Ova skripta obuhvaca dio gradiva iz kolegija Gradevna statika II i prvenstveno je namijenjena studentima dodiplomskog studija Gradevinskog fakulteta. Nastala je zahvaljujuci interesu studenata za odgovarajucom literaturom koja bi im ornogucila lakse i potpunije savladavanje iznesenog dijela gradiva. Zamisljena je kao dio od planirane tri skripte iz podrucja koju pokriva ovaj kolegij, te je zbog toga u ovom dijelu izostavljen matricni racun, a sve u cilju sto jednostavnijeg priblizavanja iznesene materije studentima.
Skripta se sastoji od dva poglavlja. U prvom poglavlju su obradeni staticki neodredeni nosaci koji se rjesavaju metodom sila. Drugo poglavlje sadrzi nosace koji se rjesavaju tehnickom metodom pomaka. Zadaci su ukomponirani na nacin da slijede tok nastavnog procesa i omoguce studentima pracenje vjezbi i upotpunjavanje znanja stecenih na predavanjima.
Postoji mogucnost potkradanja sitnih pogresaka, te molimo da nam se iste jave, kao i savjeti i razmisljanja vezana za eventualnu izradu buduce verzije.
Veliku zahvalnost dugujemo doc. dr. Ivi Colaku, dipl. ing. grad., na ulozenorn trudu da skripta bude jezicno i strucno korektno napisana. Eventualne jezicne nepravilnosti, ukoliko postoje, posljedica su manje izmjene teksta od strane autora, a koje su nastale nakon izvrsene jezicne lekture.
Zahvaljujemo se Renati Cvitkovic, dipl. ing. grad., Mimi Raguz, dipl. ing. grad., Bozi Penavicu, prof. fiz., Kresimiru Rakicu, prof. inf., i Antonu Vrdoljaku, prof. mat., na pruzenoj pornoci pri izradi, zadnjem citanju skripte, kao i sugestijama pri izradi naslovne stranice.
Zahvaljujemo se i mr. sc. Borisu Trogrlicu, dipl. ing. grad., asistentu na kolegiju Gradevna statika II na Gradevinskom fakultetu Sveucilista u Splitu, na nekim zadacima koji su upotpunili ovu skriptu.
Zahvaljujemo se prof. dr. sc. Anti Mihanovicu, dipl. ing. grad., profesoru na ovom kolegiju, na potpori pruzenoj pri realiziranju ove skripte.
Zahvalu dugujemo firmi "INTEGRA" d.o.o. Mostar, koja je financirala izdavanje ove skripte.
Mostar, travanj 2003.
Autori
SADRZAJ
Metoda sila ' .. 1-
Tehnicka metoda pomaka 64
,
METODASILA
1 metoda sila
1. Metodom si1a rijesiti zadani sustav i nacrtati dijagram momenata savijanja.
3
3
Crtei l.I
Gomja konstrukcija je jednom staticki neodredena, odnosno SSN=l, i opterecena je momentom M=lO.OkNm. Od nje se treba napraviti osnovni sustav koji mora biti staticki odreden, Bez obzira s kojim osnovnim sustavom se krene dalje u proracun krajnje rjesenje mora biti jednoznacno. U nastavku je prikazano neko1iko osnovnih sustava:
a) sustav nastao ukidanjem veze sa okolinom
.1--1 -----.t
X,=1.0
( X,=1.0 ...LS:
Crtei 1.2
b) sustav nastao ukidanjem unutrasnje veze
(,=10 (. x,=1.0
. _c)::::6..._
Crtei 1.3
Na osnovi iskustva stecenog na proslim ko1egijima uzeti ce se sljedeci osnovni sustav:
Crtei 1. 4
Posto je sustav jednom staticki neodreden, potrebno je rijesiti jednu jednadzbu.
Prije nego se pocne izracunavati koeficijente pomaka potrebno je na osnovnom sustavu izracunati i nacrtati dijagrame momenata, i to posebno od jedinicne sile iposebno od vanjskog opterecenja (Crtei 1.5).
Gradevna statika 11
travanj 2003.
2 metoda sita
1 UJLIJU J Lf? 1
6.0 XI=1.0
10.0
Crtei 1.5
Sada ce se odrediti pojedini pomaci, koji su rjesenja Maxwell-Mohrova integrala. U obzir ce se uzeti sarno prvi dio izraza, koji predstavlja utjecaj momenata na pomak, tako da koeficijenti imaju slijedeci oblik:
6M .M
8 = f XI XI . dx odnosno
11 E. I '
o
6fMx ·Mp
lllP = I • dx, odnosno
E·I
o
6
E . I· 811 = f MXI . MXI . dx , o
6
E· I .z., = f MXI . Mp . dx . o
Kako bi se pojednostavilo rjesavanje ovih integrala koristi se pravilo Verescagina, koje za rjesavanje integrala oblika
x
fM ·M ·dx
XI x,
o
glasi:
Izracuna seJ>ovrsina 12rvog dijagrama MXj, koja se onda mnozi s ordinatom na
-\j~zno je istaknuti kako vrijedi .i obrnuto Il1li()ienje~-ztIr--samo za slucajkada su dijagrami pravolinijski, Mnoze se samo oni dijelovi dijagrarna koji se preklapaju.
Koeficijenti potrebni za formiranje sustava jednadzbi elasticnosti za ovaj primjer su:
612
E . I .811 = f Mx I Mx, . dx = Ptrokuta . Y I = -2" 6.0 . 6· "3 . 6.0 = 72.0 , o
E . I . L11 P = f Mx IMp . dx = Ptrapeza . Y I = 6.0; 3.0 . 3 . 1 0.0 = 135.0 . o
Jednadzbak9mpatihiloos1i___se~-p_QmnQZi _ a.Bl.xeko __ bise mogli _ uvrstiti _ koeficijenti izracunati po pravilu Vere~9~gina.-------- ----- - ---- --~-----------
811 . XI + L1lp = 0 I- E· I,
20 X 1350 0 X =~135.0=~1.875kN.
7 .vr : 1 + - == :::::) 1
72.0
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
3 metoda sila
Momenti u pojedinim presjecima se racunaju iz izraza:
gdje su:
- moment koji se trazi u presjeku x,
- moment u presjeku x s momentnog dijagrama MP dobivenog uslijed djelovanja
vanjskog opterecenja na osnovni sustav,
- moment u presjeku x s momentnog dijagrama MX' dobivenog uslijed djelovanja jedinicne sile XJ=l,O na osnovni sustav.
sto u konacnici daje dijagram momenata savijanja oblika
-5.625
M
,
<,
- 1.25 1"'['1"'1'"
3
1 J 1 2 ~
i
, 4.375
Crtei 1.6
U nastavku se rjesava isti problem uzimanjem drugog osnovnog sustava, a u cilju pokazivanja jednoznacnosti rjesenja neovisno 0 izboru osnovnog sustava.
/" XI=1.0 ~ __.L'C
Crtez 1.7
Gradevna statika II
travanj 2003.
