Professional Documents
Culture Documents
Federalno Ministarstvo Okoliša I Turizma
Federalno Ministarstvo Okoliša I Turizma
502.17:351](497.6)(094.5)(047)
ISBN 978-9958-524-00-4
COBISS.BH-ID 18173702
IZAZOVI
OKOLIŠNE DOZVOLE
7. Zakonodavni okvir..............................................................................................................51
biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje .....112
10.2. Izdate okolišne dozvole u Federaciji BiH u razdoblju 2004. – 2009. ..239
još uvijek odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode i okoliša. Međutim, poput većine drugih
zemalja suočeni smo s velikim izazovima u području njihova
iz propisanog djelokruga rada, Federalno ministarstvo okoliša i turizma poduzima cijeli niz aktivnosti
kojima je cilj jačanje svijesti o potrebi zaštite okoliša.
sve sastavnice okoliša (vodu, zrak, tlo, otpad, prirodu, kemikalije,…) započeli
programa razvoja uz poznavanje mogućih utjecaja na okoliš. Sukladno smjernicama Europske unije
(EU), Zakonom je uvedena i “okolišna dozvola” sa svrhom stvaranja posebne odgovornost velikih
proizvodnih i energetskih sustava
upravljanje postrojenjem, uključujući emisije u zrak, vode i tlo, stvaranje otpada, korištenje sirovina,
energetsku učinkovitost, buku, akcidente i sanaciju lokacije nakon zatvaranja postrojenja. Takva
dozvola kao novi pravni, obvezujući
okolišnim smjernicama EU. Kao rezultat toga Federalno ministarstvo okoliša i 8 Izazovi okolišne
dozvole
procedure i postupci za izdavanje okolišnih dozvola, kako za nove, tako i za postojeće pogone i
postrojenja.
izobrazba, što je posebno naglašeno kroz set domaćih okolišnih zakona, a proizlazi i iz odredaba
Arhuške konvencije o pristupu javnosti okolišnim informacijama i pravosuđu, koju je Bosna i
Hercegovina ratificirala 2008. Arhuška konvencija
predstavlja veza između odgovornosti tijela javne vlasti i zaštite okoliša jer je
početkom 2010. publicirali smo dokument Stanje okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je
numerički, grafički i opisno prezentirano više od 80 okolišnih
zaživio u našem društvu. Stoga vam kroz ovaj priručnik nudimo zakonske i podzakonske akte, te slijed
dokumenata koji mogu pomoći ne samo boljem razumijevanju zaštite okoliša, nego i znatno olakšati
ishođenje okolišne dozvole. Priručnik je namijenjen i stručnjacima koji se bave izradom dozvole jer na
jednom
Izdavanje dopunjenog priručnika “Izazovi okolišne dozvole” pratit će medijska i edukacijska kampanja
koja će obuhvatiti sve županije s područja Federacije BiH. Kampanja će se sastojati od slijeda
edukacijskih radionica, koje bi trebale
Međunarodna zajednica na okoliš gleda globalno i od svih subjekata zahtijeva ISTO ponašanje i
ispunjavanje ISTIH-JEDNAKIH uvjeta. Protokoli i konvencije,
je naša, konvencije i protokoli nisu najpravedniji, ali mi moramo pokazati vo-Federalno ministarstvo
okoliša i turizma 9
područje u procesu pristupanja EU, a IPPC smjernica koja predstavlja temelj europske politike u
oblasti okoliša najzahtjevnija i “najskuplja”.
Pred svima nama je zaista težak i zahtjevan put, put koji iziskuje napore i
odricanja. Na sreću, mi po tom putu napretka i europskih integracija, definitivno koračamo i nikako
ne smijemo dovesti u pitanje dolazak do cilja, a on je
MINISTAR
OKOLIŠNA DOZVOLA
1. Okolišna dozvola -
zaštitu okoliša
pojedine segmente okoliša i okoliš u cjelini. Dakle, možemo reći kako je uveden
Stoga, Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH broj: 33/03 i 38/09) daje
izradnju novih objekata i postrojenja, ali uvažavajući ekonomsku realnost Bosne i Hercegovine,
propisuje i prijelazna rješenja i rokove prilagođavanja standardima i zahtjevima utvrđenim Zakonom i
provedbenim propisima za postojeće pogone i postrojenja (Sl. novine FBIH broj: 19/04 i 45/09)
okoliš i pogone i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako
imaju okolišnu dozvolu – Pravilnik (Sl.novine Federacije BiH broj: 19/04), ure-
đen je poseban režim kontrole i evidencija djelatnosti koje ugrožavaju ili mogu
ugrožavati okoliš. Ovim pravilnikom definiraju se instalacije za koje okolišnu dozvolu isključivo daje
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ali i postupak na
3 i 4)
a za koje Federalno ministarstvo izdaje dozvolu (čl. 9., 10. i 11.)14 Izazovi okolišne dozvole
Također, ovim pravilnikom definiran je u posebnim poglavljima sadržaj Studije o utjecaju na okoliš i
Kriteriji za utvrđivanje potrebe za provođenje procjene
utjecaja na okoliš.
Kontrola se obavlja:
■ inspekcijskim nadzorom.
U skladu s integralnim pristupom sve druge dozvole (npr. vodni akt) trebaju
za pogone i postrojenja podijeljeno je između Federacije BiH i županija/kantona, ovisno o tome radi li
se o velikim, srednjim ili malim pogonima. Sukladno
(čl. 2., Pravilnika-Sl.novine Federacije BiH broj: 19/04). Za veoma male pogone i
okolišne dozvole.
Ukoliko se bude radilo o projektima koji značajno utječu na okoliš i za koje je
Posebnim provedbenim propisima koje je donio federalni ministar (Sl.novine Federacije BiH broj:
68/05 i 45/09) pod nazivom Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišne
dozvole za pogone i postrojenja koja
imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša i Pravilnik
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti
Sukladno odredbama Zakona regulirana su još dva važa provedbena propisa (Sl. novine FBiH broj:
68/05):
■ Pravilnik o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju sigurnosnih mjera i sadržaju unutarnjih i
vanjskih planova intervencije,
okoliša,
kojim se propisuju obveze operatora instalacija na poduzimanje sigurnosnih mjera radi sprječavanja
nesreća većih razmjera i preventivnog djelovanja
propisi -pravilnici u postupku izdavanja okolišnih dozvola slijede osnovne principe IPPC smjernice i
Sevezo II smjernice.
okoliš.
Kada pogledamo ostale okolišne zakone iz seta zakona, na primjer rješenja predložena Zakonom o
zaštiti prirode (Službene novine Federacije BiH broj:
se izdavanje dozvola za aktivnosti u danom području, zabrane pojedinih aktivnosti, kao i obveze
izvještavanja nadležnih organa o stanju u području.
Projekti za koje se utvrdi da mogu imati značajan utjecaj na prirodne vrijednosti bit će podložna
procjena utjecaja na prirodu.
Također, Zakonom o zaštiti zraka (Službene novine FBiH broj: 33/03 i 04/10 )
ne može stacionirati niti jedan novi točkasti izvor emisije (postrojenje sa sagorjevanjem i za
spaljivanje otpada), niti se mogu proširivati postojeće aktivnosti.16 Izazovi okolišne dozvole
bude potrebna okolišna dozvola izrađuje se Studija o zraku (ili Studija o utjecaju na okoliš-ukoliko
sadrži segment zraka) i činit će dio dokumentacije za
izdavanje okolišne dozvole. Izvori emisije za koje neće biti potrebna okolišna
poduzeti i sl.)
čl.21 i 22. Zakona o zaštiti zraka) i utvrđeni rokovi su do 2010. odnosno 2015.
god.
što treba sadržavati zahtjev za izdavanje dozvole, a što sadrži sama dozvola.
Rok važenja izdate dozvole (za deponije ili postrojenja za spaljivanje) je najmanje pet (5) godina uz
mogućnost produženja za isto vremensko razdoblje
Za postojeća postrojenja deponije čl. 55., Zakona o upravljanju otpadom odnosno čl.14. Zakona o
Izmjenama i dopunama Zakona o upravljanja otpadom,
Na kraju, važno je istaknuti kako je najveći dio odredbi Zakona o zaštiti voda
(Službene novine Federacije BiH broj: 33/03), koji prestaje s važnošću djelovanja donošenjem novog
Zakona o vodama (Službene novine Federacije BiH
FEDERALNA STRATEgIjA
ZAŠTITE OKOLIŠA
– NAjVAžNIjI DOKUMENT
OKOLIŠNE POLITIKE21
2. Federalna strategija
Jedini pravi problemi održivoga razvoja i opstojnosti čovjeka su okolišni problemi. Planet Zemlja je za
sad naš jedini dom, a prema svim pokazateljima tako
će i ostati još jedno duže vrijeme. Zbog toga sami sebi moramo priznati jednu
veliku ironiju koja nam se događa: na našem planetu svakim danom ima sve
više i više ugrožavanja prostora ekosfere, a svakim danom izumiru mnogi živi
zvanom čovjek u istom domu koji nazivamo Zemlja. Kud god pogleda, počevši
Africi, čovjek može uočiti nešto što se svuda događa – vrlo ozbiljne okolišne
Jedino biće koje se prirodi divi i zna je voljeti je čovjek. Jedino biće koje
prirode. Koliko smo toga svjesniji, toliko je naša odgovornost veća. Ponekad je
potrebno uložiti neki napor, napraviti intervenciju kako bi se popravilo ono što
smo pokvarili ili narušili. Često je dovoljno samo se maknuti, udaljiti se, ne raditi
Zaštita okoliša je nešto što uvijek završi na drugom mjestu – odmah iza ekonomije i naše potrebe za
novcem i moći. Ovim omalovažavanjem našega planeta dobiva se dojam kako se Zemlja zapravo ne
vrti oko Sunca, već oko novca.
Zaštita okoliša je uvijek negdje iza i može opstati samo ako joj ekonomija to
Strategija zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine je jasan izraz nastojanja kako evidentno
rastuću svijest o potrebi zaštite okoliša pretvoriti u jasan, cjelovit i dugoročan način ostvarivanja
održivog razvoja koji nije na štetu
okoliša.
kroz koji je prošla, Bosna i Hercegovina ipak ostala na jednom solidnoj razini
očuvanoga okoliša. Istovremeno, nedvojbena je potreba za unapređenjem stanja okoliša kroz niz
mjera koji neće značajnije usporiti ekonomski i gospodarski
razvitak zemlje. Zbog kompliciranih političkih prilika, Bosna i Hercegovina je 22 Izazovi okolišne
dozvole
usporila svoj put prema visoko razvijenom društvu koje je objedinjeno u Europskoj uniji, te
očekujemo pred nama jedno novo vrijeme krupnih izazova.
