Skripta iz

matematike

Kristina Perdić

‘Anura’ obrt za poduke

Strossmayerova 1a, Osijek
www.anura.hr
e-mail: matematika@anura.hr, anura@anura.hr
mob. 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Sadržaj
Sadržaj ......................................................................................................................................................................................... 2
Brojevi ......................................................................................................................................................................................... 4
Realni brojevi ...................................................................................................................................................................... 4
Kompleksni brojevi .......................................................................................................................................................... 4
Intervali ................................................................................................................................................................................. 5
Okolina .............................................................................................................................................................................. 6
Supremum i infimum ................................................................................................................................................. 6
Apsolutna vrijednost realnog broja .................................................................................................................... 6
Binomna formula .............................................................................................................................................................. 7
Matematička indukcija ................................................................................................................................................... 9
Funkcije.................................................................................................................................................................................... 10
Pojam funkcije ................................................................................................................................................................. 10
Kompozicija funkcija ............................................................................................................................................... 10
Inverzna funkcija (injekcija, surjekcija i bijekcija) ................................................................................... 10
Svojstva funkcije ........................................................................................................................................................ 11
Grafičko prikazivanje funkcije ................................................................................................................................. 12
Elementarne funkcije ................................................................................................................................................... 12
Opća potencija ............................................................................................................................................................ 13
Polinomi ........................................................................................................................................................................ 14
Eksponencijalna funkcija....................................................................................................................................... 15
Logaritamska funkcija ............................................................................................................................................ 17
Trigonometrijske funkcije .................................................................................................................................... 18
Ciklometrijske funkcije .......................................................................................................................................... 21
Nizovi realnih brojeva ...................................................................................................................................................... 24
Pojam niza ......................................................................................................................................................................... 24
Aritmetički niz ............................................................................................................................................................ 24
Geometrijski niz ......................................................................................................................................................... 24
Harmonijski niz .......................................................................................................................................................... 25
Limes niza realnih brojeva ........................................................................................................................................ 25
Redovi realnih brojeva ..................................................................................................................................................... 27
Pojam reda ........................................................................................................................................................................ 27
Kriteriji konvergencije................................................................................................................................................. 27
Poredbeni kriterij ..................................................................................................................................................... 27
D'Alembertov kriterij .............................................................................................................................................. 28
Cauchyjev kriterij ...................................................................................................................................................... 28
Limes funkcije ....................................................................................................................................................................... 29
Pravila za limese ............................................................................................................................................................. 29
Neki važni limesi ............................................................................................................................................................ 30
Asimptote funkcije......................................................................................................................................................... 30
Neprekidnost funkcije ................................................................................................................................................. 30
Derivacije ................................................................................................................................................................................ 31
Deriviranje realnih funkcija ...................................................................................................................................... 32
Derivacije elementarnih funkcija ........................................................................................................................... 33
<Sadržaj

Derivacije višeg reda .................................................................................................................................................... 33

Osnovni teoremi diferencijalnog računa ............................................................................................................ 33
Primjena derivacija ....................................................................................................................................................... 34

2
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Monotonost i derivacija ......................................................................................................................................... 34

Lokalni ekstremi........................................................................................................................................................ 34
Konveksne funkcije i derivacija ......................................................................................................................... 34
L'Hospitalovo pravilo .............................................................................................................................................. 35
Ispitivanje tijeka funkcije ...................................................................................................................................... 35
Integrali ................................................................................................................................................................................... 36
Neodređeni integrali .................................................................................................................................................... 36
Tablica neodređenih integrala................................................................................................................................. 36
Svojstva integrala ........................................................................................................................................................... 37
Metode integracije ......................................................................................................................................................... 37
Financijska matematika ................................................................................................................................................... 38
Postotni račun.................................................................................................................................................................. 38
Kamate ................................................................................................................................................................................ 39
Jednostavni kamatni račun........................................................................................................................................ 39
Složeni kamatni račun ................................................................................................................................................. 40
Konformna i relativna kamatna stopa ............................................................................................................ 41
Potrošački kredit ............................................................................................................................................................ 42
Otplata zajma ................................................................................................................................................................... 44
Otplata zajma jednakim periodičnim anuitetima ...................................................................................... 44
Otplata zajma proizvoljnim anuitetima ........................................................................................................... 45
Plan otplate zajma .................................................................................................................................................... 46
Konačna i sadašnja vrijednost jednakih uplata ........................................................................................... 46
Renta .................................................................................................................................................................................... 47
Prenumerando renta ............................................................................................................................................... 47
Postnumerando renta ............................................................................................................................................. 48
Vječna renta ...................................................................................................................................................................... 48
Matrice ..................................................................................................................................................................................... 50
Vrste matrica .................................................................................................................................................................... 50
Operacije s matricama ................................................................................................................................................. 51
Gaussova metoda za invertiranje matrice.......................................................................................................... 51
Rang matrice .................................................................................................................................................................... 52
Sustav linearnih algebarskih jednadžbi .............................................................................................................. 52
Determinanta ................................................................................................................................................................... 52
Još neka pravila i formule za računanje ................................................................................................................... 54
Neki primjeri pitanja s usmenog dijela ispita ........................................................................................................ 56
Literatura ................................................................................................................................................................................ 57
<Sadržaj

3
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Brojevi
Sve brojeve možemo podijeliti na:
1. Realne brojeve
2. Kompleksne brojeve

Realni brojevi
Skup realnih brojeva označavamo slovom R. Skup R sastoji se od racionalnih (skup Q) i
iracionalnih (skup I) brojeva (R=QUI). U skup racionalnih brojeva ubrajamo:
a. Skup prirodnih brojeva N (1,2,3,....)
b. Skup cijelih brojeva Z (...-3,-2,-1,0,1,2,3,....)
c. Decimalne razlomke s konačnim brojem znamenki (npr. 163/100=1.63) i beskonačne
periodične razlomke (npr. 7/22=0.3181818181818...) gdje su brojnik i nazivnik iz skupa
cijelih brojeva Z i nazivnik je različit od nule
Svi ostali brojevi iz skupa R, koji nisu racionalni, nazivaju se iracionalni. Skup iracionalnih
brojeva I sadrži skup neperiodičnih decimalnih razlomaka s beskonačno mnogo znamenki. To su
npr. :
= 1.414213562....
log2 = 0,30103....
π = 3,14159....
e = 2,71828....

Kompleksni brojevi
Kompleksne brojeve dobijemo ako ‘pokušamo’ izvaditi drugi korijen iz negativnog broja. Bilo koji broj
kvadriran daje pozitivno rješenje te se stoga uvodi i i naziva se imaginarna jedinica ( ).
C - skup kompleksnih brojeva
- kompleksni broj (opći oblik kompleksnog broja)
– oznaka za kompleksni broj
- realni dio, označavamo ga s Re z
- imaginarni dio, označavamo ga s Im z
- imaginarna jedinica ( ili )
Jednakost kompleksnih brojeva: Dva kompleksna broja i jednaki su samo u
slučaju kada vrijedi i .
Brojevi

Zbrajanje kompleksnih brojeva:

4
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Množenje kompleksnih brojeva: dva kompleksna broja množimo kao dva binoma („svaki sa
svakim“):
Primjer kompleksnog broja:

1,2 uvodimo imaginarnu jedinicu

1,2  ovo je kompleksni (imaginarni) broj
Grafički kompleksne brojeve prikazujemo u Gaussovoj ili kompleksnoj ravnini:

y
b

x
a

-b

Slika 1. Gaussova ili kompleksna ravnina

Svakom kompleksnom broju odgovara jedinstvena točka (a,b). Ravninu u kojoj se

svakom kompleksnom broju pridružuje točka nazivamo Gaussova ili kompleksna ravnina. Brojevi
z i simetrično su smješteni u odnosu na x-os.
– za kompleksan broj (čitamo: z potez) kažemo da je kompleksno-konjiugiran
broj broja
- modul, norma ili apsolutna vrijednost kompleksnog broja z.