4 metoda sila
Dijagrami momenata od jedinicnog momenta i od vanjskog opterecenja su:
Uocava se da prilikom mnozenja dijagrama od utjecaja jedinicnog momenta i od vanjskog opterecenja, a u cilju izracunavanja koeficijenta .0..IP, dolazi do problema pri odredivanju polozaja tezista trapeza, odnosno na temelju toga i vrijednosti ordinate na trokutu. 12 ()vom slucaju koristi se mogucnost mnozenj9:_P9:vrsine~rllg()g dijagrama sa ordin~m na prvom dijagramu, sto se moze uraditi u~hJQaillkad S].l dijagrami pravolinijski. Tako daje:
2. Metodom sila rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.
F
c
D
1.5
1.5
Crtei 1.9
Stupanj staticke neodredenosti ove konstrukcije je jedan. Opterecena je koncentriranom silom F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Usvojenje osnovni sustav, s kojim se ide u daljnji proracun, oblika:
Crtei 1.10
Jednadzba elasticnosti koju je potrebno rijesiti je
Prije nego se krene u izracunavanje koeficijenata pomaka trebaju se na osnovnom sustavu izracunati i nacrtati dijagrami momenata, transverzalnih i normalnih sila, i to posebno od jedinicne sile i posebno od vanjskog opterecenja.
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
6 metoda sita
--
~I) 1.0 (rxl)
-1.0
® vlak
1.0
4.0 4.0
~.
(Np\ (Tp)
F ~.
-4.0
e tlak
-4.0
Crtei ]_11 E·I·,1 -p .y +p .y =p .y +p .y =
I P - trapeza I pravokutnika t Irokuta t pravokutnika t
Istom metodom ce se rijesiti primjer slican prethodnorn, s tom razlikom sto ce se pokretni oslonac A zamijeniti s nepokretnim.
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski Jakultet
8 metoda sila
D
1.5
1.5
1
1
Crtei 1.13
Ovdje je stupanj staticke neodredenosti dva. Opterecenje je koncentrirana sila F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Usvojen je osnovni sustav
Crtei 1.14
Buduci se javljaju dvije nepoznanice, formirat ce se sustav jednadzbi elasticnosti oblika:
RJ'.1 jednostavnosti, obratiti ce se pozomost sarno na odredivanje dijagrama momenata, te su na osnovnoin sustavu dijagrami momenata od jedinicnih sila i vanjskog opterecenja:
Osvrne Ii se na proracun koeficijenatapcJ!l1(lka, moiese vidjeti da su koeficijenti koji
imajtiObaTiideksaista uvijekpo~iti~ni (5ij > 0, i = j). '.. '"
Kod koeficijenata lsgjLimflilJ rlglicit_e_~bmj_e_y_e_~uind~eksujay_U~a~_se_p-ozitiy_anpr~dznak ako sudljagraml momena.ta koji se mnoze s istestrane, dok.se.pak negativni_pred_wgkj_a.y-li'!_ u slucaju ako su dijagrami momenata s razlicite strane. Uvrste.Ii .. se ti.koeficijentiusustay jednadzbi dobit ce se:
Sljedeci primjer je okvir istih geometrijskih karakteristika i s istim opterecenjem, a jedina razlika u odnosu na prethodni je u tome sto se umjesto nepokretnog oslonca A javlja upeti oslonac.
D
+
1.5
1.5
,
;oJ
Crtei 1.17
Sada je stupanj staticke neodredenosti trio Opterecenje je koncentrirana sila F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Uzeti ce se isti tip osnovnog sustava kao i u prethodnim slucajevima.
Crtei 1.18
Gradevna statika II
travanj 2003.
a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet
11 metoda sila
Zbog ukidanja vanjske veze tipa potpune upetosti javljaju se tri nepoznanice, pa se pri formiranju sustava jednadzbi elasticnosti dobiva:
3. Metodom sila rijesiti kontinuirani nosac preko dva polja i nacrtati dijagram
momenata savijanja.
A ~F c ~F E
...LS..... B ::::zs:::: 0 ::h,_
I, l l l L
1 1 1 1 I
Crtei 1.21 Konstrukcija je opterecena s dvije koncentrirane sile F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Stupanj staticke neodredenosti je jedan. Odabran je osnovni sustav
t X,=1.0
Crtei 1.22
a dijagrami momenata na osnovnom sustavu su:
.r>.
Mx,
-1.0
iMp!
~~ ----- _______
-------1 i --~- !~
-~~-~----~~~f--~~-=~~
I X,=LO
F
Crtei 1.23
Jednadzba elasticnosti je
a potrebni koeficijenti za njezino rjesavanje su:
1 2 4.0
E·r·iS =2·(-·2·1.0·_·1.0)=-
II 2 3 3 '
1
1 2 1 2 + 1.0 22.0
E·r·,6 =-2·(-·4·1.0·_·-)-2·( ·1·4)=--
IP 2 3 2 2 3 '
Gradevna statika 11
travanj 2003.
14 metoda sila
Momenti u odredenirn presjecima se traze iz izraza:
Za vjezbu se preporuca uraditi kontinuirani nosac preko tri polja (Crtei 1.25) i to na nacin da se iznad oslonca ubaci zglob, odnosno da se ukine unutamja veza i ubace jedinicni momenti u pam.
4. I u ovom primjeru ce se zadani nosac rijesiti istom metodom kao i u prijasnjim primjerima, s tom razlikom sto cemo izvrsiti ukidanje unutrasnjih veza. Geometrija okvira danaje u nastavku.
A
F
c
B
D
Crtei 1.26
Konstrukcija je tri puta staticki neodredena, a opterecena je koncentriranom silom F=4.0kN, dok su Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I konstantni. Kao sto je navedeno na pocetku zadatka, osnovni sustav ce se napraviti ukidanjem unutrasnje veze u cvoru C.
XFl.O X3=l.O
Crtei 1.27
Zbog ukidanja unutrasnje krute veze javljaju se tri nepoznate, pa formirani sustav jednadzbi elasticnosti izgleda:
Za vjezbu se preporuca uraditi konstrukciju prikazanu na Crtezu 1.30 i to na nacin da se ukine unutarnja veza u cvoru B. Sila F=4.0kN.
D
+_L5 {_
Crtei 1.30
1.5
Gradevna statika II
travanj 2003.
a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet
18 metoda sila
5. Metodom sila rijesiti zadani nosac i nacrtati M, TiN dijagrame.
A
cF
D
r
!
i !
E
i
,
F
-'k-
I ,
10
10
Crtei 1.31
Konstrukcija je dva puta staticki neodredena, a opterecena je koncentriranom silom F=50.0kN i momentom M=30.0kNm, dok su Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I konstantni. U ovom slucaju osnovni sustav ce se napraviti ubacivanjem zglobova, i to lijevo i desno od cvora B. U biti se ponistava po jedna unutrasnja veza, a umjesto nje se stavljaju, u ovom slucaju, momenti u paru, te osnovni sustav izgleda
1
Crtei 1.32
Gradevna statika 11
travanj 2003.
