cekica i to

tako, da se po li mu udara cijelom
povrsinom cekiea, a ne njegovim bridom.

Priliko m ostrog savijanja limava Ireba

narot':ito pazit i oa radijus savijanja. Aka
j e radijus premalen dolazi, na savij enom
SL 8·} mjestu , do naprsli na lima. Za savijanje
lim a i oblikovanje bridova predmeta
upotreblj avaju se limeni pod metaei
(sI.8-3), koj i se pos tavljaju u nakovanj
iii skrip.

Za savijanje tankih Iimova najcesce se

koris ti drveni cekic.

51. 8·J L,marski umet:I

·81·
U limars\Vu se ostra (ugao no) savijan]e v~ i na posebnim masinama za savijanj c (sI.R·4).

~ . +- ~
+. .t-. '
. - . .. .

.~
X-

SI. 8·5 S'''';jallje pomocll I'Olja/w

51. 8·4

Veliki ko madi limova savijaju se na strojevima po moou valjaka (sI.8-5). Pokretanjem

va ljaka moze se podesavati radijus zaobljenos ti. Dva valjka se podese na debljinu lima i slui<
kao valjci za dovodenje, dok se treCim, pokretnim va ljkom, vrsi savijanje.

SA Y1J ANJE CIJEYI

Aka metainu cijev savijamo bez odgovarajuCe pripreme. Dna ce se spljostili na

savijenm om mjestu. Da bi se izbjeglo spljostava nje, cijevi od topljenog ~e li ka se prije savij.nj.
napune suhim fino prosijanim pijeskom. Ku canjem, npr. d~ k o m ~ek ica, pijesak se zbije i
dobro ispun i unutrasnjost cij evi. Kraj evi cijevi se za tvo rc drvenim tepovima (51. 8-6).

A ko se pijesa k ~vrs t o ne zbije kucanjem, cijev

se spljosne na savijenom mj es lu. Pijesak mora
bili suh, jl!r sc inace prilikom savijanja 7.agrijanih
debljih cij evi stvo ri vodcna para, koja moze da
izbaci cepove. Cijevi tankih zidova od mekog
bakra, aluminija iii mesinga, prij e savijanja se
napun e tecnim kalofonij em. N akon zavrScnog
savijanja, kalofonij se istopi, a preos tali ostaci u
cijevi se mogu isprati bcnzinom.

Savijanje cijevi 5e \rrS i iii u !kripu, iii na naro·

ci tim napravama zn savijanje cijevi (sl. 8·7).
51.8·6

Naprava na sl. 8-7 sastoji se od sablona

za savijanje sa potrebnim radijuso m, ~ ija
ivica za savijanje ima zlijeb koj i odgovara
spolj.snjem zidu cijevi. Pijes ko m iii kalogo-
nijem napunjcna cijev se pos lupno pri tiskuje
u ~ lijeb Sablana pomocu lotkica sa zlijebom
koji se vodi ru~nom polugom. Na masin ama
za savijanje cijevi nije polrebno punjenje
pijeskom, JeT na mjestu savijanja pokretOl 1m
prall proces savijanja i sprejelava spljostavanje
cijcvl.

- 82 .
S. 1. SA VIJANJ E Z ICE

(:clic na zica savijL! se ob i~no u zalezne iii llacne op rugc. Savija"je SI! izvodi u ~k.rip u
['tl l11 oCi., i1 ilpraVC za Il a m otava nje (51. 8·8).

Naprava za "amOlava nje sastoji se od

drvene ste7.aljkc i celicnog Ima za nama-
lavanje koji ima ko lje nas tu ru cicu.
Prilikom savijanj a lreba uzc li II obzir
d as licnost i ice za oprugc. Ona izaz iva
snafno elast icno vracanje zice prilikom
otpustanja od naprave. Pri lome 51!
povecava precnik 11301ola j 3.

Precnik Ima za namotava nje mOTa se

uzeti za In do 1/8 ma nji od unutrasnjeg
precn ika oprugc. Na sl. 8a prikaza n je
smj er okrela nja Ima za siroke na motajc
Il acne a prugc, a na 51. 8b prikazan je
smjer okretanja trna za uske namotaje
zal ezne opruge. Po zavrseno m na mo·
tavanj u, 51obod ni kraj i ice i5pravljamo
pomocu pljosna lih klijesla i Irna (51. 8-9).

SI. 8·8 Savijollje iice

SI. 8·10 I=rada :{/I'rSetkll oprngl:

SI. 8·9 Ispral'i}a'IJc :ice

Siobod ni kraj oprugc prc5avijcmo n:l. kraju oprugc do srcdista (51. 8- 10), a zat im
pomocu td icne obloge i skripa savijemo. Uho opruge oblikujemo tako. da poslcd nji navoj
stavimo do polovine izmt!d u lime nc obloge, a oblogu stcgne mo u skrip.

Odvijatem savijemo uho i po po trcbi izravnamo pljosnatirn klijdtima iii ct! ki ·ern. Ako
l.avr etak o pruge treba da bud e ravan, klije (ima odsijcccmo f icu, a por~1Vnav:lI1je oplllgc,
vrSimo na brusilicina naein kako je prikazano na sl. 8- 11.

-83 -
Ako zavrletak opruge treba da bude ravan, klijeStim a ousijt!ct! mo f icu, a poravn:Jv;l njl" npruge
v ~imo na brusilici na na~in kako je prikazano na . 1. 8- 11.

51. 8·JJ Oprogu priliIcemo uz bmwu plol u drvellim ecpom uvulellim u oprugu

- 84 -
 Prezime lime utenik.
I v,.,.,.
SAVIJANJE LI MA
I

s 00 s

0;"\

i ~

.r {'a
~
Malerij al
I MJere
I Brofkomada

C.030S
I lim 0,5 x 162 x 162 mm
I ,
Sredstva za Izradu predmeta Radne operacije

1. Ravnalo 1. Ocrtavanje oblika na limu

2. Pravougaonik (vinkl) 2. Rezanje lima makazama

3. Alai i pribor za ocrtavanje 3. Poravnavanje bridova

4. Rutne makaze za lim 4. Savijanje telnih strana

5. Poluokrug la lurpija 5. Savijanje telnih strana

6. Siljasti hmarskl podmetat 6. Sklapanje i prilagodavanje strana lima

7 Drveni l 1:eljeznl teklt.

8. Kvadratni podmetae

Zapata. nutavnlka Po6etalc r.da

T_ . .
Svr&ellic tada

"*"'-
L!PUTE ZA RAD

Posta sc radi 0 tankom limu,

ocrtavanje cerna obaviti sa iglom od
mcs inga, jeT bi ~e litn a igla ostavila u
limu dubJje zareze koji mogu izazv~lti
napuknuca. Noicvc makaza o lva rati
pribli tno pod uglo m ad 15".

Lim treba driati taka da se nozevi ma

ne zaklanjaju zacrt a ni bridovi po koji ma
treba Tezati.

Tanki lim savijamo pomocll posebnog

kutnog podmc laca iii pomocu iimarskog
nakovnja i drvenog <eki':a. Najprije
savijemo rubove kutije pod uglom od
P
90 • ISla to uradimo sa bocnim
slran a ma.

Upot rebo m kvad ratnog podme13ca

dotjerujemo bridove pod uglom ad 90'
i savijamo produ:!etke od Smm .
 Pr e,t:,ml!i lmeut.en,ka I
SAVIJANJE TLACNE OPRUGE
I \lie'"

-~O
r--i' !,f,2 .

