Obračun plaće u 2009.

- pojam i primjeri

Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.

Dohodak koji se oporezuje prema izvoru dohotka jest:

1. dohodak od nesamostalnog rada,

2. dohodak od samostalne djelatnosti,

3. dohodak od imovine i imovinskih prava,

4. dohodak od kapitala,

5. dohodak od osiguranja,

6. drugi dohodak.

Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

1. Određivanje visine i strukture plaće kao osnova za plaćanje doprinosa

Plaća se u pravilu ugovara i određuje ugovorom o radu u bruto-svoti kako je propisano

Zakonom o radu. Zakonom o doprinosima uređeno je da je mjesečna osnovica za obračun
doprinosa plaća, odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na
dohodak, što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili daje u naravi
osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru ili
posebnom propisu.
Bruto plaća je novčani iznos obveze poslodavca prema posloprimcu (zaposenim
radnicima i službenicima) za sat, tjedan ili mjesec rada.
Bruto plaće su trošak, rashod poslodavca.
S obračunskog troškovnog aspekta, bruto plaće u poduzećima su direktni trošak,opći
trošak uprave i prodaje.
Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću
u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom.
Zakon o radu upućuje na to da se visina plaće kao kategorija na tržištu rada utvrđuje
kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu, pravilnicima i drugim propisima na području
rada, a Zakon o doprinosima upravo tako utvrđenu plaću određuje kao osnovicu za
plaćanje doprinosa.
Prema tome zakonu, osiguranik je na osnovi radnog odnosa radnik, a time i obveznik
doprinosa iz plaće, pod kojim smatramo doprinos za mirovinsko osiguranje I. i II. stup, a
obveznik doprinosa na plaću pod kojim smatramo doprinos za obvezno zdravstveno
osiguranje zaštite zdravlja na radu i doprinos za zapošljavanje, je poslodavac ili drugi
isplatitelj ako umjesto poslodavca isplaćuje plaću.

1
Iz toga proizlazi da su doprinosi za mirovinsko osiguranje dio plaće radnika koje je
poslodavac obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti u njegovo ime. Osnovica za plaćanje
doprinosa je plaća ili drugi primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na
dohodak.
Prema Zakonu o porezu na dohodak, dohodak od nesamostalnog rada je razlika između
primitaka (plaća) proteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju.
Izdacima koji se oduzimaju od primitaka od nesamostalnog rada (plaće), smatraju se
doprinosi na obvezna osiguranja iz plaće i drugog primitka od nesamostalnog rada. Osim
toga se izdacima, koji se oduzimaju od primitka od nesamostalnog rada (plaće), smatraju
i uplaćene premije za životno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje te
dopunsko, privatno i dodatno zdravstveno osiguranje.
Iz navedenog proizlazi da su:
- doprinosi za mirovinsko osiguranje
- porez na dohodak i prirez, dio plaće koje treba obračunati, obustaviti iz plaće i
uplatiti, a razlika koja preostane je neto-plaća koja pripada radniku. To sveukupno
čini svotu bruto-plaće, a što je osnovica za obračun doprinosa.

2. Najviša i najniža osnovica za plaćanje doprinosa u 2009.

Zakon o doprinosima određuje osnovice za plaćanje doprinosa. Osnovice za sve

osiguranike u RH te podatak o najvišoj i najnižoj osnovici za plaćanje doprinosa određuju
se za svaku godinu posebno prema prosječnoj svoti isplaćene bruto-plaće kod pravnih
osoba u RH u razdoblju siječanj-kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Hrvatski zavod
za statistiku, a primjenjuje se u sljedećoj godini.
Osnovice se izračunavaju s primjenom faktora na prosječnu plaću. Državni zavod za
statistiku je objavio prosječnu plaću isplaćenu u RH u razdoblju siječanj-kolovoz 2008.
koja iznosi 7.460, 00. Faktori su ostali nepromijenjeni.

