Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

Uvod u plan gospodarenja otpadom RH

Količina otpada u Hrvatskoj raste, a postojeda infrastruktura koja bi taj otpad

trebala zbrinuti je nedostatna. Kriza gospodarenja otpadom koja de, ako se brzo ne
učine krupne promjene, prerasti sektorske okvire, pa de sadašnji problem otpada u
RH postati i problem javnoga zdravstva, turizma, itd. Neodgovarajude gospodarenje
otpadom je dovelo do rješenja da se u narednih petnaestak godina valja izgraditi i
urediti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom RH kako bi se uklonio odbačeni otpad;
sanirala postojeda neuređena odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi; i,
najvažnije, učinkovito upravljalio tokovima različitih vrsta otpada, od proizvođača
otpada do njegovog sigurnog odlaganja. Za razvoj i uspostavu takvog sustava
potreban je Plan gospodarenja otpadom RH! Plan de se sastojati od dva dijela: prvi je
dio Strategija gospodarenja otpadom u kojoj se određuje što valja učiniti i kojim
redom; drugi je dio Primjena strategije gospodarenja otpadom koja se sastoji o
provođenju mjera kroz tehničke smjernice, s nositeljima i razradom načina te
vremenskog okvira ostvarenja.

Plan gospodarenjem otpada u Hrvatskoj mora promijeniti postojedi smjer strategije

gospodarenja otpadom i postaviti cilj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i
recikliranja od 80% do 2015., te odustati od gradnje centara za „gospodarenje“
otpadom i spaljivanja otpada. Potrebno je objediniti i raspisati državni natječaj za
najbolji sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada. Izradu provedbenih
planova GO treba dopustiti lokalnoj upravi samo u mjeri kojom de pripremiti zahtjeve
s obzirom na specifičnost područja, količinu, vrstu otpada, i sl.

Nadležni u MZOPU trebaju uvažiti primjedbe i prijedloge stručnjaka i javnosti, Odbora

PEPGO i ekoloških udruga, koji ukazuju na ispravan smjer u zbrinjavanju otpada.
Nadležne institucije napokon moraju početi primjenjivati vlastiti Zakon o otpadu koji
nalaže obvezu odvojenog skupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti
(čl.25 i 26) i koji propisuje kaznene odredbe za nepoštivanje istog (čl.88 i 91), te
moraju uvažiti nedavno usvojenu EU Okvirnu direktivu o otpadu u kojoj je postavljen
cilj obuzdavanja rasta nastanka otpada do 2012. i postavljen cilj recikliranja za cijelu
EU od 50% komunalnog otpada i 70% industrijskog otpada do 2020. Procjena je da de
dosezanje ovih ciljeva smanjiti emisije ekvivalentne ispuštanju vedem od 89 milijuna
tona CO2 godišnje, što bi odgovaralo izuzimanju iz prometa 31 milion automobila.

1
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

Za definiranje potrebnog ispravnog sustava gospodarenja otpadom ključno je
poznavanje pravog postojedeg stanja i postavljanje jasnih ciljeva koji se moraju dostidi
u predviđenom roku.

Pregled postojedeg stanja gospodarenja otpadom u RH

U 2000. g je proizvedeno u RH približno 4.100.000 t otpada, ali bez procjene količina
šumarskog i rudarskog otpada te jalovine. Od te količine, približno 1.200.000 t
predstavlja komunalni otpad, a ostatak čini, prema našem načinu kategorizacije,
tehnološki otpad od kojega je 1.600.000 t poljoprivrednog otpada, oko 1.000.000 t
građevinskog te približno 300.000 ostalog tehnološkog otpada. Od ukupne količine
otpada koji nastaje godišnje u RH, približno 30.000 t je opasni otpad.
Odloženi komunalni otpad, za kojega postoje pouzdani podaci, 2000. g. bilježi u
odnosu na 1995. g. rast od približno 50%. Dio tog značajnog porasta, koji je znatno
brži od rasta bruto nacionalnog dohotka (BND), i potrošnje u RH je samo prividni
porast, a rezultat je sve vede pokrivenosti teritorija organiziranim prikupljanjem
komunalnog otpada (sada je na razini od približno 80%).

Od 126 službenih odlagališta otpada u RH tek je 40% ograđeno, a 50% čuvano.

