Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19.

Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

19. UTJECAJ PROMETA NA ZAGAĐENJE OKOLIŠA

Zaštita okoliša je postala predmetom sve većeg zanimanja i brige širom

svijeta. Čist zrak i nezagađena voda postaju svakim danom sve važnija
dobra, jer se njihov nedostatak sve više osjeća. Mnoge životinjske i biljne
vrste naglo se prorjeđuju, a mnoge su već istrijebljene. Efekt globalnog
zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotača već su sada zabrinjavajuća
pitanja. Isto tako postaje sve jasnije da je čišćenje okoliša skuplje od
sprečavanja njegova zagađenja. Sve je to dovelo do toga da se problemu
zaštite okoliša danas prilazi mnogo ozbiljnije i sustavnije.

S druge strane, stalni gospodarski rast, živa gospodarska aktivnost,

povećanje proizvodnje, prometa i potrošnje sve više zagađuje i destabilizira
čovjekov okoliš i iscrpljuje obnovljive, a pogotovo neobnovljive prirodne
resurse. Posljedice se uočavaju na svakom koraku: klimatske promjene
(globalno zatopljenje), povećanje ozonskih rupa, kisele kiše, istrebljenje
biljnih i životinjskih vrsta, stalno smanjivanje obradivog tla (zbog
izgradnje prometnica - oko 20 milijuna hektara na godinu), progresivno
iscrpljivanje neobnovljivih izvora energije, sve veći nedostatak pitke
vode, sve veće zagađenje zraka, vode i tla itd.

Kontinuirani i stabilni gospodarski rast je nešto čega se ne odriču ni

najrazvijenije zemlje, a za zemlje u razvoju to je najvažnije pitanje. Bez
gospodarskog rasta nema ni željenog standarda, ni zaposlenosti, i što je
najvažnije, nema socijalne stabilnosti. Gospodarski rast je imperativ
modernog doba.

19.1. PROMET I NJEGOV UTJECAJ NA OKOLIŠ

Razvoj automobilske industrije doveo je do činjenice da je svijet danas

preplavljen automobilima. Dok se ljudska populacija udvostručila od 1950.
broj automobila povećao se gotovo deset puta, tako da se danas ukupna
svjetska automobilska flota povećala na gotovo 500 milijuna vozila.
Uvjetovan sve bržim gospodarskim rastom i razvojem, promet u svijetu i u
Hrvatskoj naglo raste što se odrazilo na sve veće zauzimanje prostora,
povećanje buke i vibracija, neracionalan utrošak energije, onečišćenje vode i

1
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

tla te negativno djelovanje na ukupnost okoliša. Današnji su gradovi

neprekidno izloženi degradaciji uslijed neslućenog razvoja automobilskog
prometa. Urbanisti i prometni planeri tražili su rješenja u stvaranju velikih
prometnih sustava u gradu, u gradnji gradskih autocesta, parkirališta, velikih
križanja i tako pretvarali dragocjeno gradsko zemljište u veliki prometni
park. Već negdje oko 1960. spoznaje se da predložena rješenja u vezi s
prometom nisu dala očekivane rezultate dok se istovremeno njegov štetan i
regionalni utjecaj povećavao.

Promet, a posebno cestovni, zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran je za

25% globalnih emisija ugljik (IV) oksida. Prosječan automobil godišnje
ispušta toliko CO2 emisija koliko je i sam težak. Za jedan sat vožnje
autocestom brzinom 130 km/h potroši se isto toliko kisika koliko jedan
čovjek potroši u deset dana za disanje.1 Izgaranje fosilnih goriva proizvodi
onečišćujuće tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i škoditi
ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama i ekosustavima. Takve
onečišćujuće tvari i njihovi derivati, poput troposferskog ozona i
zakiseljujućih spojeva vode uništavanju ekosustava, škode usjevima i
šumama, a u ljudi uzrokuju probleme dišnih organa i razne bolesti.