NAJVIŠE I NAJNIŽE OSNOVICE ZA PLAĆANJE DOPRINOSA IZ I NA PLAĆE

2009.

najniža mjesečna 2.611,00 kn

osnovica (7.460,00 x 0,35)

- najviša mjesečna osnovica
za plaćanje doprinosa 44.760,00 kn
za mirovinsko osiguranje (7.460,00 x 6)
za I. i II. stup
- najviša godišnja osnovica
za plaćanje doprinosa za 537.120, 00 kn
mirovinsko osiguranje (7.460,00 x 12)
samo za I. stup
Kako vidimo, najniža osnovica u 2009. za puno radno vrijeme ne može biti niža od
2.611, 00 kn. No, napominje se da se ta osnovica ne smatra najnižom, odnosnom
minimalnom plaćom. Iako Kolektivni ugovor o najnižoj plaći nije stavljen van snage, na

2
snazi je Zakon o minimalnoj plaći koja iznosi 2.747,00 kn. Ta svota bi se trebala
postavljati za plaću za najjednostavnije poslove u RH za puno radno vrijeme. Prema tome
i plaća za nepuno radno vrijeme ne bi smjela biti niža od razmjernog dijela minimalne
plaće, a ta bi plaća trebala biti i osnovica za plaćanje doprinosa.

Kada je riječ o naknadi za bolovanje koju za prva 42 dana isplaćuje poslodavac na svoj
teret ili za 7 dana za invalida rada, kada treba platiti doprinose i porez na dohodak za koje
se, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, naknada utvrđuje u visini
prosječno isplaćene u šest mjeseci prije mjeseca kada je nastupilo bolovanje smanjene za
30%, možda se dogodi da svota naknade nakon smanjenja 30% bude niža od najniže
mjesečne osnovice. U tom slučaju naknada za bolovanje, kao najniža osnovica za
plaćanje doprinosa, ne može biti za puno radno vrijeme niža od najniže osnovice za
plaćanje doprinosa koja u 2009. iznosi 2.611,00 kn.

Primjer:
Ugovorena plaća radnika za puno radno vrijeme za najjednostavnije poslove utvrđena je
u visini minimalne plaće 2.747,00. Radnik je na bolovanju na teret poslodavca koji
utvrđuju naknadu u visini 70% od ugovorene plaće što iznosi 1.922,90 kn. Budući da je ta
naknada kao osnovica za plaćanje doprinosa niža od najniže osnovice, doprinose treba
platiti na 2.611,00 kn. Doprinosi na mirovinsko osiguranje u tom slučaju iznose 522,20
kn. Porezna osnovica (dohodak) na koji se obračunava porez na dohodak i prirez se
utvrđuje kao razlika između 1.922,00 – 522, 20 – osobni odbitak.

3. Stope doprinosa iz i na plaću

Stope doprinosa Obveznik

Naziv prema Zakonu o Obveznik obračunavanja
doprinosa doprinosima doprinosa i plaćanja
iz plaće na plaću doprinosa
Doprinosi za
mirovinsko
osiguranje: 20% radnik poslodavac
I.stup 15%
II.stup 5%
Doprinos
za obvezno 15% poslodavac poslodavac
zdravstveno
osiguranje
Doprinos za
zdravstveno
osiguranje 0,5% poslodavac poslodavac
zaštite zdravlja
na radu
Doprinos za 1,7 % poslodavac poslodavac
zapošljavanje

3
Ukupno: 20% 17,2%

Iznimno, poslodavci koji su obvezni plaćati posebni doprinos za poticanje zapošljavanja

osoba sa invaliditetom plaćaju doprinos za zapošljavanje od 1,6%, a posebni doprinos po
stopi od 0,1%.