Jasno je svakom članu naše društvene zajednice da smo mi sastavni dio kulturoloških i povijesni
tekovina Europe, pa sigurno tamo i pripadamo. Sve ove činjenice nikako ne mogu poništiti naše
stremljene prema EU koje ćemo dokazati
Iz svih naših ciljeva moraju se izdvojiti dva krucijalna koja moraju dominirati
uniji.
ove multidisciplinarne znanosti. Uvijek trebamo u svim našim stremljenima voditi računa o zaštiti
neobično velike biološke raznolikosti koja je uvjet opstojnosti stanovništva na ovim područjima.
Koncept održivog razvoja mora postati dominantna odrednica strategije razvoja Bosne i Hercegovine.
Ciljeve zaštite okoliša kroz strategiju moramo uskladiti s dugoročnim nacionalnim socijalnim i
ekonomskim interesima. I obrnuto:
dugoročnog očuvanja stanja okoliša. Naša se strategija gledajući dugoročno zalaže za uvođenje
zaštite okoliša u sve druge strateške planove Bosne i Hercegovine i posljedično, integraciju zaštite
okoliša u sve sektorske segmente cjelovite
nadolazeće projekte. Zaštita okoliša kroz ovakve jasne planske zadatke postaje
koji ćemo manifestirati kroz restrukturiranje poslovnih subjekata, gradnju prometne infrastrukture,
razvoj energetskog sektora, razvoj znanstvenih institucija
i novo oblikovanje turističkog proizvoda kroz minimalnu saturaciju okoliša. Svijest o potrebi zaštite
okoliša kroz ovakve planske aktivnosti mora svakodnevno
nost posla, osim želje i jasno izražene političke volje, za taj korak imati program
i plan kojima je ova strategija polazište. Prepisivanje smjernica, protokola i konvencija koji su na snazi
u EU i svijetu nikako ne smije biti standard i kriterij, ali Federalno ministarstvo okoliša i turizma 23
može biti okvir u koji mora biti uključena sva posebnost Bosne i Hercegovine, a
zakonski okviri koji nastanu na ovakvim temeljima moraju biti “živi“ i provedivi.
Sastavni smo dio globalizacijskih procesa koji su gotovo redovito na našu štetu.
možemo osigurati, daju nam dugoročno usmjeravanje kroz strateško opredjeljenje i pozorno
planiranje.
Strategija zaštite okoliša Fedracije BiH pojašnjava sve elemente našeg puta
okoliša koji smo sami sebi proizveli. Govori nam o našim rijekama nakićenim
zajednici svjetskih naroda u kojoj su na obalama dvije rijeka napravljene organizirana odlagališta
komunalnog otpada. Zaista se moramo zastidjeti ovih
činjenica, te uložiti maksimalni napor kako bismo ovo stanje popravili. Rijetkom
turistu koji prolazi našom prelijepom zemljom dajemo tako ružnu sliku o nama
svako od nas maksimalan napor kako ciljevi i mjere propisane ovom strategijom
ne bi ostale mrtvo slovo na papiru. Još bolje je reći kako je na nama odgovornost spram budućih
generacija izbor u kakvoj zemlji želimo živjeti.
čiji razorni utjecaj za sada prolazi mimo nas, ali sigurno će pokucati i na naša
vrata. Naš doprinos na mikro području cijelom procesu je minimalan, ali nikako ne i zanemariv.
Podaci o klimatskim promjenama i smanjenju utjecaja na
novom strateškom dokumentu koji je usvojen ove godine a to je Prvo nacionalno izvješće o
klimatskim promjenama za Bosnu i Hercegovinu. Drugi vrlo
u ovom dijelu Europe. Na žalost, naše veliko prirodno bogatstvo ugljen, koji koristimo kao glavni izvor
energije, ima sumpora u velikim količinama. Postupci
rijeka koji su obuhvaćeni ovakvim procesima. Veliki utjecaj na ove rijetke i vrlo
svijesti ključnih sastavnica društva opći je problem ove prekrasne zemlje u kojoj živimo. Bez razvoja
energetskog sektora koji svakako ograničavaju protokoli
tipa Kyoto nema razvoja ukupnog društva. Međutim, mi smo uvjete iz Kyoto
sporazuma ispunili iako tome nismo bili obvezni zahvaljujući nesretnom ratu
Povećanje standarda stanovništva ne bi smjelo ići na štetu okoliša. Naša strategija treba precizirati
naše stanje i procijeniti mogućnosti u ostvarenju ovakvih
ciljeva koji neće ići na štetu već ranjenom okolišu. Rane koje su vidljive golim
okom mogu se sanirati, a naš okoliš može ući u procese ozdravljenja cijelim
nizom društvenih akcija u koje moraju biti involvirani svi segmenti društva. U
samo četiri godine sustavno smo promijenili percepciju javnosti spram zaštite
FOKALNA ULOgA
FEDERALNOg
MINISTARSTVA OKOLIŠA
I TURIZMA U KONTEKSTU
MEđUNARODNIh OKOLIŠNIh
AKTIVNOSTI ZA bOSNU I
hERcEgOVINU27
ministarstva okoliša
i turizma u kontekstu
međunarodnih okolišnih
aktivnosti za bosnu i
hercegovinu
Uvod
ovog ustavnog “hendikepa“, kao i zbog toga što objektivno okolišna problematika, na svim nivoima
vlasti, nema adekvatan tretman, bili smo u prilici kao dr-
žava, da ostanemo po strani svih važnijih međunarodnih događaja i aktivnosti
prostornog uređenja i okoliša), koje je uglavnom bilo adresa za sve međunarodne komunikacije koje
su dolazile prema Bosni i Hercegovini. Uz male kapacitete
institucijama za okoliš, vršeno uključivanje u brojne programe i projekte. U po-28 Izazovi okolišne
dozvole
međunarodnih obaveza.
naroda i Europske unije, kao što su UN konvencije za okoliš i Sporazum stabilizacije i pridruživanja
Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Neke od značajnijih
obaveza i aktivnosti iz okvira Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (UNCBD- United
Nation Convention on Biodiversity); realizacija obaveza prema Konvenciji o prekograničnom
prometu opasnog otpada i njegovom
odlaganju (Bazelska konvencija), kao i neposredna sardnja sa drugim ministarstvima koja imaju
fokalnu ulogu za različite okolišne konvencije i protokole, te
implementacija projekata iz Regionalnog programa obnove okoliša za jugoistočnu Europu (REReP-
Regional Environmental Reconstruction Programm for
1990. godine sa sjedištem u Kopenhagenu, kao vodeća javna institucija u Europi, prvenstveno
zadužena za izradu izvještaja o stanju okoliša (State of Environment Report), upravljanje podacima i
informacijama vezanih za okoliš, koji
služe izvršnim organima (prvenstveno Europskoj komisiji i vladama zemalja članica), civilnom društvu,
naučnim i stručnim institucijama i drugim nacionalnim
i internacionalnim organizacijama. Zemlje članice EEA su sve zemlje članice Europske unije (27), EFTA
zemlje (Norveška, Island i Lihtenštajn), zemlje kandidati
određeni stepen saradnje sa EEA, ali prema zvaničnom mišljenju Europske komisije još nisu spremne
za punopravno članstvo, iako su potpisale zajedničko
ima ulogu Nacionalne fokalnog predstavnika (NFP-National Focal Point) za Bosnu i Hercegovinu,
sarađuje sa Europskom agencijom za okoliš od 1997. godine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma
29
Svake godine održavaju se tri redovna sastanka NFP_a, u sistemu EIONETa (EIONET European
Environmental Information and Observation Network).Sistemu
EIONETa koji čine zemalje članice EEA i zemalja koje sarađuju sa EEA, stručno
Topic Center): za zrak i klimatske promjene; vodu; biodiverzitet; korištenje zemljišta; resurse i otpad)
i predstavnici drugih institucija Europske komisije nadležnih za okoliš (DG Environment; Eurostat i
dr.).
nih Izvještaje o stanju okoliša za Europu: U ovoj godini će biti publikovan europski Izvještaj o stanju
okoliša 2010 (SoER 2010), u kojem je uključena i Bosna i
Hercegovina, i to na taj način da smo sami izradili svoje komponent. Kroz saradnju sa EEA dobili smo i
neke konkretne grant projekte kao što su:
■ CORINE Land Cover (CLC). CLC je projekat izrada digitalnih karata za cijelu Bosnu i Hercegovinu u
razmjeri 1:100 000, po CORINE metodologiji.
■ Emerald Network ili Projekat smaragdne mreže se radi za Bosnu i Hercegovinu, uz podršku EEA i
Vjeća Europe. Ovim projektom će se grafički
lokaliteti, koji su već ili se planiraju staviti u određeni režim zaštite. Emerald Network je na neki način
Program Natura 2000, za zemlje koje još
Sa druge strane Bosna i Hercegovina iz svojih raspoloživih izvora, šalje podatke u sistemu tzv. PDF tj.
Protoka prioritetnih podataka (PDF-Priority Data
sopstvenih problema uspjela ostvariti skor u ukupnom iznosu od 52% pripremljenih, obrađenih i
poslanih podataka, čime je plasirana čak i ispred više zemalja koje su članice Europske unije. Uz bolju
koordinaciju sa državnog nivoa i 30 Izazovi okolišne dozvole
odgovarajuću participaciju institucija iz Republike Srpske, ovaj plasman bi mogao biti značajno
poboljšan.
Trenutno najvažnija aktivnost koja se obavlja u okrilju EEA, a sve upravno
mega-projekta Europske unije pod radnim nazivom Podjeljeni (zajednički; svima dostupni) okolišni
informacioni sistem (SEIS -Shared Environmental Information System).
agencija za okoliš je dobila projekat pod nazivom “Učešće zemalja tzv. Zapadnog Balkana u radu
Europske agencije za okoliš“ za naredne dvije godine. Prema
biti uposlen tehnički asistent koji će u punom radnom vremenu raditi poslove
biodiversity)
Konvencija o biodiverzitetu.
Prema ustrojstvu napravljenog od strane Ministarstva vanjske trgovine i
Nakon ratifikacije konvencije, izvršene su pripreme za aplikaciju prema UNEPu (Program ujedinjenih
naroda za okoliš) za GEF sredstva( GEF-Global Environmental Facilities-Pomoć za globalni okoliš), za
izradu Nacionalne strategije
entitetskih vlada.
U toku su završne aktivnosti na izradi 4.nacionalnog izvještaja, koji će najdalje u maju ove godine biti
upućen prema Sekretarijatu UNCBDa.
Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Entitetska ministarstva nadležna za okoliš su
prema zaključcima Vlade FBiH i Vlade RS
■ Završiti Zakon o okolišu BiH. Ovim se zakonom treba uspostaviti i Agenciji za okoliš BiH kao ključna
institucija za bolju i zvaničnu saradnju sa Europskom agencijom za okoliš, odrađivanje brojnih
obaveza koje proizilaze iz više međunarodnih konvencija i protokola za oblast okoliša koje je 32
resurse i biosigurnost.