Intervali
Intervali su skupovi realnih brojeva koji imaju svojstvo da njihovi elementi zadovoljavaju
određene nejednakosti.
Otvoreni interval: ili
To znači da nam brojevi a i b ne pripadaju intertvalu. Otvoreni interval koristimo i kada imamo interval
neograničen s negativne strane (npr. ) ili neograničen s pozitivne strane (npr. ).
Zatvoreni interval ili segment:
To znači da brojevi a i b pripadaju intervalu. Ako u ovom slučaju imamo neograničen skup s jedne strane
pišemo ga ili .
Poluotvoreni interval je interval s jedne strane otvoren, a s druge zatvoren, npr. ako imamo nejednakost
tada interal zapisujemo ili ako je tada imamo interval . Beskonačni intervali
Brojevi

su intervali: , , i .

5
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Ukoliko su nam rješenja nekog zadatka dva intervala tada je rješenje unija ta dva intervala, a to zapisujemo
pomoću znaka za uniju (npr. ).

Okolina
Otvorena okolina realnog broja - svaki otvoreni interval realnih brojeva koji sadrži broj
Simetrična okolina realnog broja - okolina kojoj je sredina

Slika 2. Prikaz simetrične okoline realnog broja

Sve simetrične okoline broja su oblika gdje je ( - čitamo epsilon). Tu

okolinu nazivamo -okolina broja . Duljina -okoline je . Realan broj pripada -okolini onda i
samo onda ako je .

Supremum i infimum
Supremum je najmanja majoranta skupa S, tj. najmanja gornja granica skupa S. Označavamo ga
s . Ako je nazivamo ga maksimalnim elementom skupa S i označavamo s
.
Neka postoji skup . Majoranta ili gornja međa (granica) skupa S je svaki broj M sa
svojstvom ( - čitamo svaki). U tom slučaju skup S je odozgo omeđen ili
ograničen, u suprotnom on je odozgo neomeđen.
Infimum je najveća minoranta skupa S, tj. najveća donja granica skupa S. Označavamo ga s
. Ako je nazivamo ga minimalnim elementom skupa S i označavamo s .
Neka postoji skup . Minoranta ili donja međa (granica) skupa S je svaki broj M sa
svojstvom . U tom slučaju skup S je odozdo omeđen ili ograničen, u suprotnom on
je odozdo neomeđen.
Skup je omeđen, ako je i odozgo i odozdo omeđen. U protivnom on je neomeđen. Svaki
odozgo omeđen skup ima supremum, a svaki odozdo omeđen skup ima infimum.

Apsolutna vrijednost realnog broja

- apsolutna vrijednost realnog broja
Apsolutnu vrijednost realnog broja definiramo s:
Brojevi

6
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Svojstva apsolutne vrijednosti:

1. 5. - nejednakost trokuta
2. 6.
3. 7.

4. 8.

Slika 3. Graf funkcije

Binomna formula
Izraz gdje su a i b kompleksni brojevi i n prirodan broj računamo:

Postavlja se pitanje kako naći opću formulu za .

Svaki izraz započinje članom i završava članom . Ukupan broj članova je n+1, a zbroj
eksponenata svakog člana je n.

Faktorijeli
– (čitamo en faktorijela) umnožak prirodnih brojeva

Za cijele brojeve n i k ( ) definiramo binomni koeficijent (čitamo n povrh k):

Brojevi

7
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Svojstva binomih koeficijenata:

1. , k=1,2,...,n
2. , k=1,2,...,n (simetrija binomnih koeficijenata)
Ako uvedemo binomne koeficijente tada navedene jednakosti za binome na n-tu potenciju možemo zapisati i
ovako:

itd...

Binomni koeficijenti mogu se odrediti i pomoću tzv. Pascalovog trokuta:

BINOM BINOMNI KOEFICIJENTI

1
1 1
1 2 1
1 3 3 1
1 4 6 4 1
1 5 10 10 5 1

Prema tome možemo poopćiti izraz za navesti binomnu formulu:

.
Brojevi

8
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Matematička indukcija
Matematička (potpuna) indukcija je metoda matematičkog dokazivanja.
Neka (M je podskup skupa N) ima ova dva stvojstva:
(i)
(ii) ( .
Tada je .
Matematičku indukciju dokazivanja ispravnosti tvrdnje provodimo kroz 3 koraka:
1. Prvi korak ili baza indukcije - dokazujemo da zadana tvrdnja vrijedi za .
2. Drugi korak je pretpostavka indukcije - pretpostavljamo da tvrdnja vrijedi za neki
proizvoljni prirodni broj k, pa je .
3. Treći korak je korak indukcije - dokazujemo da tvrdnja vrijedi i za sljedbenika prirodnog
broja k , uvrštavamo . Iz svega toga zaključujemo da tvrdnja vrijedi za svaki
prirodni broj .

Brojevi

9
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Funkcije

Pojam funkcije
Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa.
Funkcija (preslikavanje) - postupak koji svakom elementu domene pridružuje
točno jedan element kodomene . To zapisujemo: .
Domena - područje definicije funkcije, to su svi brojevi za koje funkcija postoji.
Kodomena - skup brojeva koje funkcija može poprimiti, to su ili .
ili - funkcija
- nezavisna varijabla ili argument
- zavisna varijabla(neka funkcija pretvara neki broj x u neki novi broj y)
Ako funkcija ima oblik zove se konstanta. Taj pravac paralelan je s ordinatom (osi y). Funkcija,
između ostalog (u obliku tablice, grafički, riječima), može biti zadana analitičkim izrazom (eksplicitno i
implicitno).

Ova funkcija zadana je eksplictno, općeniti oblik eksplicitno zadane funkcije je . Funkcija je
zadana implicitno ako je analitički izraz kojim je funkcija zadana prenesen na lijevu stranu tako da je na desnoj
strani nula:

Kompozicija funkcija
Neka su dvije funkcije, takve da je . Tada funkciju
definiranu formulom označavamo s i zovemo kompozicija funkcija
i .

Inverzna funkcija (injekcija, surjekcija i bijekcija)

Za funkciju kažemo da je injekcija skupa D u skup K ako različite elemente domene D

preslikava u različite elemente kodomene K, tj. ako vrijedi .

Linearna funkcija (pravac) je injekcija jer iz proizlazi da je .

Nasuprot tome, kvadratna funkcija nije injekcija jer različite elemente domene x i –x, ,
preslikava i isti element kodomene i .
Za funkciju kažemo da je surjekcija ako je svaki element kodomene K slika barem
jednog elementa iz domene D, tj. ako za svaki postoji barem jedan takav da je .
Za funkciju koja je i injekcija i surjekcija kažemo da je bijekcija (obostrano
jednoznačno preslikavanje).
Funkcije

Neka je bijekcija. Tada postoji jedna i samo jedna bijekcija takva da je:
i . Tu jedinstvenu bijekciju g označavamo s i
nazivamo inverzna funkcija funkcije ili inverz od .

10
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Inverzna funkcija je funkcija suprotna od početne funkcije pa je tako . Tako su i

inverzne funkcije jer je .

Svojstva funkcije

Nultočke
Neka je funkcija. Kažemo da je nul-točka, ako je .
Nultočke funkcije su one vrijednosti argumenta za koje je funkcija jednaka nuli, tj. to su točke
u kojima funkcija siječe os apscisa ( -os).
Nutočke dobijemo tako da funkciju izjednačimo s nulom, vrijednosti koje dobijemo su nultočke funkcije.

Parnost funkcija
Parna funkcija - - simetrična je s obzirom na -os
Neparna funkcija - - simetrična je s obzirom na ishodište
Funkcija može biti niti parna niti neparna!

Konveksnost, konkavnost i točke infleksije

Funkcija je konveksna (okrenuta prema gore ) na intervalu ako za
sve vrijedi

Funkcija je konkavna (okrenuta prema dolje ) na intervalu ako za

sve vrijedi

Funkcija je strogo konveksna na intervalu ako za sve

vrijedi

Funkcija je strogo konkavna na intervalu ako za sve

vrijedi

Monotonost funkcije
Za funkciju , kažemo da monotono raste na skupu D ako za sve
vrijedi

tj. da monotono pada na skupu D ako za sve vrijedi

Funkcije

Za funkciju , kažemo da strogo monotono raste na skupu D ako za sve

vrijedi

11
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

tj. da strogo monotono pada na skupu D ako za sve vrijedi

Lokalni ekstremi funkcije

Funkcija u točki postiže lokalni minimum ako postoji okolina
broja takva da je za svaki .
Funkcija u točki postiže lokalni maksimum ako postoji okolina
broja takva da je za svaki .
Ukoliko vrijedi onda govorimo o strogom lokalnom minimumu, a ako vrijedi
govorimo o strogom lokalnom maksimumu.

