FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Elizabeta Vega – Filozofija-Pedagogija

Kolegij: Logika I
Nositelj kolegija: Dr. sc. Majda Trobok

U Rijeci, 02. lipnja 2008.

Napomena: ovo su bilješke s predavanja. Sadržaj će se unositi parcijalno, po područjima.

U slučaju nejasnoća u pojedinom dijelu gradiva, pošaljite e-mail ili nazovite 0919561516.

Sadržaj:
sudovi
argumenti
dijagramiranje argumenata
istinitost i valjanost argumenta
argument/objašnjenje
tablice istinosne vrijednosti

LOGIKA

- Bavi se analizom metoda i principa koji nam sluţe da bi smo razlikovali pravilno od nepravilnog zaklju čivanja.

Korisna: - znanje pravilnog zaključivanja

- omogućava nam analizu najčešćih grešaka
- kako razlikovati pravilno od nepravilnog zaključivanja

SVAKI ZAKLJUČAK JE RAZMIŠLJANJE, ALI, SVAKO RAZMIŠLJANJE NIJE ZAKLJUČAK!

- Logika se bavi samo zaključivanjem = logičko zaključivanje. Ujedno, bavi se pravilima zaključivanja odvojenih od
nas.

Logika se dijeli na: - logiku sudova

- logiku I. reda
- logiku teorije skupova (Petković, Veljan”Element. matka I i II”)
Terminologija:

Zaključivanje – proces u kojem dolazimo do jedne propozicije, na osnovi čega jednu ili više propozicija uzimamo
kao polaznu točku u tom procesu.

Propozicija ↔ Izričaj bilo što što se pismeno ili usmeno izriče, imalo smisla ili ne.

Iskaz → isto što i Izričaj ali sa smislom. Izričaj sa smislom.

Sud ↔ Propozicija sadrţaj rečenice, ono što se rečenicom ţeli reći.

Rečenica je uvijek vezana za jezik. Rečenica moţe imati različite sadrţaje. Propozicija je sadrţaj i nije vezana za jezik.
Npr.: pada kiša, deţuje, it´s reining, piore = 4 rečenice koje imaju istu propoziciju.

Svojstva koja povezuju rečenicu i propoziciju:

1. Jedna rečenica moţe imati više propozicija – Ana voli logiku/ovisi na koga ili što reflektira ime Ana.
2. Ista propozicija moţe se izraziti različitim rečenicama – Udaljenost od Ri-Lj je 100km
3. Propozicija ima istinosnu, istina/neistina, vrijednost. Rečenica je nema – Nisu svi ljudi smrtni; izraţava
laţnu propoziciju (sud), rečenica je ne izraţava. Ima i onih propozicija koje nemaju istinosnu vrijednost.
To su upitne, usklične, i sl. rečenice.

Logika se bavi isključivo rečenicama koje izraţavaju istinit ili neistinit sud/propoziciju.
Nas zanima rečenica i propozicija.

Primjer zadatka:
Koje od sljedećih rečenica izraţavaju istu propoziciju?

1. Niti jedan labud nije crn.

2. Neki labud je crn.
3. Svi labudovi su crni.
4. Neki labud nije crn.

A) Samo crne stvari su labudovi.

B) Svaki labud je crn.
C) Neka crna stvar je labud.
D) Ne postoji niti jedan labud koji nije crn.
E) Nije istina da su samo crne stvari labudovi. Rješenje: A-3
F) Nije istina da, ako je nešto labud, onda je crno. B-3
G) Nije istina da je neki labud crn. C-2
D-3
E-4
F-4
G-1

1
 PROPOZICIJA – sud

Analitička Sintetička Laţna Kontradikcija

- tautologija - kontingentna - nije istinita - antitautologija
- logički nuţna - slučajno ⊤ ili ⊥ - slučajno ⊥ - log. nemoguća
- log. ⊥

ANALITIČKI sud – akko i ondda ako ne moţe biti laţan, odnosno, ako je istinit samo na osnovi strukture i
značenja termina kojeg sadrţi.
SINTETIČKI sud – ako istinitost suda ne ovisi samo od sinteti čke strukture i značenja termina koji sude, već od
drugih sadrţaja.
LAŢAN sud – nije istinit i slučajno je laţan.
KONTRADIKTORAN sud – logički je nemoguć.

Primjer sintetičkoga suda: 1. Sokrat je umro 399.g pr.n.e. ili nije umro 399.g pr.n.e.
2. Sokrat je umro 399.g pr.n.e.
1 je istinit sud, ne moţe biti laţan
2 je kontigentan sud, slučajno istinit (moţe biti i laţan)

Primjer laţnog suda: Sokrat je umro 200 g pr.n.e. - slučajno je sud laţan.