IZDAVANjE OKOLIŠNIh
DOZVOLA ZA INDUSTRIjU U
EUROPSKOM KONTEKSTU35
za industriju u europskom
kontekstu
Piše: Kurt Terpgaard-jensen, Vođa tima na EU IPA projektu
Svjež zrak, ispravna voda za piće i zdrava hrana su osnovne brige za kvalitetu
života ljudskih bića. Održivi industrijski razvitak je iznimno važan za trajan druš-
tveno gospodarski razvitak. Mogu li oba ova načela biti istovremeno zadovoljena? Odgovor je – DA!
IPPC direktiva prioritet daje preventivi. Izdavanje okolišnih dozvola je preventivna mjera koja je jako
važna za održavanje dobre kvalitete okoliša.
IPPC direktiva i njegovi srodni naputci prolaze kroz korjenite izmjene ovih
dana. Ovo je prilika za BiH da slijedi razvitak novih trendova u Europi. Postupak izdavanja okolišnih
dozvola mora biti jednostavniji i učinkovitiji, a rezultat
Industrija koja mnogo zagađuje treba cjelovitu okolišnu dozvolu. Ova dozvola se treba temeljiti na
tzv. BAT načelu – Best Available Techniques – Najbolje
raspoložive tehnike. Poštivanje ovog načela će možda nalagati dugoročne okolišne investicije i plan
takvih investicija mora biti dio dozvole.
energije. Prema tomu, industrija bi sukladno svome dugoročnom interesu, trebala smanjiti
neiskorištavanje resursa i energije – kako bi smanjila zagađenje.
Cijena resursa će se povećati tijekom vremena i ako industrija ne poduzme preventivne mjere,
osnovni troškovi rada za industriju će se uvećati i time smanjiti
njezinu konkurentnost.
Eko oznaka, kao dio industrijske samopromidžbe, može biti još jedan dobar
industrija kao što su npr. ISO 14000, EMAS (europski standrd), itd.
Većina europskih zemalja shvaća da će industriji biti potrebno puno vremena kako bi u potpunosti
ispoštovala sve okolišne standarde, ali ovo ih ne sprje-
nije uvijek obvezna. Ovo može biti važan aspekt naročito za malu i srednje veliku industriju, koja se
često susreće s mnogim drugim dnevnim izazovima, kako
Zamisao iza IPPC projekta podržanog od EU je da pomaže u pronalasku mjera u lokalnom kontekstu,
kako bi se došlo do ravnoteže između okolišne održivosti i društveno gospodarskog razvoja s fokusom
na industriju.
Javni sektor će morati davati kvalitetnu podršku industriji. S druge strane, industrija će srbiti za okoliš.
Skrb za okoliš se mora djeliti između svih segmenata
■ okolišnu politiku,
■ jednu sveobuhvatnu dozvolu za industriju koja zagađuje mnogo (industrija podnosi zahtjev na
samo jednom mjestu za samo jednu cjelovitu
ne investicije,
■ učinkovit proces izdavanja dozvole,
Bosna i Hercegovina je prešla veliki dio puta i u velikoj mjeri je ustrojila javni
sektor na gore opisan način. Do sada je izdan značajan broj cjelovitih okolišnih
dozvola. No i pored ovoga ima mjesta za napredak i ovo je ono u čemu IPPC Federalno ministarstvo
okoliša i turizma 37
razvitak sustava za izdavanje dozvola za industriju. BiH također, u skladu ugovoru o pridruživanju i
stabilizaciji ima obvezu uskladiti svoju legislativu s IPPC
razvoj.
prema istom cilju kako bi se ispunili zajednički gore spomenuti izazovi. Ovo je
industrijskom razvitku.5.
Pišu:
kao i postojeća, koja su počela sa radom prije stupanja Direktive na snagu. Rok za
za članice EU, bio je 31.10.2007. god. Industrijski sektori koji su obuhvaćeni, a koji
su izlistani u Aneksu I Direktive, uključuju sektore i aktivnosti koje imaju veliki potencijal da generiraju
zagađenje, kao što su npr. energetska industrija, proizvodnja
klaonice i prehrambena industrija, tretman životinjskog otpada, intenzivno uzgajanje peradi ili svinja,
završna obrada metala koja podrazumijeva korištenje organskih
odnosno pragove koji se odnose na proizvodne kapacitete i količinu izlaznog proizvoda postrojenja, u
sektorima koji su obuhvaćeni ovom direktivom.
Tokom perioda od preko 10 godina njene primjene u zemljama EU, uočeni su značajni problemi i
poteškoće koji su bili različiti od zemlje do zemlje, te
poduzeti na nivou Zajednice. 21. decembra 2007. godine, EC je usvojila prijedlog za Direktivu o
industrijskim emisijama. Prijedlog preinačava sedam postojećih direktiva koje se odnose na
industrijske emisije u jedan jasan i koherentan
Cilj IPPC direktive jeste da spriječi, ili ako to nije moguće, da smanji na najmanju moguću mjeru:
■ odlaganje otpada i ostale negativne uticaje na okoliš uzrokovane industrijskim postrojenjima, kako
bi njihove aktivnosti bile u skladu sa visokim nivoom zaštite okoliša u cjelini.
pogona,
■ “raspoložive” tehnike znači one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji dopuštaju njihovu
primjenu u određenim industrijskim granama, u ekonomskim i tehnički održivim uvjetima, uzimajući
u obzir troš-
ili prestati s radom. Unatoč preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine pogone, odnosno
postrojenja i zahvate, ovi dokumenti predviđaju i mogućnost prilagođavanja “tehnike” lokalnim
uslovima. Na taj način je omogućeno odstupanje
od jedinstvenih mjera, ali samo ako su argumenti na liniji ukupnog smanjenja opterećenja okoliša i
smanjenja utrošaka energije, vode i sirovina. Referentni centar
nalaže upotrebu čistijih tehnologija i podrazumijeva racionalno korištenje sirovina, energije i vode,
odlaganje ili reciklažu neizbježnog otpada, prevenciju
uslove za dobivanje dozvole za rad. Davanje dozvole spada u nadležnost zemalja članica ili lokalnih
organa vlasti, u zavisnosti od slučaja do slučaja. Oni su
i lokalne okolinske uslove. Ovaj decentralizirani pristup, iako sa sobom nosi rizik
“granične vrijednosti emisija za Zajednicu” (minimalni kriteriji primjenjivi u Uniji). S jedne strane, ove
vrijednosti su određene za emisije iz postrojenja koja su
(“Sl. novine FBiH“, broj 33/03). Zakon o zaštiti okoliša sadrži odredbe o integralnom okviru za
izdavanje okolinske dozvole, zasnovanom na konceptu integralne
da ispune sve zahtjeve u pogledu sticanja okolinske dozvole. U skladu sa okolinskom regulativom u
FBiH brojni industrijski pogoni i postrojenja i planirane
EC (European Commission), Europe (2007). Proposal for a Directive of the European Parliament
and of the Council on industrial emissions (Integrated pollution prevention and control)(recast),
na način da se sprječava nastanak emisija u okoliš gdje god je to praktično moguće, ili smanjuju
emisije do dopuštenog nivoa korištenjem BAT-ova.
U Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, BAT-ovi podrazumijevaju najefektniji i najnapredniji stepen razvoja
djelatnosti i njihovog načina rada koji ukazuje na
emisija u okoliš. Urađeni su i provedbeni propisi, odnosno Pravilnici o donošenju BAT-ova kojima se
postižu standardi kvaliteta okoliša. Provedbeni propisi
nalažu izradu tehničkih uputa o BAT-ima za ključne industrijske grane i aktivnosti. Uzevši u obzir
trenutni ekonomski razvoj i potencijal zemlje, prehrambena industrija je bila prioritet za izradu
tehničkih uputa o BAT-ima u BiH. Tokom
i uslovima u BiH maksimalno koliko se moglo u trenutku kada su rađeni dokumenti, te imajući u vidu i
raspoloživost podataka do kojih se moglo doći tokom
turizma je na temelju člana 87. Zakona o zaštiti okoliša (“Sl. novine FBiH“, broj
standardi kvaliteta okoliša (“Sl. novine FBiH“, broj 92/07) donijelo je rješenje kojim se usvajaju šest
prethodno navedenih Tehničkih uputa.
iz razloga što u BiH postoji mali broj industrija koje, po izvornim pragovima iz
čin, htjela su se obuhvatiti većina industrijskih pogona i postrojenja u BiH obavezom dobivanja
integralne okolinske dozvole. Ova činjenica u velikoj mjeri ote-
žava i samu implementaciju zahtijeva postavljenih u IPPC direktivi. Finansijske
KLjUčNI SAVjETI ZA
MENADžMENT PREDUZEćA47
6. Ključni savjeti za
menadžment preduzeća
nivou planiranja korištenja prostora, kao i na nivou privrednih preduzeća treba da su u istom rangu
kao i ekonomska pitanja. Najviša rukovodstva donose
odluke uvijek istovremeno razmatrajući ekonomske i okolinske uslove i zahtjeve zajedno. Vrijeme
kada su se donosile prvo ekonomske odluke, a onda neko
drugi u njih uklapao komponetu zaštite okoline je iza nas. Najviše rukovodstvo
svog razvoja, te da je prenese na operativne strukture preduzeća, odnosno, pojedina radna mjesta.
Zavisno od profila preduzeća treba da ima edukovan kadar
određenu konsalting firmu (koja će izraditi studiju uticaja na okolinu ili plan aktivnosti). Međutim,
mora se biti svjestan da je to dokument samog preduzeća,
Organizacija mora da usvoji osnovne indikatore koje će pratiti, kao i metode dolaženja do podataka.