Poznato je da se promet smatra jednim od najvažnijih uzročnika

zdravstvenih tegoba povezanih s toksičnim onečišćujućim tvarima u zraku
koje ugrožavaju ekosustav i ljudsko zdravlje. I drugi utjecaji uključujući
buku i zauzimanje površina, uvelike pridonose poremećajima u ekosustavu.
U gradovima prometna mreža čini čak i do 50% ukupne urbane mreže. Za
gradnju jednog kilometra gradske autoceste, s tri prometne trake u svakom
smjeru potrebno je najmanje 25 000 m2 prostora. Na tom prostoru može se
sagraditi više od 60 stambenih zgrada. Od svih izvora komunalne buke u
gradovima najveći postotak (80%) otpada na prometnu buku: što se
negativno odražava na organizam čovjeka.2

Zbog svega navedenog u brojnim gradovima danas postoje modeli i pokušaji

minimiziranja štetnog utjecaja prometa na čovjeka i okoliš. Osim
usavršavanja javnog prijevoza kao okosnice prometne politike, mnogi
europski gradovi pripremaju niz pratećih mjera prometne politike kao što su
brojne restrikcije, te se postavljaju strogi zahtjevi prema naftnoj industriji u
cilju proizvodnje čistih goriva fosilnog porijekla, bez štetnih emisija.

1
www.bicikl.hr/122002/asp/vremeplov.asp
2
isto

2
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

Republika Hrvatska ima zanimljivu povijest i tradiciju, ali imaju i druge

europske zemlje, tako da odgovor treba tražiti unutar onih koncepata i
rješenja koja su u europskim razmjerima već dobila verifikaciju tijekom
vremena koje je iza nas i koja su se pokazala uspješnim u različitim
zemljama.

19.2. RAZVITAK PROMETNOG SUSTAVA

Povećanje životnog standarda te prometna kultura doveli su do povećanog

broja automobila koji prometne mreže ne mogu kvalitetno uslužiti. Zbog
navedenog dolazi do velikih zagušenja u prometnom sustavu. Problem je
nastao zbog toga što razvitak prometnih sustava nije adekvatno pratio
gospodarski razvoj. U sustave javnog gradskog prijevoza nije bilo većih
ulaganja te se zbog neudobnosti prijevoza (zastarjela infrastruktura i vozni
park) velik dio potencijalnih korisnika služi osobnim automobilima.
Adekvatnim daljnjim razvojem javnog prijevoza te razvojem prigradske
željeznice, došlo bi do povećanog korištenja ovih vrsta prijevoza, te bi se
smanjila upotreba osobnih automobila. Na taj način bi došlo do značajnih
smanjenja gužvi u prometnom sustavu te bi se smanjio i negativan utjecaj
prometa na okoliš. Stoga je vrlo bitno utjecati na korisnike sustava na
smanjenu upotrebu osobnih automobila i na povećanu upotrebu javnog
prijevoza čime se doprinosi stvaranju grada po mjeri čovjeka.

Utjecaj prometa na suvremeno društvo je nemjerljiv. Današnja pokretljivost

ljudi, roba i usluga vodi suvremeno društvo prema tzv. “mobilnom društvu”.
Razvoj prometa u takvoj situaciji mora biti usklađen s načelima održivog
razvitka koja su već određena na globalnoj, međunarodnoj razini. Održivi
promet je promet koji ne ugrožava javno zdravlje ili eko-sustave i
konzistentno zadovoljava prijevoznu potražnju kroz3
1 racionalno korištenje prirodno obnovljivih izvora energije i
2 racionalno korištenje neobnovljivih izvora.

Vrlo jasan trend posljednjih desetljeća je rastuća briga za očuvanje okoliša,

koji rezultira domaćim i međunarodnim ekološkim mjerama, ali i akcijama
3
Mlinarić, D., Održivi razvitak cestovne mreže Republike Hrvatske s aspekta povećanja propusne moći i
sigurnosti prometa, Drugi hrvatski kongres o cestama, Knjiga I, Cavtat, 1999, str. 93.

3
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

nevladinih organizacija, koje sve zajedno imaju znatan utjecaj na način

poslovanja gospodarskih subjekata među kojima su i Hrvatske željeznice.

Ekologija ima sljedeće glavne ciljeve:

- zaštititi ljudsko zdravlje i blagostanje,
- osigurati održivost biosfere,
- zaštititi i očuvati prirodne resurse.

Promet je jedno od područja u Hrvatskoj kod kojih su pokazatelji rasta,

gledani kroz definiciju održivog razvitka, većim dijelom sa negativnim
predznakom; sva nastojanja i poboljšanja glede smanjenja emisija štetnih
tvari, povećanja kvalitete goriva, povećanja iskoristivosti goriva, čak i
uvođenjem novih alternativnih goriva, blijede pred podacima o znatnom
povećanju broja, snage i korištenja vozila svih vrsta, a posebice cestovnih
motornih vozila. Zabrinjavajuće je povećanje korištenja osobnih vozila u
odnosu na smanjenje korištenja javnih oblika prijevoza (autobusi i
željeznica) koji su manje utjecajni po očuvanje okoliša.