Primjer kontradiktornog suda: Sokrat je umro 399.g pr.n.e. i nije umro 399.g pr.n.e.
A ∧¬A = nemoguće

Primjer zadatka:
odredite koje su propozicije:
1. logičke
2. sintetičke
3. laţne
4. kontradiktorne

Rješenje: 1 Sve su ţabe ţabe.

1 Svaki je crni pas pas.
1 Ako je jedna osoba viša od druge, onda je druga niţa od prve.
2 Neki su klaviristi francuzi.
4 Ana je studentica akko Ana nije studentica.
4 Ako Ana čita knjigu, onda Ana ne čita knjigu.
3 Svi su brojevi neparni.
3 Nisu svi ljudi smrtni.
2 Grad Rijeka ima više od 1000 stanovnika.

2
 TABLICE ISTINOSNE VRIJEDNOSTI

- U tablicama istinosne vrijednosti istinu i laţ moţemo pisati na sljedeće načine:

a) ⊤, ⊥
b) 1, 0
c) i, n

Ponašanje sudova s obzirom na njihovu istinosnu vrijednost:

KONJUNKCIJA

Načini pisanja: A i B, A ∧ B, A & B.

A B A∧B
⊤ ⊤ ⊤
⊤ ⊥ ⊥
⊥ ⊤ ⊥
⊥ ⊥ ⊥

- Konjunkcija je istina jedino u slučaju kada su oba konjunkta istina.

DISJUNKCIJA

Načini pisanja: A ili B, A ∨ B.

A B A∨B
⊤ ⊤ ⊤
⊤ ⊥ ⊤
⊥ ⊤ ⊤
⊥ ⊥ ⊥

- Disjunkcija je neistina jedino u slučaju kada su oba disjunkta neistina.

IMPLIKACIJA

- kondicional, materijalna implikacija.

- A/antecedens, B/konsekvens: proizvoljni sudovi.

Načini pisanja: ako A onda B, A → B, A implicira B.

3
 A B A→B
⊤ ⊤ ⊤
⊤ ⊥ ⊥
⊥ ⊤ ⊤
⊥ ⊥ ⊤

- Implikacija je neistina jedino u slučaju kada je antecedens istina a konsekvens laţ.

EKVIVALENCIJA

- bikondicional.
- A akko B, A ondda B.

Načini pisanja: A ↔ B, (A → B) ∧ (B → A).

A B A↔B
⊤ ⊤ ⊤
⊤ ⊥ ⊥
⊥ ⊤ ⊥
⊥ ⊥ ⊤

- Ekvivalencija je istina jedino u slučajevima kada su oba ekvivalenta ili istina ili neistina.

NEGACIJA

Načini pisanja: ne A, ¬ A, ~ A.

A ¬A A ¬A
⊤ ⊥ ili 1 0
⊥ ⊤ 0 1

4
 ARGUMENT

- Skup propozicija u kojem jedna propozicija, koju zovemo konkluzija, logi čki slijedi iz ostalih premisa. Tada
kaţemo da je argument dobar/valjan.
- Skup premisa moţe biti jednočlan i višečlan.

ENTIMEMI – argumenti koji su nepotpuni. U njima nedostaje jedna ili više premisa, ili konkluzija.

Primjeri:

- Ne postoji dakle, niti jedan labud koji nije ptica, pošto su svi labudovi ptice.

Premisa1: Svi su labudovi ptice.

K----: ne postoji niti jedan labud koji nije ptica.

- Sokrat je smrtan jer je čovjek i svi su ljudi smrtni.

Pr1: Sokrat je čovjek.

----: Svi su ljudi smrtni.
K: Sokrat je smrtan.

- Protivnik sam eutanazije. Nikada neću prihvatiti ubijanje pacijenata od strane liječnika.

----: Eutanazija je ubojstvo.

Pr2: Protivnik sam ubojstva.
K: Protivnik sam eutanazije.

Označitelji konkluzije: dakle, stoga, slijedi da, što implicira da, i sl.

Označitelji premisa: pošto, s obzirom da, slijedi iz, jer, zato što, i sl.

Primjeri:

- Tko ne ljubi nije upoznao Boga jer je Bog ljubav.

Pr1: Bog je ljubav.

----: Tko ne ljubi nije upoznao ljubav.
K: Tko ne ljubi nije upoznao Boga.

