Professional Documents
Culture Documents
Unapređenje Logističkih Procesa
Unapređenje Logističkih Procesa
Saobraćajni fakultet
Odsek za logistiku
Seminarski rad:
Unapređenje logističkih procesa
korak po korak uz oslanjanje na ciklus PDCA
Profesor: Studenti:
Dr Milorad Kilibarda Mihajlo Fermevc LO 050160
Asistent: Svetlana Gligorić LO 050196
Mirjana Manojlović Milica Ljubisavljević LO 050199
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Beograd, 2008
Sadržaj:
Sadržaj:.............................................................................................................................................2
Uvod.................................................................................................................................................3
Definicije kvaliteta.......................................................................................................................3
Sistem upravljanja kvalitetom......................................................................................................3
Logistički procesi.........................................................................................................................4
Kvalitet usluga..............................................................................................................................4
Merenje kvaliteta logističke usluge..............................................................................................4
Metode unapređenja procesa...........................................................................................................5
PDCA ciklus.................................................................................................................................5
Osnovni model poboljšanja procesa.............................................................................................6
Primer unapređenja logističkog procesa.......................................................................................17
ZAKLJUČAK..................................................................................................................................19
LITERATURA.................................................................................................................................20
2
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Uvod
Kvalitet kao nauka svoju ekspanziju je doživeo nakon II svetskog rata. Na ovom polju su
najviše doprineli američki naučnici koji su pomogli razvoj japanske privrede koja je bila u
potpunosti razorena tokom rata. Japanski narod je prihvatio kvalitet kao neophodan faktor
prilikom realizacije usluge ili izrade proizvoda. Kvalitet koji je prihvaćen, postepeno je postao
standard koji mora biti ispunjen kako bi proizvod bio plasiran.
Definicije kvaliteta
Evolutivni razvoj unapređenja sistema kvaiteta tekao je u pravcu dostizanja TQM-a (Total
Qualitz Management). Menadžment totalnim kvalitetom podrazumeva sveobuhvatan pristup koji
je usredsređen na potpuni kvalitet i dugoročni uspeh, kroz zadovoljenje svih zainteresovanih
strana. TQM pristup podrazumeva da svi u organizaciji budu uključeni u stvaranje i poboljšanje
kvaliteta i da budu odgovorni za obavljanje svojih poslova. Tokom upravljanja naglasak se
stavlja na neprekidno unapređenje, a ne na brze popravke. Menadžment totalnim kvalitetom se
podjednako odnosi na proizvode, procese i čitavu kompaniju. U periodu razvoja sistema
upravljanja kvalitetom TQM-u su prethodili: kontrolisanje i ispitivanje, upravljanje kvalitetom,
obezbeđenje kvaliteta i menadžment kvalitetom.
3
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Logistički procesi
Kvalitet usluga
Kvalitet logističke usluge predstavlja skup različitih atributa čije se vrednosti i značaj
moraju meriti i pratiti u realnom vremenu. Merenje kvaliteta logističke usluge je veoma
kompleksan proces, jer korisnici svoje potrebe, želje, zahteve i očekivanja definišu i formulišu na
različite načine.
Želje svakoga ko pruža logističku uslugu je da nivo izmerenog kvaliteta merene usloge
bude kao i nivo perfektne usluge. Perfektna usluga podrazumeva da je porudžbina i isporuka robe
perfektno primljena i popunjena porudžbina, perfektno odabrana, upakovana, transportovana i
isporučena, da je korisnik perfektno informisan, da je perfektno fakturisana i dokumentovana
isporuka.
4
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
PDCA ciklus
Ovaj ciklus je razvio američki naučnik William Deming (1900 – 1993), jedan od
začetnika nauke o kvalitetu. PDCA (Plan-Do-Check-Act) ciklus predstavlja koncept planiranja i
kontinualnog poboljšanja kvaliteta kroz četiri koraka:
Prvi korak predstavlja plan. Nakon definisanja i analize problema treba odrediti
ciljeve kvaliteta i kritične faktore uspeha. Potrebno je prikupiti i analizirati
podatke, generisati moguća rešenja, izvršiti izbor odgovarajućeg rešenja i razraditi
plan implementacije.