Samo 7 odlagališta prihvada više od 20.000 tona godišnje, no za vedinu je legalnost
rada najveda prepreka. Naime, tek 8 odlagališta ima urednu uporabnu dozvolu.
Dodatno, još 6 odlagališta ima studiju utjecaja na okoliš, ali još uvijek nema uporabne
dozvole. Jedan je broj odlagališta u postupku priprave projektne dokumentacije i

2
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

ishođenja dozvola. Postoje dva uređena podzemna odlagališta tehnološkog otpada

odnosno dvije duboke utisne bušotine s kojima su raskrivene izolirane geološke
zamke naslaga stijena, a koje posjeduju svu potrebnu tehničku dokumentaciju. Sada
se TEHNOLOGIJOM UTISKIVANJA u odabrane geološke zamke odlaže 40 do 60
3
tisuda m otpada godišnje Pored toga svake se godine u procesu proizvodnje nafte i
kondenzata zbrine utiskivanjem u izolirane geološke zamke naslaga stijena raskrivenih
3
dubokim utisnim bušotinama preko 900 tisuda m slojne mineralizirane vode
onečišdene naftom ili kondenzatom i kemijskom aditivima. Ovu vodu nije dopušteno
odlagati u površinske vodotokove. U tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš za
sedamnaest lokacija podzemnih odlagališta na području šest županija. Podzemna
odlagališta tehnički su opremljena za zbrinjavanje opasnog otpada iz djelatnosti
naftnog rudarstva

*Prikaz utiskivanja u duboke bušotine

Republika Hrvatska nema dovoljan broj potrebnih postrojenja za obradu

vlastitog opasnog otpada, kao ni odlagališta uređenog za trajnu skrb o opasnom
otpadu. Osim vrlo malog dijela koji se obradi u RH i dijela (oko 15.000 t u 2000. g.) koji
se izvozi na obradu i odlaganje, ostalo se gubi iz sustava. Gospodarenje opasnim
otpadom ilustrativno je stanje cijeloga sustava: uz postavljene standarde i
zadovoljavajudu regulativu postoji servisna potpora stručnih službi, no nema dovoljno
postrojenja za postupanje s opasnim otpadom.

3
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

Za izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, potrebno je do 2015. godine

ostvariti sljedede:

Strateški ciljevi i zadaci

Imaju temeljnu funkciju – zaštitu zdravlja ljudi i okoliša, i jednako tako sve racionalnije
korištenje resursa.

Sadašnje je stanje takvo da najveća količina otpada u RH završava na odlaganju,

na dnu pokazane sheme, dakle na način koji je za okoliš najnepovoljniji. Razlog za to
je nedostatak infrastrukture i organizacije. Strateški ciljevi po razdobljima u godinama

4
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

Krupne promjene; ovdje prikazane, mogude su uz ostvarenje ova tri strateška

cilja kroz višegodišnji proces kojega se mora nadzirati uz pomod skupa indikatora
vezanih uz otpad

Zadaci definiraju tempo s kojim se mora povedavati udio otpada koji se

izbjegava ili obrađuje

Izdvojit du neke mjere koje su bitne za postizanje strateških ciljeva:

Specifične mjere
Cilj 1: Razvitak infrastrukture za cjelovit sustav gospodarenja otpadom

a) Izraditi detaljni program gradnje infrastrukturnih objekata i njihovog unošenja u

prostorne planove

b) Izgraditi spalionice za opasni i komunalni otpad

5
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

c) Uspostaviti Regionalna odlagališta, i potom uz njih razviti Regionalne centre za

gospodarenje otpadom

d) Uspostaviti odlagališta opasnog otpada

Cilj 2: Postupno smanjivanje količina otpada

a) Kontinuirano provoditi projekte čistije proizvodnje

b) Uspostaviti sustave odvojenog skupljanja i recikliranja komunalnog otpada

c) Donijeti odgovarajude programe i podzakonske propise u skladu s smjernicama

EU

d) Smanjiti pritisak na okoliš od otpada na jadranskim otocima

e) Poduprijeti i unaprijediti rad burze otpada

Cilj 3: Postupno smanjivanje rizika od otpada

a) Sprovoditi sanaciju i zatvaranje neuređenih odlagališta otpada

b) Uspostaviti sustavnu termičku obradu onog dijela otpada koji se tako može
obrađivati u postojedim kapacitetima

c) Razviti i šire primjeniti utiskivanje opasnog otpada u duboke izolirane geološke

naslage

d) Uspostaviti gospodarenje otpadom životinjskog porijekla (klaonice, mesna industrija

i sl)

e) Uspostaviti gospodarenje opasnim otpadom koji se obrađuje kemijsko-fizikalnim

postupcima

Financiranje gospodarenja otpadom

Sadašnji načini financiranja u gospodarenju otpadom je mješavina dva

koncepta. Sakupljači otpada, obrađivači, i svi koji daju usluge pri zbrinjavanju
tehnološkog ili opasnog otpada napladuju usluge dijelom na dohodovnom, a dijelom
na tržišnom principu. Postupanje s komunalnim otpadom obično je subvencionirano
iz proračuna lokalne zajednice, ako posao obavljaju komunalna poduzeda, ali je