Globalni ekstrem
Funkcija u točki postiže globalni minimum na D ako je
za svaki . Ako vrijedi tada govorimo o strogom globalnom minimumu.
Funkcija u točki postiže globalni maksimum na D ako je
za svaki . Ako vrijedi tada govorimo o strogom globalnom maksimumu.

Periodičnost
Periodična funkcija – ponavlja se nakon nekog perioda
Za periodičnu funkciju vrijedi: je za svaki gdje je
Najpoznatije periodične funkcije su trigonometrijske funkcije.

Grafičko prikazivanje funkcije

Funkcije grafički prikazujemo u koordinatnom sustavu. Svaka točka određena je brojevima koji određuju
njen položaj, a nazivaju se koordinate. Koordinate očitavamo na koordinatnim osima apscisi (x-os) i ordinati (y-
os). Sjecište koordinatnih osi naziva se ishodište koordinatnog sustava i ima koordinate (0,0).
Ako se funkcija u koordinatnom sustavu nalazi iznad x-osi tada je ona pozitivna jer su rješenja funkcije, tj.
f(x) veća od nule. Suprotno, ako su rješenja manja od nule, tada se funkcija nalazi ispod x-osi te je ona
negativna.

Elementarne funkcije
Elementarne funkcije su funkcije koje se dobivaju iz osnovnih elementarnih funkcija pomoću
konačnog broja aritmetičkih operacija (+, -, *, /) i konačnog broja kompozicija osnovnih
elementarnih funkcija.
Osnovne elementarne funkcije su:
1. Opća potencija
2. Polinomi
3. Eksponencijalna funkcija
Funkcije

4. Logaritamska funkcija
5. Trigonometrijske funkcije
6. Ciklometrijske funkcije

12
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Opća potencija
Opća potencija je funkcija i .
Postoje neki posebni slučajevi:
a) ako je eksponent neki prirodan broj tada je funkcija definirana za svaki realan broj x.
b) ako je eksponent tada je funkcija definirana samo za ako je n paran broj, tj. za svaki realan broj
x ako je n neparan broj.

y-os

x-os

Slika 4. Graf opće potencije u ovisnosti o eksponentu

Pravila za potencije
1.

2.

3.
4.
5.
6.
7.

8.
Funkcije

9.

13
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Polinomi
Funkciju definiranu sa:

nazivamo polinomom n-tog stupnja nad .

- koeficijenti polinoma
- najstariji ili vodeći koeficijent
- slobodni koeficijent
Ako je , onda za polinom kažemo da je n-tog stupnja. Ako je onda kažemo da je
polinom normiran.
Polinom je nulpolinom onda i samo onda ako je
za svaki . Polinomi i
, su jednaki onda i samo onda ako vrijedi: i
za svaki .

Linearna funkcija
Linearna funkcija je polinom prvog stupnja i ima oblik pravca.
Opći oblik:

– koeficijent smjera (što je veći pravac je strmiji;

ako je pozitivan funkcija raste, ako je negativan funkcija pada)

– odsječak na osi ordinata

- odsječak na osi apscisa (nultočka)

Slika 5. Linearna funkcija ( - funkcija raste)

Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcija polinom je drugog stupnja, a graf je parabola.
Opći oblik:
Funkcije

a – vodeći koeficijent
b – linearni koeficijent
c – slobodni koeficijent, odsječak na osi ordinata

14
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Odsječke na osi apscisa (nultočke – točke u kojima funkcija siječe -os ) računamo pomoću
formule:

gdje je diskriminanta. O diskriminanti ovisi položaj parabole u koordinatnom

sustavu (slika 6.), a o vodećem koeficijentu ovisi da li je parabola konveksna ili konkavna
te širina parabole (što je apsolutna vrijednost veća parabola je šira) (slika 6.).
Svaka kvadratna funkcija ima jedan ekstrem – ako je konveksna tada ima minimum, a ako je
konkavna tada ima maksimum. Tu točku nazivamo tjeme parabole, a koordinate računamo:

Slika 6. Parabola u ovisnosti o i

Eksponencijalna funkcija
Eksponencijalne funkcije, ukratko rečeno, su one funkcije koje u eksponentu imaju x.
Eksponencijalnu funkciju s bazom definiramo: . Domena eksponencijalne
funkcije je skup svih realnih brojeva ( ). Eksponencijalna funkcija je uvijek pozitivna, tj. iznad
apscise. Baza mora biti pozitivna ( ) i različita od jedan ( ).
Funkcije

Kod grafičkog prikazivanja za eksponencijalna funkcija je rastuća, dok je za

eksponencijalna funkcija padajuća. Karakterističnost svake eksponencijalne funkcije je da siječe
ordinatu u točki 1. Razlog toga je što svaki broj s potencijom nula daje rezultat 1. U slučaju da je

15
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

, što je veći od 1 to je funkcija brže rastuća te je bliža ordinati. Ako je u intervalu

tada što je bliži nuli, tj. što je razlomak manji to je funkcija bliža ordinati, strmija je. Graf
eksponencijalne funkcije s obziom na a:

y-os

x-os
Slika 7. Eksponencijalna funkcija u ovisnoati o

y-os

1
Funkcije

x-os
Slika 8. Eksponencijalna funkcija u ovisnosti o

16
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Logaritamska funkcija
Logaritamska funkcija je inverzna funkcija eksponencijalne funkcije. Logaritamsku funkciju s
bazom definiramo izrazom:

Zbog inverznosti funkcija vrijedi: , za svaki .

Domena logaritamske funkcije je interval , dakle, ona se u koordinatnom sustavu nalazi desno od
ordinate. To znači da x mora biti veći od nule ( ). Baza kao i kod eksponencijalne mora biti pozitivna i
različita od 1 ( i ).
Logaritme s bazom nazivamo dekadski logaritam i ne pišemo bazu, pa umjesto
pišemo . Ako je baza logaritma takav logaritam zovemo prirodni logaritam i umjesto
pišemo .

y-os

x-os

Slika 9. Graf logaritamske funkcije i njene inverzne eksponencijalne funkcije (simetrične su s obzirom
na pravac )

y-os

1 x-os
Funkcije

Slika 10. Graf logaritamske funkcije s obzirom na bazu

17
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Trigonometrijske funkcije
Trigonometrijske funkcije su sinus, kosinus, tangens i kotangens:

Periodičnost trigonometrijskih funkcija

Trigonometrijske funkcije su periodične funkcije.
Budući da se rotacijom za 2π, -2π, 4π, -4π, 6π, -6π... vraćamo u istu točku na kružnici iz koje smo
i krenuli očito je da vrijedi: . Sinus i
kosinus imaju period , neprekidne su i domena im je cijeli skup realnih brojeva R.
Vrijednosti funkcija sinus i kosinus nalaze se u intervalu te kažemo da su one omeđene
funkcije. Kažemo da je sinus neparna funkcija jer vrijedi: , a za kosinus kažemo
da je parna jer vrijedi: .
Rotacijom po kružnici dolazimo do zaključka da se i vrijednosti za tangens i kotangens
ponavljaju pa vrijedi: . Tangens i kotangens
imaju period . Funkcije tangens i kotangens su neomeđene funkcije jer tangens poprima
vrijednosti iz intervala , a kotangens iz intervala . Tangens i kotangens su prekinute
funkcije. Tangens i kotangens su neparne funkcije jer vrijedi:
.
Trigonometrijske funkcije definirane su na jediničnoj kružnici polumjera :

ctgx
cosx

tgx

sinx
x

Slika 11. Definicija trigonometrijskih funkcija

Funkcije

18
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Iz slike možemo zaključiti da je:

Veze između trigonometrijskih funkcija:

1) 3)
2) 4)

Slika 12. Grafički prikaz funkcija sinus i kosinus

Funkcije

Slika 13. Grafički prikaz funkcija tangens i kotangens

19
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Jedinice za mjeru kuta

1. Kutna ili geometrijska jedinica je stupanj ( o)
2. Lučna ili analitička jedinica je radijan (rad)

Odgovarajući
luk kuta

Slika 14. Kut i odgovarajući luk kuta

Puni krug ima 360o i 2 radijana (računamo opseg jedinične kružnice) što znači da je
ili . Ova relacija je veza između kutne i lučne mjere kuta. Iz nje
dobivamo formule za pretvaranje stupnjeva u radijane i obrnuto:

Funkcije

20
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Stupnjevi Radijani

0° 0 0 1 0 ∞

30°

45° 1 1

60°

90° 1 0 ∞ 0

180° 0 0 ∞

270° 0 ∞ 0

360° 0 1 0 ∞

Tablica 1. Vrijednosti trigonometrijskih funkcija za kuteve izražene u stupnjevima i u radijanima

Ciklometrijske funkcije
Ciklometrijske funkcije su funkcije inverzne od trigonometrijskih. To su arkussinus,
arkuskosinus, arkustangens i arkuskotangens:

Arkussinus je strogo rastuća i neparna funkcija u intervalu . Arkuskosinus je strogo

padajuća funkcija u intervalu . Arkustangens i arkuskotangens definirane su za sve u
intervalu .
Funkcije

21
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

0 1
-1

-1 0 1

Slika 15. Grafički prikaz ciklometrijskih funkcija arkus sinus i arkus kosinus

Slika 16. Grafički prikaz ciklometrijskih funkcija arkus tangens i arkus kotangens
Funkcije

22
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Slika 17. Graf funkcija arkus sinus i arkus kosinus

Slika 18. Graf funkcija arkus tangens i arkus kotangens

Funkcije

23
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Nizovi realnih brojeva

Pojam niza
Funkciju nazivamo niz realnih brojeva. Vrijednost niza na prirodnom broju
označava se s i naziva n-ti ili opći član niza . Sam niz označava se s ili jednostavno

Beskonačnim nizom realnih brojeva nazivamo niz gdje je n-ti ili opći član niza.
Domena je cijeli skup prirodnih brojeva N, iz njega uzimamo vrijednosti za kojih ima beskonačno mnogo pa
tako i članova niza ima beskonačno mnogo te se takav niz zove beskonačan. Kodomena je cijeli skup realnih
brojeva R.

Aritmetički niz
Aritmetički niz je niz realnih brojeva kod kojeg je razlika između svakog člana (osim prvog) i
člana ispred njega uvijek jednaka (konstantna) za svaki par susjednih brojeva:
, tj. , .
Razlika naziva se još i diferencija aritmetičkog niza. Za k-ti ili opći član aritmetičkog niza
vrijedi formula: . Suma prvih članova aritmetičkog niza
računa se pomoću formule:

Svaki član (osim prvog i posljednjeg) aritmetička je sredina(po čemu je i dobio ime) njemu
susjednih članova:

pa tako za k-ti ili opći član aritmetičkog niza vrijedi formula:

Aritmetički niz je strogo rastući za , strogo padajući za i stacionaran za .

Primjer aritmetičkog niza:
niz glasi:

Geometrijski niz
Geometrijski niz je niz realnih brojeva kod kojega je kvocijent između svakog člana (osim
Nizovi realnih brojeva

prvog) i člana ispred njega uvijek jednak za svaki par susjednih brojeva:
, tj. ,

Kvocijent naziva se i kvocijent geometrijskog niza. Geometrijski niz dobio je taj naziv zato
što svaki njegov član, osim prvog i posljednjeg (ako je riječ o konačnom nizu), geometrijska sredina
dvaju njegovih susjednih članova:

24
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

pa tako za k-ti ili opći član geometrijskog niza vrijedi formula:

.
Suma prvih članova geometrijskog niza računa se pomoću formule:

Primjer geometrijskog niza:

niz glasi.

Harmonijski niz

Harmonijski niz je niz kojem je svaki član (osim prvog) harmonijska sredina dvaju neposredno
susjednih članova. Niz zadan općim članom je harmonijski niz. Harmonijska sredina
brojeva a i b:

Limes niza realnih brojeva

Kažemo da je realan broj gomilište ili točka gomilanja niza realnih brojeva ako svaka ε-
okolina broja sadrži beskonačno mnogo članova niza.
Bolzano-Weierstrass-ov teorem: Svaki omeđen niz realnih brojeva ima barem jedno gomilište.
Kažemo da je niz konvergentan ako postoji realan broj takav da za svaki realan broj
postoji prirodan broj takav da: . Isto vidimo na slici 19.:

Slika 19.

Broj zovemo limes ili granična vrijednost niza i pišemo:

Nizovi realnih brojeva

ili .
To čitamo: niz teži kada teži u beskonačno. Za niz koji nije konvergentan kažemo da je divergentan.
Svaki konvergentan niz realnih brojeva ima samo jedan limes. Konvergentan niz realnih brojeva ima samo
jedno gomilište. To je ujedno i njegov limes. Svaki konvergentan niz realnih brojeva je omeđen. Svaki omeđen i
monoton niz realnih brojeva je konvergentan.

25
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Za niz realnih brojeva kažemo da divergira k i pišemo , ako za svaki postoji

prirodan broj , takav da . Za niz realnih brojeva kažemo da divergira k i pišemo
, ako za svaki postoji prirodan broj , takav da .

Posebno je značajan niz čiji je opći član . Riječ je o konvergentnom nizu čija
je granična vrijednost , tj. . Eulerov broj upravo
se i definira kao limes niza čiji je opći član .

Algebarske operacije s nizovima

Neka su nizovi realnih brojeva i konvergentni i neka je , .
Tada:
1. Niz je konvergentan i vrijedi:

2. Niz je konvergentan i vrijedi:

3. Niz je konvergentan i vrijedi:

4. Ako je za svaki , onda je niz konvergentan i vrijedi:

5. Ako je za svaki , onda je niz konvergentan i vrijedi:

6. Ako je za svaki bilo koji realan broj, onda je niz konvergentan i vrijedi:

Ako funkcija teži k s lijeve strane kažemo da ima limes slijeva u točki i to zapisujemo:
, a ako funkcija teži k s desne strane kažemo da ima limes zdesna u točki i
pišemo: .
Nizovi realnih brojeva

26
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Redovi realnih brojeva

Pojam reda
Beskonačni red je izraz oblika: ili skraćeno:

gdje su , članovi reda . Dakle, red možemo

shvatiti kao zbroj članova nekog (beskonačnog) niza.
Neka je niz realnih brojava. Pomoću njegovih članova definiramo niz parcijalnih suma
gdje predstavlja sumu prvih članova niza :

Uređeni par nizova realnih brojeva zovemo red realnih brojeva i označavamo s . Pri
tome zovemo općim članom, a zovemo n-tom parcijalnom sumom reda .
Red je konvergentan ako je konvergentan pripadni niz parcijalnih suma. Graničnu vrijednost ili
limes tog niza parcijalnih suma nazivamo sumom zadanog reda i označavamo s , tj.

Ako je niz parcijalnih suma divergentan, kažemo da je red divegentan.

Primjer: suma beskonačnog reda je beskonačna (ne

postoji) pa je red divergentan. U suprotnom, ako suma postoji (konačni red) red je konvergentan.
Nužan uvjet konvergencije reda (ali ne i dovoljan!) je da mu članovi teže nuli, tj. nužan
uvjet za konvergenciju reda je .
Aritmetički red je red kod kojeg je razlika susjednih članova konstantna, tj. aritmetički red je suma članova
aritmetičkog niza. Red je aritmetički ako vrijedi: .
Geometrijski red je red kod kojega je kvocijent susjednih članova konstantan, tj. geometrijski red je suma
Redovi realnih brojeva

članova geometrijskog niza. Red je geometrijski ako vrijedi: .

Kriteriji konvergencije

Poredbeni kriterij
Neka su i bilo koja dva reda s nenegativnim članovima i neka postoje realan
broj i prirodan broj takvi da je
.

27
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Tada vrijedi:
a) Ako red konvergira, onda konvergira i red ,
b) Ako red divergira, onda divergira i red .

Poredbeni kriterij u formi limesa

Neka je red s nenegativnim članovima, red s pozitivnim članovima i neka
postoji gdje je .

a) Za red konvergira onda i samo onda ako red konvergira,

b) Ako je i ako red konvergira, onda i red konvergira,
c) Ako je i ako red divergira, onda i red divergira.