- Niti jedna dobra stvar ne donosi štetu svom vlasniku. Bogatstvo me đutim, često šteti svom vlasniku.

Pr1: Niti jedna stvar ne donosi štetu svom vlasniku.

Pr2: Bogatstvo meĎutim, često šteti svom vlasniku.
K----: Bogatstvo često nije nešto dobro.

5
- Ivica je liječnik, stoga zasigurno zna izmjeriti tlak.

Pr1: Ivica je liječnik.

----: Svaki liječnik zna izmjeriti tlak.
K: Ivica zasigurno zna izmjeriti tlak.

Primjeri zadataka/označitelji:

- Smatram da je prohibicija teških droga potpuni promašaj. U tu svrhu citirati ću valove ubojstva od strane
preprodavača droga u gradovima kao što su Washington i New York, opterećenost drţavnih i federalnih sudova i
zatvora zatvorenicima vezanih za drogu, politi čki razdor Kolumbije i korupcija svuda u svijetu koja je vezana za
drogu.

Pr1: Ubojstva od strane .... New York.

Pr2: Drţavni i federalni sudovi .... za drogu.
Pr3: Kolumbija je u političkom razdoru zbog droge.
Pr4: Korupcija vezana za drogu prisutna je svuda u svijetu.
K: Prohibicija teških droga potpuni je promašaj.

Sve ostalo su razlozi.

Primjer:

- Svjetlost koja nam stiţe s dalekih galaksija krenula je s njih prije milijuna godina, i u slu čaju najudaljenijeg objekta
kojeg smo vidjeli. Svjetlo je krenulo prije osam tisu ća milijardi godina. Dakle, kada gledamo Svemir vidimo ga kakav
je bio u prošlosti.

Pr1: SVE
K: Kada gledamo Svemir vidimo ga kakav je bio u prošlosti.

Primjer:

- Poglavica američkih Indijanaca u Rimu je iz aviona izašao obu čen u plemensku svečanu odjeću i objavio u ime
američkih Indijanaca prisvajanje Italije pošto zemlja pripada onome tko je otkrije, kao što je to sa Amerikom
učinio Kolumbo. Poglavica je tom prilikom izjavio: “Današnji je dan Dan otkri ća Italije. Koje je pravo imao
Kolumbo da objavi otkriće Amerike, koja je stoljećima prije toga bila naseljena? S jednakim pravom ja dolazim u
Italiju i proglašavam je otkrivenom.”

Pr1: Ako je Kolumbo imao pravo onda imam i ja pravo.

Pr2: Zemlja pripada onome tko je otkrije.
Pr3: Kolumbo je imao pravo objaviti otkriće Amerike koja je bila naseljena, dakle i ja imam pravo prisvojiti Italiju.
K: Današnji dan je Dan otkrivanja Italije od strane američkih Indijanaca.

6
 DIJAGRAMIRANJE ARGUMENATA

- Dijagramiranjem argumenata predstavljamo argumente pomo ću dijagrama; grafički, odnosno, prostorno.

Primjer:

- Leibnitz: “Argumenti jednostavne supstancije moraju postojati jer postoje sloţene supstancije.”

Pr1: (Jer) postoje sloţene supstancije.

K: Jednostavne supstancije moraju postojati.

Dijagramiranje:

1. [Postoje sloţene supstancije]

- iz čega slijedi
2. [Jednostavne supstancije moraju postojati]

Numeriranje rečenica 1 i 2: 1 - premisa

2 - konkluzija

Primjer:

- Protivno onom što mnogi ljudi misle pozitivan test na HIV ne zna či nuţno smrtnu presudu. Prvo stoga što je
vrijeme koje je potrebno od razvijanja antitijela do kliničkih simptoma u prosjeku 10 godina. A drugo, što mnoga
izvješća danas sugeriraju da značajni broj ljudi kojima je test na HIV pozitivan nikada ne razviju klini čki AIDS.

1 [Protivno... presudu]
2 Stoga što je [vrijeme... 10 godina]
3 [mnoga izvješća... klinički AIDS]
K: 1

premise: 2, 3 2 3 2 3 2 3
konkluzija: 1 ili ili ili
1 1 3 2

1 1

- Svaki razlog je dovoljan sam za sebe da bi se zaklju čivala konkluzija. U ovom slučaju, to je argument s dvije
nezavisne premise.

7
Primjer:

- Starije ţene imaju manje slobode protiv seksualnog napastovanja na radnom mjestu ili da napuste nasilnog muţa,
zato što diskriminacija starijih osoba znači da neće moći lako naći druge načine uzdrţavanja.