--E -
~ ~"7-- '---" ~ f-
[C'-=t_-:1tt

Malenla1 Mjere
I 8rcjk~

telitna ilea za opruge I $ 1.2 x 400 ' I 1

Sredstva za ivadu predmela Radne operaeije

1. Drvene stezaljke 1. Postavljanje drvenih stezaljki

2. telifni Ifn $ 10 mm 2. Namotavanje pomotu relitnog tma

3. Klijesta za sjetenje !ice 3. Kontrola dlmenzija

4 . 8rusiliea 4. Poravnavanje tela opruge na brusilid

5. Pom ltno mjeril0 5. Kontrola dui ine opruge

Zapwnjl! nasllvnit. PQ6elak rad a

Svr!elak rada

TraJanjerada

Ocje;na~a
 UPUTE ZA RAD

Poslije stezanja iice i te licnog tma

izmedu dlVenih stezaljki, 1m okrecemo
u smjeru kako je naznaceno na slici. U
iSla vrijeme mjerim o korak opruge od
4 mm.

Celit na ziea utakne se jednim Kada sma savili dovoljnu du zinu

krajem u provrt ~e li ~n og Irna za oprugc. poravnavamo jedDu stranu
navijanje opruge. opruge na brusilici.

Izmjcrimo duiinu za 2 mm vecu od 40

mm, i brusenjem druge strane opruge
dovodimo jc na dui inu od 40 mm.

Zavrsena opruga mora stajati okomito,

SIO se provjcrava pravougaonikom.
 Prezime i ime ueenika I
SAVIJANJE ZATEZNE OPRUGE VJe""
I

30 n avo a
-3. I 16

~- ~-~~c~
~
~. .
-
. . ~ . .- - .

. ~

. "'.-=--:...-~-""'--=--=---.,.~ >-

Mateo/al
I MJere
I Broj komada

,
Celitna !Ica za opruge
I I
Sredstva za Izradu predmeta Radne operacije

Zadalak je za samostalni rad Radne operacije odredi sam!

utenika l

Sredstva za izradu opruge

odre<'i sam l

-
Zlpe.2.a.nfe RUtIYfIb Pot.etakradll

T_ . .
Svrietak fad.

Oqe......
9,_KOVANJE U HLADNOM I
ZAGRIJANOM STANJU
9, KOVANJE U HLADNOM I ZAGR IJANOM STA NJU

Kovanje je jedan od najstarijih nacina abrade mCla la. Ma te rija l prili kom kovanj a ne
mij enj a sa mo ob lik, vee pritom dolazi i do promjene struklure, ~ IO utice na poboljsa nj e
mehanickih osob in a. Ot-kivci im aju ho rn ogen iju sirukluru, veeo tvrslocu i veell o lpornosl
prema koroziji 1I OdnOliiUJ na kon1llde dobivene live nj em iii ob radom reza nj e m.

Plasticno ob lik b~llnje kova njem vrsi se ud arcem (kova nj e ce ki ce rn iii bli to m) iii
pritiskom (kovanje presom) odgovarajuceg ai<Ha na Tadn l prcdm et. D akl e, kovanj c: j c postupak
ob likovanja materijala pod djej stvom udarne sile o dgovaraj uceg a lata (cekiCa) pri cemu
predmet dohij e odgovarajuCi ob lik i dimen zij e.

Mada ima mClala koji se daju kovati i u hlad no m slanju , najveCi broj me tala i legura
kuj e se u vruccm stanju. Rucno kovanj e pr imjenjuj e se priliko m kovanj a manjih predm cta i u
manjim kolicinama. Prilikom kovanja upo treblj ava se veCi broj razlicit og alata i pribo ra.

U osnovn i ala i za rueno kovanj e spadaju: kovae ki nak ovnji , ce kiCi razli cit ih oblik<i i
velicina, klijesta za pridnavanje kom ada i dr.

SI, 9·1

Kovack; nakovnji (sl. 9· 1) se izraduju ad live nog i kovanog ce li ka. R adna povrsina
nakovnj a je kalj ena , jedn a strana im a oblik siljas te kupe, a druga zavrSava rogo m I-rapeznog
ob lik a . Na gomjoj slran; tra peznog dijel a nakovnja nal az i se pravougaoni o tvoru koji se, po
polrebi, p05tavlj aju usadnici rcznog oblika.

U pog ledu tezine nakovnji 5e zna lno razlikuju ( IOOAOOO N). a, u !1ravilu, tezina
nakovnja Ireba da bude 10-20 pu la vee. od Id ine t okita kOjim so kuj e. NajcoSce so
nakovanj poslavlja na drveni pa nj koji prigu~uj e ud arce i po tresc, a moze se pos lavili i na
limeno bure napun;lmo pijeskom.

- Q3 -
 Ce kiei za rueno kovanje izraduju se ad ugljenit nog te li ka. Za rad jedn o m ru kom
korisle se cekit i lezin c do 20N, a za rad s dvijc ruke i do lOON. Po red cek ica kojim se
kuj e (s l. 9-2), korisl e se i ceki"i specijalnih oblika (s l. 9-3) kojim a se I1 C udara prilikom
kovanja. vee se postavljaju na mal e rijal koji se kuj c . pa sc po njim 3 udara drug im ce ki ce m.

51. 9·2 Obi,,,i kOI'atki ceklf:i

51. 9-3 Specijalni kOl'alki cekiii

Spccij a lni kov<l t:ki cekiCi ni su evrslo nag lavljen i 113 svoj u d.-5ku kako se ud arei ne bi
prenosili na ruke rad nik a koji pridiLava za vrijeme kova nj a.

Kovacka klije~t a (sl. 9·4) upolrebljavaju se za drianjc manjih komada prili kom
stavljanja u kovaeku valru, vadcnja iz vain; i za vrijeme sa mog kovanj a.

Celjusli klij esta mogu bili razlicilog ob lika, SIO

omogueava prilwalanjt! prt'.dmcta kvadralnog,
pravaugaonog. iii nekog drugog presjcka, dok su
kraci dugacki i claslicni taka da se ruka radnika
510 manje za mara pri drianju komada za vrijcme
kovanja.

· 94 -
 Pored ovog osnovnog alala za kovanje. upolrebljavaju se j o~ i razne podl oge za
ravnanje i oblo ras kivanje (sl. 9-5) i razni tekiti za oblo ras kivanje i poliranje (sl. 9-6) .

.~ ..

51. 9-5 Pod/age za m Vll a ttjc i 51. 9·6 Cekit i zo oblo raskivD flje
oblo roskivQlljc i pO/iranie
b. usadni nakovnji sa reznim a,h,c ~ekici za oblo raskivanj e
izboeenjcm iIi krivinom i poliranje

c. usadni nakovanj za previjanje lima d. teki c za previjanje lima

d. usadni nakovanj za savijanje obada

9. 1. Osnovne kovacke operacije

U osnovne operacije slobodnog kovanja spadaju: iskivanje, sabijanje, probijanjc,

odsijecanje i savijanje.

Iskivanje (sl. 9-7) je operacija kojom

se povecava duzina radnog predmeta
na racun smanjenja povrsine poprecnog
presjeka.

Sabijanje (sl. 9·8) se sasloji u smanjenju

du zine radnog predmeta uz povecanje po-
precnog presjcka.

51. 9·8 51 9-7

·95·
Probijanje rupa (51. 9-9) vrsi se cekicem
probijacc m, pri cemu se predmet paslavi
iznact Olvora na nakovnju iii iznad odgo·
va raj uceg olVora na kovackoj ploCi.