Drugi korak predstavlja rad na izradi rešenja i njegovoj implementaciji kroz pilot
projekat. U procesu izrade i primene rešenja sprovodi se ispitivanje, poređenje i
eksperiment, u skladu sa planom iz prvog koraka. Potrebno je odrediti osnovne
pokazatelje uspešnosti u procesu unapređenja kvaliteta i formirati projektni tim
koji će upravljati procesom. Toko implementacije treba zabeležiti sve izvršene
promene i sakupiti podatke za procenu.
5
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Model osnovnog poboljšanja procesa biće izveden u dve faze. Prvi deo je prikupljanje i
analiza podataka, dok drugi deo sadrži PDCA ciklus tj poboljšanje.
Prikupljanje podataka
Poboljšanje procesa
6
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Selektovanje procesa
7
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Postoje određeni alati koji pomažu timu da selektuje proces na kome će raditi i ciljeve
poboljšanja. To su: operativne definicije, brainstorming, alat za donošenje odluka (decision-
making tool), Pareto dijagram
1. Kompozicija tima
Kada se izvrši selektovanje procesa i utvrde granice, potrebno je sačiniti tim koji će raditi na
rešavanju problema. Tim bi trebalo da se sastoji od ljudi koji rade unutar granica procesa i koji
imaju dovoljno znanja o tome kako proces funkcioniše.
2. Veličina tima
Tim bi trebalo da sačinjava između pet i sedam članova, zato što se smatra da taj broj
omogućava najefikasniji rad. Iako postoje timovi koji broje više članova, studije pokazuju kako
rad u timu sa osam ili deset članova, može dovesti do smanjenja efikasnosti i nemogućnosti
dostizanja ciljeva.
3. Vođa tima
Vođa tima može biti vođa odeljenja, vlasnik procesa, i drugi. On može biti izabran na
različite načine. Bez obzira ko je izabran za vođu tima, on ima sledeće odgovornosti:
Ugovara i vodi sastanke tima
Mora biti u dogovoru sa autoritetima koji su oformili tim oko sledeceg:
Tim može biti u mogućnosti samo da da preporuke bazirane na sakupljenim
podacima i da analizira uloženi trud, ili mu može biti dat autoritet da realizuje i
testira promene pre prethodnog odobrenja.
Vremenski limit za završavanje procesa poboljšanja.
Odlučuje kako će rezultate i preporuke proslediti upravi
Utvrđuje resurse, novac, materijale, obuku, ostale ljude koji su neohodni timu
Vođa tima takođe treba da odluči koliko je vremena potrebno da tim uloži u
procesu poboljšanja.
4. Članovi tima:
Članove tima odabira vođa tima, ili osoba koja je oformila tim. U zavisnosti od prirode
procesa članovi mogu biti izabrani iz različitih odeljenja, diviziona, radnih centara, itd. Bitno je
da izabrani članovi tima budu u direktnoj vezi sa procesom koji se poboljšava. Članovi su u
obavezi da završavaju određene zadatke, prikupljaju podatke, analiziraju podatke, prezentuju
napredak, šire znanja, kao i učestvovanje u raspravama i odlukama.
8
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
5. Timski dijagram
Dijagram je dokument koji prikazuje granice, očekivane rezultate i tražene resurse za
korisćenje, u procesu poboljšanja. Treba da definiše sledeće:
Proces koji treba da se poboljša
Cilj procesa poboljšanja
Određivanje vođe tima
Određivanje članova tima
Vremenski rok
Ko u timu ima autoritet za donošenje odluka
Potrebne resurse
Izveštavanje o zahtevima
6. Pravila u timu:
Ova pravila predstavljaju sredstvo bazične srukture i mogućnost održavanja efikasnih
sastanaka. Postoje sledeća područja primene ovih pravila:
Prisustvo - očekuje se prisustvo članova na sastancima, prihvatljivi razlozi za
odsustvo, broj članova koji je neophodan za održavanje sastanka.
