Prometej

Prometej u grčkoj mitologiji sin je Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov,

Epimetejev i Menetijev brat; bog koji je ljudima dao vatru.

Prometejevo ime izvedeno je od grčke riječi prometheia te znači "predviđanje",

"predumišljaj". Može se usporediti s etimologijom imena njegova brata Epimeteja čije
ime znači "primisao". Prometej je također bio povezan s mitom o Ateninu rođenju.
Naime, Zeusa je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej je rekao da
zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao Zeusovu glavu njime. Iz njegove je
glave iskočila božica Atena, a glavobolja je nestala.

Prometej i njegov brat Epimetej zalutali su u grčku pokrajinu Bitiju gdje su pravili glinene
figure. Atena je uzela figure i udahnula im život. Tako su Prometejeve figure postale
ljudi, a Epimetejeve životinje. Zeus je zahtijevao da mu ljudi prinesu žrtvu da bi pokazali
da su poslušni. Prometej je žrtvovao velika vola i podijelio ga na dvije polovice. U prvu je
stavio meso i većinu masnoća te sve prekrio volovim trbuhom, a u drugu kosti koje je
prikrio masti. Prometej je pozvao Zeusa da izabere. Zeus je uvidio prijevaru te je izabrao
hrpu kosti da bi imao razlog da se osveti ljudima. Druga pak inačica mita govori da Zeus
doista nije prozreo prijevaru. Otud i tradicija žrtvovanja kostiju, a ljudi bi sebi ostavili
meso. Zeus je potom ljut zabranio bratu da civilizira ljude. Atena je međutim odlučila
prevariti Zeusa te je poučila Prometeja tako da on može poučiti ljude. Bijesni je Zeus
zabranio ljudima vatru.

Epimetej je dao svim životinjama dobre osobine. No, kad je na red došao čovjek, više
nije bilo nijedne dobre osobine. Prometej je osjećao da je čovjek superiorniji nad
životinjama i da treba imati neki dar koji nije imala nijedna životinja. Prometej je gledao
svoja stvorenja kako se smrzavaju i odlučio im je dati vatru, "dobrog slugu i lošeg
gospodara". Potajno je uzeo vatru od bogova i donio je ljudima u svome štapu. Ono što
je dano od bogova Zeus nije mogao vratiti, stoga je čovječanstvu ostala vatra, ali Zeus je
bio bijesan te je odlučio kazniti i Prometeja i njegovu kreaciju - čovječanstvo. Povezano
sa Eshilovim djelom “Okovani Prometej”. Da kazni Prometeja za buntovno ponašanje,
Zeus naredi bogu-kovaču Hefestu da ga okuje za klisuru na Kavkazu. Ondje je on mnogo
vjekova trpio muke jer mu je svaki dan orao kljucao jetru. Naposlijetku ga je izbavio
Heraklo koji ga je oslobodio iz okova i ubio orla strijelom.

Literatura:
Internet
Najlijepše priče klasične starine, G. Schwab
Ivan Cerovac, 2.a