D'Alembertov kriterij
Neka je red s pozitivnim članovima.
a) Ako postoje prirodan broj i realan broj takvi da je

onda je red konvergentan.

b) Ako postoji prirodan broj takav da je

onda je red divergentan.

D’Alembertov kriterij u formi limesa

Neka je red s pozitivnim članovima. Ako postoji , tada je red
konvergentan za i divergentan za .

Cauchyjev kriterij
Neka je red s nenegativnim članovima.
a) Ako postoje prirodan broj i realan broj takav da je za svaki onda
je red konvergentan,
Redovi realnih brojeva

b) Ako je za beskonačno mnogo indeksa , onda je red divergentan.

Cauchyjev kriterij u formi limesa

Neka je red s nenegativnim članovima. Ako postoji , onda red
kovergira za i divergira za .

28
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Limes funkcije
Neka je
i.
ii. , gdje je .
Tada kažemo da je granična vrijednost ili limes funkcije u točki jednaka L i pišemo:

ako za svaki niz iz koji konvergira prema , niz funkcionalnih vrijednosti

konvergira prema L.
Neka je
i.
ii. , gdje je
iii. postoje i
Tada
1. postoji i vrijedi:

2. postoji i vrijedi:

3. ako je i ako je u nekoj okolini broja , tada postoji i

vrijedi:

Pravila za limese

4.
Limes funkcije

29
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Neki važni limesi

Asimptote funkcije
Kažemo da je pravac desna kosa asimptota funkcije ako vrijedi

a lijeva kosa asimptota ako vrijedi

Koeficijenti k i l desne kose asimptote iznose

Koeficijenti k i l lijeve kose asimptote iznose

Ako je k=0 pravac nazivamo horizontalna asimptota.

Pravac je vertikalna asimptota funkcije ako je

Neprekidnost funkcije
Za funkciju kažemo da je neprekidna u točki ako vrijedi:

Limes funkcije

30
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Derivacije
Derivacije ili diferencijalni račun smatraju se jednim od najvažnijih matematičkih otkrića. Do
tog otkrića doveo je engleskog znanstvenika Newtona problem brzine, a njemačkog znanstvenika
Leibniza problem tangente.

-os

-os

Slika 20. Definicija derivacije

Ovisnost veličine o veličini dana je formulom . Ovisna veličina može se brže ili
sporije mijenjati od neosvisne veličine . Prirast neovisne varijable usporedit ćemo s prirastom
ovisne varijable . Prirast ovisne varijable jednaka je . Omjer prirasta
ovisne i neovisne varijable služi nam kao mjera relativne promjene funkcije i neovisne
varijable . Ako tu mjeru relativne promjene funkcije promatramo kada teži nuli dobijemo izraz:
gdje je brzina promjene ovisne varijable u ovisnosti o promjeni neovisne varijable.

Ako je realna funkcija definirana i neprekinuta na intervalu , i postoji

Derivacije

onda se broj zove derivacija funkcije u točki . Kaže se da je funkcija derivabilna

u točki .

31
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Derivacija funkcije je granična vrijednost kojoj teži kvocijent diferencija ovisne i

neovisne varijable, kada prirast neovisne varijable teži nuli, tj.

Supstitucijom ova formula prelazi u ekvivalentnu formulu:

Broj nazivamo kvocijentom diferencija.U brojniku je diferencija (razlika) vrijednosti funkcije u

točkama i , a u nazivniku odgovarajuća diferencija (razlika) nezavisne varijable . Kvocijent diferencija
mjeri ‘brzinu promjene’ funkcije u odnosu ne promjenu nezavisne varijable – što je derivacija veća funkcija se
‘brže mijenja’, što je manja funkcija se ‘sporije mijenja’, a ako je derivacija nula, funkcija se ne mijenja. Dakle,
derivacija funkcije u točki je limes kojem konvergira kvocijent diferencija kada .

Realna funkcija je derivabilna ili diferencijabilna na interval ako je derivabilna u svakoj

točki .

Derivaciju označavamo s , , ili .

Deriviranje realnih funkcija

Pravila za deriviranje funkcija:
1. Derivacija zbroja (razlike) dviju realnih funkcija:

2. Derivacija umnoška dviju realnih funkcija:

3. Derivacija kvocijenta dviju realnih funkcija:

4. Derivacija umnoška konstante c i funkcije:

5. Derivacija složene funkcije (kompozicije funkcija):

Derivacije

32
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Derivacije elementarnih funkcija

Derivacija
Red.br. Funkcija Derivacija funkcije Red.br. Funkcija
funkcije

1 0 8

2 9

3 10

4 11

5 12

6 13

7 14

Tablica 2. Derivacije elementarnih funkcija

Derivacije višeg reda

Ako je funkcija derivabilna njenu derivaciju nazivamo prvom derivacijom funkcije . Označavamo s ili
. Prva derivacija može, i ne mora biti derivabilna. Ako je prva derivacija derivabilna te ju deriviramo, tj.
funkciju dva puta deriviramo, tada dobijemo drugu derivaciju funkcije i nju označavamo s ili . To
bismo mogli zapisati ovako: . Dakle, bilo koju n-tu derivaciju funkcije možemo zapisati ovako:
. Po dogovoru je .

Osnovni teoremi diferencijalnog računa

Fermatov teorem: Neka funkcija u točki ima lokalni ekstrem. Ako je
derivabilna u točki , onda je .
Rolleov teorem: Neka je funkcija neprekidna na segmentu i derivabilna na intervalu
. Ako je , onda postoji točka takva da je .
Lagrangeov teorem: Ako je funkcija neprekidna na segmentu i derivabilna na intervalu
Derivacije

, onda postoji točka takva da je .

33
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Cauchyjev teorem: Neka su i neprekidne funkcije na segmentu i derivabilne na

intervalu . Ako je za svaki , onda postoji točka takva da je
.

Taylorov teorem: Neka je interval, , funkcija koja ima -vu

derivaciju na intervalu i bilo koji prirodan broj. Tada za svaki postoji realan broj
( za , odnosno ), takav da vrijedi:

gdje je .

Primjena derivacija

Monotonost i derivacija
Intervale monotonosti pravimo pomoću prekida funkcije i stacionarnih točaka. Stacionarne
točke su točke u kojima prva derivacija ima vrijednost nula. Dakle, pronalazimo ih tako da prvu
derivaciju funkcije izjednačimo s nulom .
Neka imamo neki skup i funkciju koja je derivabilna na
intervalu , tada vrijedi:
a. Funkcija monotono raste na skupu onda i samo onda ako je za svaki
. Ako je za svaki , onda funkcija strogo monotono raste na
skupu .
b. Funkcija monotono pada na skupu onda i samo onda ako je za svaki
. Ako je za svaki , onda funkcija strogo monotono pada na skupu
.

Lokalni ekstremi
Lokalni ekstremi su minimum i maksimum. Ekstreme pronalazimo pomoću stacionarnih
točaka – koliko ima stacionarnih točaka toliko ima ekstrema.
Neka je dvaput derivabilna funkcija na nekoj okolini svoje stacionarne točke c. Stacionarne
točke uvrštavamo u drugu derivaciju funkcije kako bismo utvrdili da li ona predstavlja minimum
ili maksimum:
a. Ako je , onda ima strogi lokalni maksimum u točki c.
b. Ako je , onda ima strogi lokalni minimum u točki c.

Konveksne funkcije i derivacija

Intervale konveksnosti, tj. konkavnosti pravimo pomoću prekida funkcije i točaka infleksije
Točke infleksije su točke u kojima funkcija prelazi iz konveksnosti u konkavnost ili obrnuto. U
Derivacije

točkama infleksije vrijednost druge derivacije je nula, dakle, pronalazimo ih tako da drugu
derivaciju funkcije izjednačimo s nulom ).
Neka je funkcija dva puta derivabilnana intervalu . Konveksnost i konkavnost ovise o
:

34
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

a. Funkcija je konveksna na onda i samo onda ako je za svako .

b. Funkcija je konkavna na onda i samo onda ako je za svako .

L'Hospitalovo pravilo
L'Hospitalovo pravilo koristimo za računanje limesa pomoću derivacija. Koristimo ga kada se
pojave neodređeni oblici tipa: , , , , , i .

