1

BAROK (i latinizam u 17.st.)

- barok (port. barocco - znači biser manje vrijedosti, nepravilnog oblika;

oznaka za svaki pretjerani umjetnički izraz - a naziv se koristi kao
osobina ovog pravca, u smislu > previše kićen, neprirodan)

- barok je stil ev. umjetnosti od kraja 16. st. do polovice 18. u vrijeme
protureformacije i dvorskog apsolutizma; naslijedio je renesansu, a
kasnije se razvio u rokoko

- manirizam (franc. izvještačenost; kao umj. pravac: korištenje starih

formami i tehnika, oponašanje uzora bez vlastite duhovne iuvencije) - stilska faza
kao prijelazni stupanj izmađu kasne renesanse i baroka - svuda po Europi
- razni vidovi manirizma, prema imenima autora ili osobinamam :

U Fr.: precioznost - pretjerana otmjenost, Šp.: konceptualizam, kulteranizam

(kulto = učen) i gongorizam (po pjesniku Gongori), Eng.: jufjuizam (kićeno,
neukusno, nizanje antiteza – po nekom romanu o pastiru), Njem.: Schwulst
(napuhanost), It.: marinizam (pj.: Marino), končeto (domišljato, retorički efekti),
i sečentizam ( ili sečento – domišljatost končeta i hlado ; dakle, končeto je jdno i
osobina sečenta). Sve je to izvanjska blistavost, bujna rječitost. Utjecalo je i na nas.

Hrvatski barok - 17. st.

Kulturno- povijesna situacija

Prethode mu protestanski pokret ili reformacja i s druge strane katolička

obnova ili protureformacija u 16.st. Kod nas se barok javlja na "ažurnijem" jugu, koji
lakše prihvaća novine, dok je sjever tradicionalniji.

- protestantizam – proširio se dijelom Njemačke, Enlgleskom i Nizozemskom,

začetnik je Martin Luther, svećenik, koji u 16. st. objavljuje teze o povratku crkve na
skromnost, i bogoslužje na narodnom jeziku umjesto na latinskom, pa kod nas ima
odjeka tamo gdje se duže zadržala glagoljica – u Istri.

- protestantizam u Hrvata: pop glagoljaš Stjepan Konzul Istranin (Istra) i Antun

Dalmatin (Senj) prevodili su Bilbliju (tiskana u Njemačkoj u Urachu) na hrvatski jezik
a angažirao ih je za to koparski biskup Petar Pavao Vergerije ; Matija Vlačić je
važan za ev. prot. pokret. Kao pokret, javlja se samo u Istri..

- katolička obnova - počinje crkvenim saborom Tridentskim koncilom (1545. -

1563.), širi se osnivanjem isusovačkih škola i znanstvenih ustanova - kršćanska
filozofija i humanističko obrazovanje (prve visoke škole u Hrvatskoj): pavlini u
Lepoglavi i isusovci u Zagrebu. U Rimu se tiskaju naše glag. i lat. knjige. Književna
 2

djelatnost u (Dubrovniku), Zagrebu, Varaždinu, Zadru, Splitu. Isusovci su u Dub. od

1604., a u Zagrebu od 1607. g.
Hrv. svećenik Juraj Križanić - nosilac protureformacije u Rusiji, nosilac sveslavenske
ideje.

Hrvatski barok, 17.st, kao naše književno razdoblje.

- na bogatoj tradiciji knjiž. renesanse iz 16. st. (ljub. pretrarkističke lirike Š.Menčetića,
Dž. Držića, komedija M. Držića i Marulićeve epike )
- na čelu hrvatskog baroka je Ivan Gundulić, najveće ime hrv. baroka, isusovački
đak, što se očituje u njegovim djelima (isusovci su nosioci katoličke obnove), a
Dubrovnik je i dalje na čelu hrvatske književnosti.

- obilježja hrv. baroka - najznačajnije obilježje je tadašnji opći duh vremena na

temelju ideje katoličke crkve :

- obnova motiva antičke kulture i vraćanje na srednjovjekovne poglede

- zato umjesto senzualno-emocionalnog , prevldava istina, refleksivnost, etičko vred-
novanje; moderno poimanje čovjeka
- bogat, kićen rječnik; barokni sadržaji i izraz, sentence, fantastika
- književne vrste: lirika, epika (povijesni ep, religiozna poema,) i drama - dobivaju
duhovnu, religioznu dimenziju
- pisci osim I. Gundulića : Ivan Bunić Vučić , Junije Palmotić , Ignjat Đurđević, Antun
Kanižlić i pisci ozaljskoga književnog kruga F.K. Frankopan, P. Zrinski, Katarina
Zrinska, Ivan Belostenec, te tzv. Pavlinski zbornik.

