Paleontološke karakteristike eocenskih klastita područja Čitluka

(jugozapadna Hercegovina)
Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the Čitluk Area
(Southwestern Herzegovina)
Goran Glamuzina
JP EP HZ HB, Mile Budaka 106a, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina.

Ključne riječi: Paleogen, eocen, klastiti, Čitluk, jugozapadna Hercegovina, makrofauna, makroflora,
paleogeografija, fliš.
Key words: Paleogene, Eocene, clastics, Čitluk, southwestern Herzegovina, macrofauna, macroflora,
paleogeography, flysch.

Na širem području Čitluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna ležišta boksita.
Ležišta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. Paleogenske krovinske
naslage u većini ležišta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klastičnim sedimentima.
Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna, koja zasada znanstveno nije
nigdje posebno obrađivana. Uz proučenu makrofaunu posebno se ističu brojni nalazi makroflore, koji uz
dosadašnje nalaze s područja Posušja (JUNGWIRTH, 1997) i Stoca ( BUTKOVIĆ, 1983), predstavljaju
prve zabilježene pronalaske paleogenske makroflore na području Čitluka i ovog dijela Hercegovine.
Makrofaunu većinom čine fosilni ostatci mekušaca i to školjkaša i puževa u jednako velikom broju.
Određen je i veliki broj oblika fosilnih ježinaca i koralja. Tafonomske karakteristike su prilično
impresivne, s obzirom na malu površinu područja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. Dosad
je determinirano ukupno 140 različitih taksona makrofaune, pri čemu je najveći broj taksona školjkaša
(59), puževa (42), koralja (24) i ježinaca (12). Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima,
kolutićavcima, glavonošcima i florom. Pronađeno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfološkim
karakteristikama kazuju da se možda radi o novim vrstama, što je posebice izraženo unutar gastropodne
faune koja je sadrži najviše morfološki specifičnih i neuporedivih oblika. Na osnovu cijelokupne fosilne
faune moguće je izdvojiti nekoliko zona s karakterističnim biofacijesima i faunalnim zajednicama. U
paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je značaja zona s biofacijesnim i litofacijesnim
pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog područja. Bogati ostatci makroflore omogućuju
rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje
paleokoliša.
U dosadašnjoj literaturi kao i u geološkim kartama ove naslage se većinom tretiraju kao fliš ili
Promina formacija. Paleontološke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju
na nešto drugačiji režim sedimentacije i tip paleookoliša nego što je u slučaju fliša i Promina formacije.
Na pojedinim lokalitetima zapažene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadržajem
govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala, te o taloženju u vrlo plitkom
okolišu, što se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fliša.
Uspoređivanjem i korelacijom svih proučenih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim
elementima omogućuje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'flišoliko - prominskih' formacija i
tipičnih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata, kao i njihovo vertikalno i lateralno
razgraničenje na širem području Čitluka. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoliša
upotputnjuju prazninu unutar dosada istraženih područja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim
klastitima, čime se olakšava rekonstrukcija taložnog modela i evolucije šireg prostora vanjskih Dinarida
tijekom mlađeg paleogena.
Literatura:

BUTKOVIĆ, B. (1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). -Glasn.
Zemalj. muz. BiH, sv. prir. nauke, 22, 29-34, Sarajevo.

JUNGWIRTH, E. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini. –Rud. – geol. glasnik,
1, 88-92, Mostar.