Ekološki aspekti održivog razvitka prometa prvenstveno podrazumijevaju

smanjivanje nepovoljnih učinaka na okoliš. U smislu djelovanja prometnog
sustava to su tri osnovna elementa:4
1. zagađivanje okoliša kroz emisiju štetnih tvari,
2. zagađivanje kroz proizvodnju otpada i
3. buka.

Prema tome, osim negativnih utjecaja na okoliš, promet direktno utječe na

tjelesno i mentalno zdravlje ljudi. Ovi utjecaji određuju direktnu svezu
između zdravlja i sigurnosti prometa. Međuovisnost različitih elemenata
zaštite od zagađenja pokazuje obvezu usklađivanja gospodarskog razvitka.
Usklađen gospodarski razvitak pretpostavlja ekspertna znanja u
osmišljavanju prostora iz različitih područja: zaštita okoliša, zdravstvo,
energetika, financije, prometno, urbanističko i prostorno planiranje i dr.
Koliko se na planu zaštite od zagađenja može učiniti, ne mijenjajući
postojeću infrastrukturu prometnog sustava, pokazuje primjer intervencije u
postojeću tarifnu politiku. Promjenom tarifne politike može se učiniti
atraktivnijom određena grana prijevoza koja bitno manje zagađuje okoliš.
Navedeno pokazuje da negativno djelovanje na okoliš može biti posljedica
4
Žagar, S., Lanović, Z.,Načela održivog razvitka hrvatskog prometnog sustava, Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza Repuiblike Hrvatske, Zagreb, 1999. str. 5.

4
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

individualnog djelovanja pojedinca ili zajednice pa se može govoriti o

individualnoj ili zajedničkoj odgovornosti spram ekoloških elemenata.

Ekološki aspekti održivog razvitka prometnog sustava objedinjuju nekoliko

načela:5
1. zaštita od zagađenja,
2. zdravlje i sigurnost,
3. integrirano planiranje,
4. individualna i zajednička odgovornost,
5. iskorištavanje zemlje i dobara,
6. usklađenost gospodarskog razvitka.

Koliko je danas bitno voditi računa o ekološkim aspektima pokazuje i

činjenica da na svjetskoj razini motorni promet čini 20% od svih djelatnosti
koje uzrokuju klimatske promjene. Geografska i klimatska raznolikost
Hrvatske samo naglašava potrebu poštivanja svih načela ekološkog aspekta
održivog razvitka, i ne samo u razvitku prometnog sustava.

19.3. VRSTE PROMETA

Od samih početaka ljudske civilizacije čovjek je imao potrebu za

putovanjem. Jednako važan bio je transport ljudi i robe. U počecima se
većina prometa odvijala kopnom (cestovni) ili vodama (pomorski ili riječni
promet). S razvojem ljudskog znanja i tehnologije došlo je do otkrića
željeznice koja je polako počela preuzimati veliki udio prometa. Naposljetku
razvio se i zračni promet.

Istraživanja su pokazala da stanovnici razvijenih zapadnih zemalja u

prosijeku dnevno putuju 1-1,5 sati (što uključuje 3-4 povratna putovanja, s
trajanjem najdužeg putovanja između 40-50 minuta), i za to troše 10-15%
osobnih prihoda, a godišnje ostvare 3 do 4 povratna putovanja izvan svog
prebivališta6

5
Žagar, S., Lanović, Z.,Načela održivog razvitka hrvatskog prometnog sustava, Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza Repuiblike Hrvatske, Zagreb, 1999., str. 6.
6
eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/

5
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

19.3.1. Cestovni promet

Automobilski promet imao je veliku ulogu u razvoju ljudskog društva.

Prijelaz na automobilski promet utjecao je na formiranje velikih gradova (u
SAD-u je korištenje automobila dovelo do urbanizacije 60% stanovništva7),
međutim istraživanja su pokazala da okolinu najviše zagađuju motorna
vozila i to više od 50%. U atmosferu se izbacuje velika količina ugljikovih
oksida (CO i CO2), dušikovih oksida (NOx), sumporni oksid (SO2), olova i
olovnih spojeva te velika količina krutih čestica, čađa i teških metala. Tako
je npr. koncentracija CO na nekim križanjima u Zagrebu čak 35 mg/m3, što
je za 3,5 puta više od svjetskih standarda (10 mg/m3)!