Neka su realne funkcije i definirane na intervalu , neka je

za neko i neka u intervalu postoje derivacije i , pri čemu je
još . Ako postoji , onda postoji i i jednak je , tj.

Ispitivanje tijeka funkcije

Pod ispitivanjem tijeka funkcije podrazumjevamo određivanje:
A. Područja definicije funkcije (domena)
B. Točke u kojima funkcija ima prekid
C. Nultočke funkcije
D. - odsječak na ordinati
E. Lokalne ekstreme funkcije
F. Asimptote funkcije (vertikalne, horizontalne i kose)
G. Intervale u kojima funkcija raste i pada (intervali monotonosti)
H. Intervale u kojima je funkcija konveksna i konkavna (intervali konveksnosti)
I. Parnost funkcije
J. Periodičnost funkcije

Derivacije

35
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Integrali

Neodređeni integrali
Integrali su inverzna funkcija od derivacija. Ako je , tada neodređeni integral
(antiderivaciju) zapisujemo

Pri čemu je ∫ znak integrala, podintegralna funkcija, primitivna funkcija, a

podintegralni izraz. Izraz označava integraciju po x-u.
Primitivna funkcija funkcije na skupu I je svaka funkcija sa svojstvom: za
svaki . Za funkciju kažemo da je integrabilna na I, ako ona na I ima primitivnu funkciju.

Tablica neodređenih integrala

Red.br. Integrali Red.br. Integrali

1 6

2 7

3 8

4 9

5 10

11

Tablica 3. Neodređeni integrali

Integrali

36
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Svojstva integrala
Neka je I jedan od skupova: . Ako je derivabilna na I, tada
vrijedi:
1.
2.
3. Aditivnost:
4. Homogenost:

Metode integracije
Metode integracije služe da bi složene podintegralne funkcije sveli na jednostavnije, osnovne
integrale, navedene u tablici. Metode su:
A. Direktna integracija – metoda se svodi na drugačiji zapis podintegralne funkcije
B. Metoda supstitucije – dio podintegralne funkcije zamjenimo za varijablu kako bismo
dobili jednostavniji integral
C. Parcijalna integracija – u podintegralnoj funkciji odredimo i te koristimo formulu:

Integrali

37
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Financijska matematika
Definirajmo neke osnovne oznake koje ćemo koristiti:
- kapital
- početni kapital ili početna vrijednost
– konačni kapital ili konačna vrijednost
- broj obračunskih razdoblja (broj anuiteta)
- broj obračunskih razdoblja u godini (m=1 – god. ukamaćivanje, m=2 – polugodišnje, m=4 –
kvartalno, m=12 – mjesečno, m=365 (366) – dnevno)
– godišnja kamatna stopa (kamatnjak)
- ispodgodišnja kamatna stopa
- godišnji kamatni faktor ( )
- ispodgod. kamatni faktor ( )
– vrijednost anuiteta (rate) – pojedini iznosi kojima otplaćujemo kredit ili ih uplaćujemo
- kamate
Uplata ili isplata mogu biti:
1. Prenumerando – na početku razdoblja
2. Postnumerando – na kraju razdoblja

Postotni račun
Postotni račun je račun kojim računamo postotke. Linearna funkcija, tj. pravac koji prolazi
ishodištem i točkom (G,100) glasi: . Ako uzmemo da je x=W tada dobijemo . Y
sada označavamo s p i nazivamo postotak, a W je postotni iznos ili u financ. matematici kamata:
. Kažemo da je W "p posto" (p%) od G. Ako neka vrijednost S naraste za p% i postigne novu
vrijednost N tada je N: (početna vrijednost+kamate), ako izlučimo S: .
Iz te jednakosti možemo izračunati i S: . Ako se S smanjuje za p% to računamo:
.

Postotni račun za više od 100:

Financijska matematika

ili

38
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Iz i slijedi:

Postotni račun za manje od 100:

ili

Iz i slijedi:

Kamate
Za izračunavanje kamata koriste se jednostavni i složeni kamatni račun. Kod jednostavnog
kamatnog računa kamate se izračunavaju na istu glavnicu (početni kapital) za svako razdoblje
ukamaćivanja, dok se kod složenog kamatnog računa kamate izračunavaju na glavnicu uvećanu
za prethodno obračunate kamate svakog vremenskog razdoblja, tj. obračunavaju se kamate na
kamate. To je ujedno i razlika između jednostavnog i složenog kamatnog računa.
Kamate se mogu obračunavati:
1. Anticipativno – na početku razdoblja (npr. kod potrošačkog kredita)
Anticipativni način obračuna kamata znači da se njihov obračun se vrši i isplaćuje ili pribraja
unaprijed za neko vremensko razdoblje, pri čemu se kamate obračunavaju od konačne vrijednosti
iznosa.
2. Dekurzivno – na kraju razdoblja (npr. kod zajma)
Dekurzivni način obračuna kamata znači da se njihov obračun vrši i isplaćuje ili pribraja danom
iznosu C na kraju danog vremenskog razdoblja, pri čemu se kamate obračunavaju od početne
vrijednosti iznosa.

Jednostavni kamatni račun

Ako ulažemo kapital uz p% kamata uz jednostavni obračun kamata tada računamo kamate
Financijska matematika

uvijek na početnu vrijednost :

39
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Sada možemo zaključiti da će za n godina kapital biti:

Za ispodgodišnje ukamaćivanje umjesto p koristimo relativnu kamatnu stopu koju računamo:

. Osim te razlike, izvod formule je isti kao prethodni:

Sada možemo zaključiti da će za n razdoblja kapital biti:

Složeni kamatni račun

Ako ulažemo kapital uz p% kamata uz složeni obračun kamata tada računamo kamate na
početnu vrijednost uvećanu za već obračunate kamate:

Pa prema tome, dobijemo formulu za kapital nakon n godina:

Za ispodgodišnje ukamaćivanje koristimo ispodgodišnju kamatnu stopu i ispodgodišnji

kamatni faktor :
Financijska matematika

Pa prema tome, dobijemo formulu za kapital nakon n razdoblja:

40
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

U ovom slučaju složenog ispodgodišnjeg ukamaćivanja koristimo ispodgodišnju kamatnu stopu

koju nazivamo i konformna kamatna stopa, a računamo ju:

Ovu formulu izvodimo ovako:

Kapital nakon n razdoblja možemo izračunati i pomoću godišnjeg kamatnog faktora r:

Konformna i relativna kamatna stopa

Konformna kamatna stopa uvijek je manja od relativne. Konformnu i relativnu kamatnu stopu
možemo grafički prikazati kao funkciju godišnje kamatne stope:

p
0
Financijska matematika

Slika 21. Relativna i konformna kamatna stopa

41
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Potrošački kredit
Potrošački kredit je poseban imovinsko pravni-odnos kreditora (banke ili trgovačkog
poduzeća) i korisnika kredita ( individualnog potrošača), kojim se povečava kupovna snaga
potrošača radi nabavke netrajnih i trajnih potrošnih dobara. Kredit se vraća jednakim otplatnim
kvotama, kojima se dodaju jednostavne anticipativne kamate obračunate na ostatak duga.
Rata na početku prvog obračunskog razdoblja iznosi (sadrži n-ti dio kredita (otplatna kvota) i
kamate):
, kamate obračunavamo pomoću jednostavnog kamatnog računa pa je:

. Druga rata sadrži također n-ti dio kredita i kamate na ostatak duga :

. Općenito ratu na početku k-tog razdoblja računamo:

. Zbroj svih rata iznosi:

Izraz u zagradi predstavlje aritmetički niz gdje je prvi član , a razlika . Suma prvih
n članova aritmetičkog niza je , pa je stoga:

Gdje su ukupne kamate: . Da bi sve rate bile jednake računa se aritmetička rata
svih rata:

U praksi se postupa na sljedeći način: prvo se od iznosa odobrenog potrošačkog kredita C

obračunava i oduzima udio (učešće) u gotovini U i time se određuje stvarni iznos kredita C0. Na
iznos C0 obračunavaju se i dodaju ukupne kamate I i time se utvrđuje ukupno dugovanje C2. Kamate
se za svaki mjesec računaju uz fiksnu kamatnu stopu po jednostavnom kamatnom računu. Na kraju,
iznos konstantne mjesečne rate a izračunavamo dijeljenjem ukupnog dugovanja C2 s brojem rata n.
Klasični način obračuna potrošačkih kredita karakterizira: (1) primjenjuje se relativna mjesečna
Financijska matematika

kamatna stopa godišnje kamatne stope , (2) mjesečne kamate računamo po jednostavnom
kamatnom računu uz primjenu 'prosječne' kamatne stope i (3) primjenjuje se anticipativni način
obračuna kamata.