19 metoda sila
Sustav jednadzbi elasticnosti poprima oblik:
011' XI + °12' X2 + LlIP = 0 021 . XI + 022 . X2 + Ll2P = 0
Dijagrami momenata na osnovnom sustavu od jedinicnih momenata opterecenja izgledaju:
Za cdredivanje dijagrama transverzalnih i normalnih sila potrebni su TiN dijagrami na osnovnom sustavu od utjecaja jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja. Ti dijagrami nisu dani, te se izrada istih ostavlja korisniku za vjezbu. U cilju provjere uradenog dani su izrazi i vrijednosti u pojedinim presjecima, kao i konacni TiN dijagrami.
Transverzalne sile u pojedinim presjecima se odreduju iz izraza:
T - TP + TX' X + T~' X
x- x x' I ~. 2·
Gradevna statika II
travanj 2003.
22 metoda sila
Vrijednosti u odredenim presjecima, kao i sumarni T dijagram, su:
6. Na zadanom simetricnorn sustavu metodom sila odrediti M, TiN dijagrame, postavljajuci osnovni sustav tako da se dobiju simetricni (antimetricni) dijagrami, cime se znatno pojednostavljuje proracun.
~-
l 5 l
1 1
Crtei 1.39
If)
Sustav je tri puta statickineodreden, a opterecen je koncentriranom silom F=100.0kN, EI=const. Zbog simetricnosti ce se osnovni sustav napraviti ukidanjem krute veze u tocki simetrije, pa ce sustav izgledati:
Dijagrami momenata na osnovnom sustavu od jedinicnih sila, jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja dani su u nastavku:
i )(,=1.0
Jx,=1.0
(Mx,)
Crtez 1.41
(Mp)
·375
Gradevna statika II
travanj 2003.
(i SveuCiI~ste ~ Mostaru Gradevinski fakultet
,
25 metoda sila
7, Metodom sila rijesiti zadani nosac i nacrtati M, TiN dijagrame.
Q,
D ~Tl-r-rrrn- G
30/80 ~
S 30/30
B C
30/80
QI 30/30 30/30
0
A E ! p H
_..:::..... 30/80 ~
S 30/30
~-
10 10 10
Crtei 1.42 Konstrukcija je dva puta staticki neodredena, a opterecena je koncentriranom silom P=50,OkN i jednoliko raspodijeljenim opterecenjem Q]=20.0kN/m' i Q2=30.0kN/m', dok je Y oungov modul elasticnosti E konstantan. Poprecni presjeci, a time i momenti tromosti su razliciti za stubove i za grede i navedeni su na crtezu u obliku odnosa blh (sirina/visina). Osnovni sustav ce se napraviti ubacivanjem zglobova, i to lijevo od cvora C, i desno od cvora E. U biti ukida se po jedna unutrasnja veza, a umjesto nje se stavljaju momenti u pam, te osnovni sustav izgleda:
Dy- ~G
~
B
X'=IO~ C )
\._ X,=IO
I'__
Crtei 1.43
Gradevna statika II
travanj 2003.
il Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
,
26 metoda sila
Koristeci se znanjem iz Gradevne statike I rastavit ce se gornji slozeni sustav na jednostavnije, i to na dvije proste grede, luk na tri zgloba i konzolu.
X,=LO E
!
i
X'=LOc I .-L:>-,...._;)r-_-----------,._:z>._
1 X,-LO
Crtez 1.44
Naznacene sile na gomjem crtezu predstavljaju reakcije koje ce se javiti uslijed djelovanja jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja, a djelovati ce kao akcije na drugom dijelu konstrukcije.
Dijagrami momenata na osnovnom sustavu od jedinicnih momenata opterecenja izgledaju:
vanjskog
I' :
" In It X,::=I.O+
·10
l
1"; '~1""1.0 2:::1'\'0
Crtei 1.45
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
27 metoda sila
-1.0
tolx,=l.o~
10· ") ~ :::b...
. l_1 X,=1.0 -
20 I
1.0
Crtei 1.46
I I I I I I I I I I I I I I I I I I:LO
Mr
-L,=-::r::::CO_O_h_W_J_LI' ~
25 250
2000
Crtei 1.47
U slucaju kad se jave razliciti momenti tromosti na konstrukciji, uvijek se uzima jedan od momenata tromosti i proglasava se za kontrolni momentom tromosti Ie, pa se dalje u proracunu svi koeficijenti pomaka izrazavaju preko njega, kao npr. EIebll' EIe6IP.
Gradevna statika 11
travanj 2003.
i) Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
,
28 metoda sila
Pri tome ce se koeficijenti pornaka koji imaju razlicit moment tromosti od Ie mnoziti sa odgovarajucirn koeficijentom Ie/I. Ovo proistice iz izraza:
M ·M M·M I 1 I
() = J X, x,. ds = f X, x, . ds . ..i:.. = -- JM . M . ..i:.. . ds
II E . IE. I IE. I X, x, I '
c c
na koji se sada moze primijeniti pravilo Veriscagina,
U konkretnom primjeru usvojiti ce se za kontrolni moment tromosti moment inercije grede, odnosno Ie=Igrede. Ovo povlaci da se sa odnosom Ie/Istuba moraju korigirati svi oni dijagrami momenata koji se rnnoze, a nalaze se na stubovima.
Momente u pojedinim presjecima se traze iz izraza:
M -MP MX' X MX' X
x- x+ x' 1+ x' 2'
Gradevna statika 11
travanj 2003.
a Sveucil~ste ~ Mostaru ~ Gradevinski fakultet
29 metoda sila
Konacni dij agram momenata izgleda
'I{[[l] I I I]JD ,)-~
1500
Crtei 1.48
Gradevna statika II
travanj 2003.
e Sveuciliste u Mostaru
,
Gradevinski fakultet
,
30 metoda sila
8. Metodom sila odrediti presjecne velicine:
a) uslijed vanjskog opterecenja,
b) uslijed slijeganja oslonca A za L1=2 em.
+
,
D
F
B
c
1 Crtei 1.49
2 k 2
Stupanj staticke neodredenosti ove konstrukcije Je jedan. Opterecena Je koncentriranom silom F=2.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Osnovni sustav je nastao ukidanjem jedne vanjske veze u osloncu A.
Crtei 1.50
Jednadzba elasticnosri koja se treba rijesiti je oblika:
Gradevna statika 1J
travanj 2003.
31 metoda sila
Dijagrami od utjecaja jedinicne sile i vanjskog opterecenja na osnovnom sustavu su:
4.0
F
~"
(Mp
'~
Crtez 1.51
1 2 64
E·1·0 =-·4.0·4·_·4.0=-
II 2 3 3 '
1 2 40
E· I· L1lp = --·4.0·2·(2.0+-·2.0) = --,
2 3 3
E·1 ·011 -X, + E·1 ·L1IP = 0,
64 40
_·Xl--= 0 => X, = 0.625kN.
3 3
Momenti u pojedinim presjecima se traze iz izraza:
Prije nego se pocne analizirati slijeganje oslonaca navodi se potpuni oblik izraza za A :
gdje su:
L1iP - pomak u tocki i i upravcu sile Xi=1 ,0 uslijed vanjskog opterecenja, L1iT - pomak u tocki i i u pravcu sile Xi=I,O uslijed djelovanja temperature, L1iS - pomak u tocki i i u pravcu sile Xi=1 ,0 uslijed slijeganja oslonaca.