3.1. Plaćanje doprinosa za osobe koje se prvi puta zapošljavaju

Novost je da od 01.01.2009. poslodavci oslobađaju plaćanja doprinosa na plaće radnika

koji se prvi puta zapošljavaju, godinu dana od dana njihova zaposlenja. To znači da,
počevši od plaće za siječanj 2009., poslodavac nije obavezan na plaće tih radnika uplatiti:

 Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 15%

 Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu po stopi od
0,5%
 Doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%

To znači da se poslodavcu koji zaposli pripravnika, odnosno osobu koja nema

prethodnog radnog staža, smanjuje trošak plaća za te radnike za 17,2%.
To se i odnosi i na poslodavce koji prime na rad volontera, koji je na njega na obveznoj
praksi nakon završenog školovanja i koji prethodno nije imao radni staž. Budući da se za
volontere ne plaća doprinos za zapošljavanje, poslodavac se oslobađa plaćanja doprinosa
za obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu,
ukupno 15,5%. To oslobođenje se primjenjuje i za radnike i volontere koji su primljeni na
rad u 2008., a jedna godina rada ističe u 2009. Poslodavac je u tom slučaju oslobođen
plaćanja doprinosa na plaće tih radnika i volontera od 1. siječnja 2009. do isteka godine
rada toga radnika, počevši s plaćom, odnosno plaćanjem doprinosa za siječanj 2009.

4. Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak

Porez na dohodak plaća se primjenom četiri porezne stope koje se, u pravilu, primjenjuju
pri godišnjem oporezivanju ukupnog dohotka na godišnjoj razini, a iznimno se mogu
primijeniti i na mjesečnoj razini samo pri oporezivanju plaća.
Pritom se može i primijeniti i oslobođenje dijela plaće od oporezivanja u visini njihova
pripadajućeg osobnog odbitka, ali samo na temelju podataka o osnovnom osobnom
odbitku radnika uvećanom za pripadajući dio osobnog odbitka za uzdržavane članove
obitelji i djecu te na osnovi možebitne djelomične ili potpune invalidnosti radnika,
uzdržavanog člana obitelji i djece, koji su iskazani u poreznoj kartici radnika.
Osnovni osobni odbitak povećan je s 1.600,00 na 1.800,00 kn i primjenjuje se na sve
isplate obavljene u srpnju 2008., a primjenjuje se i od 2009. Prema osobnom odbitku od
1.800,00 kn određuju se i osobni odbici na osnovi uzdržavane djece i drugih uzdržavanih
članova uže obitelji. Svote osobnih odbitaka prikazane su u slijedećoj tablici:

PREGLED OSOBNIH ODBITAKA – MJESEČNO

4
  Porezni obveznik
 Uzdržavani članovi FAKTOR MJESEČNO
 Djeca
Osnovni osobni odbitak 1,00 1.800,00
Uzdržavani član 0,5 900,00
Prvo dijete 0,5 900,00
Drugo dijete 0,7 1.260,00
Treće dijete 1,0 1.800,00
Četvrto dijete 1,4 2.5250,00
Peto dijete 1,9 3.450,00
Dodatak za djelomičnu 0,3 540,00
invalidnost
Dodatak za 100%-tnu 1,00 1.800,00
Invalidnost
Umirovljenici - Visina
mirovine
a najviše
3.200,00
Područja posebne I. SKUPINA 3.840,00
Državne skrbi (osnovni II. SKUPINA 3.200,00
Osobni odbitak)
III. SKUPINA 2.400,00
Brdsko-planinska područja 2.400,00
Osnovni osobni odbitak
Osobni odbici za djecu, uzdržavane članove uže obitelji te po
osnovi invalidnosti zbrajaju se i pribrajaju osnovnom osobnom
odbitku poreznog obveznika

4.1. Način obračuna poreza iz plaće

Zaključujemo da je osobni odbitak promjenjiva veličina o kojoj ovisi i porezna obveza.