Odsijecanje (sl. 9-10) predslavlja kovacku

operaciju kojom se jedan diD materijala
SI. 9-9 Probija"je rupn
odvaja od osnovnog predmeta udarcima
cekica. Vrsi se liZ upotrebu cekica sjekaca
i P0ll10CU alata koji se postavlja U otvor
na nakovnj u iIi kovackoj ploeL

51. 9-/0 Odsijecollje

Zagr ijavanje materijaia koji se kuje vrsi se u pccima za zagrijavanje ii i kovackim

vatral113. Svaka masinska radionica za rucnu obradu treba da ima kovacku vatru. Osnovni
dijeJovi kovacke valfe su: lai-isle, uredaj za dovod vazduha do lozisla i cijevi za odvod
gasova.
Dovod vazduha SC, obicno vrsi ven tilatorom koga pogotli elcktromotor. U starim
kovatnicama jos se uvijek kori ste mijehovj' na nozn i pagan za dovod vazduha.
Kao gorivo korisl i se kaloricniji ugalj, najceS':e drveni ugalj koji u sebi sadrii malo
sumpora J rasfara. Na 51. 9· 11 predslavljena je. kovacka valra,

Sf. 9·1f KOl'acko valra

-96 -
 Prezime i me u12nlka
I
ISKIVANJE SIPKE
I

-.~ - 3 --'----''+~f
.+ '-~ - - 90- - ] 4

Materijal
I I BtOj komada

C:0012
I 9 20 x 500 mm (sirov komad)
Sr~slva u Izradu pr~meta Radne operaClle

1 Kovatko ognji&te sa priborom 1. Priprema kovatkog ognjj~ta i

alala za kovanje
2. Cekic I nakovanj
2. Zagrijavanje malerijala do
3. Profilni oblikac svjetlocrvenog usijanja

4. Ravnalo i ~esta r 3. Iskivanje klinastim vrhom eekiea

4. Ravnanje Iskovanog dijela

5. Ponovno zagrijava nje i iskivanje

6. Kontrolno mjerenje

Potetak~

Oqena fada
UPUTEZARAP

I. Malerijal na zadalaj du zini

iskovati
klinaSlim dijela m cekioa

2. Upalrebam cekiea za
poravnavanje,
poravnati iskovani dio materij ala.

3. Panava malerijal zagrij ali i

kovati
ga ravnim dijelam cekiea, a uz
10
Vr5iti kantrolno mjerenje
dimenzija
upa trebam adgavarajuceg seSlara.
10. SPAJANJE METALA
ZAKIVANJEM
10. SPAJANJE METALA ZAKIVANJEM

Z&koviene veze su nekada bile osnovni vid vezivanj a pri izradi razn ih celicnih
ko nstru kcij a (mostova, kotlova, rezervoara i sl. ). U novij e vrijeme, zavarivanj e kao postupak
vezivanja dijelova konstrukcij e, sve vi~e potiskuje zakivanje, ali ipak ne U lolikoj mjeri da
zkivanje jos uvijek ima dosla ~i roku primjenu narocito u avio industrij i, limarstvu, kazandiijstvu
i 51.
Zak ivcim a se evrsto vezuju dijelovi srazmjemo male deblj in e, uglavnom lim ovi. Da bi
se veza ostvarila, stavlja se zakivak sa j ednom go tovom gJavom u nesto sire otyare u
li movima, Cije se ose tacno poklapaju i udarcima iii pritiskom pravi zav~ l1 a glava (sl. 10-1).

x- dio stabla za oblikovanje zavrs ne glave,

s- deb ljina li mova
1- dui in a stabla zakovice
.., d- precn ik zakovice
dl = d+ 1mm- precnik provrta

51. 10- J Z(lkovil"j spoj

Zakivanje se vrsi u hladnom iii zagrijanom stanju. Pri ,hladnom zakivanju zakivci ne
steiu dovoljno jako konstruktivne d ijelove (limove) I ne ispunjavaj u dovoljno otvore u nj ima.
Zbog toga se zakivanje celicnih zakivaka u hladnom stanju primjenjuje sarno kod manjih
precnik a (do 10 mOl).

Pri zakivanju u zagrijanom stanju celieni zakivak se zagrijava do svjetlocrvenog

usij anja. Us ljed hl adenj a, poslije izrad e zavrsne glave (zavrscnog za kiva nj a), zakivak se
skracuje (skuplj a) i steie dijelove. Zbog toga se dobije vrl o evrst sastavak, kod koga se
izmedu dijelova (I imova) stvara otpor pro tiv kliza nj a. Posto bi · kod d ugackih zakivaka tak'Vo
stezanje bi lo i suvise veli ko i moglo da prouzrokuj e kidanje zakivka, to se kod njih v~ i
zagrij avanje sarno zavrsnog dijela.

Otvori za zak ivke moraju se tacna izraditi i centrirati. Zbog toga se izrada otvora vrS~
istovremeno u svim dijelovima posto se ovi prethodno pri vremeno sastavc. Tzrada otvora moze
se vrsiti probijanjem iii busenjem. Od probijanja otvora materijal na povrsini postaje krt i
dabija pukotine. Zak ivanje maze biti rueno iii masinsko.

10. 1. Ru cno zak ivanje

Postupak rucnog zakivanja prikaza n je na sl. 10-2.

1 -4~- .
I I dl
a) b) c) /
SI. 10-2 Prutupak zold"'mjo

-101-
 a. U prOvrl, koji je za oko !rnrn veei od precnika zakivka, slavlja se ZlIkivak
(2). Ispod ~o love glave zakivka poslavlja se podrnelac (3) sa udubljenjem
oblika glave za.kivka, a sa dijela gdje se nalazi slablo, slavlja se navlakat
(I). Udarcirna cekiea po navlakaeu Iirnovi se priljubljuju jedan uz drugi.

b i c. Malobrojnirn, jakirn udarcirna cekiea (4) daje se priblizan oblik druge glave
zakivka.

d. Oblikacern (5) oblikujerno zavrSnu glavu zakivka.

Aka se radi a rucnom zak ivanj u u zagrijanom stanj u. treba vodit i racuna da se
zakivanje zavrsi dok je zakivak jos crvene boje, jer zakasnjenje rnoze prouzrokovati losu vezu.

10.2. Pogre!ke pri zakivanju

Nestrucno izvedeno zakivanje rnoze biti uzrok razlicilirn i rnnogobrojnirn pogreskama.

Na sl. 10·3. prikazane su pogre!ke pri zakivanju.

SI. 10·3 PogreJke pri zakivQllju

a i b.- nedovoljno prilegnuli lirnovi,

c.- glava pornjerena usled zakosenog kraja slabla,

d.- na glavama zakovice pojavit ce se pukotine aka je zakivanje

predugo trajalo i ako je tekie bio prelagan,

e.- slablo zakovice bilo je kralko, iii je oblikac bio preve lik .

· 102 -
10.3. Alati za zakiva nje

a.- Za udaranje, tj . za prethodno zbijanje i

grubo oblikovanje zavrSnih glava
upotrebljavaju se &!kiCi od 10 do 60 N.

b.- Kao podloge sluie tvrste ravne ~e litne

plo&!, nakovnji, komadi ze lje zni ~kih
tracnica, iii telka kladiva. Ako nasadna
glava mora zadnati svoj oblik, ispod nj e
se postavlja naroeiti podm e ta~ sa udublje-
njem obli ka poluokrugle glave.

c.- Navlakaei su alati za zbijanje limova.

Neophodna je upotreba narocito kod
tanjih limova.

d.- Oblikaeima se daje konacan pblik glave

zakovicama sa poluokruglom glavo m.

e.- Za ras tavljanje zakovicnih sastavaka

upotrebljava se sjekac za glave zakovica.
To je sjekac sa tupim sjecivo m koj im se
glava smakne (odreie).