Spremnost - početno i završno vreme sastanaka
Pripreme - od članova se očekuje da dođu pripremljeni na sastanak
Učestvovanje - aktivno slušanje, ograničavanje predrasuda, i slobodna
komunikacija
Kultura - nema prekidanja ili pričanja sa strane, članovi govore jedan po jedan,
nema napadanja određenih članova, svi članovi se tretiraju kao partneri
Zadaci - metoda pravljenja i praćenja zadataka, evidentiranje
Odluke - procedure donošenja odluka- zatvoreno ili otvoreno glasanje
Fokusiranja - stvari koje treba uraditi u budućnosti
8. Obučavanje tima:
Radi boljeg funkcionisanja tima neophodno je obučiti članove, sto će im pomoći da postignu
ciljeve. Vođa tima bi trebalo da omogući obuku u cilju efikasnijeg delovanja tima.
9
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Tim je opisao trenutni proces razvoja dijagramom toka u koraku 3. Gledajući ovaj
dijagram i dati opis vidio kako proces zaista funkcioniše. On pruža pomoć timu da uoče
eventualni problem u procesu. Oni mogu uočiti korake ili opisne procese koji su nepotrebni.
Takođe mogu uočiti da proces nepotreban nadzor, zatim procedure koje su primenje u prošlosti sa
namerom da privremeno omogući funkciju procesa, nakon načinjenih grešaka. Sve ovo troši
retkoe resurse.
Sem otkivanja delova gde se resursi ne troše efikasno, tim može naći i nedostatak u
samom procesu, koji može zaobići dodavanjem jednog ili više koraka.
Pre sprovođenja bilo kojih izmena, na osnovu ovog algoritma, tim bi trebao da odgovori
na predvićeni set pitanja. Ako odgovori na ova pitanja ukazuju na štetu, tim bi trebao da izvrši
promene na tom koraku. Ako korak ili odluka mogu biti otkonjeni bez narušavanja procesa, tim
realocira resurse na neko drugo mesto u organizaciji, gde su neophodni.
Eliminisanje neopotrebnih koraka doprinose dodatnoj koristi (uštedu u vremenu). Jedino
vreme koje se troši na fukcionisanje procesa je produktivno vreme, a ostalo vreme je odlaganje.
Odlaganje se sastoji od čekanja da neko drugi preduzme akciju, čekanje da stigne neki deo i
druge neproduktivne aktivnosti. Na taj način, otklanjanjem koraka koji uslovljavalju čekanje,
smanjuje se vreme tako što se obezbeđuje ušteda ukupnog vremena potrebnog da se obavi proces.
Nakon preliminarnih izmena u procesu, tim treba da izradi uprošćen dijagram (algoritam)
procesa, nakon čega sledi provera: Može li proces proizvoditi usluge prihvatljive za potrošače u
skladu sa postojećim zahtevima?
Ukoliko je odgovor da i tim ima nadležnost da izvrši promene, oni treba da uvedu
uprošćen algoritam kao novi standard za proces. Možda se od tima zahteva da potraži dozvolu u
cilju izvršenja predložene izmene. U tom slučaju komparacija uprošćenog sa originalnim
dijagramom treba da bude primarni zadatak rukovodstva.
U datom trenutku ljudi koji rade na izradi procesa moraju biti obučeni na osnovu
izmenjenog algoritma. Najbitnije je da oni razumeju i da se drže novog načina poslovanja.
Ukoliko to nije slučaj proces bi se uzbrzano vratio u stanje u kakvom je bio pre izmena.
10
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
U ovom koraku tim analizira osnovne podatke prikupljene u prethodnom koraku. Dva
alata koja su korisna za ovu analizu su kontrolni i prolazni dijagram. Ova dva alata organizuju
podatke i omogućavaju timu lakši i logičniji pristup gomili nejasnih podataka.
