Električne instalacije i osvjetljenje

Projekat I

Odsjek: Energetika i automatika

Semestar: V
Broj časova: 1(predavanja) + 0 + 0 + 2(izrada projekta)
Nastavnik: Doc. dr Milovan Radulović
Saradnici: Mr Tanja Stanković, Aleksandar Vučinić
Literatura:
Milan S. Jovanović: ELEKTRIČNE INSTALACIJE I
Miomir Kostić: TEORIJA I PRAKSA PROJEKTOVANJA
ELEKTRIČNIH INSTALACIJA
1

Program kursa
z Definicija i vrste električnih instalacija
z Potrošači električne energije
z Priroda i izvori svjetlosti
z Fotometrijske veličine i proračuni
z Projektovanje i izvođenje električnih
instalacija
z Osnovne komponenete električnih instalacija
z Izbor, razmještaj i povezivanje električnih
komponenti u električnim instalacijama
z Električni proračuni
.....
2

1
 Program kursa
.....
z Uzemljenje
z Zaštitne mjere: Zaštita od direktnog i
indirektnog dodira
z Zaštitno uzemljenje, nulovanje, sistem zaštitnog
voda, dodatne mjere zaštite.
z Priključak na elektrodistributivnu mrežu
z Razvodni punktovi i mjerenje
z Zaštita objekata od atmosferskog pražnjenja
z Gromobranska instalacija
z Električne instalacije slabe struje

Definicija i vrste električnih instalacija

z U cilju korišćenja električne energije za različite namjene
neophodno je da postoje:
– izvori električne energije ili informacija
– prijemnici i
– sredstva za njihov prenos od izvora do prijemnika

z Sredstva za prenos električne energije ili informacija kroz

objekat se predstavljaju Električnim instalacijama (EI).

z EI se sastoje iz skupa provodnika i drugih električnih

komponenti koje omogućavaju siguran i kvalitetan prenos
električne energije ili informacije do prijemnika

2
 Definicija i vrste električnih instalacija
z NISKONAPONSKOM MREŽOM smatraju se strujni
krugovi od izvora struje do sabirnica, odnosno priključka
za osigurač na kućnom priključnom ormariću (KPO) s
nazivnim naponom do 1 kV.

z ELEKTRIČNOM INSTALACIJOM smatraju se strujni

krugovi poslije (gledajući u smjeru toka električne
energije) sabirnica, odnosno od osigurača na KPO.

z moderni razvoj sve više briše razlike u izvedbi između

NN mreže i instalacije (npr. vršno opterećenje naselja s
cca. 5000 stanovnika iznosi 4-5 MW, a toliko je npr.
vršno opterećenje veće poslovne zgrade)
5

Definicija i vrste električnih instalacija

z Elektroenergetske instalacije čine svi djelovi, koji

predstavljaju funkcionalnu cjelinu, počevši od mjesta
napajanja objekta električnom energijom.

z Elektroenergetske instalacije mogu se podijeliti u tri grupe

(prema naponu između faznog i nultog provodnika):
– visokog napona (3, 6, 10, 20, 35, 110, 220, 380 kV)
– niskog napona (niži od 250V) u domaćinstvu
– malog napona(nije veći od 50 V između bilo koja dva provodnika)
signalizacija, telekomunikacije i električne ograde za stoku

3
 Definicija i vrste električnih instalacija
PODJELA po tipu:
Instalacije jake struje
osvjetljenja- cilj im je da se u objektu dobije vještačko
osvetljenje za normalan rad
priključnica- u prostorijama gdje je neophodan priključak za uređaje i
aparate koji mogu biti pokretni i stabilni.
motornog pogona
Građevinske
Pomoćnih izvora električne energije dizel elektr. ,benzinski agregati,
ručni ili nožni agregati i akumulatorske baterije
Instalacije zaštite
• Zaštita od napona dodira
• Zaštita od udara groma u objekat ili vazdušni vod
• Zaštita od eksplozije plinova
Specijalne instalacije
7