6
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

ponekad cijena postupanja tržišna, ako posao obavljaju koncesionari. Međutim, i u

potonjem slučaju, stoga što je trošak odlaganja na postojedim neuređenim
odlagalištima mali, cijena zbrinjavanja nije stvarna.

Friends of the Earth Croatia(Zelena Akcija) nisu nadakle bili zadovoljni sa donošenjem
odluke o Planu gospodarenja otpadom: „Zelena akcija je ogorcena cinjenicom da je
Plan gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu razvijan i odobren bez prisustvovanja
javnosti i bez javne rasprave usprkos pozivima
da se nevladine organizacije ukljuce u procese stvaranja ovakvih dokumenata (prema
Zakonu
o pravu na pristup informacijama i Aarhuškoj konvenciji koja nažalost još uvijek nije
ratificirana u RH).“

A s time su naveli i što bi promjenili:

Preporuke Zelene akcije:
1) Zelena akcija od gradskog poglavarstva traži poništavanje rješenja o prihvacanju ovog
“Plana gospodarenja otpada za Grad Zagreb” sve dok se ne kontaktiraju i konzultiraju sve
zainteresirane strane te se zakljucci uvrstite u novi plan koji ce se prezentirati i “Europskoj
banci za obnovu i razvoj” koja bi trebala financirati “PTOOZG”
2) Zelena Akcija traži od EBRD da ne prihvati PGO dok se ne kontaktiraju i konzultiraju
sve zainteresirane strane.
3) Zelena akcija traži da se definicije i termini korišteni u PGO dodatno modificiraju na
nacin da se jasno razlikuje recikliranje, povrat energije i odlaganje otpada. Takoder
predlažemo da se pripremi tekst za javnost pisan rjecnikom razumljivim prosjecno
školovanom stanovniku Grada Zagreba.
4) Termin “zatvaranje kružnog toka tvari i energije” ne smije biti opravdanje za spaljivanje otpada
za proizvodnju energije što nije sukladno direktivi EU 94/62/EC ni strategiji gospodarenja
otpadom EU (1989).
5) Važno je locirati financije i izvori financiranja za prevenciju nastanka otpada. Ukoliko se
ne planira odrediti sredstva za financiranje ovog projekta, za postavljene ciljeve potrebno je
odrediti odgovornosti za neuspjeh.
6) Potrebno je napraviti detaljnu analizu izvodljivosti sustava prikupljanja otpada “od
vrata do vrata”. Prilikom izrade analize treba u obzir uzeti sastav otpada nakon uvodenja
pravilnika o ambalažnom otpadu (NN 97/2005).
7) Da bi programi za povecanje recikliranja postigli zadane ciljeve, svakako je potrebno
uvesti sustav sakupljanja otpada “od vrata do vrata” koji ukljucuje i kompostiranje.
8) Treba osigurati prikladno financiranje i financijsku konstrukciju za izgradnju
kompostane. Takoder treba odrediti i razvojne smjernice za kompostiranje u
domacinstvima.
9) Potrebno je iznesti detalje o MBTu, odnosno definirati da li se to postrojenje gradi ili
ne? ukoliko je odluceno da je izgradnja MBT korisna onda je potrebo osigurati prikladno
financiranje i financijsku konstrukciju. Ovaj nacin obrade ni na koji nacin ne smije
zamijeniti odvajanje otpada na mjestu nastanka, recikliranja i kompostiranja jer su produkti
znatno lošije kvalitete.
10) Usporedba izmedu obradenog i neobradenog otpada na stranici 44 ne ukljucuje analizu
preventivnog djelovanja na stvaranje otpada + recikliranje + biološki tretman + MBT +
odlaganje te se stoga treba razmisliti o najprikladnijoj opciji tek nakon što se ova opcija
istraži. Takoder, treba osigurati podatke o toksicnosti ostataka procesa termicke
obrade.
11) Termin «recikliranje» na stranici 75. može prouzrociti krive zakljucke, te ga treba izbrisati

7
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

iz dokumenta zbog nedostatka pravne baze za korištenje istog.