- 103 -
 PreZinle i ime ufenlka
I
ZAKIVANJE LIMA V;etba
l

/-' ~
7
-:1
/

-f-c/// /

L---- -- -'- ---{

I
I,
I '
/

-',-
2
I
I
'I
,~
I'

Materijal
T Mjere
I Broi kornada

poz. 1 - C,0300 ; poz, 2 - C.0305 1 paz. 1 ·6x30 x 150mm

paz. 2 • 11m 3 x 6 5 x 65 mm I p a z . 1 ·2 k om
p OZ . 2· 1 k orn

Sredstva za izradu predmeta Radne opera cije

1. Plota za ravnanje 1. Ravnanje i odsij ecanje limova

2. Poluine makaze 2. Turpijanje dijelova na mjeru

3, Turpije 3. Obiljetavanje provrta i njihovih sredista

4. Pribor za ocrtavanje i obiljetavanje 4. Bu senje i upustanje provrta

5. Bu sillca 5. Zakivanje • oblikovanje zavrsnih glava

zakovica
6. Svrdlo i upustat
6. Kontrolno mjerenje i poravnavanje
7. Cekit i navlakat pred meta

8. 0 bllkac

9. Podmetac

10, Skrip

Zapa1an;e nutavnitc:a Potelak rada

Svr&etak rada

Trljanje rotda

Ocjena rada
 UPUTEZARAD

o
1. Poziciju I i 2 iZTadimo na zadate
mjere

2. Na poz. 2 izvrlimo ocrtavanic i

obilieZavanie sredista provrta

3. Poziciie I i 2 sastavirno (stcgncmo) i

zaie-
dno busirno sa burgiiorn 0,1 do 0,3
veceg
precnika ad precnika stabla zakovice.

4. Izradu zavrSnih glava zakovica

radinio na
naCin kako je naprijed opisano.
11. SPAJANJE METALA MEKIM I
TVRDIM LEMLJENJEM
II. SPAJANJE METALA MEKIM I TVRDIM LEMUENJEM

Spajanje melala lemljenjem se mi posredoyanjem loplinske energije koja zagrijaya

malerijal koji se lemi i lopi malerijal za spajanje - lem. Lemljenjem se spajaju sktojeni
limovi za cijevi. posude, krovni pokriva?:i, olovne cijevi, elektritni kablovi i uiera ad bakame
zice i sl.

Lemljenjem se pritvrleuj u, npr. razne plotice od Ivrdih melala na strugarskim

nozevima, spiralnim burgijama ild. Lemljenjem se postize Cvrsl
- na posudama ujedno i neprapusan - spoj na lemljenom mjestu time, ~ I O djelici pomine
prijanjaju za iSlopljene i oevrsnule djeliee lema.

Dakle, na lemljenom mjestu melal prijanja za melal. Usloy za dobar spoj je da

pomine koje se leme budu lako ~ i s l e da djelici melala i lema nesmelano dolaze jedni do
drugih. Radi loga se povrsine koje se Ierne prelhodno dobra otis Ie.

11.1 Meko lemljenje

Spojeyi mekim lemom mnogo se upotrebljayaju zbog niske latke lopljenja lema, ali
im je evrSloea manja od spojeya Ivrdim lemom. Na sl. 11-1 prikazani su lemJjeni spojeyi
limoya:

a.- ~eoni ravni spoj,

b.- reo ni kosi spoj,
C.- preklopni spoj,
d.- pregibni spoj, ~ m ,?/~ssss
e.- spoj sa vezicom,
f.- pertloyan spoj .
b

YZ?«W;~
;:;;a_
e

c
51. lJ-1

Spojeyi na slikama II - I a i b se ne preporucuju, jer se njima postize mala evrsloea

spoj a. Preklopni spojeyi su najpogodniji za lemljenje, jer se izmedu limoya oslvaruje doyoljna
zracnosl koja se popunjaya lemom.

Na sl. 11-2 prikazani su spojeyi cijeyi lemljenjem:

SL lJ-2
a)- teoni rayni spoj, b)- ceoni kosi spoj c)- spoj sa prslenom, d)- pregibni spoj.

- 109-
11.2. Poslu pak pri Iemljenju
Na sl. 11-3 pri kaza n jc postupok pri lemljenju.

a)- ofistiti mjcsto Icmljenja,

b)- o~ i s ti li lemni k (Icmilo), Sf. 11 -3
c)- sti snuti limove koji se Iern e.

SrcdslVa za hcmijsko mcenje odrlavaju, za vrijcme Icmljcnj a, povr§ ne melaino tisle.

Imaj u sposobnost da ras lvo re novostvorene oksidc. Osim toga, neka sredstva za lcmljenje
za!licuju lemljeno mjeslo od okolnog vazduha i time sprje~v aju dalje slVar anje oksida.
Za m e h a ni~ko ~i!Ce nj e mjesla koje se lemi upo lrebljavaju se grecala (gr eba~ i ),
najfclcc tro uglasta iii ka~ i kasta. stare turpije i i itane telke. Poslij c ovakvog odstranjivanja
nefisto6l mjes ta kojc se lemi namaZe se vodom za Icmljcnjc, a Iimovi ad cinka se f iste
nagrizanjcm razrijcdenom solnom kiselinom.

Prili kom mekog lemljenja se najCe!ce upo lrebljava lemnik za grij anje mjesla koje se
Icmi i za lopJjenje lema. Radni dio lemn ika, Ij. pOYrSin a iii ivica koja sluzi za prenosenje
loplole, obli kovan je lako da se moie bez pOle!koCa pri lisnul i na mjeslo koje se lemi (sl.
11 -4). Lemni k je od bakra, jer ovaj melal brzo predaje svoju loplotu na lemljeno mjeslo.
I aka se tes ta zagrijav3, na njemu se slavra
malo ogorin e. Postoj e i lemnici grij ani bcnzinom
(sl.J 1-5). La ko lopljivi melali, kao i cijevi i
Iimovi ad c lava, Iern e se pomocll pl amena
gori onika za Icmljenjc, iii lampe za Icmljcnjc
(sl. I J -6). Vje!li m vode njcm lam pe (pribliZava-
njem iii udaJjavanjem) moze sc feljena tempera-
tura Jcmljcnja podcsavati ui ~ i roki m granicama,
npr. izmcdu 150 i 1000' C.

Kao ~to smo rekli, Icmljcnjc se vr!i lemovima.

Meki lemovi su legure kalaja i olova. Svi lemovi
su standard izirani, Ij . postojc sarno odredene
vrsle sa jedinslvenim oznakama. Npr. L Sn50,
zna~i lem sa 50% ka laje, dok je oSlatak 010"0.

Tvrdi lemovi su legu rc bakra sa cinkom iii sre-

bromo Njihove la~kc lopljenjn su izmed u 77r:fC i
9{)(fC. Meki i tvrdi Icmovi se isporutuju \le~i­
nom u Sipkama, ponckad u zmcimll.
Sl 1/ -6

- 110-
 Prilikom mekog lemljenja, lemnik mora uvijek biti dobro kalajisan na svom radnom
dijelu. Da bi se ovo osiguraio, lemnik se redovno otare na komadu salmijaka uz dodavanje
kalaja, kada je zagrijan.

Kada treba meko lemiti ~Iiene Iimove, lemljene povrline se prethodno kalajBu. Kod
tvrdog lemljenja, mjesta koja se Ierne treba, po moguenosti, postaviti vodoravno, ali tako da
se i sa donje strane moZe zagrijavati.

AJc:o na teenom lemu nastane zelenkasto-bijeli plarnen, treba grejni plamen odmah
odstraniti. Zapaljenje lema je lOak da je lem pregrijan.

Plocice od tvrdih metala se nalemljuju elektrolitskim bakrom najvete 6stoee u

narootim pecima za tvrdo lemljenje.