--~,-~-.--'-'
Slijeganje oslonaca se uzima u obzir preko izraza:
L1IS == "R -c. +L1.
L..J I 1 I'
gdje se
L R, . cj - uzima u onim osloncima u kojima se javlja pomak (rotacija) c., koji se mnozi sa odgovarajucom reakcijorn R;
- se uzima u onim slucajevima gdje se na mjestu pomaka ukinula veza i stavila
nepoznata x-: ,0.
Bitno je istaknuti da za slucaj kad se pri izracunavanju koeficijenata pomaka koristi
= .' -2 1 momentom tromosti = =.', 1 te on a uvrsnti u sustav
m 12
1 2 64
E·I·o =-·4.0,4·~·4.0=-- .... ·
II 2 3 3 '
Momente u pojedinim presjecima se odreduju iz izraza:
Mx =M~l ·XI,
jer je u zadatku bilo naglaseno da se uzme posebno utjecaj od vanjskog opterecenja, a posebno od slijeganja oslonaca, te stoga taj dio izraza za vanjsko opterecenje izostaje. Vrijednosti u pojedinim presjecirna su:
Uraditi ce se isti primjer sarno sa drugim osnovnim sustavom, a u cilju demonstriranja na koji se nacin uzima u obzir slijeganje kada nije ukinut oslonac A. Novi osnovni sustav izgleda:
XI=1.0
Crtei 1.55
a dijagram momenata od utjecaja jedinicnog momenta Xl=1.0 je
1.0
·Mx,)
Crtei 1.56
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
35 metoda sila
Slijeganje oslonaca se uzima u obzir preko izraza:
tako da se za ovaj osnovni sustav dobiva:
i moze se uociti daje vrijednost izraza pozitivnajer reakcija i slijeganje imaju isti smjer.
124 E·I·811 = -·1.0·4·_·1.0 = -. 233
Jednadzba kontinuiteta ima oblik
E·I·811·XI-E·I·~IS =0, 4
-·XI-708.75=0 => X1=531.56kNm.
3
Izraz za dobivanje momenta u pojedinom presjeku je identican prethodnom.
Vrijednosti momenata savijanja takoder su identicni, sto je vidljivo na Crteiu 1.57.
533.064
A
D
B
Crtei 1.57
Gradevna statika II
travanj 2003.
6) Sveuciliste u Mostaru . Gradevinski fakultet
-
9. Za zadanu konstrukeiju odrediti dijagram momenata i to posebno od utjecaja vanjskog opterecenja, i posebno od slijeganja oslonaea.
F
t
M
c
o
H
E
V) I
I
I
1
I
!F2cm G
F
5
5
5
3
4
1
1
Crtei 1.58
Konstrukeija je dva puta staticki neodredena, a opterecena je koneentriranom silom F=70.0kN i momentom M=50.0kNm, dok je Youngov modul elasticnosti E konstantan i iznosi 2,1'108 kN/m2, a poprecni presjek je dimenzija 30.0em x 30.0em. Osnovni sustav ce se napraviti rastavljanjem konstrukcije u zglobu C na dva nezavisna dijela.
Crtei 1.59
Dijagrami od jedinicnih sila i vanjskog opterecenja su dani u nastavku.
25 .-.-~ .. -- , .. .: 12
5,0
5 12
5.0
Crtei 1.60
Gradevna statika 11
travanj 2003.
fi Sveuciliste u Mostaru
.
Gradevinski fakultet
37 metoda sila
5.0
5.0
X2=LO
5.0
~
(Mx,! 1.0.[
~ ..
Crtei 1.61
50 50
M
F
50
Mp
Crtei 1.62
Na prethodnim crtezima naznacene su reakcije (sile i momenti) koje ce trebati pri proracunu utjecaja slijeganja na konstrukciju. Jednadzbe kontinuiteta ili kompatibilnosti za utjecaj vanjskog opterecenja izgledaju:
Momenti u pojedinim presjecima, bez utjecaja vanjskog opterecenja, se traze iz izraza:
M -Mx,·X +MX1·X
x- X I X 2'
a konacni dij agram momenata izgleda:
263.16
312.44
1405.68
Crtei 1.64
Gradevna statika 11
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
40 metoda sila
10. Metodorn sila odrediti i nacrtati dijagrarn rnornenata savijanja uzimajuci u obzir utjecaj norrnalne sile pri proracunu koeficijenata pornaka.
o
30/30
20
20
Crtei 1.65
Konstrukcija je tri puta staticki neodredena, a opterecena je koncentriranorn silorn P=3000.0kN i jednoliko raspodijeljenirn opterecenjem Ql=70.0kN/rn', dok je Youngov rnodul elasticnosti E konstantan. Poprecni presjeci su razliciti za stubove i za grede, a dani su na crtezu u obliku odnosa b/h (sirina/visina). Osnovni sustav ce se napraviti ubacivanjern zglobova, i to desno i lijevo od cvora D, i pretvaranjern cvora A iz potpuno upetog oslonca u nepokretni oslonac.
X,=l.O X,=l.O X)=l.O
A J (;~ ~) :::::z:::,,__
....LS:: C
X,=l.O X,=l.O B
Crtei 1.66
j
Sljedi dio izraza koeficijenta pornaka koji obuhvaca utjecaj mornenata i normalnih
sila:
E·1 ·8 = ~ fM.M .~.ds+ ~ fN.N .~.ds
c 'k L... ,k L..., k
(s) I (s) A
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
41 metoda sila
Iz prijasnjeg izraza je vidljivo kako je utjecaj norrnalnih sila u vecini slucajeva zanemariv.
Utjecaj normalnih sila bi mogao biti zanimljiv u dva slucaja:
a) kad je normalna sila N izuzetno velikog intenziteta,
b) i kad je poprecni presjek stapa mali.
. Vrijednosti momenata tromosti i povrsina poprecnih presjeka, kao potrebitih koeficijenata za daljnji proracun su:
vrijednosti
0.3.23 4
Ie = Igrede = = 0.2 m ,
12
2 2} Ie Ie
Agrede = 0.3·2 = 0.6 m, Astuba = 0.3 ·0.3::: 0.09 m => -- = 0.333, -- = 2.222 .
Agrede Astuba
Dijagrami MiN od jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja su dani u nastavku.
ro J X,~1.0
U2.LLU:C~-l
10
(,1V'lxL\
·"'vlak
I io
Crtei 1.67
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
42 metoda sila
, I
;26
3500
·/rnTTihl i
·-1 1 I I 1700
3500 3000 _d I 1 I 1 1 l'b 3000
J 700
(Mp/
1400
Crtei 1.68
Koeficijenti pomaka su:
E· I . OM = _!_ ·1· 20· ~.1 = 6.666
c II 2 3 '
E.I 'ON =_1 .10._1 .2.222=0.0555
c II 20 20 '
E· Ic '0" = E· Ic ·o~ + E· Ic ·o~ = 6.666+ 0.0555 = 6.722,
Momenti u pojedinim presjecima se traze iz formu1e
tako da u konacnici dijagram momenata savijanja izg1eda
2183
-1--I
!