Kontrolni dijagram bolje otkriva da li je proces stabilan i predviđa njegove buduće
performanse. Iako tim započne sa prolaznim onni uvek mogu preći na kotrolni dijagram uz malo
dodatnog truda. Ova dva alata su važna zato što pomažu timu da otkrije uzroke varijacija u
procesu, koje su oučavaju njegovim ponavljanjem.
Varijacije koje treba dodatno ispitati su one koje napuštaju granice procesa. Ukoliko se
uzrok varijacija nalazi u okviru procesa, tim ima obavezu da pronađe problem pre prelasku na
naredni korak. U zavisnosti od prirode problema, tim će rešiti problem; zabeležiti pojavu ali neće
ništa preduzeti ili ukoliko predstavlja poboljšanje, učvstiti u okviru procesa. Ukoliko tim ne
otkrije uzrok, proces može biti nestabilan ili nepredvidiv u budućnosti.
11
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Kada se proces stabilizuje, podaci prikupljeni u koraku 5 se ponovo koriste. Ovoga puta
tim pravi histogram na osnovu težina dodeljenih podacima.
Da bi pripremili histogram, tim postavlja ciljnu veličinu koju proces treba da dostigne na
grafiku. Ciljna veličina je definisana u koraku 1, kao dodatak poboljšanja kvaliteta.
Ukoliko ima viših ili nižiih graničnih ciljnih veličina, tim treba i njih da prikaže. Jednom
kada su podaci, ciljne vrednosti, kao i granice ciljne vrednosti prikazani, tim određuje da li je
proces stabilan.
Koraci koji slede do kraja predstavljaju naučnu metodologiju koja se naziva PDCA ciklus.
U okviru celina ciklusa, planiranja, poboboljšanja, provere i delovanja, tim će oceniti da li je
proces poboljšan i pogodan za standardizaciju ili je neophodno ponavljati ga dok se ne postigne
ciljna vrednost.
12
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Korak 9 predtavlja plan tj. početak PDCA ciklusa. Koraci 9 i 10 zajedno čine postupak
planiranja. Kada se pronađu mogući uzroci u koraku 8, tim treba da odabere jedan i da na njemu
radi. Oni tada razvijaju plan za izvršavanje promene u procesu kako bi se smanjili ili eliminisali
osnovni uzroci.
Veliki deo plana podrazumeva izmenu pojednostavljenog dijagrama toka stvorenog u
koraku 4 i pravljenje svih priprema potrebnih za izvršavanje promene.
Tim se može poslužiti sledećim setom pitanja sa ciljem lakšeg razvoja plana:
Koji će koraci u procesu biti izmenjeni
Ima li ikakvih u vezi sa predloženom izmenom
Koliko će koštati promena (cena ne uključuje samo novac, već i vreme, broj ljudi,
upotrebljene resurse, kao i druge faktore)
Na koje će radnike uticati promena
Ko je odgovoran za izvršenje promene
Šta treba da se uradi da bi se izvršila promena
Gde će promena biti izvršena
Kako će se kontrolisati izvršavanje
U kojim koracima procesa će mere biti preduzete
Kako će se sakupljati podaci
Da li je uprošćen test neophodan za potpunu implementaciju procesa
Koliko vremena će trajati test
Koja je verovatnoća uspeha
Ima li negativnih uticaja predložena promena
Kada je napravljeno pooljšanje plana, tim izvršava planirane promene u procesu ukoliko
je to omogućeno na osnovu dijagrama koji je izradio tim. Inače tim predaje plan poboljšanja
vlasniku procesa, ili drugom licu koje je formiralo tim, i neophodna je njegova saglasnost kako bi
se nastavilo.
13
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Ako je doneta odluka da je neophodno izmeniti plan prikupljanja podataka, tim uzima u
obzir iste činjenice i primenjuje iste metode kao što je navedeno u koraku 5.
14
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
Korakom 13 se završava faza provere u PDCA ciklusu. Procedure su slične kao u koraku
7. Ovo je pogodan trenutak da tim proveri razlike između onoga kako je planirano poboljšanje
procesa i kako je ono realizovano.