-111-
 Prezime lime utenlka T
MEKO LEMLJENJE KUTIJE v,."",
I

( ~
Matetl}al
1 Mjere
I Broj komada

C.0305 iii C.0148

I kutij a iz vje1be
I 1
S,ec!stva za izradu pledmela Radne operadje

1. Sred stva za ti ~ cenje 1. CiMenje spojnih bridova

2. Otopina cin¢a nog hlorida 2. Premaziva nje bridova otopinom

3. Salmijak 3. Kositrenje (kalajsanje) dodimih bridova

4 Lemilo 4. Sastavljanje bridova

5 8enzlnska grijalica 5. Zagrijavanje spojnih bridova

benzinskom grijalicom
6 Lem - legura za lemljenje
6. Ci~tenje spojnlh mjesta

Zapal.arfe n•• trmIk. PoCet.l!;~

Svrkltalt rada

r ...;an;.facbl
OqeMrada
UPUTEZARAD

I. Prilikom t iscenja lemljenog

mjesta. osim povriina pre·
dmela koje Ireba da prime
lem, moraju bili dobro 6sle
i granitne ivice (bridovi).
Otiseene povrsine ne smiju se
dodimuli prslima.

2. Lemljene pomine moraju prisno

nalijegali. Prije lemljenja, limove
slegnuli kl ijesl ima.

3. Lem treba da se topi na vrucini

lemlje nog mjesta, a ne na
plamen u lemnika. Len! treba da
prolete kroz
savove, tj. treba da prode kroz
cijeiu sirinu spoja i da se pojavi
na drugoj strani.

4. Nakon iemijenja se otisli pre·

dmel od oSlalaka sredstva za
iemijenjc.
12. ELEKTRICNO (ELEKTROLUCNO)
ZAVARIVANJE
 12. ELEKTR ICNO (ELEKTROLUCNO) ZAVARIVANJE
. El ektri~nil1l zavarivanjem se lopi materijal elektri~nim lukom. pri cemu se razvija
vlS?ka tempera tura (oko 4000' C). Za elektritno lavarivanje koristi se struja niskog napona
( I) do 50 volti), ali velike jacine (60 do 300 ampera).

Ovu struju proizvode elktritne masine, odnosno uredaji (sl. 12-1).

SI. 12·1 Strujno kol o elektrolutnog zavarivanja:

a) transfo rm ator za varenje, b) kabel za elektrodu, c) dr.lat elek trode sa elektrodom,

d) stol za varenje sa elek troprovodnom celicnom plocom, e) kabel sa stezaljkom.

Struja iz elektricne mreie ulazi u elek tricn i Ira ns(orm ator, IZV. traro u1 zavari va nje. u
kame se transformise U pOlreba n napan i jac inu za elcklrolucno z3va riva nj e.

l edna "naponska" ste zaljka se spoji elektricnim provodnikom (kabelorn za zavarivanje)

sa predme lom koj i se zavaruje. Sipka za zavariva nje, ( ZV. elek lroda, spojena je drugim
kabe lom sa drugom stezaljkom (sl. 12-1).

Elektritni luk nastaje pri zatva ranju, odnosno otvaranju "strujnog kola" na mjestu
dod ira elektrode sa predmetom. Njegova visoka temperatura (3500 do 4000' C) brro rastopi
predmet na mjestu zavara. Zavarena vela se postite kapanjem rastopljenog materijaia
elektrode u tlijeb zavara.

.117 -
 Da bi varilac upalio elektritni luk na
mjestu zavarivanja i da bi ga "razvlatio",
mora u poletk u rada e lektritni krug za
trenutak za tvoriti, tj. dijelovi pod napa-
nom - predmel i e lcklroda- se moraju
dodirnuti. U tu svrhu sc kratko udari
elektrodom na mjesru zavarivanj a (tipka-
nje e lektrodom). Pri tom dodiru potete
51. 12-2 jaka e lek trit na struj a.

U trenu tku odm icanja elek trode- za nekoliko mrn- upali se elektri~ ni luk, lj. slruja
tete i nadalje preko vazdusnog meduprostora. Rastopljeni materija1 elektrode kaplje u f lijeb
zavara i zavareni ~avni spoj "aslane nakan stvrdnjavanja u vidu tIV. gusjcnice zavara (sl. 12-2).
Elek trolu~no zavareni ~av ovi mogu sc poboljb ti u poglcdu njih ovih svojstava
naknadnim toplim kovanjem, iii, normali ziranjem. Topla kovanjc pravi gu~c u strukturu
matcrijaia, a normaliziranje stvara sitnozrnastu strukturu.

12.1. T ransformatori za zavarivanje (sl. 12-3) pretvaraju elektrienu energiju uzeru iz

mreze, napona 220 odo. 380 V , takom da u strujnorn kolu za varenje, u kome je predmet
uklju ~e n , vlada podesan napon za zava-
rivanje (20 ...80V); pri tome prolazi jaka
elektrit na struja koj a odgovara debljini
prcdmcta. Napon i struja zavarivanja
mogu se mijenjati pomo~u rulnog tatka
(sl. 12-3). Prikljut ne stezaljke transforma-
tora spoje se bakrcnim vodovima za
provodenje struje, s jednc strane sa
drfate m e lekt rode, a s druge strane sa
predmetom. Bakreni vodovi uvijeni su ad
mnogo tankih fica u kablove koji su
izolirani, odnosno za~t i ~c ni slojcvima
tkan ine i gu me (sI.12-4).

SL 12·3 a) bakreni namo/aj I (Inldl1i napo'l)

b) 'Iomo/aj 1/ (nopon varenja)

SL /2.-/ Kabel za l'arenje

a) bakrr"i kiJbe1 (Ianke lice)
b) izolaciolli slojm IkiJnu.e i gume
c) lOlli/ni sloj (onlolal od gUnle)

12.2. Drfati elektrode iii klijclta za zavarivanjc su nap rave sa rukohvatima za slczanje
elektrode koja to rastopljena uti u zavar kao dodatni materijal (sI.12-5).

SL 12·5 1(J,)dlo za elekirolut'lo :0\"0"''011)('

SL 12-6 £I.klrod.

- 118 -
Na 51. 12-6 prikazane su e1ektrode za zavarivanje i 10:
a) gola elektroda, b) oblozena eleklroda, e) elektroda sa jezgrom.

Stimiei za ruke i liee (51. 12-7) imaju obif no sivozelena rutilna stakla koja Ilite ofi
ad opasnih upala i koiu lica ad opeklin a "nevidljivim" zrakama svjella elektrif nog luka.

Da bi se za!litili od opasnih djejslava elektrif nog

luka, i radniei koji rade u blizini mjesla gdje se
zavaruje su izlozeni opasnim zrakama, zavarivanje
se treba miti u kabinama, iii iza za.stitnih zidova.

SL 12- 7

Radi sprjefavanja opeklina koze od leleCih djelifa Iljake, nosi se zal lilna odjeea od
nesagorive azbeslne tkanine (keeelje, kombinezoni, rukav iee).

Kvalitel elektroluf no zavarenog lava se

najprije oejenjuje po ravnomjernosli
nava re ne gusjenice. Za kvalit e t elek tro-
luf no zavarenog spoja mjerodavan je
slepc" postignutog stapanja materijala
elektro de sa malerij alom predmela.
SI. 12-8

Ovo se moze poznali po slapanju na zavr!nom kreleru zavara, tj. na kraju gusjeniee
(sl. 12-8). Na stapanje utife prije svega odabrana jafi na slruje varenja. Poprefni presjek l ava
raznih oblika (51. 12-9) mora bili dobro napunjen uk apanim malerij alom elektrode. Rubovi
gusjeniea ne smiju imali za reze (smanjenje poprefnog presjeka).