U početku će biti dovoljno da se neki indikatori približno
donijeti neekonomično poslovanje. Stoga menadžmet organizacije ne smije slijepo (ovo se naročito
odnosi na postojeća postrojenja koja se uklapaju u okolinsko zakonodavstvo doneseno nakon
dobijanja urbanističke saglasnosti) da prihvate nove propise kao svoju obavezu koju treba odmah i u
punom kapacitetu
rokove, a često i da nađe alternativna rješenja koja su bliska postavljenim kriterijima (ne
zadovoljavaju ih potpuno), a troškovno su efikasnija i da o njima pre-48 Izazovi okolišne dozvole
manje škarta, manja ulaganja u štednju energije...), zatim slijede mjere niskih
investicija, tek na kraju mjere koje zahtijevaju visoke investicije. Na dalje, sve
Ali, ne smije se otići ni u drugu krajnjost – ostaviti sve poslove da se urade tek
na kraju postavljenog roka. Organizacija mora da sačini interni finansijski vremenski plan
udovoljavanju okolinskim zahtjevima. Taj plan usaglasti sa vlastima
koje neće kontrolirati samo da li preduzeće ispunjava okolinske zahtjeve ili ne,
približavanja EU
Sasvim opravdano, u procesu približavanja Europskoj uniji i želji da nova postrojenja i fabrike
udovoljavaju okolinskim propisima EU, investitori ne konsultuju samo lokalno zakonodavstvo, nego i
BREF (BAT References – Pregled stanja
valja imati na umu da sve tehnike koje su raspoložive u EU ne moraju biti raspoložive u BiH (najčešće
zbog za naše društvo visokih troškova njihove primjene). Stoga neke države prave nacionalne BAT-
ove (Makedonija je to uradila, taj
te mesnu industriju. Nadalje, treba razumjeti šta su to direktive EU (engl. directive; vjerovatno bi bilo
bolje da se kod nas koristi ispravan prevod - usmjerenja).
treba znati da se u EU direktive ne primjenjuju neposredno, nego se primjenjuju
nacionalni propisi koji su rađeni na bazi direktiva (država koja implementira direktivu se prilagođava
barijerama koje postoje u toj državi). Za primjenu okolinskih propisa EU posebno su zainteresirani
izvoznici – postoji opravdana bojazan
Ali postavlja se pitanje čijih propisa – zemlje proizvođača ili zemlje uvoznice
poštuju se propisi zemlje gdje se vrši proizvodnja. Od zemlje koja ima blaže propise od onih datih u
direktivi se očekuje da će postepeno da postrožava svoje
donijeti kao rezultat njihovog postroživanja u toku vremena.Federalno ministarstvo okoliša i turizma
49
4. Izbor tehnologija
ugrađuje i očekivani rizik ugovora, potrebe većeg angažovanja u isporuci i uhodavanju rada
postrojenja, veće troškove u garantnom roku; na kraju zloupotrebljava i nedovoljnu stručnost kupca
koji kupuje i neke nepotrebne dijelove. A
emisija u okolinu rastu sa porastom efikasnosti uređaja (troškovi uklanjanja svakog kilograma
zagađujuće materije je veće od troškova uklanjanja predhodnog
kilograma). Tako izbor malo manje efikasnog uređaja može biti mnogo cjenovno efikasniji od izbora
najefikasnijeg uređaja. A u nekim slučajevima može se
naći čak rješenje koje je i do 50 % manje efikasno, ali je čak za 80 ili 90 % jeftinije.
Ne treba se ustručavati da se izabere tehnika koja ima dva puta veću emisiju od
postrojenja u EU, jer će takva postrojenja još uvijek imati i do 10 puta manju
emisiju od postrojenja koja su u BiH građena tokom 70-tih i 80-tih godina proš-
log vijeka. Teritorijalna gustina fabrika u BiH je znatno manja nego u industrijski
zagađenost zraka ili vode u rječnom toku. Mnoga takva rješenja mogu predlo-
privrednika i vlasti.
faktor razvoja
u okviru Ujedinjenih nacija. Tako domaća preduzeća mogu dobiti iz međunarodnih fondova značajnu
stručnu i finansijsku podršku za uvođenje tehnologija
kojima će povećati svoju energetsku efikasnost (tako i smanjiti troškove proizvodnje) ili pokrenuti
proizvodnju energetski efikasnih građevinskih materijala, postrojenja za prozvodnju goriva na bazi
biomase, te za proizvodnju, kao i
nivou preduzeća ili bloka stambenih zgrada, biće u velikoj mjeri autonomna jer je adekvatno rješeno
pitanje akumuliranja energije (najčešće preko vodika)
isteku perioda koga je obuhvatio Protokol iz Kjota, znači od 1. januara 2013. godine) značajnu
finansijsku podršku u svim zemljama, posebno onima u razvoju,
ZAKONODAVNI OKVIR53
Zakon o zaštiti okoliša
ZAKON
O ZAŠTITI OKOLIŠA
I - OPćE ODREDbE
članak 1.
ciljevi Zakona
resursa;
zaštita okoliša;
■ sve oblike okoliša (zrak, vodu, tlo, biljni i životinjski svijet, krajolike, izgra-
đeni okoliš);
otpad, itd.).
nalaže drugačije.
članak 3.
Pravo na okoliš
Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao temeljno
ustavno pravo.
Svako ljudsko biće ima pravo na život u okolišu podobnom za zdravlje i obilje, stoga je individualna i
kolektivna dužnost zaštititi i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja.
II - DEFINIcIjE
članak 4.
“promjena u radu”- promjena u prirodi, funkcioniranje ili proširenje postrojenja koje bi moglo imati
posljedice po okoliš;
“opasna supstanca” - podrazumijeva supstancu, mješavinu supstanci ili preparat utvrđen
provedbenim propisom, a koja je prisutna kao tvorivo, proizvod,
“emisija” - izravan ili neizravan ispust supstanci, vibracija, topline, mirisa ili
buke koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo;
koncentracije i/ili razina emisija, koje neće biti prekoračene tijekom određenog
“sastavnice okoliša”- tlo, zrak, voda, biosfera, kao i izgrađeni (umjetni) okoliš,
okoliša;
odnosu na svaki pojedinačan slučaj, sukladno odredbama ovoga zakona, izravan i neizravan utjecaj
nekog projekta na sljedeće elemente i čimbenike:
“informacije o okolišu”- svaka informacija u pisanom, vizuelnom, audio, elektronskom ili bilo kojem
drugom materijalnom izrazu o stanju okoliša, odnosno
o sastavnicama okoliša;
“zaštita okoliša”: sve odgovarajuće djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti štete ili
zagađivanja okoliša, redu- ciranje ili odstranjivanje štete
stupanj utjecaja na okoliš ili koji može nastati kao posljedica korištenja okoliša;
“postrojenje” - mjesto na kojemu se nalazi pogon, jedna ili više tehničkih jedinica u kojima se vrše
djelatnosti koje mogu imati negativne utjecaje na okoliš
“zainteresirana strana/tijelo”- fizička ili pravna osoba ili organizacija koja živi
ili radi u području utjecaja, ili području koje će vjerojatno biti pod utjecajem;
“nesreća većih srazmjera”- pojava emisije većih srazmjera, požara ili eksplozije uslijed nekontroliranih
promjena nastalih tijekom rada postrojenja koje zna-
če neposrednu ili odloženu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoliš, unutar
ili izvan postrojenja, a koja uključuje jednu ili više opasnih supstanci.
“prirodni resurs”- komponenta prirodnog okoliša, odnosno sastavni dio prirodnog okoliša, koji se
može koristiti da bi se zadovoljile potrebe društva, izuzuzimajući umjetni okoliš;
zaštite okoliša;
“operator”- svaka fizička ili pravna osoba koja upravlja radom ili nadzire postrojenje, odnosno u
slučajevima utvrđenim zakonima, osoba na koju su prenesene javne ovlasti;
ljudske djelatnosti, supstanci, vibracija, topline, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili
tlo koje mogu biti štetne po zdravlje čovjeka ili imovinu ili kvalitetu života u
okolišu;
“javnost” - jedna ili više fizičkih osoba, njihove udruge, organizacije ili
grupacije;
u određenim okolnostima;
skladištu;
“korištenje okoliša”- djelatnost koja izaziva promjene u okolišu, njegovim korištenjem u cijelosti ili
nekom njegovom sastavnicom kao prirodnim resursom
ili ispuštajući supstance, odnosno energiju u okoliš ili sastavnicu okoliša, a sukladno propisima koji
reguliraju područje zaštite okoliša.
članak 5.
■ očuvanje prirodnog blaga na način da stupanj utroška obnovljivih materijala, vodnih i energetskih
resursa ne nadilazi okvire u kojima prirodni
■ stalno očuvanje biološkog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvalitete zraka, vode i tla prema
standardima koji su uvijek dovoljni za život i obilje
Pri postojanju prijetnje od nepopravljive štete, nedostatak pune znanstvene podloge ne može biti
razlogom za odgađanje uvođenja mjera smotrenosti i
upravljati i ekonomično koristiti sastavnice okoliša, te svesti na najmanju moguću mjeru stvaranje
otpada primjenom reciklaže nastalog otpada, odnosno
tehnologije.
Korisnik okoliša koji znači opasnost po okoliš ili uzroči štetu po okoliš dužan
Ukoliko je šteta nastala kao posljedica dosadašnjih djelatnosti korisnika, korisnik ju je dužan otkloniti i
popraviti nastalu štetu u okolišu.58 Izazovi okolišne dozvole
članak 7.
Načelo zamjene
zamijeniti drugom djelatnošću koja znači znatno manji rizik. Zamjena djelatnosti obavlja se i u slučaju
da su troškovi takve djelatnosti veći od vrijednosti koju
treba zaštiti.
Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se pri korištenju proizvoda, dijelova postrojenja, opreme
i primjene proizvodnih procesa uz obvezatno ograničavanje zagađivanja okoliša na izvoru.
članak 8.
sastavni su dio svih politika kojima je cilj razvitak okoliša, a osiguravaju se sukladno načelu održivog
razvitka.
■ predviđanje posljedica u svim sastavnicama okoliša kao rezultata djelovanja supstanci i djelatnosti
(novih i postojećih),
okolišu i
■ komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zaštite okoliša i
mjera usmjerenih ka izvorima kada su u
pitanju emisije.
članak 9.
Održivi razvitak postiže se suradnjom i zajedničkim djelovanjem svih subjekata sa svrhom zaštite
okoliša, svatko u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti.
U nedostatku međunarodnih sporazuma ciljevi zaštite okoliša drugih zemalja, koji se uzimaju u obzir,
su smanjenje prekograničnog zagađivanja ili posto-Federalno ministarstvo okoliša i turizma 59
po okoliš.
članak 10.
građana. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajući pristup informacijama koje se
odnose na okoliš, a kojim raspolažu organi uprave, uključujući
Organi koji donose propise i tijela nadležna za zaštitu okoliša dužni su pomagati i razvijati svijest
javnosti, kao i poticati sudjelovanje u odlučivanju, omogućujući dostupnost informacija široj javnosti.
članak 11.
članak 12.
Sastavnice okoliša moraju biti zaštićene pojedinačno i u sklopu ostalih sastavnica okoliša, uzevši u
obzir njihove međuovisne odnose. Sukladno tomu
Zaštita sastavnica okoliša podrazumijeva zaštitu kvalitete, kvantitete i njihovih zaliha kao i očuvanje
prirodnih procesa unutar sastavnica i njihove prirodne
ravnoteže.
Posebnim propisima uređuju se pojedina područja zaštite i očuvanja sastavnica okoliša i zaštite od
utjecaja koji znače opasnost po okoliš.60 Izazovi okolišne dozvole
članak 13.
Očuvanje tla
Očuvanje tla obuhvaća površinu i slojeve ispod površine zemlje, tlo, formacije stijena i minerala kao i
njihove prirodne i prijelazne oblike i procese.
Na površini zemlje ili ispod njezine poobavljane mogu se obavljati takve vrste djelatnosti i odlagati
tvari koje ne zagađuju ili oštećuju kvantitetu, kvalitetu,
Tijekom provedbe projekata, kao i prije provedbe projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda, itd.),
mora se osigurati odgovarajuće razdvajanje i zaštita površinskog tla kao i zaštita i korištenje
poljoprivrednog zemljišta.