M
2440.96
Crtei 1.69
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinskifakultet
44 metoda sila
11. Metodom sila odrediti i nacrtati M, TiN dijagrame.
20 kNlm'
(Ec)
F
Gj
r
~ __ ~~ ~ -~! __ ~~ ~I3 ~~ ~f~1 -,~ __ ~~ ~ 4~· ~
Crtei 1.70
Za razliku od dosadasnjih zadataka, u ovom zadatku se javlja i razlicit Youngov modul elasticnosti E. Za pravljenje osnovnog sustava iskoristiti ce se cinjenica da su sarno dva celicna stapa, te ce se ukloniti i umjesto njih postaviti jedinicne sile u paru (jer se ukida unutrasnja veza). Buduci je sustav tri puta staticki neodreden, ukinuti ce se jos jedna veza sa okolinom na nacin sto ce se nepokretni oslonac B pretvoriti u pokretni oslonac. Ostale karakteristike zadanog nosaca su:
Za kontrolni moment tromosti ce se uzeti moment tromosti greda, tako da ce izrazi koji se javljaju pri mnozenju dijagrama, koji se nalaze na stubovima, morati biti mnozeni sa faktorom:
Vrijednosti momenata, transverzalnih i normal nih sila u pojedinim presjecima se racunaju prema fOf:9}:ulama--nay~denim u prethodnim zadacima na temelju kojih se dobiju
trazeni dijagrami.> "~
/
M)
173459,75
39625,73
A
J , I I I I I'D I ~--
Bi i i
I , I I I
, -
i
I t":l ~ 58,37
I ~+
I i ~
! ,T;
I ~
21337,73 D U c _L::::.._
---I N
D ------1 _&:-----
--~----! 25300,30
. ,
--··--···_···"'i
Crtei 1.80
Gradevna statika 11
travanj 2003.
a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet
51 metoda sila
13. Metodom sila rijesiti zadani sustav i nacrtati dijagram momenata savijanja.
F
·00
2 3
F
4
111
l. 2 l. 2 l.
4
Crtei 1.81
Opterecenje koje djeluje na konstrukciju je F=50.0kN. Momenti tromosti greda i stub ova, kao i Y oungov modul elasticnosti su konstantni. Stupanj staticke neodredenosti SSN=3, a osnovni sustav izgleda
2
3
XJ=l.O
5 4
-
X,=l.O t
_J X,=l.O
Crtez 1.82
Momentni dijagrami od jedinicnih sila X]=1.0kN i X2=l.OkN su
-8.0
8.0
.Mx_
Crtei j_83
Gradevna statika II
travanj 2003.
_ Sveuciliste u MOS, tar. u
.
Grade v inski jakul(?l_
.>: -------'- ...... ~-..."-.
52 metoda sila
"',~\
Momentni dijagrami od jedinicne sile X3=\~ .: 0kN i vanjskog opterecenja su
-600.0
.1
Mp'
Crtei 1.84
Koeficijenti potrebni za formiranje sustava jednadzbi elasticnosti su:
14. Rijesiti zadani nosac metodom sila rastavljajuci opterecenje na simetricno antimetricno prenosenjem sila u elasticno teziste, (E=const.)
P=IOO.OkN
A
30/30
30/80
Osnovni sustav i dijagrami od jedinicnog opterecenja izgledaju:
M_~·
30/30
10
Crtei 1.86
rP=_I_OO_.O_kN--,=X=~=-;, I 5 : ( :-::1 X=~=, :-------,
A
B
Crtez 1.87
x.
j
Crtez 1.88
" I
I - IJ
Gradevna statika II
travanj 2003.
(j Sveuciliste u Mostaru . Gradevinski fakultet
.
55 metoda sila
Pripadajuci momenti tromosti su:
1 ::::1 = 0.3.0.83
C G 12 /'
/
I = 0.34 ~=(~J3 =18.963.
S 12' I 03
s .
//
Izraz za izracunavanja koeficijenata pomaka (clan koji ukljucuje utjecaj momenta savijanja) uz pomoc kojih ~iraj~dnadzba elasticnosti je:
E ·5mn :::: I I Mm ; Mn ds
5
Na dijagramima od jedinicnog opterecenja moze se vidjeti kako vrijedi:
uz napomenu (sto je vidljivo sa slike) da su unutrasnja vlakna zategnuta (+ vrijednost),
Izrazi za sporedne pomake su:
E . 5 =" I- x . y ds
12 ~ I '
5
E . 513 = I I y ~s ,
5
E·523 = I I-x ~s
5
Zele li se ponistiti ovi pomaci, mora se napadna tocka pomaknuti u novi polozaj, odnosno moraju se zadovoljiti slijedeca tri uvjeta:
"I ds = ° c: y I '
5
I Ix ~s = 0,
5
odnosno:
I IyJw=o,
I Ix.dw =0, IIx·Y·dw=O,
gdje
ds =dw I
predstavlja fiktivne elasticne tezine.
Gradevna statika II
travanj 2003.
e Sveuciliste u Mostaru / Gradevinski fakultet / / /
56 metoda sila
///
.> .>
Ovo su staticki, odnosno centrifugalni momenti elasticnih tezina u odnosu na ose x i y.
Oni postaju nule kada su x i y glavne osi, a koordinatni pocetak lezi u onoj tocki gdje se prenesu sile Xi, X2, X3, a to je teziste fiktivnih sila - elasticnih tezina,
I
Xl Xl
X, ) ( x.
J \ lx, X'
A \. ~,,~
.~«".' Crtei 1.89
Koeficijenti pomaka za konkretni slucaj su:
c - vertikalno rastojanje elasticnog tezista odx ose.
d =0 buduci je nosac simetrican u odnosu nay osu.
Sx c=R'
gdje su:
Sx - staticki moment fiktivnih sila, a R - rezultanta fiktivnih sila.
je naveden na Crtezu 1.90. Zbog simetrije i antimetrije dijagrama, koeficijenti 812 8'3 imaju vrijednost nula i bez prijenosa sila u elasticno teziste.
Kad se uvrste izracunate vrijednosti, dobiti ce se sljedece:
x = - -5112.328 = 1.502
I 3404.078 '
x = - -286245 = 29.927
2 9564.833 '
x = - -57339 = 147.303.
3 389.26
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
59 metoda sila
Dijagrami M, TiN u konacnici izgledaju:
1.502 A
170.073
100.0
1502
B
B 1.502
199.84
5.37 B
-1502
29.927
Gradevna statika II
1.502 129.927 IpJ03
70.073
-1.502
(T ~
Crtei 1.93
A 4.64
-"',
I---
I---
I---
r----
r----
r----
r----
r----
I---
c----
~
N r--
- j-
A ~~c..§_ 70073
travanj 2003.