Budući da su obiteljski statusi različiti, različite su i porezne obveze, a time i neto-svote
koja se poreznom obvezniku isplaćuje za njegove osobne potrebe i potrebe njegove
obitelji. Upravo zbog toga socijalnog obilježja poreza na dohodak oporezivanje se
obavlja progresivnim stopama, što dovodi do toga da porezni obveznici s većim
primanjima iz svojih primitaka izdvajaju veće svote poreza.
Plaće su jedini primitak na koji se progresivno oporezivanje obavlja pri svakoj isplati
plaće u jednom mjesecu, uz primjenu osobnog odbitka na mjesečnoj razini. Kako se to
obavlja u 2009. prikazujemo na sljedećoj shemi:

1. Plaća
2. Doprinosi za mirovinska osiguranja = red.br. 1 x 15%
red.br. 1. x 5%
Ukupno 20%
3. Dohodak = rad. Br. (1-2)
4. Osobni odbitak (1.800,00 x faktor)
5. Porezna osnovica = red.br. 3-4
a) 3.600,00 x 15% = 540,00

5
 b) 5.400,00 x 25% = 1.350,00
c) 16.200,00 x 35% = 5.670,00
= 25.200,00 x (15%, 25%, 35%) = 7.560,00
d) razlika iznad 25.200,00 x 45%
6. Porez = red. Br. 5a + 5b + 5c + 5d
7. Prirez = red.br. (6 x stopa prireza)
8. Neto za isplatu = red. B. 3 - 6 – 7
Doprinosi na plaću (obveza poslodavca)
9. Doprinos na zdravstveno osiguranje = red. br. (1 x 15%)
10. Doprinos za slučaj ozljede i prof. bolesti = red. br. (1 x 0,5%)
11. Doprinos za zapošljavanje = red. br. (1 x 1,7%)
Ukupno trošak plaće = red. Br. 1 + 9 + 10 + 11

Doprinosima za mirovinsko osiguranje, koji se smatraju izdatkom radnika i koji smanjuju

poreznu osnovicu, može se dodati i uplaćena premija osiguranja za životno, dobrovoljno
mirovinsko te dopunsko, privatno i dodatno zdravstveno osiguranje, ali najviše da
1.000,00 kn mjesečno, u mjesecu kada je premija uplaćena, odnosno najviše 12.000,00 kn
godišnje. Tako radnik plaća manje poreza na dohodak jer se smanjuje porezna osnovica.

4.2. Plaćanje prireza

Iz prikazanog načina obračuna plaće vidi se da visina porezne obveze može ovisiti i o
visini prireza, koji se plaća prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika. Naime,
porez na dohodak radnika uplaćuje se u korist računa grada/općine prema prebivalištu ili
uobičajenom boravištu poreznog obveznika, a prema tome se uplaćuje i prirez na porez
po stopi koji propisuje taj grad ili općina.
Prema Općem poreznom zakonu, porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u
vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske
godine. Ako porezni obveznik ima u RH u vlasništvu ili posjedu više stanova,
prebivalište mjerodavno za oporezivanje se utvrđuje prema mjestu prebivališta obitelji, a
za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežito zadržava ili prema
mjestu iz kojega odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.
Pod uobičajenim boravištem smatra se mjesto u kojem se zadržava pod okolnostima iz
kojih se može zaključiti da on u tom mjestu i u tom području ne boravi samo privremeno,
nego u vremenski povezanom trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije
kalendarske godine.

5. Primjeri obračuna plaće

Primjer 1.
Plaća iznosi 30.000,00 kn
Osobni odbitak je 2.700, 00 kn.
Prirez se plaća po stopi od 18%.

Red. OPIS Svota

br.

6
1. Plaća 30.000,00
2. Doprinos za mir. osig. 20% 6.000,00
I. stup 15%
II. stup 5%
3. Dohodak (1 – 2) 24.000,00
4. Osobni odbitak 2.700,00
5. Porezna osnovica 21.300,00
6. Porez:
3.600,00 x 15% 540,00
5.400,00 x 25% 1.350,00
12.300,00 x 35% 4.305,00
Ukupno porez 6.195,00
7. Prirez na porez 18% 1.115,00
8. Ukupno porez i prirez (6 + 7) 7.310,00
9. Neto plaća (3 -8) 16.689,90
Doprinosi na plaću
1. Doprinos za zdr. osig. 15% 4.500,00
2. Doprinos za ozlj. I prof. bol. 0,5% 150,00
3. Doprinos za zapošlj. 1,7% 510,00

Primjer 2. Obračun plaće radnika koji se prvi put zapošljava

Poslodavac je zaposlio radnika kome je to prvo zaposlenje. Ugovorili su plaću od

8.000,00 kn. Radnik koristi osobni odbitak od 1.800,00 kn. Prebivalište mu je Velika
Gorica gdje je propisano plaćanje poreza po stopi od 12%.