Nakon završetka djelatnosti, koje uključuju korištenje tla, korisnik će osigurati obnovu, odnosno
razvitak toga područja prema utvrđenome planu.
članak 14.
Zaštita vode
Zaštita voda obuhvaća očuvanje površinskih i podzemnih voda, zaliha, reguliranje kvalitete i
kvantitete vode, zaštitu riječnih korita, obalnih područja
Uvjeti za ekstrakciju i korištenje vode za svaku vrstu vodnih resursa, sukladno uvjetima toga područja,
utvrđuju se posebnim propisima.
Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode kao i prijenos voda obavlja se bez
nepovoljnog utjecaja na pričuve, kvalitetu i biotu voda iz kojih se obavlja opskrba ili čiji povrat ne
znači opasnost njihovom samopročišćenju.
članak 15.
Zaštita zraka
Zaštita zraka obuhvaća očuvanje atmosfere u cijelosti, sa svim njezinim procesima, očuvanje njezine
strukture i klimatskih obilježja.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 61
Zrak mora biti zaštićen od opterećenja svih umjetnih utjecaja koji se vrše na
zrak ili na druge sastavnice okoliša putem transmisija radiokativnih, tečnih, plinovitih ili čvrstih tvari
ukoliko postoji opasnost od štetnog utjecaja na kvalitetu
članak 16.
Očuvanje biosfere
Korištenje biosfere ne može se obavljati na način koji narušava prirodne procese i uvjete
biodiverziteta i znači opasnost po njegovu održivost.
članak 17.
ovisno od stupnja opterećenja okoliša i svrhe izgradnje unutar određenih dijelova na određenim
lokacijama.
posebnim propisima.
članak 18.
Zaštita od štetnih utjecaja opasnih supstanci obuhvaća uporabu svih prirodnih i umjetnih supstanci
koje koriste, proizvode ili razdjeljuju korisnici okoliša
tijekom provedbe djelatnosti, a koje su po svojoj kvantiteti ili kvaliteti eksplozivne, zapaljive,
radioaktivne, toksične, podložne koroziji, izazivaju infekcije,
i eksploataciju, odnosno ekstrakciju, skladištenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se
primjenjuju opasne tehnologije moraju se poduzeti
sve potrebne zaštitne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoliš 62 Izazovi okolišne
dozvole
posebnim propisima.
Pri primjeni tehnologija koje mogu značiti opasnost po okoliš mora se odrediti zaštitno područje ili
razdaljina, sukladno prirodi izvora opasnosti, kako bi se
članak 19.
Otpad
sve vrste proizvoda koji se odlažu ili za koje se planira da će biti odloženi.
sigurno odlaganje.
članak 20.
buka i vibracije
Zaštita od buke i vibracija u okolišu obuhvaća sve vrste umjetno proizvedenih emisija energija koje
izazivaju opterećenje nepoželjnom, neprijatnom
bukom, odnosno vibracijama koje mogu ugroziti zdravlje ili na njega štetno
utjecati.
Radi zaštite od buke potrebno je primjenjivati tehničke i organizacijske metode koje potiču:
■ smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije;
članak 21.
Radijacija
Zaštita okoliša od štetnih radijacijskih utjecaja obuhvaća umjetno proizvedenu i prirodnu jonizaciju,
nejonizirajuću radijaciju i termalnu radijaciju.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 63
članak 22.
će naseljenosti na način:
od nadležnih organa;
informiranja o okolišu.
članak 23.
članak 24.
upisu podataka koji se obavlja na zahtjev vlasnika nekretnine, nadležnog ministarstva ili suda.
članak 25.
kih radova.
Studija usmjerena istraživanju stanja okoliša i razvitka zaštite okoliša predmetom je prvenstvene
potpore nadležnih organa i institucija. Federalni ministar za zaštitu okoliša i kantonalni ministar za
zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu:
članak 26.
lokalnih vlasti.
Nadležni ministar dužan je surađivati s drugim ministrima s ciljem osiguravanja stručne izobrazbe o
okolišu.
članak 27.
Federalni, kantonalni/županijski organi uprave i općinske službe za upravu dužni su obavljati obveze
iz čl. 25. i 26. ovoga zakona putem institucija za
članak 28.
Federalnom ministarstvu.
Svaka osoba koja ima pravni interes može tražiti uvid u upisnik i izdavanje
članak 29.
djelotvoran način.
U slučaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoliš federalni ministar odmah će
predstavnicima javnosti dostaviti sve podatke koje posjeduju
organi uprave i koji bi mogli omogućiti javnosti poduzimanje mjera za spriječavanje ili ublaživanje
štete koja proizilazi iz određene opasnosti.66 Izazovi okolišne dozvole
OKOLIŠU
članak 30.
Informacija o okolišu, u smislu ovoga zakona, podrazumi- jeva bilo koju informaciju u pisanom,
vizuelnom, audio, elektronskom ili bilo kojem drugom
materijalnom izrazu o:
elemenata;
■ čimbenicima, poput supstanci, energije, buke i radija- cije, djelatnostima i mjerama, uključujući
adminis- tracijske mjere, sporazume o zaštiti
■ stanju ljudskoga zdravlja i sigurnosti, životnim uvjetima, kulturnim dobrima i građevinama u mjeri u
kojoj su ili bi mogli biti pod utjecajem
stanja elemenata okoliša ili putem ovih elemenata pod utjecajem čimbenika, djelatnosti ili mjera
navedenih u odjeljku 2. ovoga stavka;
Zainteresirana javnost, u smislu ovoga zakona, znači javnost koja ima interes
u odlučivanju o okolišu, bilo zbog lokacije projekta ili prirode danog zahvata u
okolišu, javnost koja je pod utjecajem ili će vjerojatno biti pod utjecajem namjeravanoga zahvata u
okolišu i nevladine organizacije koje promiču zaštitu
okoliša.
članak 31.
Sukladno odredbama ovoga zakona javnost ima pristup informacijama, mogućnost sudjelovanja u
odlučivanju i zaštitu prava pred upravnim i sudbenim
organima po pitanjima zaštite okoliša bez diskriminacije na temelju državljanstva, nacionalnosti ili
mjesta stanovanja i u slučaju pravnih osoba bez diskriminacije na temelju njihovog mjesta upisa ili
središta djelatnosti.
bilo koji način zbog svojega sudjelovanja u postupku.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 67
članak 32.
okoliša, s ciljem naobrazbe i podizanja svijesti javnosti u području okoliša. Programi naobrazbe o
zaštiti okoliša bit će uključeni u nastavne i izvannastavne
programe. Pored bitnih pitanja zaštite okoliša, ovi će programi sadržavati podatke o tomu kako se
osigurava pristup informacijama, kako se sudjeluje u odlučivanju i kako se ostvaruje zaštita prava u
području okoliša.
članak 33.
informacije.
Informacije o okolišu iz stavka 1. ovoga članka bit će stavljene na raspolaganje što je prije mogućno, a
najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja
zahtjeva osim u slučajevima kada sadržaj i složenost danih informacija opravdava produljenje ovoga
roka do jednog mjeseca. Podnositelj zahtjeva bit će obaviješten o svakom produljenju danoga roka i
razlozima toga produljenja.
članak 34.
■ zahtjev se tiče materijala u fazi pripreme ili unutarnje komunikacije organa uprave gdje je takvo
izuzimanje od davanja informacije predviđeno 68 Izazovi okolišne dozvole
zainteresiranom stanovništvu odnos- nog područja i tisku zbog kolektivnog javnog interesa. U tom će
slučaju nadležni organ uprave uputiti
Zahtjev za informacije o okolišu može biti odbijen i ukoliko bi davanje informacija imalo štetan utjecaj
na:
emisijama bitnim za zaštitu okoliša, ukoliko je to utvđeno posebnim propisom s ciljem zaštite
ekonomskih interesa;
osobe u slučaju da te osobe nisu dale suglasnost za otkrivanje danih informacija javnosti, ukoliko je to
utvrđeno posebnim propisom;
materijala, ili
ćem mogućem roku proslijediti zahtjev organu uprave koji bi mogao imati
dane informacije i o istome obavijestiti podnositelja zahtjeva.
Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanom izrazu ukoliko je i sam zahtjev za davanje informacija
bio u pisanom izrazu ili ukoliko podnositelj zahtjeva to traži.
članak 35.
žanja tih informacija i dokumenata. U slučajevima u kojima nadležno ministarstvo mora sprovesti
istraživanje ili neke druge djelatnosti na koje nije obvezan
Nadležno ministarstvo donosi troškovnik o visini naknade za davanje informacija koji će biti predočen
podnositelju zahtjeva.
članak 36.
svoje nadležnosti.
koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka, a mogu imati značajan utjecaj na
okoliš.
sljedećem:
u dokumentaciju;
žene djelatnosti u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka.70 Izazovi okolišne dozvole
članak 37.
donošenje odluka.
■ opis lokacije, fizičkih i tehničkih značajki predložene djelatnosti uključujući procjenu očekivanih
rezidija/ta- loga i emisija;
Zainteresirana javnost može, u roku od 30 dana od dana uvida u informacije iz stavka 2. ovoga članka,
u pisanom izrazu podnijeti bilo kakve primjedbe, informacije, analize ili mišljenja koje smatra
odlučnim za danu djelatnost. U
donesenoj odluci.
članak 38.
Pristup pravdi
odgovoreno, ima pravo pokrenuti postupak preispitivanja odluke pred drugostupanjskim organom,
sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku.
članak 39.
postupku imaju pravo uložiti priziv protivu odluke ili dijela odluke.Federalno ministarstvo okoliša i
turizma 71
Predstavnici zainteresirane javnosti pored prava sudjelova- nja u postupcima izdavanja dopuštenja i
procjene utjecaja na okoliš imaju pravo, ukoliko se
netko ponaša oprečno okolišnim načelima iz okolišnih zakona, pokrenuti postupak zaštite svojih
prava pred nadležnim sudom.
■ naložiti pravnim i fizičkim osobama poduzimanje svih neophodnih sanacijskih mjera, uključujući
obustavu određenih djelatnosti i/ili plaćanje
šteta;
zaštitu okoliša,
VII - NADLEžNOST
članak 40.
okoliša;
■ razvitak, očuvanje i djelovanje sustava koji je temelj za dobivanje i obradu podataka o mjerenjima,
monitoringu, nadzoru, procjeni stanja okoli-
članak 41.
se radi pružanja znanstvene i stručne potpore federalnom ministru i Vladi Federacije Bosne i
Hecegovine (u daljnjem tekstu: Vlada FBiH) u području okoliša.
Deset članova Savjetodavnog vijeća predlažu nadležna kan- tonalna ministarstva za zaštitu okoliša iz
organizacija i ustanova koje zastupaju stručne 72 Izazovi okolišne dozvole
Savjetodavnog vijeća.
članak 42.
Federalno ministarstvo:
■ analizira i ocjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša kao i iskustva stečena u području
zaštite, korištenja i razvitka okoliša,
■ organizira poslove kojima je cilj spriječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš,
članak 43.
