Professional Documents
Culture Documents
Ponornica
Ponornica
Bilješke o piscu:
Skender Kulenovic se rodio 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je
zavrsio osnovnu skolu, a potom nakon naglog osiromasenja porodice (agrarna reforma)
prelazi u majcino rodno mjesto Travnik gdje od 1921. do 1930. godine kao vanjski
ucenik pohadja Jezuitsku gimnaziju. U trecem razredu gimnazije javio se prvim
knjizevnim radom (soneti Ocvale primule).
Od 1930. godine studira pravo na zagrebackom sveucilistu.
1933. postaje clan SKOJ-a, a 1935. KPJ. Saradjuje u brojnim listovima i casopisima, a
1937. godine sa Hasanom Kikicem i Safetom Krupicem pokrece u Zagrebu muslimanski
casopis Putokaz. 1941. godine stupa u Prvi partizanski odred Bosanske krajine. Clan
AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, Kulenovic u ratu pise poeme, uredjuje listove Krajiski
partizan, Bosanski udarnik, Glas i Oslobodjenje. Od 1945. do 1947. obavlja fnkciju
direktora drame Narodnog pozorista Sarajevu, uredjuje Novo doba, Pregled, Knjizevne
novine i Novu misao. Od 1950. do 1953. sekretar je Narodne skupstine FNRJ, a poslije
zabrane Nove misli je kaznjen i postavljen za korektora u Borbi.
1955. godine prelazi u Mostar na mjesto dramaturga Narodnog pozorista, jedno vrijeme
je i urednik u beogradskoj Prosveti. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, izmedju
ostalih Dvadesetsedmojulske nagrade SRBiH (1971) i nagrade AVNOJ-a (1972). Bio je
clan SANU, ANUBiH i JAZU. Umro je 25. januara 1978. godine u Beogradu.
Bibliografija
* Stojanka majka Knežopoljka, poema, 1945.,
* komedije (Djelidba, Večera, A šta sad?), 1947.,
* "Ševa", poema, 1952.,
* Soneti, 1968.,
* Divanhana, pripovijetke, 1972.,
* Gromovo đule, priče za djecu, 1975.,
* Ponornica, roman, 1977.
Ponornica
O romanu
Svoj roman "Ponornica" Skender Kulenovic je objavio tek godinu dana uoci smrti.
Roman ”Ponornica” tematski je vezan za onaj period bosanske povijesti kad je stara
carevina sa svojim civilizacijskim sklopom vec dovoljno davno izvan Bosne, a nova vec
unijela svoj red i svoje obicaje. Niti je jedna dovoljno umrla niti je druga dovoljno ziva, a
odsjaj i jedne i druge vec se se taloze u svakoj od licnosti ovog romana.
”Austrijska tema” u bosanskohercegovackoj literaturi nametala se skoro sto godina, a
narocito je prisutna u bosnjackoj knjizevnosti. Ona je za bosnjackog pisca i dalje
opsesivna, jer ni danas se njegov svijet nije odrekao civilizacijske vezanosti za ”turski”
orijentalni svjetonazor, a prihvatio je ”austrijski”, zapadni Weltanschaung. Zato
Kulenoviceva tema i jest ponornica sa dosad stogodsnjim tokom za koju ne vjerujem da
je nasla svoju definitivnu ponikvu. Konkretno, Kulenoviceva ”Ponomica” tematski je
usla u avliju, u onaj smaragdni prostor iza avlijskog zida, u senzibilitet i rafinman o kome
je on pisao u izvrsnom eseju ”Iz smaragda Une (’Grozdanin kikot’ Hamze Hume)”. Taj
rafinman, ta senzibilnost, to je korijen ove teme. Zbog dubine njihovih zivih zila roman
”Ponornica” tematski je i kompozicijski toliko razudjen. Jednostavna formulacija teme:
raslojavanje koje prijeti raspadom jedne patrijarhalne bosnjacke begovske porodice je
sustinski tacna i, kao i sve dijagnoze te vrste, uvijek presiroka opcenita.
Ovaj roman je po tematskom svome odredjenju i roman licnosti, i drustveni, i povijesni
roman, i porodicna hronika, a za sva ta formalna odredjenja u tematski razudjenom toku
moze se naci potvrda. Onaj dio fabule koji je posvecen Muhamedovu zivotu, kroz ciju se
licnu prizmu prelomila cijela ”Ponornica”, tematski je i fabulativni okvir svih dogadjanja
tako da on odredjuje i kompozicijsku strukturu romana.
Roman pocinje Muhamedovim sjecanjem na ljetni raspust koji je, kao student El-Azhara,
najstarijeg sveucilista na svijetu, proveo u zavicaju. Zapravo ”Ponornica” pocinje
pismom, motom, koje je Muhamed davne kairske godine primio od rodjake Senije, a cija
se recenica ”Eto ih tamo, nek rade sto hoce” provlaci i osjencava Muhamedov simbolicni,
a opet relativni, odnos prema svijetu.
Muhamed svoju ponornicu pise kad Senijino pismo ”list iz skolske pisanke, pozutio
poslije cetrdeset godina, lezi sada na mom radnom stolu, pokraj moje suhe, zute ruke
pune vec starackih pjega i kvrga zelenih vena” i tako daje vremenski okvir fabuli kojom
ce ”Ponornica” protjecati kao prvi dio zamisljene i neostvarene tetralogije.
Tema raspada patrijarhalne porodice, toliko prisutna u juznoslavenskim literaturama,
ovdje je samo pokretacki, i to vanjski, ali stalno lebdeci, prijeteci fatum.
Medjutim, za razliku od ranije tretirane ove tematike realistickog i postrealistickog
perioda nasih literatura, Kulenovicev tretman je podrazumijevanja raspada vec odavno
razasute porodice.