Sledeća pitanja će pokazati timu kako da proveri rezultate testa:
Da li je promena procesa eliminisala osnovne uzroke problema (bilo da je odgovor
pozitivan ili negativan treba opisati šta se dogodilo)
Da li su podaci uzeti iz koraka 11 bliži cilju poboljšanja procesa od osnovnih podataka
(ovo predstavlja podatak da li se proces malo ili mnogo poboljšao)
Da li su postignuti očekivani rezultati (ako nisu, tim treba da analizira podatke dalje
da sazna, zašto se izvršenje procesa malo poboljšalo od očekivano ili čak postalo
lošije)
Da li je bilo problema sa planom (tim treba da pregleda planirano poboljšanje kao i
pokušaj izvođenja prikupljanja podataka)
Korak 14 predstavalja fazu akcije u okviru PDCA ciklusa. U ovom koraku, tim donosi
važne odluke.
Prvo trebaju da odluče da li da sprovedu promenu na potpunu osnovu. Pri donošenju ove
odluke, tim treba da odgovori na sledeće:
Da li je proces stabilan?
Da li je proces sposoban?
Da li rezultat zadovoljavaju korisnike?
Da li tim ima ovlašćenja?
Ako su odgovori pozitivni, promenjeni proces može biti primenjen kao novi standrdni proces.
Drugo, treba da odluče šta treba dalje činiti. Čak i kada je sve na mestu za implementaciju i
standardizaciju procesa, tim i dalje mora odlučiti u kom od dva pravca treba da deluje:
15
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
16
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
U ovom radu biće analiziran problem kašnjenja isporuke. Analiza će biti urađena na
podsistemu transporta.
Transport predstavlja promenu mesta robe, informacija i ljudi. Podela trnsporta prema
vidu kojim se obavlja može biti: drumski, vazdušni, vodni i železnički. U zavisnosti od
odabranog vida razlikuju se procedure odvijanja samog transporta. Jedna od osnovnih odlika je
infrastruktura koja se koristi. Dokumenta koja prate robu pojavljuju se u različitoj količini i
usaglašena su sa određenim standardima.
U delu koji sledi detaljnije će biti obrađen drumski vid transport.
Na osnovu reklamacija koje su uložili korisnici došlo se do zaključka da dolazi do
kašnjenja u vremenu isporuke. Prikupljeni su podaci od strane korisnika i davaoca logističke
usluge, sa ciljem da se smanji vreme isporuke.
Na osnovu prikupljenih podataka izrađena je sledeća analiza:
17
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
18
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
ZAKLJUČAK
Poboljšanje kvaliteta usluge uopšteno može biti izvršeno na veliki broj načina. U ovom
radu je prevashodno analiziran princip poboljšanja uz pomoć PDCA ciklusa. Ovaj ciklus ima
široku primenu kada je u pitanju poboljšanje kvaliteta u bilo kojoj oblasti.
Obrađeno je poboljšanje kroz određeni broj koraka koji zahteva formiranje tima,
prikupljanje i analiza podataka, upotreba različitih metoda za prikazivanje prikupljenih podataka,
dok je u primeru prikazan jedan od najpošnatijih, Išikava dijagram ili dijagram uzroka i posledica
(C-E dijagram).
Kompleksonst logističke struke je u radu pojednostavljena i sagledan je postupak
poboljšanja jednog podsistema. Sistem transporta u svojoj celovitosti zahteva podrobnu analizu i
dosta dug period. Ukoliko želimo realno da sagledamo i najsitnije detalje koji se mogu pojaviti u
ovom sistemu neophodno je utrošiti veliku količinu različitih resursa koji nam ovom prilikom
nisu bili dostupni, pa je iz tog razloga ovaj primer i površno obrađen
Iako je primer na početnom nivou, obrađen je cilju razumevanja dela kompleksnosti koju
transport nosi u sebi i uzroka koji se mogu pojaviti kao faktori uticaja problema u praksi.
19
Upravljanje kvalitetom u logistici, Odsek za logistiku
LITERATURA
20