Professional Documents
Culture Documents
Plavi Jahač
Plavi Jahač
-Kandinski nakon što iz rusije dolazi u Minhen stupa u vezu sa Gabrijelom Munter, te se
upoznaju sa drugim parom Aleksej fon Javljenskim i Mariane fon Werefkin, te nakon
zajedničkog ljetovanja na Mornau 1909 i 1911.god. sa Franc Markom osnivaju grupu „Plavi
jahač“. Pošto su obojica volili plavu boju i konje.
-Naziv dobijaju po Almanahu „Plavi jahač“ iz 1903. koji je uradio Kandinski.
-Umjetnici i pored grupe zadržavaju svoju individualnost..
-Nemaju manifest.
##PRISTUP SLIKARSTVU:
-Kao i kod grupe „Most“ , i ovdje se radi o još izražajnijem spontanom, intuitivnom prikazu i
pristupu slikarstvu, destikulativno, ekspresivno. Uvažavaju radove djece i naivaca.
- Radikalno se ide u simplifikaciju forme i stavlja akcenat na boju.
-Teže da iskažu duhovno, unutrašnje, kroz lik.umjetnost (Teozofija).
-Teže u lik.izrazu, putem kojeg čovjek uspostavlja susret sa samim sobom „onako kako
unutarnje oko umjetnika vidi“(Franc Make).
-Vjerovali su u simboličku i asocijativnu moć boje (teorijska misao kroz boju), te fiziološki
uticaj boje, „boja je moć koja izravno utiče na dušu, duša je klavir sa mnogo tipaka, a
umjetnik je muzičar koji svira“(Kandinski).
-Likovna umjetnost se počinje aktivno povezivati sa drugim umjetnostima: teatar, muzika, i sa
filozofijom.
-To je ona veza kod Kandinskog, duhovnog u umjetnosti i muzici, tj. različita osjetila stopiti
u jedno (SINESTEZIJA), što vodi umjetnosti potpuno lišene sadržaja koji sada čine boje,
linije i njihovi odnosi (dematerijalizacija predmeta).
-Spajanje različitosti čula (SINESTEZIJA)npr.“okom čuti muziku“; u književnosti Brunine
„Cimetarske prodavnice“ i slično.
-Izlet ka apstrakciji dolazi kao rezultat njihovog susreta sa Rajonistima i kubistima. Njihova
poetika se kreće od čiste apstrakcije do romantične vizije
1. VASILIJ KANDINSKI
-Ruski slikar i grafičar, a prije svega teoretičar, začetnik apstrakcije prve polovine
20.st.
U 30-oj god. života, on napušta titulu doktora prava. Bio je i odličan muzičar,
porjeklom je iz imućne porodice. Muzika mu pomaže da postane slikar. Muzika je
najapstraktnija umjetnost.
-1911.nakon što je prvo upoznao Gabrijelu Munter, a zatim Alekseja fon Javljenskog,
Mariane fon Werefkin na ljetovanju u Mornauu, te Franc Marka. Kasnije im se
pridružuje Augus Make. Oformio je grupu, čije je ime „Plavi jahač“ dobila po
njegovoj slici za naslovnicu istoimenog almanaha, a izradio ju je 1903.godine. Grupa
traje do Prvog svjetskog rata.
DJELA
1. ## „Plavim jahačem“(1903),
4. ## “Kompoziciji br.2“(1910), na kojoj jahači i ostale figure postaju mrlje boje ili
linearne šare, a prostor apstraktna šara, a kasnije i
## MUZIČKA FAZA:
Od 1911-1914 gotovo sva njegova djela vezana su za muziku!!!
-Paralela između muzike i slikarstva će okupirati Kandinskog u čitavom njegovom
stvaralaštvu, pa slikama daje imena u vidu muzičkih formi kao što su: FUGA,
KOMPOZICIJA, KONTRAKOMPOZICIJA, IMPROVIZACIJA i slično.
To su spontane ekspresije unutarnjih impulsa.
-Improvizacija je bilo preko 35.
-Slike su mu kao eksplozije boja u kosmosu, sve je samo boja i uzaludno je tražiti
predmet.
2. POL KLE
U svojim prikazivanjima oslanja se na komplementarne i simultane kontraste.
-Izrazito je apstraktno to što radi.
-Na njega su uticali: ekspresionizam, kubizam, kasnije i nadrealizam, ali on je taj koji
će uticati na druge.
-Predavao je u Bauhausu škola koja želi ujediniti umjetnost i zanati, geometrizacija i
matematička proračunatost.
-Bio je član „Četvorke“.
-Slike mu imaju dječiju zaigranost i kvalitetu dječijih naivnih crteža i slika izrazito
malog formata.
-Ono što te slike aludiraju jeste: poezija, muzika, snovi, a negdje se u te radove
uključuju i muzičke note. (SINESTEZIJA).
DJELA:
1. ## „Fen u markovom vrtu“
2. ## „Tuniške bašte“
3. ## „Zagrljaj“
-1933. proglašen degeneričnim umjetnikom.!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
3. Franc MARK:
DJELA:
0. ## „Plavi konji“ (1911.),
-njegov rani krivolinijski stil;
-izrazito „gro-plan“
-konji izgledaju kao skulpturalni reljef spram ravne pozadine
01. ## „U konjušnjici“ (1913/14)
-kombinacija ranijeg krivolinijskog stila sa novom četverougaonom geometrijom;
3. ## „Životinje u pejzažu“
– Fovizam, kubizam, futurizam. Manje je prepoznatljivo.
– boja, ritam, forma.
4. August MAKE:
DJELA:
1. ## „Veliki zološki vrt“ (1912.)
-triptih,
-pod uticajem je Sezana, Renoara, Matisa, i Sera.
-djelo prožima naivna radost
6. GABRIJELA MUNTER
2. ## „ Meditacija“ (1907.)
-kolorit je najvažniji kod nje, uticaj fovizma i Matisa kao i Sezanovska simplifikacija forme.
-glavna preokupacija joj je boja, a manje figuracija i simplifikacija forme!!!!!!!!!!!!!!!!
1. ## „Autoportret“ (1919.)