OBRAČUN DOPRINOSA I POREZA

Red. OPIS Svota

br.
1. Plaća 8.000,00
2. Doprinos za mir. osig. 20% 1.600,00
I. stup 15% 1.200,00
II. stup 5% 400,00
3. Dohodak 6.400,00
4. Osobni odbitak 1.800,00
5. Porezna osnovica 4.600,00
6. Porez:
3.600,00 x 15% 540,00
1.000,00 x 25% 250,00
Ukupni porez 790,00
7. Prirez na porez 12% 94,80
8. Ukupno porez i prirez 884,80
9. Neto plaća 5.512,20

7
 5.1. Obračun plaće koji prelazi najvišu mjesečnu osnovicu za plaćanje doprinosa

Prema Zakonu o doprinosima, ako se radniku isplaćuje plaća u svoti većoj od najviše
mjesečne osnovice za plaćanje mirovinskog doprinosa, doprinosi za mirovinsko
osiguranje se za I. i II. stup obračunavaju i plaćaju samo na svotu najviše mjesečne
osnovce koja iznosi 44.760,00 kn. Osnovica za plaćanje doprinosa na plaće koje
poslodavac plaća na svoj teret ne ograničava se pa se doprinosi na plaću plaćaju na
cijelu plaću koja se isplaćuje.

Primjer 3.

Plaća iznosi 50.000,00 kn.

Osobni odbitak je 1.800,00 kn.
Prirez se plaća po stopi od 18%.
Osnovica za plaćanje mirovinskog doprinosa iznosi 44.760,00 pa doprinosi za
mirovinsko osiguranje iznose maksimalno 8.952,00 kn (6.714,00 za I. stup i 2.238,00
za II. stup).

Red. OPIS Svota

br.
1. Plaća 50.000,00
2. Doprinos za mir. osig. 20% 8.952,00
I. stup 44.760,00 x 15% 6.714,00
II. stup 44.760,00 x 5% 2.238,00
3. Dohodak (1 – 2) 41.048,00
4. Osobni odbitak 1.800,00
5. Porezna osnovica 39.248,00
6. Porez:
3.600,00 x 15% 540,00
5.400,00 x 25% 1.350,00
16.200,00 x 35% 5.670,00
14.048,00 x 45% 6.321,16
Ukupno porez 13.881,16
7. Prirez na porez 18% 2.498,61
8. Ukupno porez i prirez (6 + 7) 16.379,77
9. Neto plaća (3 -8) 24.668,23
Doprinosi na plaću
1. Doprinos za zdr. osig. 15% 7.500,00
2. Doprinos za ozlj. I prof. bol. 0,5% 250,00
3. Doprinos za zapošlj. 1,7% 850,00

8
 VAŽNO JE ZNATI!
Ako poslodavac osim redovite plaće isplati radniku i neke druge primitke koji se
samo u poreznom smislu smatraju plaćom, a nisu plaća za određeni mjesec, kao što su
primjerice razlike plaće po godišnjem obračunu, oporezive otpremnine i sl., na te se
svote plaćaju doprinosi za I. i II. stup bez ograničenja. Tek kada bi te svote pribrojene
osnovicama određene godine, na koje su plaćeni mirovinski doprinosi, premašile
najvišu godišnju osnovicu, na razliku iznad te godišnje najviše osnovice ne bi se
platio doprinos za mirovinsko osiguranje I. stupa. Na primjer, ako poslodavac bude
radniku isplaćivao bonus po godišnjem obračunu za 2008., taj bonus ulazi u
mirovinsku osnovicu za 2008. Ako bi taj bonus, pribrojen ukupnoj isplaćenoj plaći za
cijelu 2008., premašio najvišu godišnju osnovicu koja je bila propisana za 2008., a
koja je iznosila 502.200,00 kn, na razliku isplaćenog bonusa iznad te osnovice ne
treba platiti doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup, nego samo za II. stup.
Najviša godišnja osnovica za 2009. iznosi 537.120,00 kn.