60 metoda sila
15. Za zadanu konstrukeiju odrediti M, TiN dijagrame uzimajuci u obzir normalne sile pri proracunu koefieijenata pomaka.
Q
I I I I I I I
_{_ I
I
Mi
I
I r
10140
2.5
2.5
+
2.5
Crtei 1.94
Opterecenje koje djeluje na konstrukeiju je Q=2S.0kN/m'. Stupanj staticke neodredenosti je SSN=l. Youngov modul elasticnosti E je konstantan. Dimenzije grede koja se nalazi izmedu oslonaea AiD su 10x40 em, dokje povrsina svih ostalih stapova 9 ern".
Osnovni sustav se pravi ukidanjem stapa BC, i stavljanjem dvaju jedinicnih sila.
X,=I.O X,=I.O
Crtei 1.95
Rjesavanjem ravnoteze cvora C i cvora D dobiju se sile u stapu S] (kosi, pod kutom a), i u stapu S2. Ove sile ce se nanijeti kao akeije na prostu gredu A-B.
Crtei 1.96
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
61 metoda sila
Momentni dijagrarn od jedinicnih sila na osnovnom sustavu izgleda
3.0 3.0
Crtei 1.97
Dijagrami transverzalnih i normalnih sila uslijed jedinicnog opterecenja su
1.2
X,=l.O X,=l.O
-1.0
1.562
(§)
1.562
X,=l.O X=l.O
Crtei 1.98
Dijagrami momenata i transverzalnih sila uslijed vanjskog opterecenja na osnovnom sustavu su prikazani na Crtezu 1.98. N a osnovnom sustavu se ne javljaju normalne sile uslijed djelovanja vanjskog opterecenja,
+- 3.3 /_
I. r-.
Crtez 1.99
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveucil!ste u Mostaru Gradevinski fakultet
,
62 metoda sila
Koeficijenti pomaka potrebni za formiranje sustava jednadzbi su:
Na istom primjeru ce se pokazati utjecaj temperature na nosac i to za slucaj kad se zagriju sarno stapovi zatega za t=20 DC. Temperatuma konstanta a=10-5'lflc, a Youngov modul elasticnosti E=2.1·108 kN/m2•
Jednadzba kontinuiteta ima oblik
~\ I . XI + Lln ::: 0 ,
gdje je
LlIT = LlT = La. t f N, . ds , (S)
odnosno nakon mnozenja sa Y oungovim modulom i kontrolnim momentom tromosti ona poprima oblik:
E . I . Ll ::: E . I . Ll - E . I ." a . t f N . ds
e IT e T - e ~ i'
(S)
Vrijednosti pojedinih koeficijenata za ovaj slucaj su:
Nakon sto se odrede potrebni momenti upetosti, koristi se izraz (c) odakle sljedi:
2· K . (j)2 - K . .1 + 1.5· K . (j)2 - 2.25 = 0, 3.5.K·(j)2-K'.1=2'X_5. I}/S'
(1)
Za zonu iznad presjeka (srafirano na Crteiu2.3) I-I postavlja se drugi uvjet, jednadzba (b), koj i raspisan izgleda
LXi-I =0 ~ LRo - IM; +Mk =1'. (;k
Su~~?k~ijCl_lQQaJ(cij akoje dj~luj_llllil. stapovekoji su dozivjeli_r()tacijl!l___?_~~g~il.l_u zonu izn-ad presjeka, u ovom slucajuje
(d)
Vrijednost sume transverzalnih sila, u smislu horizontalnih koncentriranih sila koje djeluju u cvorovima koji spadaju u zonu iznad presjeka, je
T=O.
Gradevna statika J1
travanj 2003.
e Sveuciliste u Mostaru Gradev inski fakultet
,
66 tehnicka metoda pomaka
Preostali izraz predstavlja sumu vrijednosti dobivenu na onim stapovima koji su dozivjeli rotaciju, a pojedina vrijednost je ustvari suma momenata na stapu podijeljena sa duljinom istog stapa, apredznaka preuzetog sa sheme pomjeranja.
Nakon uvrstavanja u izraz (d) dobivenaje druga jednadzba
(2)
Iz sustava dvije jednadzbe, (1) i (2), s dvije nepoznate odredene su nepoznate <P2 i 11:
Dijagrami M, TiN se crtaju na osnovi presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern 'sustava prostih greda opterecenih momentima (nanesu se na grede u skladu sa predznacima
t usvojenim za ovu metodu) i vanjskim opterecenjern, a kao na Crteiu 2.4 .
2 )
, 0.56
.0.56 .1
Crtei 2.4
Gradevna statika II
travanj 2003.
\
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski Jakultet
67 tehnicka metoda pomaka
Dijagrami momenata, normal nih i transverzalnih sila prikazani su na Crteiu 2.5 .
2.19
-0.56
-1.81 -1.81
Crtei 2.5
Za vjezbu, a u cilju sto boljeg i brzeg savladavanja ove metode, preporuca se rijesiti dvije staticki neodredene okvime konstrukcije prikazane na Crtezu 2.6 .
2
F
_/- 1.5
1.5
+--Li__f- __ 1_.S_-;/--
Crtei 2.6
Rjesenje, u obliku M, TiN dijagrama, se moze naci u zadatku broj 2 u odjeljku koji se odnosi na metodu sila u ovoj skripti.
Gradevna statika 11
travanj 2003.
a Svew5il~ste.u Mostaru ~ Gradevinski fakultet
68 tehnicka metoda pomaka
2. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.
F,
1-1 2
F,
oro
1 4
, 2 , 4 , 4 , 2 L
1 1 1 1 1
Crtei 2.7 Opterecenje koje djeluje na konstrukciju prikazanu na Crteiu 2.7 je F 1=20.0kN F2=20.0kN. Momenti tromosti I su kao i Youngov modul elasticnosti konstantni.
Zglobna shcrna ovog sustava s dijagonalnom ukrutom izgleda
~1 ~2~ l
t. I
-;:.....~ ~.~-
d
_j4
Crtei 2.8
a shema pomaka j e
_____ ~.~J~;----",----O
I - -t "-- - - --- -1 - - - - y- I
I
!
I
I I
i
1+
I I
~: ', -
Crtei 2.9
Gradevna statika II
travanj 2003.
\ Sveuciliste u Mostaru .} Gradevinski fakultet
69 tehnicka metoda pomaka
Nepoznate velicine su:
kut zaokreta rp2 i pomak L1 .
Krutosti pojedinih stapova su:
K = 2E1 = 2E1 = K
21 f!. 6 '
K23 =K21 =K,
K = 2E1 = 2E1 .~=~K = 0.6K.
24 f!. 10 6 5
Sljede jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kut zaokreta rp2 i pomak f:.. .
(a)
(b)
Iz prvoga uvjeta (a) se dobiva sljedece
l: M2 = 0 :::::> M21 + M23 + M24 = 0 .
(c)
M -'"I 21 - .
21
-01 M21 = K21 ·(1.5·<1>2 -1.5\f'21)+M21 =
= K·(1.5·<I>2)+ 17.77 = =1.5·K·<I>2 +17.77
M -'"I 23 - .