Automobilski promet smanjuje kvalitetu okoline i otpadnim tvarima koje

nastaju trošenjem automobilskih guma i površinskih slojeva kolnika. Velik
dio prometnica, osim autocesta, nema adekvatno riješen problem odvodnje
oborinskih voda. Zbog toga zagađene vode s kolničkih površina odlaze u
okolno tlo te može doći do zagađenja podzemnih voda.

Negativna uloga prometa ne očituje se samo emisijom štetnih plinova, već

bukom i vibracijama, zauzimanjem obradivih površina i vizualnim
degradiranjem prostora.

19.3.2. Vodeni promet

Vodeni promet, odnosno brodovi, i druga plovila znatno utječu na kvalitetu

voda i mora. U vodene ekosustave dnevno dospijevaju velike količine
različitog otpada, npr. nafta i naftni derivati, različita kemijska sredstva,
fekalije itd. te količine otpada izrazito se povećavaju zbog izvanrednih stanja
poput havarija brodova. Upravo zbog tih problema (a zbog velikog opsega
vodenog prometa) donesene su brojne međunarodne konvencije za zaštitu
vodenih ekosustava.

Poseban problem vodenog prometa u posljednjim godinama predstavlja

problem balastnih voda.

7
eskola.hfd.hr/

6
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

19.3.3. Zračni promet

Intenzivan razvoj zračnog prometa je u nekim područjima doveo do

opterećenja okoline do gornjih podnošljivih granica. Glede aerozagađenja
najveća je polucija prvih deset minuta kod polijetanja i kod slijetanja
zrakoplova. Udio civilnog zračnog prometa u odnosu na sve druge izvore
procjenjuje se na oko 1%. Međutim, osim ovog direktnog zagađenja
avionski promet ima dva globalna i pogubna efekta. Utječe na smanjenje
ozonskog omotača oko Zemlje i time direktno povećava količinu i energiju
sunčeve insolacije naročito UV spektra koji ima kancerogeno djelovanje na
kožu čovjeka. Indirektni učinak je povećanje globalne radijacije na
populaciji ispod ruta avionskih linija (gdje je i objektivno zabilježena viša
učestalost malignoma koji ovise o sunčevoj radijaciji).

Buka kao drugi značajni vid polucije sa podvostručenjem broja putnika

svakih 5 godina raste za 3 dB, a kod mlaznih aviona za 8 dB. Ovoj poluciji
valja dodati i vojne avione za koje su emisije uglavnom nepoznate. Način na
koji zračne luke saniraju problem buke je taj da određeni zrakoplovi koji
stvaraju više buke od ostalih polijeću i slijeću u zračnu luku sa one strane
piste koja je udaljenija od naselja.

Opasnost po okolinu od vojnih aviona koji prevoze nuklearno oružje,

kemikalije ili biološka oružja nije potrebno posebno isticati.

19.3.4. Željeznički promet

Utjecaj željezničkog prometa na stanje okoline manje je invanzivan i

obuhvaća manje prostora od cestovnog prometa. Od otvaranja prve pruge
1825. godine razvoj klasične željezničke tehnologije rezultirao je u sve
bržim, čišćim i rentabilnijim pogonskim načinima, a maksimum je postignut
ostvarenjem tzv. TGV ideje.

Prednosti željezničkog prometa vezane su uz manje emisije štetnih plinova

(tablica 1.) u usporedbi s drugim prometnim sredstvima.
Jedna od rijeđe spominjanih prednosti željeznice je niska potrošnja prostora .
tlo je osnova života na Zemlji, a odlika je željeznice da malo «troši» prostor.
Dvokolosiječna pruga zauzima prostor širok oko 15 metara, a u jednome
satu njome je moguće provesti isti broj ljudi i tereta kao autocestom od 16
trakova širokom 122 metra.

7
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

Zaštiti od buke u zemljama članicama EU pridaje se vrlo velika pozornost,

prije svega radi postizanja kakvoće življenja i radi zaštite ljudskog zdravlja.
Više od 80% buke iz komunalnih izvora otpada na buku što je stvaraju
prijevozna sredstva u prometu. Od toga 18% otpada na tračnička vozila,
50% na cestovna vozila i 13% na zrakoplove. Željeznički prijevoz stvara
manje buke nego cestovni ili zračni promet. Kod prijevoza iste količine
tereta i istoga broja putnika željeznički promet u prosijeku stvara od 25 do
50% manje buke.8

Tablica 1. Emisije štetnih plinova.