5.2. Obračun plaće ostvarene u nepunom radnom vremenu

Od 1.siječnja 2009. svi se doprinosi, iz i na plaću, obračunavaju na istu osnovicu koja

u nepunom radnom vremenu može iznositi manje od najniže osnovice za plaćanje
doprinosa.
Bino je da razmjerni dio plaće za nepuno radno vrijeme ne može biti manji od
razmjernog dijela najniže osnovice za plaćanje doprinosa koji u 2009. iznosi 2.611,00
kn. No, prema Zakonu o minimalnoj plaći najniža plaća za puno radno vrijeme ne
može biti niža od 2.474,00 pa prema tome, plaća za pola radnog vremena ne može biti
manja od 1.373,5o kn. Budući da je to više od polovice najniže osnovice za plaćanje
doprinosa, svi doprinosi plaćaju se na 1.373,50 kn.

Primjer 4. Obračun plaće radnika koji radi u nepunom radnom vremenu

Plaća radnika za rad na pola radnog vremena za NKV iznosi polovinu od minimalne
plaće, a to je 2.747,00:2 = 1.373,50 kn.
Radnik je samo u I. stupu mirovinskog osiguranja. Prirez ne plaća jer u mjestu
njegova prebivališta ta obveza nije propisana. Osobni odbitak je 2.700,00 kn.

Red. br. OPIS Svota

1. Plaća 1.373,50
2. Doprinos za mir. osig. 20% 274,00
3. Dohodak (1 – 2) 1.098,80
4. Osobni odbitak 2.700,00
5. Porezna osnovica 0
6. Porez 0
7. Neto plaća (3 -8) 1.098,00
Doprinosi na plaću
1. Doprinos za zdr. osig. 15% 206,03
2. Doprinos za ozlj. I prof. bol. 0,5% 6,87
3. Doprinos za zapošlj. 1,7% 23,35

9
Napomena:
Kada je osobni odbitak veći od porezne osnovice, priznaje se samo do visine porezne
osnovice i porez se ne plaća, kao što vidimo iz ovog slučaja.
5.3. Obračun plaće hrvatskog ratnog vojnog invalida

Hrvatski ratni vojni invalidi imaju pravo na povećani osobni odbitak za 0,3 od osnovnog
osobnog odbitka.

Primjer 5. Obračun plaće HRVI

Plaća HRVI iznosi 10.000,00 kn.
Invalidnost prema rješenju nadležnog povjerenstva iznosi 40.
Osobni odbitak uvećan po osnovi invalidnosti iznosi 2.340,00 (1.800,00 x 1,30).
Prebivalište Slavonski brod gdje je propisano plaćanje prireza po stopi od 8% na porez.

Red. br. OPIS Svota

1. Plaća 10.000,00
2. Doprinos za mir. osig. 20% 2.000,00
I. stup 15% 1.500,00
II. stup 5% 500,00
3. Dohodak (1 – 2) 8.000,00
4. Osobni odbitak 2.340,00
5. Porezna osnovica 5.660,00
6. Porez:
3.600,00 x 15% 540,00
2.060,00 x 25% 515,00
Ukupno porez 13.881,16
7. Prirez na porez 8% 84,40
8. Ukupno porez i prirez (6 + 7) 1.039,40
9. Dio poreza i prireza koji pripada
radniku (1.039,40 x 0,3 = 311,82) 311,82
10. Porez i prirez za uplatu
Red. br. (8 – 9) 727,58
9. Neto plaća 7.272,42
Doprinosi na plaću
1. Doprinos za zdr. osig. 15% 1.500,00
2. Doprinos za zaštitu zdr. na radu 0,5% 50,00
3. Doprinos za zapošlj. 1,7% 170,00

6. Izvješćivanje porezne uprave i REGOS-a o isplaćenim plaćama

Za sve isplaćene plaće u mjesecu treba ispostaviti izvješće Poreznoj upravi na obrascu ID
najkasnije do 15. u tekućem mjesecu za plaće isplaćene u prethodnom mjesecu.