-0 M2.i = K23 ·(1.5 ·<1>2 -1.5 ··\f'23)+ M23 =
= K·(1.5·<I»)-17.77 =
= 1.5· K ·<1>2 -17.77
M -'"I 24 - .
{'.
F
.
-0 M~~ = K24 ·(2·<1>2 + <1>4 -3· \f' 24)+ M24 =
L1 =0.6·K·(2·<I>2 -3.10)+25 =
= 1.2· K· <1>2 - 0.18· K . L1 + 25
Buduci su odredeni momenti upetosti, koristi se izraz (c) odakle sljedi:
Dijagrami M, TiN se crtaju na osnovi presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern sustava prostih greda opterecenih momentima (nanesu se na grede u skladu sa predznacima usvojenim za ovu metodu) i vanjskim opterecenjem. a kao na Crtezu 2.10.
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
71 tehnicka metoda pomaka
F,
Crtei 2.10
Dijagrami izgledaju:
-29.13
.. : -6.41
I '
i •
16.95
77.27
Crtei 2.11
8.478 1-:-
2
-11.572
_j
12.26
T
-:-..:;20
I
-j
Crtei 2.12
Gradevna statika II
travanj 2003.
(i Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
.
72 tehnicka metoda pomaka
Crtei 2.13
U nastavku se rjesava slican primjer. Konstrukcija je identicna, a jedina razlika je u tome sto sada nema djelovanja horizontalne sile F2.
F,
2
4
Crtei 2.14
Zglobna shema, shema pomaka, krutosti pojedinih stapova, kao identicne prijasnjima, buduci je geometrija konstrukcije ista.
nepoznate su
Jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kut zaokreta ({Jl i pomak 6 su:
(e)
(f)
Iz prvoga uvjeta (e) se dobiva
(g)
Gradevna statika II
travanj 2003.
a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet
73 tehnicka metoda pomaka
M -? 21 - .
-0 M21 = K21 . (1.5· <P2 -1.5\}l21) + M21 ==
= K ·(1.5 ·<P2)+ 17.77 =
= 1.5· K· <P2 + 17.77
M -? 23 - .
3
-0 M23 = K23 ·(1.5 ·<P2 -1.5· \}l23) + M23 =
= K . (1.5· <P2) -17.77 =
= 1. 5 . K . <P2 - 17.77
M -?
24 - .
I
-0 M24 =K24 ·(2·<P2 +<P4 -3·\}l24)+M24 =
L1 =0.6·K·(2·<P2 -3.10)=
= 1.2· K· <P2 - 0.18· K· L1
Nakon sto se odrede potrebni momenti upetosti, koristi se izraz (g) odakle sljedi:
Sustava prostih greda opterecenih momentima izgleda
~17,77 i· 2
17,77 2'"
_LL)
\/
2
4
Crtei 2.15
Dijagram momenata izgleda
-17.77
20.76
20.76
M
4
Crtei 2.16
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
75 tehnicka metoda pomaka
3. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.
3
(Els)
2
4 F
(Els)
4
4
1
1
Crtei 2.17
Opterecenje koje djeluje na konstrukciju je F=20.0kN i Q=10.0kN/m'. Momenti tromosti su u odnosu IG=2Is, dok je Youngov modul elasticnosti E konstantan.
Zglobna shema ovog sustavaje
3
2 'r'----:.
___""':'_'- <,
4
''"'
d
1
-",._
Crtei 2,18
a shema pomaka izgleda
I
+-
1-
;
.. i+
Crtez 2.19
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
76 tehnicka metoda pomaka
Nepoznate velicine su:
kut zaokreta ((J4 i pomak .1 .
Krutosti pojedinih stapova su:
Sljede jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kut zaokreta ((J4 i pomak A.
Dijagrami M, TiN se crtaju na temelju presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern sustava prostih greda opterecenih momentima (nanose se na grede u skladu sa predznacima usvojenim za ovu metodu) i vanjskim opterecenjern, a kao na Crteiu 2.20.
Gradevna statika 11
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
.
78 tehnicka metoda pomaka
I· M"
3 ) \
4 F
,-
"
2 4 "
..LS:~--------:::zL"""'7'\ :1
N
Crtei 2.20
Dijagrami izgledaju:
-48.9
M
Crtei 2.21
39~
48.7
-31.3
T
Crtez 2.22
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru . Gradevinski fakultet
,
79 tehnicka metoda pomaka
4. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.
.-+
SL/ -+
-+
-+ 3 4
" 30/45 30/45
-+ 30/30
V"\I 30130
I
I
1-
I
5
5
Crtei 2.23
Opterecenje koje djeluje na konstrukcijuje Q=10.0kN/m'. Momenti tromosti su zadani na crtezu kao odnos sirine kroz visinu presjeka (b/h) , a Youngov modul elasticnosti E je konstantan.
Zglobna shema ovog sustava, s dijagonalom za ukrutu, izgleda
3
4
Crtei 2.24
a shema pomaka i zona iznad presjeka su
-I.
\
I .-
- \ ---
.....,.... ---,.3 ~ _.4_,t;, .. -
.. .6.
.. j + I
15
Crtez 2.24
Gradevna statika 11
travanj 2003.
a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet
SO tehnicka metoda pomaka
Nepoznate velicine su:
kutovi zaokreta CfJ3' CfJ4 i pomak ~ .
Krutosti poj edinih stapova su:
K = 2E1 = 2E1s = K
stub. f 5 '
K = 2E1 = 2E1G . .1_=K._!g_=3.375.K.
grede f \5 I I
s s
Sljede jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kutovi zaokreta CfJ3' CfJ4 i pomak ~.
Dijagrarni M, TiN se crtaju na temelju presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern sustava prostih greda opterecenih momentima (nanose se na grede u skladu sa predznacima usvojenim za ovu metodu) i vanjskim opterecenjern, a kao na Crteiu 2.25.
Q_
-+:t~_J74.68
-+
-+
.-+ -+
-+
-+
-+
-+ 3
19.855
29.092
3 421.22
-.L.:::,._~----:::zs._...,..;:.) 21. 22
9.244
v.
5
4
Crtei 2.25
Gradevna statika 11
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
Dijagrami izgledaju:
74.68
83 tehnicka metoda pomaka
21,22
Crtei 2.26
---.r---------;-,_ -45.754
21-- ,
4
3' ~ ----::-::-:'--:::-'----'--'----t__j
4.246 -2.395
T
Crtei 2.27
2
-6.366
I
I ---I 4
~ 3 I : l_L
___ Ll ____
-4.246 -
N
_.;:_ vlak -
--
5 2.395
Crtei 2_28
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste II Mostaru Gradevinski fakultet
84 tehnicka metoda pomaka
5. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati dijagram momenata savijanja.
o
3
4 F
/ 30/30
, I
/
M
~-"';;"'_-------:l-'
/'
30/60
8
1
Crtei 2.29
Opterecenje koje djeluje na konstrukciju je F=20.0kN i M=20.0kNm. Momenti tromosti greda i stub ova zadani su na crtezu preko odnosa visine i sirine poprecnog presjeka (b/h), dok je Y oungov modul elasticnosti E=const.