42
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

To preglednije možemo zapisati ovako:

Iznos odobrenog potrošačkog kredita C

Učešće u gotovini U

Iznos stvarnog kredita C0

Ukupne kamate I

Ukupno dugovanje C2

Ako je stopa učešća u gotovini q, onda je iznos učešća u gotovini: . Nakon što se uplati
učešće u gotovini preostaje: . Na dug obračunavaju se kamate
po jednostavnom kamatnom računu uz 'prosječnu' stopu , koju zovemo anticipativni kamatni
koeficijent, a računamo: , gdje je fiksna kamatna stopa. To znači da su ukupne kamate
jednake , gdje je broj mjeseci. Dug dobijemo tako da dugu dodamo ukupne
kamate : . Ukupan dug vraća se kroz n
jednakih mjesečnih iznosa (rata) . Prema tome, ukupan dug jednak je , što znači da je
mjesečna rata .

Financijska matematika

43
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Otplata zajma
Zajam su financijska sredstva potrebna za investicije, koja treba vratiti uz obračun dekurzivnih
složenih kamata. Može se vratiti jednokratno ili u više otplatnih anuiteta (rata). Svaki anuitet sadrži
prispjele kamate i otplatnu kvotu (dio anuiteta koji otplaćuje sam zajam):

Zajam možemo vraćati:

1. Jednakim periodičnim (godišnjim ili ispodgodišnjim) anuitetima
2. Proizvoljnim anuitetima

Otplata zajma jednakim periodičnim anuitetima

Najčešće primjenjivani model zajma je model otplate zajma jednakim anuitetima. Pretpostavke
tog modela su sljedeće:
1. Obračun kamata je složen i dekurzivan (kamate se obračunavaju na kraju razdoblja)
2. Anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim periodima i to krajem razdoblja
(postnumerando)
3. Kamatnjak je stalan (fiksan) u cijelom razdoblju

1 2 ..........

Slika 22. Otplata zajma

Financijska matematika

Iz slike 22. dobivamo sljedeće:

44
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Izraz u zagradi, čitan s desna na lijevo, predstavlja zbroj prvih članova geometrijskog niza čiji
je prvi član , a kvocijent . Budući da je zbroj prvih članova geometrijskog niza
, iznos zajma možemo izračunati pomoću formule:

Ostatak duga nakon k-tog anuiteta računamo ovako:

Možemo zaključiti da je:

Ako izlučimo – dobijemo:

Izraz u zagradi, čitan s desna na lijevo, predstavlja zbroj prvih članova geometrijskog niza čiji
je prvi član , a kvocijent . Budući da je zbroj prvih članova geometrijskog niza
, ostatak duga nakon k-tog anuiteta računamo koristeći formulu:

Godišnje ukamaćivanje Ispodgodišnje ukamaćivanje

Početni kapital

Anuitet

Ostatak duga nakon plaćenog

Financijska matematika

-tog anuiteta

Otplata zajma proizvoljnim anuitetima

Osim jednakim periodičnim anuitetima, zajam možemo otplaćivati proizvoljnim anuitetima. U
tom slučaju proizvoljna je veličina anuiteta i dužina razdoblja ili oboje.

45
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Veličinu zajma računamo pomoću formule:

gdje je vrijeme od uzimanja zajma do prvog anuiteta, vrijeme od uzimanja zajma do

drugog anuiteta, vrijeme od uzimanja zajma do trećeg anuiteta itd.

Plan otplate zajma

Plan otplate računamo pomoću slijedećih formula:

Redni broj Anuitet Kamate Otplatna kvota Ostatak duga

0 0 0 50.000,00
1 10.000,00 10.000,00 0 50.000,00
2 15.000,00 10.000,00 5.000,00 45.000,00
3 20.000,00 9.000,00 11.000,00 34.000,00
4 40.800,00 6.800,00 34.000,00 0
Ukupno: 85.800,00 35.800,00 50.000,00
Tablica 4. Primjer plana otplate zajma

Konačna i sadašnja vrijednost jednakih uplata

Sadašnja vrijednost je vrijednost više uplata na početku prvog razdoblja dok je konačna
vrijednost vrijednost više uplata na kraju razdoblja. Uplate mogu biti godišnje ili ispodgodišnje i
uplaćivati se početkom (prenumerando) ili krajem (postnumerando) razdoblja. Uplate mogu biti
periodične ili proizvoljne. Uplaćuju se uz kamatnu stopu .
Neka je dekurzivna godišnja kamatna stopa. Početkom svakog od razdoblja uplaćujemo neki
iznos . Suma vrijednosti svih uplata na kraju -tog obračunskog razdoblja je:

Ako su sve uplate jednake tada je:

Financijska matematika

Izraz u zagradi predstavlja geometrijski niz gdje je i , pa konačnu vrijednost

jednakih periodičnih uplata koje se uplaćuju početkom godine (prenumerando) računamo:

46
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Sadašnju vrijednost računamo:

Ako su sve uplate jednake, sadašnju vrijednost jednakih periodičnih uplata koje se
uplaćuju početkom godine (prenumerando) računamo:

Godišnje ukamaćivanje Ispodgodišnje ukamaćivanje

Konačna vrijednost jednakih

periodičnih prenumerando
uplata

Sadašnja vrijednost
jednakih periodičnih
prenumerando uplata

Renta
Iz uplaćenog kapitala isplaćuje se renta. Isplate mogu biti godišnje ili ispodgodišnje, jednake
periodične ili proizvoljne te prenumerando ili postnumerando.
U slučaju jednakih periodičnih isplata rentu možemo podijeliti na prenumerando rentu i
postnumerando rentu:

Prenumerando renta
Uplaćen je kapital (sadašnja vrijednost rente) u trenutku te se početkom svakog
razdoblja isplaćuje iznos :

Godišnje ukamaćivanje Ispodgodišnje ukamaćivanje

Financijska matematika

Sadašnja vrijednost rente

( )

Anuitet

47
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Ostatak rente nakon -tog

anuiteta

Postnumerando renta
Uplaćen je kapital (sadašnja vrijednost rente) u trenutku te se krajem svakog razdoblja
isplaćuje iznos :

Godišnje ukamaćivanje Ispodgodišnje ukamaćivanje

Sadašnja vrijednost rente

( )

Anuitet

Ostatak rente nakon -tog

anuiteta

U slučaju da je renta proizvoljna, za izračune koristimo formulu za zajam s proizvoljnim

anuitetima.

Vječna renta
Vječna renta je renta gdje se na osnovu jednog uloženog iznosa može vječno podizati nominalno
jednake postnumerando iznose uz pretpostavku da je obračun kamata složen, godišnji i dekurzivan
uz primjenu fiksne godišnje kamatne stope, tj. renta kod koje se isplaćuju samo kamate na početni
kapital.
Sadašnju vrijednost n jednakih postnumerando iznosa uz pretpostavku da je obračun kamata
složen, godišnji i dekurzivan uz primjenu fiksne godišnje kamatne stope računamo: Financijska matematika

S obzirom da se traži vječna renta, to možemo zapisati kao limes kada n teži u :

48
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Vrijednost vječne rente računamo: , vrijednost anuiteta (isplate) jednaka je

kamatama na početni kapital: , a godišnju kamatnu stopu računamo: .

Financijska matematika

49
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Matrice
Matrica A tipa je pravokutna shema elemenata koji su poredani u m redaka i n
stupaca. Matricu A zapisujemo:

Tip ili format matrice pokazuje koliko matrica ima elemenata (m × n) i na koji način su ti
elementi poredani (u m redaka i n stupaca). Dvije matrice A i B jednake su ako su istog tipa i
ako su im odgovarajući elementi jednaki: , tj. za sve i=1,2,....,m i
j=1,2,...,n.
Glavna dijagonala kvadratne matrice sastavljena je od elemenata . Sporedna
dijagonala kvadratne matrice sastavljena je od elemenata .