'--II

G
V'---.:!IiIIe
- 1t!I!J1 I X
0
IU ilf.
.1 SL 12-9

- 119-
 Prezime i ime ufenik.a I
ELEKTROLUGNO ZAVARIVANJE Vjelba
I

I
~.
I

I ! U
Matenjal
I Mjere
I Broj komada

t :030S I po potrebi .I 2
SredSlva za izradu pre<lmeta Radneoperadje

1. Transformator za elektroJutno zavarivanje 1. Priprema lima za zavarivanje

2. Elektrode 2. Pode~avanje ampera!e na

Iransrormatora
3, Za~titna sredstva ( za~tj tna maska,
pregafa, ru kavice , cipele sa gumenim 3. VodenJe elektrode po ~avu
(!onom)
4. Obijanje troske
4. Stol za zavarivanje
5. Kontrola kontinuirane naslage
5 SilJasti tekl(~ ~ava (zavara)

6 tellt". ¢elk.

z.p&tan,e n..lavn a Potelakf1lda

Svr&elaJl: fada

r,.pn)e fada

Oqe.. ,"""
UPUTEZARAD

I. Na transfo rmato ru odabrati odgova.

rajucu amperaru zavisno a d debljine
predmeta koji se zavaruje

2. lzvrSiti Ii~n u za~ t itu i za~ titu okoline.

3. Kra tkim dodirom elek trode i predmct3

os tvariti elektritni luk, a za tim puniti
!av rasto pljenom elek trodom.

4. Cekicem i telitnom eetkom ocistiti say.

13. AUTOGENO (GASNO)
ZAVARIVANJE
13. AUTOGENO (GASNO) ZAVARrvANJE

Autogenim zavarivanjem se spajaju dijelovi taka da se na mj estu zavarivanj a materijal

Tastopi i, obil no, dada istovrsni materijal (fica za vare nj e) koji se topi. Aka je Tad s tru~no
izvede n, kad a se zavar stvrdne, nastaje tvrsta veza izmed u utoplje ne l ice i rubova ~ava (sl.
13-1).
Za zagrij avanj e predm e ta slu ii plamen gasnog
gorionika (plemenika). Gasno gorivo, veCinom
acetilen, proizvodi se u narocitim razvijaCima
acetilena. Za proces sago rijevanja po trebni kiseo-
nik se isporucuj e komp rimiran u bocama.

Prilikom zavarivanja sava na limu, proces

top\j e nj a napreduje s desne strane ulijevo sa
ravnomjernim kretanj em gorionika (sl. 13-1).
To zna~i da se materij al ispred gorio nika
postepeno zagrij ava i konatno rastopi.
Ras to pljeno rn zico m se uj edn o premosti procjep
51. /3· 1 zavara, taka da se ru bavi ~ava oba dij ela spoje,
medu sob na stope. Iza go ri onika se zava r stvrdne
i postepe no o hladi .

Za au togeno zavari vanj e se, osirn acet il ena, mogu upotrijebiti : vodo nik, svjetleci gas,
propan iii ben zo l. U svako m slueaju se pri tome upotreblj ava kiseonik za proces
sagorij evanja.

Zbog visoke temperature rasto pa u prisustvu kiseonika, stvara se mnogo ~Ij ake; to su
sagoreni dj eliCi gvoZda u ras topljenom stanju. Ali. posto je sljaka lak'a od gvoida. ona pliva
na rastopu i maze se pomaknuti u st ranu , pokretanjem amo-tamo go rionika iii zice za
varenje. Pri pogresnom vodenju gorioni ka iii f ice, u zavar se mogu uk.1jucil'i djeli ci ~Ij ake. Oni
smanjuju evrstocu zava re nog sava.

13. 1. Sprave za zavarivanj e

Gorioniei (plamenici) se sastoje od eijevne ruene drske i vise promjenji vih goraea (sl. 13-2).

, 4 i :e:
Ij' / ':J.~/. ..'.; '<c' ~4m
. ~ . :.-.~
Z ,·UU00UUufu V, ••• • • •
sl. 13-2 Gorionik (plamcnik) za "warivanjt
a) eijcvna d~ka sa rcgulaeionim ventilima i prikljuCkima za savitljive eijevi. b) gorae sa
navrtkom za uCvr~ivanje . c) sapnica (dizna). d) komora za mijeroje e) tiZak,f
) razlitite rope titaka.
·125 -
 Cij evna d~ka ima ~ hure s navrtkom za spajanje savitljivih cijevi za gasove, kao i dva
regulaciona ven tila za gorivi gas i kiseoni k.
U goracu Sl! vode oba gasa preko sapnicc u ko moru za mijeSanjs: i oda tlc u titak.
Sapnica je nacinjena bo tzv. tlacna sapnica sa prstenasto smjeStenim boenim kanalirn<l. Dok
kiseonik struji velikom brzinom kroz sa pnicu koja je u sredistu, povlaci za sobo rn gorivi gas
iz bocni h ka nala koj i se prikljuceni na gasni vod. Oba gasa se mijesaju u komori za
mij eSa nj e i struje "apolje kroz rupu zis ka gdje sagorijevaju uz visoku temperaturu. Zita k je
od bakra. da bi mogao brzo odvoditi toplotu koju zavar zrati nalrag nn gorio nik. Njcgova
rupa je stepenovana za svaki gorionik i zavisno od deb!jine, kao i vrs le pred mcla koji se
zava ruje.

13.2 Zastit ne napravc na uredaju 7.3 zavarivanje

Svaki uredaj za zavarivanje ima niz naprnva koje treba da sprij ece ekspJoziju go rivog
gasa.
Venlili sigu mosti sprjecavaj u nedopuste ni porast pritiska. Kada je postignul od redeni
Il ajv i ~ i
prit isak, automatski sc otvo ri ven ti! pod djejstvo m previsokog priliska gasa, njega je do
lada zatvarao prednapon (1 acne opruge. Kolici na gasa koja je stvoril a nedopusteno povi~enje
pritiska izade napolje. Pritisak opad ne i konicni vent il se o pel zatvori pod djejstvom
pred napona oprugc.

Povratni ventili propuslaj u gasove sarno u jednorn smjeru. U njim a gas do lazi na
ven til uvijck odozdo. Da bi gas prosao, pritisak gasa mo ra podici kon us ven tila. Pri
protuprit isku odozgo, konus se odmah za tvori i sp rijeCi slrujanj e gasa.

Vodeni osigurac sprjec~va prodor eksplozija u razvijac iz gorionika, tzv. povrtanog

plamena.

Boee za kiseon ik. Kiseoni k koji se nalazi pod vi50kirn pritiskom u boci debe lih
zidoV3, dovodi SC u gorion ik preko tzv. red ukeionog ventil a (51. 13-3).

sl. 13-3 Boca za kiseon ik sa jednostepen im redukcionim venti 10m

a) ven til na boci otvoren, tlama opruga nije skinuta,

b) prolaz gasa pn oduzimanju kiseonika,
c) ventil se zatvori kad" prestane oduzimanje gasa.

·126·
Zadatak redukcionog ventila je da smanji visoki pritisak u boci na niti pogonski pritisak.
Pomocu vijka za pod~avanje mote da se mijenja prednapon tlaene opruge, a time i
pogonski pritisak. Ova mano metra za mjere nje pritiska gasa sluze za kontrolu pritiska; jedan
za pocu, a drugi za podeSavanje pravilnog pogonskog pritiska.