12) Podatak o postotku opasnog otada koji nastaje iz spalionica na stranici 86 mora se ispraviti,
odnosno u konacnu brojku uvrstiti leteci pepeo i ostatke filtra.
13) Zelena akcija traži analizu svih mogucnosti i opcija za zbrinjavanje mulja iz procišcavaca
voda, ukljucujuci analizu isplativosti i toksicnosti produkta.
14) Ukoliko sve navedene analize pokažu da je postrojenje za termicku obradu otpada
neophodno gradu zagrebu, onda treba pronaci adekvatno rješenje za financiranje odlagališta
na koje se mogu odlagati filtri i pepeo, odnosno produkti spalionice, odnosno treba osigurati
odvojeno odlaganje opasnog od neopasnog otpada.
15) Sastav preostalog otpada se mora ponovo racunati, uzimajuci u obzir Pravilnik o
ambalažnom otpadu s ciljem kreiranja ucinkovitog i azurnog gradskog sustava recikliranja.
16) Ukupni iznos proizvedenog otpada zajedno sa ukupnim iznosom recikliranog materijala
mora biti ukljucen predvidanja trenda porasta kolicine otpada, ukljucujuci i postotak
materijala koji je recikliran prije 2006.
17) Zagrebacka županija mora napraviti plan gospodarenja otpadom u suradnji s javnošcu prije
nego se pocne planirati sa novim kapacitetima za odlaganje otpada.

Učinkovitost pametnog postupanja sa otpadom

Gospodarenje otpadom na ekološki način počiva na hijerarhiji mjera kojima se prvo
nastoji maksimalno smanjiti količina stvaranog otpada i njegova „problematičnost“,
potom se nastoji maksimalno upotrijebiti/reciklirati otpad koji je ipak nastao, a tek na
kraju se ono što se nikako nije moglo ni spriječiti, ni upotrijebiti, obrađuje/odlaže na
okolišno najmanje škodljiv način. Stoga je prioritet uspostaviti kulturu i sustav
okolišno prihvatljivog prikupljanja otpada koji obvezuje proizvođača otpada da,
proporcionalno proizvedenom otpadu, sudjeluje i u njegovu zbrinjavanju.

8
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

Na slici je prikazano kako se različitim postupcima s otpadom može ukloniti ili

umanjiti pritisak otpada na okoliš

Pedi za klinker u tvornicama cementa (u RH ih je 5) pogodne su za termičku

obradu otpadnih ulja, muljeva, lijekova, otpadnih guma i sl. Za sada se time bavi jedne
tvornica cementa (gume, otpadna ulja te mesno-koštano brašno). Ovlaštenja za
spaljivanje otpadnih ulja posjeduju još dvije cementare, pet termoelektrana ,
pojedine ljevaonice i rafinerije nafte. Osim toga svaki gospodarski subjekt koji
posjeduje ložište na tekuda goriva snage iznad 3 MW može, u skladu s Pravilnikom o
vrstama otpada, vlastita otpadna ulja trošiti kao gorivo i bez posebnog
ovlaštenja.

9
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

 Slika prikazuje kako pedi za klinker u tvornicama cementa mogu biti

pogodne za termičku obradu različitih vrsta otpada

10
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

ZAKLJUČAK
Važno je da se Plan gospodarenja otpadom neprestano prati i redovito obnavlja kako
bi se osiguralo da vrijede pretpostavke na kojima je utemeljen; da definirani ciljevi i
preporučene mjere doista vode k unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom, te da
je rok za ostvarenje glavnih ciljeva realan.

Ispravan put k održivosti tog cilja

• smanjiti količine koje se odlažu (ili neodgovorno odbacuju)

 smanjiti nastajanje otpada što de voditi boljem korištenju resursa, i (3) smanjenju
rizika od otpada

izbjegne li se nastajanje otpada, uklonjen je pritisak na okoliš u potpunosti, i

suprotno, sve što se odloži, izlaže okoliš pritisku!

11
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel, Stručni studij, kolegij Zaštita okoliša

Literatura:

- http://www.zeleni-zagreb.org/files/Zelena_lista-

Primjedbe_na_Plan_gospodarenja_otpadom_ZG_do_2015.pdf

- http://www.zeleni-
zagreb.org/index.php?option=com_content&task=view&id=205&Itemid=42

- stranice Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja

12