Kantonalno ministarstvo:
■ analizira i ocjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša kao i iskustva stečena u području
zaštite, korištenja i razvitka okoliša;
■ organizira poslove kojima je cilj spriječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš,
članak 44.
U slučaju izazvanosti štete ili postojanju opasnosti od štete po okoliš, nadležni tužitelj ima pravo pri
nadležnom sudu uložiti tužbu kojom se zahtijeva
djelatnosti.
članak 45.
dokumenata:
članak 46.
zaštite okoliša.
Federalna strategija i planovi zaštite okoliša su obvezujući dijelovi sustava
okolišnog planiranja.
dvije godine radi razmatranja, usvajanja i dostavljanja Parlamentu Federacije.74 Izazovi okolišne
dozvole
članak 47.
članak 48.
okoliša.
Primjedbe i naputci na prijedlog federalne strategije zaštite okoliša dostavljaju se u roku od tri
mjeseca od dana prijama prijedloga.
Parlament Federacije donosi Federalnu strategiju zaštite okoliša za razdoblje od najmanje 10 godina.
članak 49.
Kantoni/županije su dužni donijeti svoj plan zaštite okoliša usklađen s Federalnom strategijom zaštite
okoliša.
Skupština kantona/županije donosi kantonalni plan zaštite okoliša za razdoblje od najmanje pet
godina.
članak 50.
Planovi i programi gospodarskih društava u području zaštite okoliša Gospodarska društva mogu
izraditi programe zaštite okoliša na dragovoljnoj osnovi.
Gospodarska društva su dužna izraditi planove zaštite okoliša ukoliko je to
članak 51.
Organ nadležan za poslove prostornog uređenja pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji
mogu imati negativan utjecaj na okoliš dužan je izraditi
Strategijska procjena okoliša izrađuje se i pri donošenju ekonomskih propisa koji mogu imati utjecaj
na okoliš (propisi o carini, porezima, obvezama, itd.).
članak 52.
■ stupanj do kojega planirane mjere mogu utjecati ili mogu poboljšati stanje okoliša;
odnosno stanovništvo;
■ kolike su mogućnosti nadležnih organa za provedbu planiranih mjera;76 Izazovi okolišne dozvole
članak 53.
članak 54.
Nadležni organ neće izdati urbanističku suglasnost ili druge neophodne suglasnosti za projekte kojima
je neophodna procjena utjecaja na okoliš, ukoliko
članak 55.
članak 56.
postojećih pogona i postrojenja za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš, te pogoni i postrojenja
ili znatne izmjene postojećih pogona i postrojenja
okoliš.
vode, korištenja prostora, emisija ili proizvodnje otpada,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 77
■ rast veći od 25% u posljednjih 10 godina u povećanju proizvodnje, uporabe energije, korištenja
vode, korištenja prostora, emisija ili proizvodnje
otpada.
članak 57.
članak 58.
ministarstvu.
Uz zahtjev se prilaže:
postrojenja;
okoliš;
■ netehnički sažetak.
zahtjeva.
članak 59.
utjecaja na okoliš,
mogu imati nadležni organi ili drugi sudionici u postupku procjene utjecaja na
okoliš.
zahtjeva.
članak 60.
Podnositelj zahtjeva dostavlja Studiju o utjecaju na okoliš nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana
od dana prijama Studije od nositelja izrade Studije.
članak 61.
javna rasprava
U postupku ocjene Studije o utjecaju na okoliš nadležno ministarstvo obavještava i poziva javnost na
raspravu o Studiji putem tiska dostupnog na području Federacije.
članak 62.
Pravila koja se odnose na procjenu utjecaja na okoliš u kontekstu prekograničnih utjecaja primjenjuju
se i kada:
■ postoji obveza po međunarodnim ugovorima, bilate- ralnim sporazumima ili iz drugih razloga.
Kada nositelj izrade Studije o utjecaju na okoliš sazna da će projekt vjerojatno imati značajan utjecaj
na okoliš drugog entiteta, dužan je izraditi posebno
imati značajan utjecaj na okoliš druge države dužan je izraditi posebno poglavlje u Studiji o utjecaju
na okoliš s podacima o mogućim utjecajima na okoliš
druge države.
utjecaju;
Ukoliko država/entitet iskaže svoju namjeru sudjelovanja u postupku procjene utjecaja na okoliš
Federalno ministarstvo će dostaviti danoj državi/entitetu posebno poglavlje Studije o utjecaju na
okoliš i odlučne podatke koji se tiču
danoga postupka.
Federalno ministarstvo dostavlja naputke i primjedbe organa uprave i javnosti nadležnim organima
države/entiteta iz koje potječu prekogranični utjecaji
utjecaji na okoliš.
članak 64.
■ projekt nije sukladan Međuentitetskom programu zaštite okoliša i Federalnoj strategiji i Akcijskom
planu zaštite okoliša i
štite okoliša.
zakona.
Dostavljanje Rješenja iz stavka 3. ovoga članka obavlja se sukladno odredbama Zakona o upravnom
postupku.
članak 65.
suglasnosti.
promijenile i jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u Studiji o utjecaju na okoliš, odnosno u okolišnom
dopuštenju.
Postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti završeni u roku od tri godine
Studija o utjecaju na okoliš ne može biti temeljem izdavanja dopuštenja iz stavka 1. ovoga
članka.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 81
Ukoliko rok za izdavanje dopuštenja nije prekoračen krivnjom nositelja izrade Studije važenje Studije
o utjecaju na okoliš produljuje se za dvije godine, s
članak 66.
Djelatnosti ili pogoni i postrojenja koja ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš ili
koja imaju ili mogu imati negativan utjecaj na okoliš bit će podvrgnuta posebnom režimu nadzora.
Nadzor se sprovodi:
■ utvrđivanjem jesu li ispunjene posebne obveze i uvjeti propisani za djelatnosti ili pogone i
postrojenja;
članak 67.
■ ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne označavaju nesnosnu/pretjeranu smetnju ljudima koji žive
na području utjecaja postrojenja ili okolici
postrojenja;
■ izbjegava proizvodnja otpada, ukoliko dolazi do stvaranja otpada, količina će se svesti na najmanju
moguću mjeru ili obavljati reciklaža ili, ukoliko to nije tehnički ili ekonomski izvodljivo, otpad se
odlaže, a pritom se
izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan utjecaj na okoliš;82 Izazovi okolišne dozvole
■ poduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja za izbjegavanje bilo kakvog rizika od
zagađenja i za povrat u zadovoljavajuće
Zahtjevi dani u stavku 1. ovoga članka značiju opće obveze operatora koje
Okolišno dopuštenje
Provedbenim propisom utvrdit će se pogoni i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad
samo ukoliko imaju okolišno dopuštenje izdano sukladno odredbama ovoga zakona i Zakona o
upravnom postupku.
dopuštenjem.
članak 69.
Zahtjev
■ predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće,
smanjenje emisija iz postrojenja;
utjecaj;
■ preslika zahtjeva za dobijanje drugih dopuštenja koja će biti izdana zajedno s okolišnim
dopuštenjem i
■ netehnički sažetak.
okoliš.
Ukoliko na temelju zahtjeva i priloženih dokaza za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš nadležno
ministarstvo ustvrdi da nije potrebna izrada Studije o
članak 70.
Prekogranični utjecaji
posljedice na području druge države ili entiteta, ili ukoliko druga država ili entitet tako zahtjeva,
zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja bit će dostavljen
drugom entitetu ili putem nadležnog organa na državnoj razini drugoj državi.
Ukoliko u postupku izdavanja dopuštenja koji se vodi u drugoj državi ili entitetu Federalno
ministarstvo zaprimi dokumentaciju koja ukazuje da pogon i
postrojenje može imati negativan utjecaj na okoliš na području Federacije informirat će stanovništvo
koje živi na tom području i pružiti im mogućnost davanja svojega komentara.84 Izazovi okolišne
dozvole
Građani koji žive na području drugog entiteta imaju jednako pravo sudjelovanja u ovome postupku u
svojstvu stranke kao i građani koji žive na području
članak 71.
U slučajevima potrebne procjene utjecaja na okoliš okolišno dopuštenje izdaje se u roku od 60 dana
od dana dostavljanja Studije o utjecaju na okoliš.
Ukoliko su standardima kvalitete predviđeni uvjeti strožiji od onih postignutih primjenom najboljih
raspoloživih tehnologija utvrdit će se doknadne mjere
članak 72.
zakona za koja su izdana dopuštenja prije stupanja na snagu ovoga zakona moraju pribaviti okolišno
dopuštenje najkasnije do 2008 godine.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 85
Federalni i kantonalni ministar, svatko u okviru svoje nadležnosti, utvrdit će
članak 73.
Operator pogona i postrojenja za koje je izdano okolišno dopuštenje i operator pogona i postrojenja
za koje nije potrebno okolišno dopuštenje dužan
emisija, bez odlaganja prijaviti svaku izvanrednu situaciju koja značajno utječe
članak 74.
■ je došlo do značajnih promjena u najboljim raspoloži- vim tehnologijama koje omogućuju značajno
smanjenje emisija bez većih troškova ili
području rada pogona i postrojenja, koje može imati negativan utjecaj i ugrožavati ili značiti opasnost
po okoliš i zdravlje, preispitati okolišno dopuštenje.
Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilagodbe zahtjevima u području zaštite okoliša
prouzročile korjenite promjene pogona i postrojenja,
članak 75.
Sprječavanje i nadzor nesreća većih srazmjera
članak 76.
■ okolnostima nesreće;
Ukoliko daljnja istraga otkrije doknadne činjenice operator ih je dužan dostaviti nadležnom
ministarstvu.
članak 77.
ustroja i sustava upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacije i procjene opasnosti, nadzora rada,
planiranja interventnih mjera i sprovedbe monitoringa.
postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca prije početka gradnje ili puštanja u
članak 78.
■ plan sprječavanja nesreća većih srazmjera i sustav sigurnosnog upravljanja za njegovu provedbu
započeli se provoditi;
godina.
Na zahtjev nadležnog ministarstva ili samoinicijativno, operator obavlja izmjenu Izvješća o stanju
sigurnosti s obrazlaženjem za novonastalo činjenično
ovoga zakona.
članak 79.
koje mogu rezultirati pojavom nesreća većih srazmjera operator je dužan preispitati i, ukoliko je
neophodno, promijeniti Plan sprječavanja nesreća većih srazmjera ili Izvješće o stanju sigurnosti.
članak 80.
u slučaju nesreće.
Informacija će biti ponovno razmotrena svake treće godine ili, ukoliko je neophodno, ponovljena i
revidirana u slučaju promjena u radu postrojenja najmanje svake pete godine.
članak 81.
Na temelju podnesene informacije nadležno ministarstvo vodi evidenciju i revidira upisnik pogona i
postrojenja i upisnik prijavljenih nesreća većih
srazmjera.