Savi tljive gasne cijevi se razl ikuju po boji i po svijetlom preeniku. Cijevi za k.iseonik su plave,
$ oko 6 mm. Cijevi za ace til en su crvene, $ oko 10 mm.

Cijevi za gas su od vrlo kvalitetne, debe Ie, vrlo el asti~ne gume koja je zaSticena od
spoljaS njih o~tecenja ugraden im slojcvima tkanine.

Boce za gas imaju oznake u boji ito: bocc za

SL J3·4 Zaftitll e "aolale
kiseonik-plavu, boce za propan iii vodonik-crvenu
i bacc za acet ilen-iutu. Za z~ titu otiju sluze
zaS titne naota lc sa tarnn im staklima- ve6 nom
sivim iii zelen im (51. 13-4). Ove su resto sa
bo~ni m !titnikom za sprje~avanje ! trcanja iza
n ao~a la. Rupice Z3 ven tilaciju u bo~nom ! titni ku
sprjetavaju neprijatno "zamagljivanje" nao~ala
kapljicama vode.

13.3 Stavljanje urad gorionika

Pomotu regu lacionih vcn til a za acetilcn i kiseonik na gorioniku, mofe se mijenjati,
udio ve ntila u go rivoj smjesi koja izlazi. Ovaj postupak sc naziva "po d ~ava nje" plamena.

Stavljanje gori onika U Tad i podesavanje plamena odvija se prema odredenim

pravilima. Ona se moraju tatno uvaiiti , da bi se izbjegJi udesi i pogonskc smetnje.

I. VentiJ za kiseonik na gori oniku pOSvc otvori ti.

2. Okretanjem vijka na regulacionom ventilu podesiti pritisak kiseon ika koji je
propisan za odnosni tip gorion ika.
3. Jake otvoriti gasni venti! na gorioniku i zapali ti smjesu acctil cn -kiseonika koja
izlazi.
4. Koli~inu struj anj a ace tilena tako regulirati "prigu!ivanjem", tj. dje limi~nim
zatvaranjem vent ila za aceLi lcn, da se pojavi bjelosvjetleci, o~tro ograniteni konus
plamena. Plamen je sada pravi lno pod~en (51. 13-5a).

~
e
Obustavljanjc rada

1. Zatvoriti venti! sa acetilenom.·

1IIIIII~1IIIi::ittIIIIS.-~ 2. Zatvoriti ventil sa kiseonikom.

3. Zatvoriti redukcioni ventil oqvrtanjem
Ll a~nog vijka 5 ruticom.

~
G SI.13.5

. t27·
 Prezime lime ut.enlka I
AUTOGENO ZAVARIVANJE Vjetba
I

1 ~I"''''''''
.....1 I \\\!(\ 1\ \\ ,I
2\

I <
"' /JIIIIIIIIII ~ 7~
1/

Materi/al
I Mjere
T Brojkomada

1:;.0305
I prema potrebi T 2
Sr~d5tva za izraclu predmeta Radne operacije

1. Razvilat 1. Priprema pribora za zavarivanje

2. Boca s kislkom 2. t iMenje i pripremanje rubova limova

3. Plamen ik s gumenim erijevima 3. Reguliranje plamenika

4. t ice za zavarivanje 4. Vodenje plamenika i fiee

5. Boreks 5. ObiJ anje lroske

6. Za~titna sredstva (naota le, pregata i 6. Kontrola debljine, ~irine i

rukavice kontinuirane naslage ~ava (zavara)

7. Stol za zavarivanje

8. Siljasti tE!kit

9. Pnbor za tlttenJe plamenika

Zapatanje nastavnika PC>tetak rada

Svrietak rada

TraJan,e rada

Oc:jena rada
 UPUTE ZARAD

Go ri on ik (reba dria ti u SIO

ravnomjernijem razmaku ad predmeta,
taka da udaljenost izmed u povrSi ne
pred meta i vrha konusa bjclosvjetleceg
pl amena iznosi nekoliko mm .

sl. 1
Kad tanki h jimova, gorioni k sc mo ra
nagn uti poioicn ij e, da hi sc sprij ctilo
progo rij evanjc lava (51. l a). a kod
dcblj ih lim ova go ri oni k je okomi liji (s l.
Ib).

Dcblji limovi se zava ruju ad Iij cva

udesno (7.ava rivanje udes no). Pri tome
pia men prit iskuj c rastop prema gotovim
dijc lovi ma sava. Gorion ik sc vadi
pravolinijski. Zica za varcnje izvodi
kruino krctanjc u rastopu i mijcl3 ga
(51. 2).

Bcsprijckoran say im a ravno mj cm o

talasastu gusjenicu zavara, ad gusto
porcdanih prs tenova sa iS lim razrnakom
(51.3).

~. 3
14. TERMICKA OBRADA - KALENJE
 \4. T E RMIC KA O BRA DA- KA LENJE

Ka lje nj e je VTS(a te nnicke ab rad e kojo m 5e celi ku povccava tvrdora i ev Tstoca . Z as to

se vrsi ka lj cnj c celika? Iskustvo nas llci na bezb roj primj e ra gdjc je celiku po trcbno povecati
tvrdacu da b i U upo lrebi odgovorio svojoj na mj e ni . Sjeciva a la la mo raju biti tv rda, da hi
mogla prodrij eti u ma te rij a l koji se obrad uje. Mj crni a la ti tre ba da se sto ma nje ha baju
(tTose) , npr. na mj e mim povrsin ama. Kli zni iii kotrljajuCi masinski dijelovi, kao lezaji, vra til a,
zupca nici i sl. , trose se ut o liko ma nj e sto su tv rdi.

Ka lje nj e se odvij a u tri uzasto pnc faze (51. 14-1):

a- zagrij avanje predme ta na kovackoj va tri iii u pcCi za zarenjc do

tempe rature ka lje nja.

b- naglo ohlade nj c u ne ko m sre dstvu za h ladc nj c, np r. vad i iJi ulju ,

c- Po novno zagrij avanje do temperatu re napustanj a iii po pu5tanja.

sl. 14-1 Radn i postupci prili kam ka ljcnja nckag ala ta :

a) zagrij ava nj c clo usija nja,
b) nag lo o hl adc nj c (gascnjc),
c) napusta nj c (po pusla njc).

Sve vrste cc lika sc IlC daju kali ti. Nj ihova ka lji vost jc lIslav ljcna saclriajcm lI glje nika u
celiku . Kaljivi Sll celiei koj i ga sadrZc oko 0,5 do 1,5 % . U prvo m rcdu Sll 10 ani mate rijali
ad ko;ih sc izrad uju £t lal i. kao SIO su: sjckaci, strll ga rski naicv i, spira Inc burgijc, gloda la ild.:
on i sc naz ivaj ll a la tni celiei.
14. 1. Proees pri k(lIjenj u
Kao i prili ko m ia rcnja i pri zagrijava nju predmeta do tempe ra lU re kaljenj a (sl. 14-2),
nas laj u pro mj e ne struktu re. Pri to me. naroc itu ulogu igra stvara lac tvrdoce u celik u, Ij.
jedinjenj e e le mena ta gvozda i ugljenika.
Pri te mpe ra tu ra mil i ~pod 72 1" C. stvara lac Ivrdoce ( 11V. ce men til) se obicno na lazl U obliku
ploeicc prut as to ugrade n u CiSlim kr istalima gvozda ( tzv. perl il na 5Iruktura).

n
Kada se prc korati 72 1 C. stvaralac tvrdocc sc pocne rastvarati 1I bJvoidu (usporedi
ras LvaranJe scccra u vre loj vod i). Za raz liku ad teenog rastvora ~cccra- c li k ostnjc i nadalje
u ~'r')tom ..,tanj u. Stoga \c kaLe "Cvr!:ll i rastvor".