Definicija i vrste električnih instalacija

• U sistemima za proizvodnju, prenos i distribuciju električne
energije koriste se viši radni naponi nego u električnim
instalacijama kako bi se smanjili gubici.
• Prijemnici električne energije se obično izrađuju za niže
radne napone do 1000V iz razloga jednostavnije i sigurnije
konstrukcije i veće bezbjednosti.
• U sistemima za proizvodnju prenos i distribuciju električne
energije, kao i u električnim instalacijama koristi se trofazni
sistem naizmjeničnog prostoperiodičnog napona učestanosti
50Hz. U djelovima gdje je napon iznad 1000V koriste se tri
provodnika, a u onim sa naponom ispod te vrijednosti četiri.
• Sistem sa četiri provodnika ima svoj podsistem sa dva
provodnika, fazom i nulom, koji predstavlja jednofazni sistem.
8

4
9

10

5
Grafič
Grafički prikaz trofaznog sistema sa tri i četiri provodnika i njegovog jednofaznog podsistema

TROFAZNI TROPROVODNIČ
TROPROVODNIČKI SISTEM

OZNAKA PO JUS-
JUS-u
R
3 ~ 50 Hz, UL
UL

S UL

UL

UL

230/400 V
UL S

UL 11
T

Grafič
Grafički prikaz trofaznog sistema sa tri i četiri provodnika i njegovog jednofaznog podsistema

TROFAZNI ČETVOROPROVODNIČ
ETVOROPROVODNIČKI SISTEM
R
UL
S UL
UL
T

UF
N

R 230/400 V
UL
UF
N
UL S
UF UF 3,N ~ 50 Hz, UL / UF

UL

T 12

6
 Grafič
Grafički prikaz trofaznog sistema sa tri i četiri provodnika i

njegovog jednofaznog podsistema

JEDNOFAZNI DVOPROVODNIČKI SISTEM

R S T N

UF

230/400 V
1,N ~ 50 Hz, UF

13

Definicija i vrste električnih instalacija

Nominalne vrijednosti napona su referentne vrijednosti koje
služe kao podaci za konstrukciju kako prijemnika tako i
električnih komponenti i električne instalacije

Za dio sistema iznad 1kV∼

380 kV, 220 kV, 110 kV, 35 kV, 20 kV i 10 kV (6 kV i 3 kV)

Za dio sistema ispod 1 kV∼

380 V, 380 / 220 V i 220 V (900V i 600V)
230/400 V
Nominalna vrijednost jednosmjernog napona
440V, 220V i 110V

Naizmjenični i jednosmjerni naponi ispod 100V

14
48V, 24V, 12V i 6V – dvoprovodnički sistem

7
15

16

8
 Definicija i vrste električnih instalacija
U djelovima sistema za proizvodnju, prenos i distibuciju
električne energije, kao i u električnim instalacijama napon nije
isti u svim tačkama – dolazi do pada napona kao rezultat
prenošenja energije kroz nesavršeno elektroprovodnu sredinu.

Un-ΔU< U < Un+ΔU

U – napon u bilo kojoj tački,

ΔU – najveći dozvoljeni pad napona,
Un - Nominalna vrijednost napona za neki dio sistema

U sistemu za prenos električnih informacija se pojavljuje slabljenje snage.

(pad struje i napona usled manjih vrijednosti poprečnih impedansi izolovanih
električnih provodnika, aktivni dio impedanse zbog slabije izolacije, a rektivni
dio zbog viših učestanosti)
17

Prijemnici električne energije

Pretvaraju električnu u neki drugi oblik energije
– snaga Pd – energetski dobitak
ΣPg – energetski gubitak
Pd
- stepen energetskog iskorišćenja η =
Pd + ∑ Pg
Pe – električna snaga prijemnika P
Pe = d
η
- potencijalni nivo

18

9
Sve potrošače električne energije možemo podijeliti u dvije
grupe:

-statičke (grijalice, rešoe, pegle, sijalice,....) i

-dinamičke (asinhroni elektromotorni pogoni, reverzni
tiristorski pogoni, elektrolučne i indukcione peći,....)

Za dimenzionisanje električnih instalacija za

napajanje prve grupe potrošača dovoljno je
poznavati nominalne parametre.