K 1 [Starije ţene... radnom mjestu] ili

2 [da napuste nasilnog muţa]
Pr 3 zato što [diskriminacija... uzdrţavanja]

- Tekst ima dva argumenta jer su dvije konkluzije. 3

1 2

PREPOZNAVANJE ARGUMENATA

Primjer:

- Stoga mu je ime Babel, jer je ondje Jahve pobrkao govor svima u onom kraju i odande ih je Jahve raspršio po svoj
zemlji.

babel (ţid.) - pobrkati

- Ovo je primjer OBJAŠNJENJA.

Argument Objašnjenje

zajednička im je struktura (K zato što Pr)

razlika je u namjeri (što? se ţeli postići)

- U argumentu je namjera ustanoviti istinitost konkluzije, a premise su dokaz.

- U objašnjenju je neupitna istinitost tvrdnje. Zanima nas obrazloţenje zašto je nešto takvo.

Primjer:

- Svaki fetus ima pravo na postojanje. Ako je fetus neduţna ţrtva ako se radi o abortusu za vrijeme trudno će koja
nastaje u običnim okolnostima je li išta manje neduţan ako je začet za vrijeme silovanja ili incesta?

Ovo je primjer ARGUMENTA.

2
1 [Svaki fetus... postojanje]
2 [Svaki fetus je neduţan ako je... incesta]
1

8
Primjer:

- Crna je jama objekt s toliko gravitacije da je ništa ne moţe izbje ći, niti svjetlost, najbrţa stvar u Svemiru. Sve što se
pribliţi crnoj jami biva povučeno i nestaje kao da je palo u rupu. Pošto je niti svjetlost ne moţe izbjeći jama izgleda
crna.
OBJAŠNJENJE

- Volim muziku Wagnera više od ostalih. Stoga što je toliko glasna da je mogu će pričati s nekim cijelo vrijeme bez
da se čuje što osoba govori.
OBJAŠNJENJE

- [1Sabirajte sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni rđa ne izgriza, gdje lopovi ne prokopavaju zidova i ne kradu.]
[2Jer, gdje ti je blago, tu će ti biti i srce.]
ARGUMENT
2

ISTINITOST I VALJANOST
ARGUMENTA

Dvije grupe argumenata:

1. Induktivan – ako K slijedi iz Pr s određenom vjerojatnošću, i zavisno o dodatnim činjenicama.
2. Deduktivan – ako K logički ili nuţno slijedi iz Pr, to je valjani argument.

Primjer deduktivnog:
Pr: Svi ljudi su smrtni ljudi
Pr: Sokrat je čovjek - nuţno slijedi konkluzija
K: Sokrat je smrtan Sokrat

Primjer induktivnog:
Pr: Većina studenata uči studenti uče
Pr: Ana je studentica
K: Ana vjerojatno uči Ana

- Dodavanjem Pr u induktivnom argumentu moţemo oslabiti ili ojačati argument.

9
Primjer:

- Većina studenata koji igraju košarku ne u či. Ana igra košarku.

Zaključak: dodavanjem Pr mijenjamo vjerojatnost argumenta. Kod deduktivnog - argument ne moţemo oslabiti.

Argument je valjan ako K nuţno slijedi iz premisa. Pojam valjanosti se ne primjenjuje na induktivni argument.

ISTINITOST – istinosna vrijednost sudova/Pr koje čine argument.

VALJANOST – pojam koji se primjenjuje na argument.

Primjer:
Svi sisavci imaju pluća. ⊤ sisavci pluća
Svi su kitovi sisavci. ⊤ Venn-ov (objašnjenje)
Svi kitovi imaju pluća. kitovi

Argumen je valjan.

Ovo je primjer argumenta gdje su sve premise, koje ga čine, istinite.

Argument je valjan akko K nuţno slijedi iz Pr: ⊤ Pr = ⊤ K, ⊥ Pr = ⊥ K.

Primjer1:

Svi Ssisavci imaju Ppluća. P

Svi su Kkitovi sisavci. S
Svi kitovi imaju pluća. K

Argument je valjan.

- Svi S su u skupu P. Svi K su u skupu S. Dakle, svi K su u skupu P.

Primjer2:

Sva Nbića s deset nogu imaju Kkrila. K

Svi Rrakovi imaju deset nogu. N
Svi rakovi imaju krila. R

- Svi N su K. Svi R su N. Dakle, svi R su K.

- Ovo je valjani argument gdje su premise laţne.