- sjeverna Hrvatska u 16. i 17. st. (Banska Hrvatska) - sjeverno od mletačkog

područja - već u 2. polovici 16. st. značajni knjiž. pokušaji.
- to je kajkavsko područje
- ref. i proturef. utječu na širenje pismenosti
- razvijaju se isusovačke škole, akademije i razne visoke škole
- javljaju se počeci pisane književnosti na kaj. narječju (jezik?)
- novi interes baroka u sjev. Hr. - pitanja jezikoslovlja
- predstavnici kniževnog razvoja na kajkavskom narječju:
 Petar Zrinski - preveo na hr. djelo brata Nikole Z. s mađ. Adrijanskog mora
sirena (središnja pjesma je Opsida sigetska)
 Fran Krsto Frankopan - ljubavna pjesmarica Gartlic za čas kratiti
 Pavao Ritter Vitezović - jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Autor
spjeva Odiljenje sigetsko
- sva se trojica približavaju štokavskom narj. kao zajedničkom jeziku

- predstavnici jezikoslovlja u Hrvatskoj (cijeloj):

 Juraj Habdelić i Ivan Belostenec - rječnici na kajkavskom

 Jakov Mikalja - rječnik na štok.
 P. R. Vitezović - rječnik sa sva tri narječja, forsira štokavski kao zajednički
jezik, sto godina prije Gaja predlaže dijakritičke znakove
 Bartol Kašić - gramtaika (1604.)
 Šime Budinić - pravopisne inovacije iz češkog  3 slova (č, ž, š) s dijakritičkim
znakovima, ali na žalost nije prihvaćeno
 3

- nazire se zajednička budućnost na štokavskom narj. tj. jeziku

- barok u širim vidovima: graditeljstvo (građevine razigranih pročelja, bogato
ukrašene unutrašnjosti), slikarstvo, kiparstvo
- nastoji ujediniti te tri umjetnosti
- opsesija baroka je kazalište
- osobine: dekorativno bogatstvo i asimetrija (nasuprot renesansnom skladu),
raskošni detalji

- spomenici barokne kulture:

- dvorac u Versaillesu i Petrogradu
- kod nas: isusovci u Zagrebu podigli crkvu sv. Katarine, crkve u Zagrebu,
Varaždinu, Belcu ; dvorci i samostani
- najpoznatiji slikari: Rubens, Van Dyck, Rembrandt, Velaskez
- kompozitor: J. S Bach, Handel
- (u skulpturi - naturalističa modelacija tijela (smioni stavovi tijela, razigran pokret)

U Bosni

- duh katoličke obnove šire franjevci. Najaktivniji je Matija Divković-(17. st. ,vjersko-
poučne djela na hrvatskoj književnoj tradiciji. Školovao se u Italiji, tiskao stare
hrvatske nabožne pjesme : U se vrime godišća, Vetrenovićevo Posvetilište Abramo-
vo, izdao je svoj Nauk krstjanski, prerađivao jelegende lijepim jezikom)
- i ostali franjavci pišu na tradiciji srarije hvatske književnosti i školuju se u Italiji
- U Bosni djeluju i književnici Muslimani (pjesme na turskom, arapskom i perzijskom
jeziku). Začetnici su alhamijado književnosi (arapskim pismom na hrv. jez.)
__________________

a) barok kao književno razdoblje

b) barok kao stil u drugim književnim razdobljima, posebno u modernoj knjiž. a
znači i danas kičenost, bogat stil s puno figura, pa i pretjeranu kićenost
- u sakralnim djelima barok se pojavljuje kao patos u fizionomijama likova, kao
akt, te kao bogat kolorizam, jake boje, oštro svjetlo i sjena

Latinizam u 17.st.

Latinski jezik u Europi i kod nas ima povlašteni položaj u Crkvi, upravi i znanosti
(filozofi kao npr. Descartes, Spinoza, Hobbes, Leibniz, i znanstvenici ,npr. Galilei,
Kepler, Newton).

U hrvatskoj književnosti latinski jezik uzmiče pred književnošću na narodnom

jeziku. Neki pisci još uvijek pišu i na lat. jez., ali su im naznačajnija djela na
hrvatskom.
Znanstvenici i kod nas pišu na lat. jez . Jezikoslovac Bartol Kašić svoju gramatiku
(prvu hrv. gramatiku!) piše na lat. jez.
U katoličkih naroda pa i kod nas glavnu riječ u školstvu imaju isusovci. Učenici
čitaju antička djela, govore latinski, a i sastavljaju latinske stihove, te gledaju i izvode
kazališne predstave.
 4

P.R.Vitezović na lat. piše i političke rasprave, kao najzdušniji zagovornik jedinstva

svih Hrvata, i preteča ilirizma.