Za drugu grupu potrebno je poznavati znatno

više informacija.
19

Prijemnici električne energije

=U
Pe
⎛ Pe ⎞
I ⎜I = U ⎟ Σ Pg
⎝ ⎠
Pd
Un
Pdn, ηn

Prijemnik za jednosmjerni napon

20

10
 Prijemnici električne energije
1,N ~ f , U
j
U
⎛ S⎞
⎜I = ⎟ I φ Re
⎝ U⎠ Qe Pe
I

~ f , Un, cosφn Σ Pg

Pdn, ηn
Pd
Prijemnik za jednofazni
naizmjenični napon
21

Prijemnici električne energije

Materijali od kojih se izrađuju prijemnici električne energije
naprežu se:

dielektrično – zavisi od veličine napona

elektromehanički i temperaturno – zavisi od jačine struje

Električni (elektrootporni) izvori toplote

I
I ⎛ P ⎞ In
⎜I = ⎟
⎝ kU ⎠
1

k, Un
Pn k = 1,3 0 t
22

11
 Prijemnici električne energije
Električni izvori svjetla

⎛ PE ⎞
I ⎛
⎜I =
PE ⎞
⎟
I ⎜I = ⎟
⎝ U ⎠ ⎝ U cos ϕ ⎠
n

Un, PEn Un, Pen,cosφn

Φn, Jω Φn, Jω
I I
In In
1 1

0 t 0 t
inkadescentni izvori fluoroscentni izvori 23

Projektovanje električnih instalacija

Projekti za električne instalacije se izrađuju da bi električne instalacije
mogle da se izvedu prema zamisli investitora odnosno projektanta.
Projekat mora da sadrži svu potrebnu dokumentaciju koja predstavlja
projektni elaborat. Projekat reba da obuhvati sledeće:

- projektni zadatak
- tehnički opis
- tehničke proračune
- tehničke uslove
- predmjer i predračun
- specifikaciju materijala
- poseban prilog o zaštitnim mjerama i
- crteže i grafičku dokumentaciju.(razmjera 1:50 )
24

12
 Projektni zadatak za izradu projekta električnih
instalacija daju stručna lica za arhitektonski,
građevinski, mašinski elektro i tehnološki dio.
Tehnički opis služi izvođaču kao uputstvo kako treba da
urade, odnosno izvedu električne instalacije koje se
zahtijevaj u projektnom zadatku.
Tehnički proračuni se daju u svakom projektu , i to:
proračun napojnih vodova, kada se ne uslovljavaju od
strane elektrodistribucije, koji se odnose na presjek i
stvarni pad napona od TS ili GRO do prijemnika. Za
veće prostorije se daje proračun osvjetljaja. U okviru
zaštite od previsokog napona dodira vrši se proračun
otpora uzemljenja i provjera efikasnosti zaštite bilo kog
sistema.
25

Tehnički uslovi treba da sadrže finansijsko – tehničke

odnose između investitora i izvođača, i da posluže
izvođaču kao podsjetnik propisa koji su obavezni za
izvođenje onih vrsta instalacija koje su projektom
predviđene.
Predmjer i predračun sadrži sav potreban materijal koji
je predviđen za realizaciju projekta električnih instalacija.
Radi se po pozicijama i svaka mora da ima pojedinačnu
cijenu koja obuhvata troškove materijala, transporta i
ugradnje.
Specifikacija materijala se daje na osnovu predmjera i
predračuna u vidu spiska koji sadrži sav potreban
materijal, a u kome je dat naziv materijala, tip, bliže
karakteristike i količina.
26

13
Poseban prilog o zaštitnim mjerama daje se uz svaki projekat i
predstavlja niz mjera koje su predviđene u izvođenju projekta, a
odnose se na sigurnost funkcionisanja električnih instalacija i
sigurnost u odnosu na zaštitu života čovjeka i materijalnih
dobara.
Crtež ili grafička dokumentacija su sastavni dio projekta i za
izvođače najnužniji dio projekta. Na osnovu crteža se izvode
električne instalacije i izrađuju odgovarajući razvodni ormari i
table. Crteži pokazuju način vođenja pojedinih strujnih kola kao i
tačan položaj svetiljki, instalacionih prekidača, razvodnih kutija,
priključnica, izvode za bojlere....
Da bi se uradio projekat električnih instalacija neophodno je dobiti od
naručioca arhitektonsko građevinske podloge u razmjeri 1:50 ili 1:100, i u
njima ucrtati instalacije.
Sastavni dio ovog dijela su i razne šeme razvodnih ormara i tabli sa
definisanim elementima kao što su osigurači, prekidači, sklopke,...
27

Djelovi električnih instalacija su:

1. priključak objekta
2. glavna razvodna tabla
3. napojni vodovi
4. razvodni ormari -- u njemu se nalaze elementi koji
služe za osiguranje, komandovanje, kontrolu
pojedinih veličina i regulaciju
5. razvodne table -- koriste se samo u stanovima i
mogu biti izrađene od metala ili PVC mase
6. strujna kola (krugovi) -- napajanje električnih
prijemnika
7. uzemljenje -- uzemljenje metalnih djelova od
previsokog napona dodira 28

14
Priključak objekta

29

Priključak objekta
NADZEMNI ORMAN U NN MREŽI

NN razvod u SN TS 2 x 400 kVA

30

15
 Priključak objekta

kablovski priključak sa stuba 31

Priključak objekta Kućni priključni ormar (KPO)

primjer položaja KPO kod priključka individualnog stambenog objekta 32

16
 KPO SA SASTAVNIM ELEMENTIMA

33

Elementi električnih instalacija

Osnovni elementi električnih instalacija

• provodnici, kablovi sa odgovarajućim priborom
• elementi zaštite
• prekidački elementi
• sitan materijal (priključnice, mjerni elementi,
elementi signalizacije,..)
• elementi gromobranske instalacije
34

17
 Provodnici i kablovi
Bakarni ili alumijumski, za istu otpornost AAl=1,61ACu.
Specifični otpor aluminijuma je 65% veći.
Bakar je povoljniji za izradu električnih provodnika jer je:
• elastičniji,
• otporniji na spoljne uticaje (kisjela i bazna isparenja),
• ima bolju provodnost,
• tačka topljenja Cu je znatno viša (1083oC) nego kod
aluminijuma (658oC),
• čvrstoća na kidanje je veća pa se može mehanički više
opteretiti. (Al ima 3 puta manju mehaničku čvrstoću)
35

Po obliku poprečnog presjeka provodnici mogu biti:

•okrugao pun provodnik od Cu ili Al 1-16 mm2. najčešće
izolovani
pravougaoni pun presjek- sabirnica ili šina Cu ili Al presjek
15x3 mm2 do 120x10 mm2
• okrugao oblik u vidu nekompaktnog užeta – upredanjem žica
okruglog oblika 16mm2 do 180 mm2 ako je provodnik izolovan
onda se izrađuje od 0,75 mm2 do 240mm2.
•okrugao oblik – kompaktno uže koje se izrađuje kao
prethodni tip samo se još mehaničkom kompresijom sabije
10mm2 do 240mm2.
• Sektorski oblik- kompaktno uže u vidu sektora 900 ili 1200 ,
• 35 mm2 do 400mm2
36

18
 37

U električnim instalacijama koriste se izolovani

provodnici i instalacioni i energetski kablovi. Kabl se
sastoji od više izolovanih provodnika pod jednim
zajedničkim plaštom preko koga može biti jedan ili više
omotača.

Provodnici i kablovi se označavaju sa sedam

karakterističnih grupa slova ili brojeva.

I II III IV V VI VII

38

19
 I- nije obavezno ako kabl ili provodnik nijesu za
posebne namjene
A-automobilski
B- brodski
D-dizalični
S-svetiljke
Z-zavarivanje
Ž- željeznički

II - označavaju vrstu izolacije izolovanih provodnika i

omotača oko izolovanih provodnika
P-PVC (polivinilhlorid)
G- guma
A-aluminijumski plašt
O- olovni plašt
39

III - konstruktivne karakteristike provodnika

A otporan na atmosferske uticaje
R- sa razmaknutim provodnicima u jednoj ravni
V- visokonaponski
O- samonosiv
za kablove se koristiti i brojne oznake
00-bez mehaničke zaštite

IV - Y označava da je zaštitni vod žuto-zelene boje

V - materijal i oblik (samo kod kablova ako nijesu od bakra

kružnog pop. presjeka)
A- aluminijum, S-sektorski, SJ- sektor puni provodnik

VI - oznaka broja provodnika pod zajedničkim omotačem i njihov

presjek; npr 4x16mm2 ili 3x95+50mm2

VII - vrijednost nominalnog napona, ukoliko je on viši od 1000V40

20
41

42

21
Vodovi za prenosne potrošače

43

Vodovi za prenosne potrošače

44

22
 45

PRIMJER
PGP-Y 5x2.5mm2
provodnik za napone do 1000V, bez posebnog područja
primjene sa elektroizolacionim slojem svake žile od polivinil
hlorida (PVC mase) i dva zajednička omotača (prvi je od
gume a drugi od PVC mase). Sadrži pet okruglih bakarnih
žila presjeka po 2.5 mm2, od kojih jedna predstavlja zaštitni
provodnik