Vrste matrica
Pravokutne matrice su matrice kojima je broj redaka različit od broja stupaca, ako je
matrica je kvadratna.
Simetrična matrica je kvadratna matrica kod koje su elementi, simetrično raspoređeni s
obzirom na glavnu dijagonalu, jednaki, tj. za sve uređene parove (i,j) . Anitsimetrična
matrica je kvadratna matrica za koju vrijedi za sve (i,j). Dijagonalna matrica je kvadratna
matrica za koju vrijedi čim je , tj. kada su svi elementi izvan glavne dijagonale jednaki 0.
Skalarna matrica je dijagonalna matrica za koju je , tj. kod skalarne
matrice svi elementi na glavnoj dijagonali su jednaki. Jedinična matrica je skalarna matrica koja na
glavnoj dijagonali ima jedinice. Nul-matrica je matrica koja ima sve elemente jednake nula. Gornja
trokutasta matrica je kvadratna matrica za koju vrijedi čim je . Donja trokutasta
matrica je kvadratna matrica za koju vrijedi čim je . Vektor-redak je matrica koja ima
samo jedan redak, a vektor-stupac je matrica koja ima samo jedan stupac. Trag kvadratne matrice A
je zbroj elemenata na glavnoj dijagonali: . Transponirana matrica matrice A
formata m×n je matrica ,formata m×n, tako da bude . Reci (stupci) matrice su
stupci (reci) matrice A, pa vrijedi . Ortogonalna matrica je kvadratna matrica U n-tog reda
za koju vrijedi: .
Za kvadratnu matricu A kažemo da je regularna ili invertibilna, ako postoji kvadratna matrica B
takva da je AB=BA=I. U protivnom matrica je singularna. Skup svih regularnih matrica n-tog reda
ima sljedeća svojstva:
a)
b)
Matrice

50
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Operacije s matricama
1. Zbrajanje matrica
Zbroj matrice i matrice , obje formata , definira se kao matrica
formata s elementima: .
2. Množenje matrice skalarom
Matrica množi se skalarom tako da se svaki njen element pomnoži skalarom:

3. Množenje matrica
Produkt matrica i definira se samo onda kada su te matrice ulančane, tj. ako prva
matrica ima onoliko stupaca koliko druga matrica ima redaka. Ako je matrica formata
i formata , produkt je matrica formata , čiji se elementi računaju
po formuli:

Množenje matrica nije komutativno, tj. . U slučaju da ipak vrijedi kažemo da

matrice komutiraju.
Svojstva zbrajanja i množenja matrica:
1. 8. Asocijativnost:
2. 9. Distributivnost slijeva:
0 – nul-matrica tipa
3. 10. Distributivnost zdesna:
4.
5.
6. 11.
7. 12.
Gaussova metoda za invertiranje matrice
Neka je A kvadratna matrica. S označimo matricu A proširenu jediničnom matricom istog
reda. Elementarnim operacijama nad recima matricu svodimo na oblik . Ako je to
moguće, A je regularna i , a ako to nije moguće, onda je A singularna matrica.
Pod Gaussovim elementarnim operacijama nad recima matrice podrazumjevamo:
1. permutiranje redaka,
2. množenje redaka skalarom različitim od nule te
Matrice

3. dodavanje retku nekog drugog retka prethodno pomnoženog proizvoljnim skalarom.

51
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Rang matrice
Maksimalan broj linearno-nezavisnih stupaca matrice A zovemo rang stupaca matrice A, a
maksimalan broj linearno-nezavisnih redaka zovemo rang redaka matrice A.
Ako je rang stupaca matrice A jednak je rangu redaka matrice A, taj broj zove se rang matrice A i
označava se s r(A).

Sustav linearnih algebarskih jednadžbi

Sustav linearnih algebarskih jednadžbi možemo rješavati matricama. Gaussova metoda (metoda
eliminacije) je metoda gdje proširenu matricu svodimo na gornje trokutasti oblik, dok u Gauss-
Jordanovoj metodi proširenu matricu svodimo na dijagonalni oblik te direktno očitavamo rješenje.
Uvjet rješivosti sustava linearnih jednadžbi – Kronecker-Capelli-Rouché – Sustav ima rješenje
onda i samo onda ako matrica A tog sustava i proširena matrica imaju isti rang.

Determinanta
Determinanta je funkcija definirana za sve kvadratne matrice, a svodi matricu na broj.
Zapisujemo kao: .

Determinanta matrice prvog reda je je broj . Determinantu matrice drugog reda

računamo: . Determinantu matrice trećeg reda

računamo: .

Determinanta matrice n-tog reda je

Matrica i transponirana matrica imaju jednake determinante: .

Ako je matrtica A trokutasta matrica n-tog reda, onda je determinanta
.
Matrica A je regularna onda i samo onda ako je .
Svojstva determinante:
1. Determinantu množimo brojem tako da elemente bilo kojeg retka (stupca) pomnožimo tim
brojem.
2. Ako su dva retka (stupca) jednaka, determinanta je nula.
3. Ako dva retka (stupca) zamijene mjesta, determinanta mijenja predznak.
4. Determinanta se ne mijenja ako jedan redak pomnožimo brojem i dodamo drugom retku.
Matrice

52
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Laplaceov razvoj determinante

Laplaceov razvoj determinante govori nam da se determinanta može razviti po bilo kojem
stupcu ili retku. Laplaceov razvoj determinante po i-tom stupcu računamo:

a po j-tom retku:

Matrice

53
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Još neka pravila i formule za računanje

Kvadrat i kub binoma Razlika kvadrata, razlika i zbroj kubova

Financijska matematika
Jednostavni i složeni kamatni račun

Jednostavni kamatni račun - kamate se obračunavaju na početnu vrijednost

Složeni kamatni račun – obračunavaju se „kamate na kamate“

Vrijednost kapitala za neko prošlo razdoblje:

Konačna vrijednost n jednakih periodičnih uplata koje se uplaćuju početkom godine

Još neka pravila i formule za računanje

Otplata zajma jednakim periodičnim anuitetima

54
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Otplata zajma proizvoljnim anuitetima

Ili:

Ostatak duga nakon vremena t (k-broj anuiteta do vremena t):

Postnumerando renta

Prenumerando renta

Još neka pravila i formule za računanje

55
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Neki primjeri pitanja s usmenog dijela ispita

1. Kompleksni brojevi
2. Binomni formula
3. Matematička indukcija
4. Linearna i kvadratna funkcija
5. Eksponencijalna i logaritamska funkcija
6. Sinus i kosinus
7. Ciklometrijske funkcije
8. Monotonost funkcije, rast i pad funkcije
9. Niz
10. Limes niza
11. Aritmetički red
12. Konvergencija reda
13. Kriteriji konvergencije reda
14. Definicija derivacije (graf + formula)
15. Lagrangeov teorem
16. L'Hospitalovo pravilo
17. Parcijalna integracija
18. Determinanta
19. Množenje matrica
20. Gauss-ova metoda (metoda eliminacije)
21. Invertiranje matrica
22. Proširena matrica sustava
23. Rješavanje sustava algebarskih jednadžbi
24. Jednostavni i složeni godišnji i ispodgodišnji kamatni račun - razlika
25. Konformni kamatnjak – izvod
26. Vrijednost više uplata plativih početkom razdoblja
27. Otplata zajma

Neki primjeri pitanja s usmenog dijela ispita

28. Otplata zajma proizvoljnim anuitetima
29. Renta
30. Vječna renta

Sretno!
Kristina Perdić

56
 ‘Anura’ obrt za poduke
www.anura.hr - matematika@anura.hr
Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Literatura
1. M. Crnjac: MATEMATIKA ZA EKONOMISTE, Osijek, 2001.
2. D. Jukić, R. Scitovski: MATEMATIKA I, Osijek, 2000.
3. M. Crnjac, D. Jukić, R. Scitovski: MATEMATIKA, Osijek, 1994.
4. N. Bronštejn i suradnici: MATEMATIČKI PRIRUČNIK, Zagreb, 2004.
5. B. Šego: FINANCIJSKA MATEMATIKA, Zagreb, 2008.

Literatura

57