Zglobna shema ovog sustavaje
" _- '.1
.~.~
1 "-._
3
~--------~
5
Crtei 2.30
a shema pomaka izgleda
~t, -1'C
--1-- <-
j _____1 . -~ ... -,
j---- ~~\ '. -- -----------I~--~
.>: ~~I
Crtei 2.31
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru
.
Gradevinski fakultet
,
85 tehnicka metoda pomaka
Nepoznate velicine su:
kutovi zaokreta CfJ3' CfJ4 i pomak !::. .
Krutosti pojedinih stapova su:
I = 0.3.0.63
G • 12
I _ 0.3.0.33
S - 12
K = 2EI = 2EIG = 2E·81s .. ~=4K
greda e 8 8 4 '
K = 2EI = 2Els = K.
stupa e 4
Sljede jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kutovi zaokreta CfJ3' CfJ4 i pomak S:
(a)
(b)
(c)
Prvi uvjet (a) povlaci sljedece
(d)
M -? 31 - .
I
-0 M31 =K31(2<P3 + <PI -3\f'31)+M31 =
= K(2<p3 - 3 (-!::.» =
4
= 2K<P3 +0.75K!::.
M -? 34 - .
4
-0 M34 = K34 (1, 5<P3 -1, 5\f' 34) + M34 =
= 4K(1,5<P3) = 6K<P3
Posto su odredeni momenti upetosti, koristi se izraz (d), odakle sljedi prva jednadzba
2K<P3 + 0.75K!::' + 6K<P3 = 20,
8K<P3 + 0.75K!::' = 20.
(1)
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
86 tehnicka metoda pomaka
Drugi uvjet (b) daje
(t)
M -? 42 - .
I
-0 M42 = K42 (1.5<P4 -1 Sf' 42) + M42 =
= K(1.5<P4 -1.5 (-i1)) =
4
= 1.5K<P4 + 0.375Ki1
M -? 45 - .
-0 M45 = K45 (1.5<P4 -1 Sf' 45) + M45 =
= K(1.5<P4 -1.5 i1)
4
= 1.5K<P4 - 0.375KL1
Buduci su cdredeni momenti upetosti, koristi se izraz (f), odakle sljedi druga jednadzba
1.5K<P4 + 0.375KL1 + 1.5K<P4 - 0.375Ki1 = 0,
(2)
Za zonu iznad presjeka I-I (srafirano na Crteiu 2.31) koristi se treci uvjet (c)
(g)
U ovom slucaju vrijednosti pojedinih izraza su:
Nakon uvrstavanja izracunatih vrijednosti u (g) dobija se posljednja jednadzba
. 0.75K<p3 + 0.5625Ki1 = -20.
(3)
Gradevna statika 11
travanj 2003.
,a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet
87 tehnicka metoda pomaka
Buduci je rjesenje jednadzbe (2) dalo CfJ4 = 0, sada se umjesto sustava tri jednadzbe s tri nepoznate, rjesava sustav dvije jednadzbe, (1) i (3) s dvije nepoznate.
8K<P3+0.75 K~= 20 0.75K<P3 + 0.5625K~ = -20
Rjesenje sustavaje:
~ =_ 44.44 K '
6.67
<P3 =--.
K
Vrijednosti momenata su:
M13 = = -26.667 kNm,
M31 = = -20 kNm,
M34 = = 40kNm,
M42 = = -16.665 kNm,
M45 = = 16.665 kNm.
Dijagram M se erta na temelju presjecnih velicina dobivenih rjesavanjem sustava prostih greda opterecenih momentima i vanjskim opterecenjem, a kao na Crteiu 2.32.
3
rM~
7~
Crtei 2.32
Dijagram momenata savijanja M izgleda
20
\-
\--
'\-
'1-C '\
-_ 26.667
411
Crtei 2.33
Gradevna statika II
travanj 2003.
,a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet
88 tehnicka metoda pomaka
6. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.
M
4
3 F
2
5
6
10
IO
Crtei 2.34
Opterecenje koje djeluje na konstrukciju je F=50.0kN i M=30.0kNm. Momenti tromosti greda i stubova, kao i Y oungov modul elasticnosti E su konstantni.
Zglobna shema ovog sustava, zajedno s dijagonalama za ukrutu, je
I
L
4
3
2
5
6
Crtez 2.35
Gradevna statika II
travanj 2003.
89 tehnicka metoda pomaka
Shema pomaka nakon uklanjanja dijagonale d., a za pomak ~l, izgleda:
Crtei 2.36
Shema pomaka nakon uklanjanja dijagonale d2, a za pomak ~2, izgleda:
1 ----------------~~~~~?_----------------------~i
j---~-- 2f\
'. \ 7J
6
Crtei 2.37
Nepoznate velicine su:
kut zaokreta CfJz . i pomaci <'11 i ~2'
Krutosti pojedinih stapova su:
travanj 2003.
Gradevna statika II
\. Sveuciliste u Mostaru ; Gradevinski fakultet
.'
90 tehnicka metoda pomaka
Jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznate velicine su: <P2 ~ IM2 =-30,
Nakon uvrstavanja izracunatih vrijednosti u (c) dobija se posljednja jednadzba
(h)
I Mj +Mk = _ M24 +M42 + M4S +MS4 ,
£jk 3 3
odnosno nakon uvrstavanja
0- (-1.66Kq>2 + 0.5S5K~1 -1.1llK~J= 0,
(3)
Sustav od tri jednadzbe s tri nepoznate izgleda:
30 1.66~1 + 1.66~? =-- K
1.66cp? - 0.S7033~1 + 0.5SS~? = _ SO
- - K
-1.66cp2 + 0.SS5~1 -1.111 ~2 = 0
Rjesenje sustavaje:
3S.86 q>2=~'
~ = 272.61S6
I K
82.411
~ =-- 2 K
Gradevna statika II
travanj 2003.
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
92 tehnicka metoda pomaka
Vrijednosti momenata su:
35.86
M2J =1.5K<r2 =1.5K·--=53.79kNm, K
35.86
M23 =1.5K<r2 =1.5K·--=53.79kNm,
K
M24 = 5K<r2 -1.66K..6J + 1.66KLl2 = -137.58 kNm,
M54 =-0.6KLl2 =-137.58kNm,
M63 = -0.15KLlJ = -40.89 kNm.
Dijagrami M, TiN se crtaju na temelju presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern sustava prostih greda opterecenih momentima i vanjskim opterecenjern, a kao na Crtezu 2.38.
,_' 53,79
'~2 ~3__,.F
6 ,
40,89
Crtei 2,38
3
6
40,89
Crtez 2,39
travanj 2003.
Gradevna statika II
Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet
\\,c_ .. :
/'. -
Crtei 2.40
45.91
45.91
, I
i
I
i I
I 2 I
~ -5.379 1--3
t-r-
r--
I--
- 4
(N) 1 I--
-- I--
r:tJvlak I--
I--
r--
t-r-
I--
I--
-
t-
-5.379 1--6
L-,""_ Crtei 2.41