Nadležno ministarstvo zabranit će uporabu ili puštanje u rad pogona i postrojenja ili dijelova pogona i
postrojenja ukoliko postoje ozbiljni nedostaci u
mjerama koje operator poduzima za sprječavanje ili ublaživanje nesreća ili uko-88 Izazovi okolišne
dozvole
liko operator nije dostavio informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu traženu
članak 82.
Domino učinak
identificirati pogone i postrojenja ili skupine pogona i postrojenja u kojima vjerojatnoća ili mogućnost
pojave posljedica uzročenih nesrećom većih srazmjera
može biti povećana zbog lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenja, te izobavljati identificiranje
supstanci (Domino učinak).
većih srazmjera, pri izradi Plana spriječavanja većih nesreća, upravljanju sustavima sigurnosti, izradi
Izvješća o stanju sigurnosti i unutarnjih planova intervencija u izvanrednim situacijama.
Operatori pogona i postrojenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su surađivati
članak 83.
koje će se poduzeti u slučaju nesreće većih srazmjera i dostaviti ga organu nadležnom za upravljanje
u izvanrednim situacijama radi izrade vanjskih planova
■ nadziranje nesreće na način da se njihove posljedice svedu na najmanju moguću mjeru i ograniči se
njezin štetan utjecaj na ljude, okoliš i
imovinu;
■ primjenjivanje mjera neophodnih za zaštitu ljudi i okoliša od utjecaja nesreća većih srazmjera;
■ prijenos neophodnih informacija javnosti i nadležnim službama i organima koje se nalaze u danom
području i
srazmjera.
Unutarnji i vanjski planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u slučaju nesreća većih
srazmjera ili u slučaju pojave nekontroliranog incidenta, koji bi mogao dovesti do nesreće većih
srazmjera.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 89
saznanjima.
članak 84.
Ciljevi sprječavanja nesreća većih srazmjera i ograničavanja njihovih posljedica uzimaju se u obzir pri
izradi dokumenata prostornog uređenja i donošenju odluka sukladno Zakonu o prostornom
uređenju, posebice pri određivanju
lokacija za nove pogone i postrojenja, izmjeni na postojećim pogonima i postrojenjima i novim
građevinama (poput prometnica, javnih mjesta i stambenih
U postojećim pogonima i postrojenjima vlasnik i nadležni organ moraju voditi računa o potrebi
primjene doknadnih tehničkih mjera kako ne bi došlo do
članak 85.
Nadležna ministarstva
Za pogone i postrojenja kojima je potrebno okolišno dopuštenje ili za pogone i postrojenja kod kojih
postoji opasnost od nesreća većih srazmjera nadležni su:
većih srazmjera;
navedeni u provedbenom propisu i veoma malim pogonima i postrojenjima čije emisije ne prelaze
uobičajene emisije kućanstva i kojima nije
članak 86.
samomonitoring;
Propisi iz stavka 1. ovoga članka donose se na temelju preporuka Međuentitetskog tijela za okoliš ili
standarda koje donosi Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i
Hercegovine.
članak 87.
postrojenja ili djelatnosti na okoliš spriječili ili sveli na najmanju moguću mjeru,
a posebice:
Federalni ministar pri izradi propisa iz članka 87. stavak 1. ovoga zakona
Federalni ministar razmatra naputke i primjedbe subjekata iz stavka 1. ovoga članka i uzima ih u obzir
prilikom izrade konačne verzije propisa.
članak 89.
Obveze operatora
i postrojenje izazivaju.
sa zakonskim zahtjevima koja sprovode stručne institucije svake tri godine, ukoliko nije drugačije
određeno okolišnim dopuštenjem ili posebnim propisom.
Nedostaci utvrđeni prilikom provjere pogona i postrojenja moraju se odmah sanirati. Nadležnom
ministarstvu podnosi se izvješće o provjeri i sanacijskim mjerama koje se poduzimaju u slučaju
utvrđenih nedostataka.
nadzor nad radom tehničkih uređaja. U slučaju nesreća koje vode prekoračenju graničnih vrijednosti
emisija operator je dužan odmah poduzeti sanacijske
može uzročiti ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili okoliš operator je dužan
XII - NADZOR
članak 90.
osobe obavlja nadzor postupa li operator po zahtjevima iz okolišnog dopuštenja, zakona ili
provedbenog propisa.
kojime se uspostavlja sustavni okvir za inspekcije i monitoring, određuje prvenstvo za određene vrste
pogona i postrojenja i područja prema postojećim
Inspektor zaštite okoliša ima pravo pristupa svim prostori- jama, radnim područjima i postrojenjima
radi sprovedbe inspekcije na licu mjesta i može provjeravati sve dokumente, podatke, uređaje i
tvarale koji se nalaze u pogonu i
Operator i osoblje uposleni u postrojenju moraju omogućiti i pomoći inspektoru u radu tako što će
osigurati sve neophodne informacije, podatke i
dokumente.
■ opis izvršene inspekcije i svih odlučnih nalaza, posebice tehničkih podataka i uzoraka i
članak 91.
pogonima i postrojenjima koja koriste opasne supstance, uključujući i skladištenje opasnih supstanci,
radi nadzora nad upravljanjem sigurnosnim sustavom i
Ukoliko postrojenje mora proći postupak procjene utjecaja na okoliš, rad organa za procjenu utjecaja
bit će usklađen s radom inspektora zaštite okoliša.
članak 92.
nog dopuštenja.
članak 93.
Sustav eko-označavanja
i uslugama.
proizvoda s okolišem, uključujući korištenje energije i prirodnih resursa u odnosu na ukupan životni
ciklus proizvoda.
članak 94.
Pod skupinom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga sa sličnim namjenama
te se kao takve izjednačuju u smislu uporabe i opažanja od potrošača.
sljedeće uvjete:
■ uključivati, tijekom jedne ili više faza ukupnog životnog ciklusa proizvoda, važan utjecaj na okoliš na
globalnom ili regionalnom planu;
putem izbora potrošača i biti poticaj proizvođačima, ili onima koji pruža-94 Izazovi okolišne dozvole
■ znatan se dio prodajne količine proizvoda te skupine treba nalaziti u prodaji za konačnu potrošnju i
uporabu.
vjerojatnoća da su izrazito opasni po ljudsko zdravlje ili okoliš ili njihova uobičajena primjena može
biti opasna za potrošača.
će se provedbenim propisom.
članak 95.
članak 96.
trgovaca.
korištenje oznake.
Troškovi obrade zahtjeva i pristojbe za korištenje oznake uređuju se provedbenim propisom iz članka
95. stavak 3. ovoga zakona.
Eko-oznaka se ne može koristiti, niti se može pozivati na eko-oznaku pri reklamiranju dok se ne
izobavlja dodjela oznake, a nakon dodjele može se koristiti
članak 97.
Sustav okolišnog upravljanja je sastavni dio ukupnog sustava bilo koje organizacije (primjerice:
poduzeća, instituta za istraživanje ili naobrazbu, administracijske organizacije, itd.) i obuhvaća
organizacijski ustroj, odgovornosti, prakse, postupke, procese i resurse za utvrđivanje provedbe
sustava zaštite okoliša.
Glavni ciljevi sustava iz stavka 1. ovoga članka su izobavljati procjenu i unaprjeđivanje operativnih
djelatnosti u okviru zaštite okoliša, pružanje odgovarajućih informacija javnosti i stalno
unaprjeđivanje operativnih djelatnosti u
članak 98.
Sustav okolišnog upravljanja i audit, upisnik koji obuhvaća uvjete sudjelovanja u tome sustavu i
postupak za evidentiranje u upisniku uređuju se posebnim
propisom.
nadležni organ.
■ usvojiti mjere zaštite okoliša koje, osim što moraju biti suladne određenim zakonskim uvjetima, koji
se odnose na pitanja okoliša, moraju obuhvaćati obveze kojima je cilj stalno unaprjeđivanje u
području zaštite
za sve djelatnosti na tome mjestu. Programu je zaštite okoliša cilj ostvarivanje obveza sadržanih u
mjerama zaštite i poboljšanja okoliša i unaprjeđivanje rada;
■ provoditi audit i doprinositi auditu u pogledu zaštite okoliša;96 Izazovi okolišne dozvole
koji su usmjereni ka stalnom unaprjeđivanju rada u području zaštite okoliša, u smislu određivanja
audita i revidirati programe za zaštitu okoliša
■ imati sustavne mjere zaštite okoliša, program, sustav upravljanja, izobavljati pregled ili postupak
nadzora i okolišnog iskaza ili provjeriti odgovara
li okolišni iskaz zahtjevima neovisnih ovjerovatelja;
članak 99.
Dragovoljni sporazumi
članak 100.
■ zaključiti ugovor koji je obvezujući i može obuhvaćati sankcije primjenjive u slučaju nepoštovanja
ugovora;
pristupa i
■ definirati monitoring.
članak 101.
Federalni fond za zaštitu okoliša i kantonalni fondovi za zaštitu okoliša osnivat će se zakonom s ciljem
unaprjeđivanja razvitka ekonomskog ustroja povoljnog po okoliš; spriječavanja štete po okoliš;
otklanjanja nastale štete u okolišu;
istraživanja okoliša.
članak 102.
članak 103.
Radi sprječavanja nanošenja štete okolišu i osiguranja odgovarajue naknade, ovim zakonom uređuje
se odgovornost za djelatnosti opasne po okoliš, sanaciju štete nanesene okolišu, teret dokazivanja,
pristup informacijama o odgovornim osobama, pravila za davanje prava nevladinim organizacijama i
dužnost
članak 104.
Operator koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovoran je za štetu nanesenu tom aktivnošću
ljudima, imovini i okolišu, bez obzira na krivnju.
Djelatnosti opasne po okoliš su one koje značiju značajan rizik za ljude, imovinu ili okoliš i to:
■ oslobađanje mikroorganizama.
ili zbog tvarala koji se na njima koriste, kao što su rudnici, nalazišta mineralnih
Ukoliko više operatora zajedno obavlja opasnu djelatnost odgovornost snose zajednički. Za lokacije
na kojima je rad prestao, odgovornost snosi posljednji
operator.
članak 105.
Izuzeci od odgovornosti
■ zbog posebnih naredaba i mjera nadležnih organa koje su izravno uzrokovale štetu.
ublažio štetu.
članak 106.
Pretpostavka uzročnosti
Djelatnost koja uzroči štetu se procijenjuje na temelju načina rada, korištenih postrojenja, vrste i
koncentracije tvara koje se upotrebljavaju ili nastaju tom
čio štetu ili ukoliko dokaže kako je vjerovatnije da je štetu uzročio drugi operator ili neka druga
okolnost.
članak 107.
Pravo na informiranje
utjecaja za dokazivanje kako je dana djelatnost uzročila štetu.Federalno ministarstvo okoliša i turizma
99
članak 108.
Financijska jamstva
Operator koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš dužan je putem osiguranja ili na neki drugi način
osigurati sredstva za naknadu eventualne štete.
članak 109.