AP/F 1,5mm2 15000V

provodnik izrađen od više tankih bakarnih žica, ukupnog
presjeka 1.5mm2, sa PVC izolacijom, namijenjen
automobilima – KABL ZA SVEĆICE
46

23
Kabl sa izolacijom i plaš
plaštom od PVC mase sa tri
provodnika od aluminijuma 150 mm2 sektorskog oblika i
koncentričnim provodnikom manjeg presjeka 70 mm2,
sa koncentrič
nazivnog napona 1kV označ
označava se

PP40 –AS 3x150+70 mm2 1kV

47

Dimenzionisanje izolovanih provodnika

Da bi se odredio presjek provodnika odnosno
kabla u električnim instalacijama potrebno je
poznavati sledeće podatke:
- vrstu opterećenja
- podatke o prijemniku ili prijemnicima,
- vrste napajanja
- uslove pod kojima se provodnici i kablovi
ugrađuju.

48

24
 Prema tehničkim propisima za izvođenje
elektroenergetskih instalacija niskog napona
vodovi se moraju dimenzionisati na :
1. mehaničku čvrstoću (najmanji presjeci)
2. da su osigurani od pregrijavanja (guma
600C, PVC 700C) osiguračima ili motornim
zaštitnim sklopkama
3. da pad napona ostane u propisanim
granicama

49

Najmanji dozvoljeni presjek provodnika u

instalacijama niskog napona obzirom na mehaničku
čvrstoću:
- vodovi u svetiljkama 0,75 mm2
- vodovi pod malterom 1,5mm2
- vod od distributivnog ormara do brojila
za male stanove 2,5 mm2
za veće stanove 6 mm2

Ovo su stari propisi, prema preporukama

za priključak stanova je predviđen
minimalni presjek od 10 mm2. 50

25
 2. Dozvoljene struje opterećenja PVC kablova
(trožilni kabl u vazduhu 300C)
Presjek kabla
A (mm2) 1,5 2,5 4 6 10 16 25 35 50 70
Dozvoljena
struja kabla 18 25 34 44 60 80 105 130 160 200
Id(A)
Korekcioni faktor temperature ambijenta:
θ k −θ a
f1 =
θ k − θ ak

gdje su: θk – najveća dozvoljena temperatura (guma 600C , PVC 700C)

θa – stvarna temperatura ambijenta
θak – temperatura ambijenta iz kataloga

f1=0,87 za θa=40 0C i za kabl sa PVC izolacijom 51

Pored ove korekcije potrebno je uvesti i korekcioni

faktor f2 za slučaj paralelnog vođenja kablova.
U elektroenergetskim instalacijama kablovi se vode
skoro uvijek na regalima pa se ta korekcija uzima iz
priručnika.
Način postavljanja Broj strujnih kola ili višežilnih kablova
kabla
1 2 3 4 6 9 12 15 20

1,00 0,80 0,70 0,70 0,55 0,50 0,45 0,40 0,40

Ukopan ili zatvoren
Jedan sloj na zidovima ili 1,00 0,85 0,80 0,75 0,70 0,70 - - -
podovima ili neperforiranoj
polici
0,95 0,80 0,70 0,70 0,65 0,60 - - -
Jedan sloj na plafonu
1,00 0,90 0,80 0,75 0,75 0,70 - - -
Jedan sloj na perforiranoj
polici
1,00 0,85 0,80 0,80 0,80 0,80 - - -
Jedan sloj na nosećim
kukama ili slično
52

26
Za proračun napojnih vodova za stambene
zgrade ili razne druge objekte, potrebno je
imati određene podatke na osnovu kojih se
može uraditi proračun. Potrebni podaci su
uglavnom sledeći:
• Pi - instalisana snaga
• Pj -jednovremeno vršno opterećenje
• Broj stanova (n)

53

•Pju - jednovremeni rad pojedinih uređaja u

industriji –daje tehnolog projektant pogona

•Pjo - jednovremeno uključeno osvjetljenje u

radnim prostorijama, halama, odnosno
pogonima. Daje tehnolog projektant pogona
Instalisana snaga je ona koja je predviđena
projektom, tj. zbir svih snaga za osvjetljenje i
priključnice.
Jednovremena vršna snaga je snaga koja je
jednovremeno uključena, tj . u pogonu.
54