Putnički prijevoz Teretni prijevoz
Emisija štetnih Emisija štetnih plinova
Prometna grana plinova (g/putnik/km) (g/tona tereta/km)
CO2 NOx CO2 NOx
Željeznički promet 3 0,01 2,8 0,004
Cestovni promet 87 0,48 53,0 0.700
Zračni promet 243 1,63 - -

19.3.4.1. Ekonomska isplativost željeznice

Zbog geoprometnoga i strateškog položaja Hrvatske u Europi, njezinim se

cestovnim prometnicama svake godine prevoze od 120 do 220 tisuća tona
zapaljivih tvari i plinova, od 50 do 120 tisuća tona otrovnih i za zdravlje
štetnih tvari te od 20 do 50 tona radioaktivnih tvari. U ukupnoj količini
opasnih tvari koje se prevoze Hrvatskom, više od 63% čine zapaljive
tekućine i plinovi te više od 36,5% otrovne tvari. 9

Kod prijevoza masovnih tereta željeznicom se troši četiri puta manje

energije nego onda kada se ista količina tih tereta prevozi kamionima.
Preusmjeravanjem prijevoza masovnih tereta s cesta na željezničke pruge
oslobađaju se ceste od zakrčenosti i uništavanja, i čuvaju se šume.

U teretnom prijevozu željeznica u sebi krije zlatne rezerve, kao što je na

primjer mogućnost utrostručivanja kapaciteta pojedinih pruga
poboljšavanjem tehnologije nadzora nad vožnjom vlakova. Izgradnjom
usporednih kolosijeka na pojedinim dionicama postojećih pruga, osim
povećavanja prometne sigurnosti i redovitosti povećao bi se i njihov
kapacitet, i to čak šest puta.
8
Brošura Hrvatskih željeznica, Ekološke prednosti željeznice, Željeznička tiskara d.o.o., Zagreb, 2003. str.
15
9
isto

8
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

Željeznički koridori najbolje promiču iskoristivost prostora, budući da je

broj teških nesreća u željezničkome prometu nekoliko desetaka puta manji
nego u cestovnome prometu, željeznica se može smatrati čuvaricom
neizračunljive društvene vrijednosti.

Željeznica jamči sigurnost i u putničkome i u teretnome prijevozu. Jedna

studija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokazala je
da teški kamioni u teškim prometnim nesrećama sudjeluju više nego druga
cestovna vozila. Nasuprot tomu nesreće kod teretnih vlakova mnogo su
rjeđe.

19.3.4.2. Energetska isplativost Željeznice

Energija je krvotok gospodarskog razvoja i kotač društvenog napretka, a

raspolaganje s dostatnim količinama jeftine energije jedan je od osnovnih
preduvjeta za razvoj i blagostanje neke zemlje. Željeznički promet štedi
energiju na temelju velike mase vlakova te na temelju izbjegavanja njihova
čestoga zaustavljanja i pokretanja. Kada bi samo 5% tereta što se u
razvijenim zemljama prevoze cestom bilo preusmjereno na prijevoz
elektrificiranim prugama, uštedjela bi se šestina ukupne količine nafte koju
te zemlje uvezu sa Srednjeg istoka.

Ako se usporedi potrošnja energije (tablica 2.) potrebne za prijevoz jednog

putnika na udaljenosti od jednoga kilometra, tada je vidljivo to da vlakovi
klase InterCity troše samo trećinu energije što ju za prijevoz na istoj
udaljenosti troše putnički zrakoplovi i samo šestinu energije potrebne za
pogon automobila u kojemu se vozi jedan čovjek.10

Ako se potrošnja energije usporedi po jedinici prijevoza tereta i po vrsti

prijevoza (tablica 2.), tada je vidljivo to da je kod kamionskog prijevoza
potrošnja pogonske energije je više od četiri puta veća nego kod prijevoza
tereta željeznicom ili brodom. U usporedbi pak sa željezničkim ili s vodnim
prometom potrošnja pogonske energije pri prijevozu tereta zrakoplovom
veća je više od šezdeset puta.