- '33-
 napu!tanje

51. 14-2 Preobrazbe u materij alu pri ka lj enju:

a) stvaralac tvrdoee prutas to ugraden u kristalnoj strukturi ,
b) rastvaranj c stvaraoca tvrdoce iznad 721(1 C,
c) ostaje u rastvoru pri naglom ohladenju,
d) dj elimicno po novo stvaranj e meke strukturc pri nap u! tanju,
e) konacno ohladenje.
Kada se lelik polako ohlad i, stvori se opet stara, npr. perlitna struktura. Medutim ,
ako se ohladivanjem naglo snizi temperatura ce li ka, kao sto biva prilikom kalj enj a. u vruCini
rastvoreni ugljenik nema vremcna da se jedini sa susjcdnim djelicima gvozda, kao SIO ina~e
l ini prema vaicCim zakon im a. 5tavisc, on os taje unutar okoln ih djeliea u nekoj vrsti prisilnog
stanj a kojc se ocituje kao tvrdoCa eclika.
Naknadnim napustanjem (popusta nj em) napo ni tvrdoce se mogu dje lim ilno odstran iti i
tako smanjiti tvrdota. Pri tome se djelimi~no pretvara tvrda struktura ope t u no rm alnu
perlitnu strukturu . 5 to se vise panova zagrije predmet, stvorice se vise normalne strukture,
utoliko te celi k biti mek! i.
14.2. Sprave i urcdaji za kaljenje
kova~ke vatre, i
Za zagrij ava nj e predmeta do temperature kaljenja upo treb lj avaj u se, pored
narocile peci za kaljenje. Kada treba kaliti samo odredenc dijelovc prcdmeta, tada se
upotrebljavaju kupke rastopljnih soli u koje sc sarno djelimitno Z3TOne komadi koje treba
kaliti (51. 14-3).
51. 14-3 Elck tri cno grijana kupka so li za ka lj enje

a) rastopljena kupka (olova iii soli),

b) Elcktricni grijac (elektrode),

c) Lonae,

d) Vatrostalni omotac. SL 14·3

. 114·
 Kaljive vrste ~e l ika se vrlo osjetljive na previsoku i prenisku temperaturu ka ljenja.
Stoga su peci za kaljenje snabdjevene sa preciznim spravama za mjerenje temperature. Posto
one za osnovu mjerenja veCinom koriste, bilo boju la ra (usijanja) iI i toplotno zra~enj e
(isijavanje), nazivaju se pirometri (sl. 14-4).

sl. 14-4 Pirometar za mjerenje visokih tempratura

a) 'lam a nit,
b) izvor struje za larenje niti,
c) regul acioni otpornik za podeSavanje boje iara niti,
d) ampem,etar, bai dare n u ' C.
Opti ~kim pirometro m (sl. 14-5) se mjeri temperatura tako da se dalekozor (durbin)
usmjeri na uzareni predmet.

sl. 14-5 Rad pirometra

a) lama ni t je svijetla ispred tamnog iara predmeta, oCitana
temperatura je prevelika,
b) 'boja za rne niti i predmeta je ista: oCi tanje daje stvarnu temperaturu
usijanog predmcta,
c) za rn a nit je tamnija ispred svjetlijeg predmet a: oCitana temperatura
je preniska.
U vidnom polju dale kozora nalazi se uzarena metalna nit tija se usijanost moze,
pomocu promijenljivog otpornika, izjednac;t i sa bojom predmeta koja se vidi iza nje. Kada
predmet i ufarena nit imaju istu boju fara, ampermetar pokazuje stvamu temperaturu.

14.3. Razni postupci ka ljenja

Treba razli kovati ka ljenje jednostavnim sredstvima, koje se moze miti pomoCu
kovatke va tre u svakoj kovatnici iIi bravarskoj radionici, i kaljenje vrlo kvalitetnih alatnih
~Iika (tzv. legiranih eelika) za koje su potrebni narociti uredaji, kao pec; za kaljenje, kupke
itd.
Kaljenje pomoeu koyaeke vatre

Alati prostog oblika, kao sto su: sjckac;, probojci. tatkal. itd., zagrijavaju se na koyatkoj
v31ri.

-135-
 Vatra mora biti dobro raspi rena, da bi su mpor iz uglja vee sagorio i da ne bi d o~ao
u dodir sa alatnim teliko lll. Najprije se po lako zagrijava. zatim brZe, do praviln c Icmpt:ra ture
kaljenj a: obitno od 760 do 780" C, sto odgovara tamn octVcnoj, treSnjinoj boji fum (usij anja).
Odmah nako toga sc kali (naglo ohladi). To znati da sc npr., sjc6vo sjckata
kratkotr3jno uroni u vodu od 20u C u dubinu od 4 do 5 em. Pri to me se prcd met pokrece
l.l mo·tamo. Timc se sprj ec!ava hvatanj e mjehurica pare za uronj enu pov~in u prcdmeta.
BuduCi da jc sjc k a~ bio sarno djclimi ~ no o hl adcn. u drSku ostajc lo liko to plote da se
n a pu ~ tanj e
izvtii sarn o po sebi. Preoslala top Iota prolazi od toplijcg dr!ka ka sjetivu, f ij a se
lemperatura opet povisi. Ci m sc pojavi zeljcna boja napustanja na sje~ivu , t itav sjc kut se
po novo ohladi, potapanj em u hl ad nu vodu.

Kaljcnje osjetljivih vrs la te li ka u peei za kaljenjc

Vrlo k'Valitetni alatn; cc:.lici od kojih se pro izvode glodala. spiralne burgije itd., smiju
sc zagrijavat i u peCi za kalje nje sarno ta ~n o prema propisu (UpUlS lvu). Sioie nost oblika
mnogih alala zahtijeva naroci tu o prc:.znost priliko m tcnni ~ ke a brade. Istu reni (stlieCi) d ije lovi
sje~ iva su ugro!cni lime SIO se brlc zagrij u nego jezgro alata. U za tvo renoj nufoli peCi za
kaljenje, (:clik ne moze iz go rivih gasova primiti stetne saslojke kao sumpor i kiseonik;
nadalje; ne mogu se razuglj enisati granicni slojevi, sto se narocito lako ddava u kovackoj
va lri. U peCi se temperatura kaljenja mo1.e tacno podesiti i dobro nadzirati.
Prema vrsti l:c lika, o hladivanj e (kalj enje) se vrSi u vod i, ulju iii pomoeu
komprimiranog vazduh a. N:'lpuStanj c se nc vdi od ullulraSnj e toplo te, kao nakon kaljenj a sjc·
kaQ1, ncgo na ufa re noj l:clicnaj ploti, iii testa u kupkama sa tatnam tcmperaturo m(sl.l 4-6).

SI. 14·6

Alatni tclici su vrl o osjctljivi na pregrij avanjc. Odrcdcnc temperature se ne smiju

prekorati ti kako pri kavanju , taka i pri kaljcnju.

·136 •
Lit era t u r a:

Velimir Kenic: PRAKTICNA NASTAVA - prirucnik za nastavn ike

"SV JETLOST" OOUR Zavod za ud zbenike i nastavna
sredstva, Sarajevo, 1987.

A leksandar Radovic

Ivan Papic: RUCNA OBRADA METALA - za srednje sko le

SKOLSKA KNJIGA - Zagreb, 1976.

Friedrich Bendix: Osnove obrade metal a

Zavod za izdavanje ud zbe nika, Sarajevo, 1968 .

Simo Miljanic: Praklicni radov i glavnih zan imanja meta1ske stru ke

Zavod za izdavanje udzbenika Socijalisti cke republike
Srbije, Beograd, 1959.