27
 Prosječno vršno opterećenje jednog stana uzima se
kao 70% instalisane snage od zbira nazivnih snaga
svih električnih prijemnika u prosječnom stanu.
Pio
Pi1 = 0,7
n
gdje su Pio – instalisana snaga cijelog objekta, a n – broj stanova.
Jednovremeno vršno opterećenje objekta bi bilo

Pvn = Pi1 ∗ n ∗ k
0,75
k = 0,25 +
n
55

PRIMJER
Primjer: Dimenzionisanje kabla od DO do RT

Instalisana snaga jednog stana iznosi P1= 43 680W.

Jednovremena snaga se računa po obrascu

Pj=k*P1= 0,7*43 680= 30576W Pj

Jednovremena struja se računa po izrazu
Ij =
3U n cos ϕ
Usvaja se da je cosϕ =1 za domaćinstva.

Unošenjem Un=380V dobija se Ij= 46.33 A.

A
Struja za koju provodnik mora biti predviđen dobija se iz izraza
Ij
I 'j =
f1 ∗ f 2
56

28
gdje je f1 korekcioni temperaturni faktor f1(400C)=0,87, a f2
korekcioni faktor načina polaganja kablova f2=0,8 dobija se :

I 'j = 66.56 A
Iz tablice se bira odgovarajući vod i presjek njegovih
provodnika prema Itd > Ij’
gdje je Itd trajno dozvoljena struja. Bira se kabl sa PVC
izolacijom i bakarnim provodnicima presjeka A=16 mm2.
Dakle treba nam kabl PP-Y 5x16mm2 sa Itd =80A.

Izbor osigurača se vrši na osnovu izraza Ij < Io <f1 f2 Itd

46.33 A < Io < 55.68A
Bira se osigurač nazivne struje Io =50A.
57

Proračun padova napona

Dozvoljeni padovi napona zavise od toga da li je TS u
objektu ili van njega definisani su propisima (Sl. list SFRJ, br
53/1988 i 54/1988) i ne smije biti veća od sledećih vrijednosti
prema nazivnom naponu instalacije i to:
1. Instalacija priključena na javnu mrežu niskog napona
Od distributivnog ormarića do najudaljenijeg potrošača
strujnog kola rasvjete 3% ( 1% DO-GRT, 2% GTR-potrošač)

RT
2%
3% DO
1%

м
4%!

Od transformatora do najudaljenijeg potrošača 6%. 58

29
 2. Instalacija priključena na vlastitu TS
Od transformatora do najudaljenije svetiljke pad napona je
5%, a za strujna kola drugih potrošača 8%. Za električne
instalacije čija je dužina veća od 100 m dozvoljeni pad
napona povećava se za 0,005% po dužnom metru preko
sto metara ali ne više od 0,5%.
U odnosu na propise iz 1966 koji su specificirali pad napona
od TS do elektromotora ( u pri normalnom pogonu 7% a
pri pokretanju motora 10%) u novim propisima se
uslovljava da za direktno napajanje motora naizmjenične
struje sa kratkospojenim rotorom iz distributivne mreže
0,4 kV pad napona pri pokretanju ne smije premašiti
vrijednost pri kojoj dolazi do smanjenja momenta motra
tako da ugrožava pouzdan zalet motora i radne mašine ili
utiče na stabilan rad ostalih potrošača vezanih na istu
mrežu. 59

Za monofazne strujne krugove pad napona se računa po

relaciji
LP 5
Δu% = 2ρ 10 (%)
gdje su
U2A
- u- procentualni pad napona - P – opterećenje kola (kW)
- L - dužina kola (m) - U- linijski napon instlacije
- A- presjek provodnika (mm2)
- ρ- specifična otpornost provodnika
LP
Δu%Cu - 220V = 0, 0741 (%)
A
LP
Δu%Al- 220V = 0,119 (%)
A 60

30
Za trofazne strujne krugove sa simetričnim opterećenjem
(uz faktor snage blizak jedinici)

LP 5
Δu% = ρ 2
10 (%)
U A
LP
Δu%Cu - 380V = 0, 0124 (%)
A
LP
Δu% Al- 380V = 0, 02 (%)
A
61

31