10
Primjer3:

Kada bih Vimao sve vrijednosti zlatarne Tiffany, bio bih Bbogat.
VNemam sve vrijednosti zlatarne Tiffany.

Dakle, Bnisam bogat.

- Kada dokazujemo valjanost K – traţimo PROTUPRIMJER. U ovom primjeru su sudovi istiniti ali argument nije
valjan jer, iako je K istinita nije nuţno da nije bogat.

Primjer4:

Sve Rribe su Ssisavci. K S

Svi Kkitovi su Rribe. R
Svi kitovi su sisavci.

- Svi R su S. Svi K su R. Dakle, svi K su S.

- Ovo je primjer s laţnim Pr i istinitom K, argument je valjan.

Primjer5:

Svi Ssisavci imaju Ikrila.

Svi Kkitovi imaju Ikrila.
Svi kitovi su sisavci.
I I I I
Protuprimjeri: K S S K S K
S K

- Argument nije valjan.

- Protu-primjerima smo dokazali da K ne slijedi nuţno iz Pr, odnosno, moţe, u ovom slu čaju, slijediti četiri
različita zaključka.

Primjer6:

Svi Ssisavci imaju Ikrila.

Svi Kkitovi imaju Ikrila.
Svi su sisavci kitovi..

- Svi S su I (krila). Svi K su I. Dakle, svi S su K.

- Ovo je primjer argumenta koji nije valjan. K ne slijedi nuţno iz Pr. Nije nuţno da su svi sisavci kitovi.

11
Valjani argument moţe biti izveden:
1. ⊤Pr i ⊤K
2. ⊥Pr i ⊤K
3. ⊥Pr i ⊥K
4. ⊤Pr i ⊥K – nije moguće

Primjer1:

Sve su knjige korisne.

Neke su korisne stvari dragocjene.
Neke su knjige dragocjene.

Protuprimjer:
Treba biti:

Korisnost Korisnost
Knjige - nema nuţnosti Knjige - nuţnost
Dragocjenost Dragocjenost

- Primjer argumenta koji nije valjan.

Primjer2:
Neki su filozofi logičari.
Budisti su filozofi. - nekorektan primjer
Neki su budisti logičari.

- Argument nije valjan. K “Neki su budisti logi čari” ne slijedi nuţno iz premisa.

Primjer3:
Protuprimjer: K S L

Neki su sportaši lovci.

Niti jedan lovac nije kuhar.
Niti jedan sportaš nije kuhar.

- Argument nije valjan.

- K ne slijedi nuţno iz premisa jer skupovi nisu disjunktivni.

12
Primjer4:
Protuprimjer: Nespretne stvari
Neki su ljudi nespretni.
Sve su glupe stvari nespretne. Glupe stvari
Neki su ljudi dakle glupi. Ljudi

- Argument nije valjan.

Primjer5:

Nijedan pas nije mačka. Psi Mačke

Neki sisavci su psi.
Neki sisavci dakle nisu mačke.

Sisavci

- Argument je valjan.
- U prvoj Pr nema zajedničkih elemenata u M. S i P imaju zajedničkih elemenata. Obzirom da P i M nemaju
zajedničkih elemenata, ono što je zajedničko u S i P disjunktno je sa M.
- Ne podrazumijeva se u logici da neki nisu znači da neki jesu. Različno je od uobičajenog govora.

Primjer6:

Svi psi su mačke.

Neki sisavci nisu mačke.
Dakle, neki sisavci nisu psi.

M M M S
Načini: P P S P

S
- Argument je valjan.

Primjer7:
P
Sve mačke su psi. M S
Neki sisavci su mačke.
Neki sisavci su psi.

- Argument je valjan. K slijedi nuţno iz premisa.

13
Primjer8:

Nijedna ţivotinja ne govori.

Svatko tko govori ima sposobnost razmišljanja.
Stoga, niti jedna ţivotinja nema sposobnost razmišljanja.

Protuprimjeri: R G R
Ţ G Ţ

- Argument nije valjan.

- K ne slijedi iz premisa.

Primjer9:

Nijedan pas nije mačka. P M

Neki sisavci su mačke. S
Neki sisavci nisu psi.

- Argument je valjan.
- K slijedi nuţno iz premisa. Postoje elementi u M koji nisu u P.

Primjer10:

Niti jedna crna stvar nije uočljiva. Cs U

Svi gavrani su crni. G
Dakle, nijedan gavran nije uočljiv.

- Argument je valjan.
- K slijedi nuţno iz premisa. Svi elementi iz G su u Cs.

14