10
Matić, M., Gospodarenje energijom, Školska knjiga, Zagreb, 1995. str. 149.

9
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

Tablica 2. Potrošnja energije po prometnim granama.

Način prijevoza Spec. potrošnja

Odnos
(Kwh/000 netotonskikm)
Željeznicom (brz.100 km/h) 120,0 1,00
Kamionom (brz.100 km/h) 520,0 4,33
Brodom 120,0 1,00
Zrakoplovom (brz.800km/h) 7.570,0 63,08

Izvor: Matić, M: Gospodarenje energijom, Školska knjiga, Zagreb 1995.

Ako se analiziraju troškovi pogonske energije na Hrvatskim željeznicama u

godini 1999. dobije se podatak da 67% čine troškovi dizelskog goriva, a
33% troškovi električne energije. Ako se pak promatra količina rada
obavljenoga u brutotonskim kilometrima, tada je te godine električnom
vučom vlakova bilo ostvareno 61% rada, a dizelskom vučom vlakova 39%.11
Dakle, očito je da je u uvjetima sadašnje elektrificiranosti HŽ-ovih pruga
3,15 puta jeftinije prevoziti električnom nego dizelskom vučom. Ako se
uzme u obzir da je specifična cijena električne energije na istosmjernome
sustavu dvostruko skuplja nego na izmjeničnom sustavu, tada budući koraci
na Hrvatskim željeznicama moraju biti izmjena istosmjernog sustava u
izmjenični te nastavak elektrifikacije HŽ-ovih pruga. Svi raspoloživi podaci
pokazuju to da je u željezničkome prometu gospodarski djelotvornije i
isplativije te ekološki prihvatljivije koristiti se električnom vučom vlakova.
Zbog toga Hrvatske željeznice u sadašnjem i budućem razvoju ponajprije
moraju uznastojati na daljnjoj elektrifikaciji svojih pruga.

Željeznički promet uvelike štedi energiju, i to je najveći prinos

željeznice zaštiti okoliša i narodnim gospodarstvima u pojedinim zemljama.
Vlakovima je u prosjeku potrebno manje pogonske energije nego osobnim
vozilima i kamionima jer je otpor gibanju između željezničkih kotača i
čeličnih tračnica manji nego otpor gibanju između gumenih kotača i
cestovnog asfalta. Osim toga vlakovi se rjeđe zaustavljaju i rjeđe mijenjaju
voznu brzinu, što također pridonosi smanjivanju rasipanja pogonske
energije. U današnje vrijeme sve je potrebnije isticati to da radi djelotvornije
zaštite okoliša prednost valja davati masovnom prijevozu, koji najbolje
može obavljati upravo željeznica. Mogućnost prijevoza velikih količina
tereta željeznicom osobito je važna u zemljama u razvoju. Naime, zbog
slaboga održavanja kamiona te zbog loših cesta i njihove zakrčenosti
11
Brošura Hrvatskih željeznica, Ekološke prednosti željeznice, Željeznička tiskara d.o.o., Zagreb, 2003. str.
26

10
Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

djelotvornost cestovnog prometa ondje je jako mala, a rasipanje energije je

veliko.

Željeznica može znatno smanjiti količinski udio fosilnoga goriva (nafte) koje
se u nekoj zemlji troši za prijevoz. Inače nafta umnogome opterećuje
proračune svih zemalja koje tu sirovinu moraju kupovati na međunarodnome
tržištu. Premda mnoge zemlje postupno, iz godine u godinu, povećavaju
udio elektrificiranih pruga na svojim željeznicama, ipak nažalost znatni
potencijali još uvijek ostaju neiskorišteni.

19.4. NOVE VRSTE PROMETA

12
Povijesno gledano, nove tehnologije prijevoza (parna lokomotiva,
benzinski motor, mlazni avion) sa sve većim brzinama i mogućnošću
transporta sve većeg broja putnika, pojavljivale su se u razmacima od oko 60
godina. Slijedeći taj ritam, novi način prijevoza trebao bi se pojaviti oko
2000. godine. Razvoj novih tehnologija i rezultati dosadašnjih istraživanja
pokazali su da najviše izgleda da zamijeni neke od današnjih oblika
prijevoza ima sustav koji koristi princip magnetske levitacije (ili tzv.
maglev).

Kakve će utjecaje ovaj novi vid prijevoza imati na ekosustave tek treba
vidjeti.

12
eskola.hfd.hr/fiz_sva/stva/maglev/

11