10
Ako plaća nije isplaćena, obrazac ID treba, također, ispostaviti, a u koji se unose samo
obračunani doprinosi na cijelu plaću.
Isto tako, svaki mjesec treba ispostaviti obrazac R-Sm:
- ako se plaća isplaćuje, iskazuju se svote plaća, osnovice za doprinose i doprinosi
za mirovinska osiguranja i neto-plaća,
- ako se plaća ne isplaćuje, doprinose treba obračunati i uplatiti najkasnije do kraja
mjeseca koji slijedi iza mjeseca za koji se isplaćuje plaća i iskazati na obrascu R-
Sm. Taj obrazac se obilježava vrstom obračuna ''00'' i ne iskazuje se neto-plaća,
nego samo plaća, osnovica i doprinosi za mirovinska osiguranja.

7.Porezi i doprinosi na drugi dohodak u 2009.

Zakonom o porezu na dohodak, drugim dohotkom su primitci koji se ne smatraju

plaćom, dohotkom od imovine i imovinskih prava, dohotkom od kapitala i dohotkom
od osiguranja koje pravne i fizičke osobe (isplatitelji) isplaćuju fizičkim osobama u
novcu ili u naravi. Prema Zakonu o porezu na dohodak, porez na dohodak se plaća na
razliku između primitka i doprinosa na primitak, pod kojim se smatra mirovinski
doprinos za I. i II. stup. No, prema Zakonu o doprinosima neki primitci, koji se
oporezuju kao drugi dohodak, ne podliježu plaćanju doprinosa, nego se od ukupnog
primitka obračunava samo porez na dohodak po stopi od 25% uvećan za prirez, ako
postoji obveza plaćanja prireza u mjestu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta
poreznog obveznika. Isplatitelji su obvezni obračunati i uplatiti na taj primitak i
doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 15%.
Prema tome, primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak možemo podijeliti na:
- primitke na koje se plaćaju doprinosi i porez na dohodak i prirez.
- primitke na koje se plaća samo porez na dohodak i prirez.

7.1. Primitci od kojih se utvrđuju drugi dohodak na koje se obračunavaju doprinosi

poreza na dohodak i prirez

Doprinosi, porez na dohodak i prirez obračunavaju se na sljedeće primitke ostvarene

po osnovama:
- djelatnost članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih
odbora, upravnih vijeća, članova povjerenstva i odbora, sudaca i porotnika koji
nemaju svojstvo djelatnika u sudu
- djelatnost sportaša
- djelatnost trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata,
tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka
- - nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima iznad neoporezive svote
- - ostali posebno navedeni primici koje pravne i fizičke osobe isplaćuju ili daju u
naravi osobama koje nisu njihovi zaposlenici, kao što je podmirenje troškova
službenog putovanja, isplata prigodnih nagrada, davanje usluga bez naknade i sl.

Zakonom o doprinosima određeno j eda se drugim dohotkom smatraju i sljedeći primitci:

- koje poslodavac, osim plaće, isplati osiguraniku pomorcu-članu posade broda u
međunarodnoj plovidbi

11
 - koje poslodavac isplati volonteru
- koje poslodavac isplaćuje ili daje u naravi bivšem radniku, a koji se odnose na
primitak na osnovi njegova rada u radnom odnosu
7.2. Primitci od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a koji su oslobođeni plaćanja
doprinosa
Prema Zakonu o doprinosima, doprinosi se ne plaćaju na sljedeće primitke:
- autorski honorari isplaćeni prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i
srodna prava
- naknade za isporučeno umjetničko djelo
- -nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada u svoti iznad neoporezive od
1.600,00 kn mjesečno
- primitci učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i
studentskih udruga u svoti iznad 50.000,00 kn godišnje
- stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i
visokim školama i fakultetima iznad 1.600,00
- primitak za rad osobe mlađe od 15 godina
- renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg
radnika
- primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku.

9. Plaćanje doprinosa na najamnine

Zakonom o doprinosima se od 1. siječnja 2009. uvodi obveza plaćanja doprinosa i na

dohodak od imovine i imovinskih prava i to:
- na dohodak ostvaren od iznajmljivanja nekretnina i pokretnih stvari
- na dohodak od imovinskih prava pod kojima se smatra primitak koji autorovi
nasljednici ili stjecatelji ustupaju drugim fizičkim ili pravnim osobama na
određeni rok.

Porezni obveznici obvezni su prijaviti se u RPO i utvrđivati dohodak prema poslovnim

knjigama kada postanu obveznici poreza na dodanu vrijednost. To je slučaj kada u
cijelom poreznom razdoblju - godini ostvare primitke u svoti od 85.000,00 kn, a u godini
u kojoj počinju obavljati djelatnost ostvare primitke u razmjernom dijelu od 85.000,00 kn
u odnosu na broj mjeseci poslovanja.
Primjerice, porezni obveznik koji je primitke počeo ostvarivati 1.rujna 2008. ostvarivao
je primitke 4 mjeseca. Razmjerni dio od 85.000,00 kn iznosi: 85.000,00:12x4 =
28.333,33 kn. To znači da ako je porezni obveznik ostvario u razdoblju rujan-prosinac
208. primitak od 28.333,33 kn i veći, obvezan je prijaviti se u sustav PDV-a, a time i u
RPO.
Taj porezni obveznike može biti obveznik poreza na dohodak te utvrđivati dohodak kao
razliku primitaka i izdataka po načelu blagajne u knjizi primitaka i izdataka, kao obrti i s
obrtom izjednačene djelatnosti ili dragovoljno odlučiti plaćati porez na dobitak na način
propisan Zakonom o porez na dobit. No, ako je porezni obveznik u 2008. ostvario barem
jedan od sljedeća četiri kriterija, obvezan je plaćati porez na dobitak.
Kriteriji su slijedeći:
- ukupni primitak od 2.000.000,00 kn

12
 - knjigovodstvenu vrijednost dugotrajne imovine od 2.000.000,00 kn
- dohodak u visini 400.000,00 kn
- ako je u prethodnoj godini zapošljavao više od 15 zaposlenika.
- Ako najmodavac dobrovoljno ili po sili zakona plaća porez na dohodak ili dobit, a
istovremeno je u radnom odnosu kod neke pravne ili fizičke osobe, obvezan je
plaćati doprinose na godišnju osnovicu prema rješenju Porezne uprave.
- Ako je porezni obveznik već obavljanjem neke druge djelatnosti u sustavu poreza
na dohodak ili poreza na dobitak te počinje ostvarivati i primitke od najma,
automatski je već obvezan plaćati porez na dohodak ili na dobitak na temelju
podataka iz poslovnih knjiga. U tom slučaju na njega nema promjene u vezi s
doprinosima jer već plaća doprinose u ovisnosti o načinu plaćanja poreza, prema
tome kako plaća porez.
Plaćanje doprinosa na najamnine isto tako ovisi o tome kako plaća porez te je li je
negdje u radnom odnosu.

10. Primitci koji se ne smatraju dohotkom

Dohotkom se ne smatraju:

1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na

žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-
kreditnih zadruga,

2. primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,

3. primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom,

4. primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika,

5. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema
Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu
starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u
vrijeme njihovog umirovljenja,

6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu,

7. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o
mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji,

8. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike
Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane
statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te
svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu
Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

13
Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge i
to:

1. primici po posebnim propisima:

2. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji poginulih hrvatskih

branitelja iz Domovinskog rata,

3. socijalne potpore,

4. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta,

5. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,

6. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,

7. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja,

8. nasljedstva i darovi,

9. primici od otuđenja osobne imovine,

10. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,

11. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim
uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom
zakonu,

12. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a
za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih
pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim
osiguranjem.

14