Ukoliko opasna djelatnost nanosi štetu okolišu operator je dužan nadoknaditi troškove procjene štete
i troškove mjera za povrat u prijašnje stanje.
živanje štete nanesene okolišu kao i visinu štete nanesenu osobama i imovini
Pravo na troškove iz st. 1. i 2. ovoga članka snosi osoba koja poduzima ove
mjere.
članak 110.
Ukoliko se šteta nanesena okolišu ne može sanirati odgovarajućim mjerama, osoba koja je uzročila
štetu odgovorna je za naknadu u visini vrijednosti
uništenog dobra.
štenog dobra. Ukoliko se ta vrijednost ne može utvrditi uobičajenim ekonomskim metodama, sud će
ustvrditi visinu štete po principu jednakosti uzimajući
u obzir potrebne troškove sanacije, rizik koji djelatnost znači za okoliš, stupanj
Ukoliko odgovorna osoba nije uzročila štetu namjerno ili krajnjom nepa-
članak 111.
ovim zakonom primjenjuju se opća pravila Zakona o obligacijskim odnosima. 100 Izazovi okolišne
dozvole
članak 112.
Republike Srpske.
Međuentitetsko tijelo za okoliš sastoji se od osam članova. Četiri člana imenuje Vlada FBiH, a četiri
člana imenuje Vlada Republike Srpske.
Organizacija i način rada Međuentitetskog tijela za okoliš utvrdit će se odlukama entitetskih vlada.
članak 113.
koja zahtijevaju usuglašen pristup entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na
Međuentitetsko tijelo za okoliš od entiteta ovim zakonom i drugim
na razini entiteta;
u području okoliša,
ministarstvima.
entiteta pri planiranju projekata, osobito kada su u pitanju različite vrste kori-
članak 114.
od dana dostave.
Nakon obavljenih konzultacija zajednička radna skupina izrađuje konačan nacrt međuentitetskog
programa i dostavlja ga Međuentitetskom tijelu za okoliš.
BiH”.
članak 115.
Međunarodna suradnja
članak 116.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj svaka pravna osoba
koja:
■ izgradi ili upravlja radom pogona i postrojenja ili obavlja djelatnosti bez
propisima;
■ ne podnosi nadležnim organima informacije, podatke ili dokumente potrebne prema ovom zakonu
ili drugim propisima;
ovog zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.000 KM za prekršaje iz stavka 1.
članak 117.
Vlada FBiH donijet će propis iz članka 46. stavak 7. ovoga zakona u roku od
Federalni ministar donijet će propise iz čl. 28., 35., 72., stavak 2., 85., stavak
2., 86., 87., 90., stavak 5., 93., stavak 2. i 95., stavak 3. ovoga zakona u roku od
Federalni ministar donijet će propise iz čl. 56., 59. i 78. ovoga zakona u roku
Međuentitetsko tijelo za okoliš donijet će propis iz članka 114., stavak 1. ovoga zakona u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
članak 118.
Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se uređuju pitanja zaštite okoliša koji nisu u
oprečnosti sa ovim zakonom nastavljaju se
primjenjivati.
članak 119.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH” a
primjenjuje se istjekom 90 dana od dana stupanja na
ZAKON
O IZMjENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA
članak 1.
i iza definicije: “procjena utjecaja na okoliš” - identificiranje, opis i odgovarajuća procjena u odnosu
na svaki pojedinačni slučaj, sukladno odredbama ovoga zakona, izravan i neizravan utjecaj nekog
projekta na sljedeće elemente i
čimbenike:
sadrži ciljeve, mjere i uvjete koji moraju zadovoljiti nove standarde zaštite svih
članak 2.
U članku 10. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi:
“Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima koji se vode na zahtjev operatora u skladu s ovim
zakonom ili drugim propisima.”
članak 3.
U članku 18. stavak 1. iza riječi “obuhvaća” dodaju se riječi: “zaštitu od”, a
članak 4.
U članku 19. stavak 1. i članku 20. stavak 1. iza riječi “obuhvaća” dodaju se
riječi: “zaštitu od”, a riječi: “sve vrste” zamjenjuju se riječima: “svih vrsta”.
članak 5.
zakonom”.
članak 6.
U članku 21. iza riječi “obuhvaća” dodaju se riječi: “zaštitu od”, a riječi: “proizvedenu i prirodnu
jonizaciju, nejonizirajuću radijaciju i termalnu radijaciju”, zamjenjuju se riječima: “proizvedene i
prirodne jonizacije, nejonizirajuce radijacije
članak 7.
međunarodnim institucijama.”
članak 8.
članak 9.
U članku 37. stavak 1., riječ “odluka” zamjenjuje se riječju “rješenja”.Federalno ministarstvo okoliša i
turizma 105
rješenju.”.
članak 10.
žalbe”.
članak 11.
članak 12.
članak 13.
U članku 48. stavak 2. točka 1. riječi: “Federalna strategija zaštite voda”, zamjenjuju se riječima:
“Federalna strategija upravljanja vodama”.
članak 14.
upravljanja vodama, čiji sadržaji mogu imati negativan utjecaj na okoliš, dužni
članak 15.
U članku 52. stavak 1. se mijenja i glasi:
U stavku 2. iza riječi “uređenja” dodaju se riječi: “strategija, planova ili programa iz federalne
nadležnosti dostavljaju se federalnim ministarstvima nadlež-
kantona.”
članak 16.
“l OKOLIŠNO DOPUŠTENJE”
članak 17.
nog dopuštenja.
članak 18.
“Članak 54.a
lokacije;
■ pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada, itd),Federalno ministarstvo okoliša i
turizma 107
■ predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spriječavanje ili ukoliko to nije moguće,
smanjenje emisija iz postrojenja,
■ ostalih mjera radi usklađivanja s osnovnim obvezama operatora, posebice mjera nakon zatvaranja
postrojenja,
■ mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov
utjecaj;
■ kopiju zahtjeva za dobijanje drugih dopuštenja koja će biti izdana zajedno s okolišnim
dopuštenjem;
■ netehnički rezime; i
Za pogone i postrojenja za koje je obvezna izrada Studije o procjeni utjecaja na okoliš uz zahtjev za
izdavanje okolišnog dopuštenja umjesto podataka iz
izradi studije.”
članak 19.
članak 20.
postrojenja”.
U stavku 3. iza riječi “okoliš” dodaju se riječi: “te donosi rješenje o izdavanju
okolišnog dopuštenja”.
članak 21.
dokaza utvrdi da nije potrebna izrada Studije o procjeni utjecaja na okoliš nadležno ministarstvo
donosi rješenje o izdavanju okolišnog dopuštenja na osnovi
prethodne procjene utjecaja na okoliš.”
članak 22.
U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 2., riječ “trideset” zamjenjuje se
riječju “petnaest”.
članak 23.
imenuje ministar.
U stavku 7. ispred riječi “Provedbenim”, dodaje se riječ “Istim”, riječ “Provedbenim” zamjenjuje se
riječju “provedbenim”, iza riječi “okoliš” dodaju se riječi:
“lista nositelja izrade Studije o procjeni utjecaja na okoliš”, a riječi: “stavka 3.”
članak 24.
okoliš donijeti rješenje o okolišnom dopuštenju u roku od 30 dana od dana dostavljanja ocjene.”
članak 25.
članak 26.
članak 27.
U članku 72. stavak 1. riječi: “2008. godine” zamjenjuju se riječima: “31. 12.
2011. godine.
“Zahtjev za izdavanje okolišnog dopuštenja za postojeće pogone i postrojenja obvezno sadrži Planove
aktivnosti.”
aktivnosti”.
članak 28.
U članku 73. iza riječi “ministarstvo” dodaju se riječi:,,i inspektora”, a iza rije-
propisom”.
članak 29.
U članku 74. stavak 1. riječi: “Nadležno ministarstvo razmatra i obavlja izmjenu okolišnog dopuštenja
ili, ukoliko ona nije potrebna, urbanističke suglasnosti
ukoliko:”, zamjenjuju se riječima:
“- zagađenje koje stvara pogon i postrojenje toliko značajno da prelazi granične vrijednosti utvrđene
u okolišnom dopuštenju;”.110 Izazovi okolišne dozvole
U stavku 2. iza riječi “zahtjev” dodaju se riječi: “nadležne inspekcije za okoliš i”.
članak 30.
inspektoru”.
članak 31.
inspektora”.
članak 32.
tehnika kojima se postižu standardi kvalitete okoliša kako bi se negativni utjecaji pogona i postrojenja
ili aktivnosti na okoliš spriječili ili sveli na najmanju
članak 33.
Stavak 3. i 4. se brišu.
Dosadašnji st. 5., 6., 7., 8. i 9. postaju st. 3., 4., 5., 6. i 7.
članak 34.
U članku 91. stavak 1. brišu se riječi: “inspekciju i”.
“Kontrolu pogona i postrojenja iz stavka 1. ovog članka vrši stručno povjerenstvo koje formira
ministar na razdoblje od jedne godine.
članak 35.
U članku 104. stavak 3. iza riječi “naftovodi” dodaju se riječi: “ i skladišta teku-
članak 36.
KM do 1.500,00 KM”, a iza riječi: “kaznit će se”, dodaju se riječi: “fizička osoba i”.
članak 37.
U članku 117. stavak 1. iza riječi “članka” dodaju se riječi: “20. i”.
članak 38.
U čl. 57., 59., 60., 61., 63., 64. i 71. iza riječi: “studija o”, dodaje se riječ “procjeni”
u odgovarajućem padežu.
članak 39.
članak 40.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.112
Izazovi okolišne dozvole
PRAVILNIK
I - OPćE ODREDbE
članak 1.
koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopu-
■ pogoni i postrojenja kod kojih postoji opasnost od nesreća većih razmjera, a koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okoliš-
okoliš.
članak 2.
članak 3.
okoliš
članku 4. ovog pravilnika obvezno se vrši procjena utjecaja na okoliš prije izdavanja okolišnog
dopuštenja od strane Federalnog ministarstva.
članak 4.
Pogoni i postrojenja koji moraju proći proceduru procjene utjecaja na okoliš su:
a) Energetska industrija
iz sirove nafte):
izlazom od 50 MW i više,
5. Nuklearne elektrane i ostali nuklearni reaktori uključujući demontiranje ili prekid rada takvih
elektrana ili reaktora (izuzev pogona za istraživanje za proizvodnju i konverziju fisijskih i fertilinih
materijala čija maksimalna snaga ne prelazi 1 kW stalnog termalnog opterećenja),114 Izazovi okolišne
dozvole
ne na mjestu produciranja,
b) Kemijska industrija
1. Integrirani kemijski pogoni, tj. pogoni za proizvodnju kemijskih supstanci uz korištenje kemijskih
procesa konverzije, u kojima su nekoliko
aromatski); ugljikovodici koji sadrže kisik kao što su alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline,
esteri, acetati, eteri, peroksidi, epoksirezini; sumporasti ugljikovodici; dušični ugljikovodici kao što su
amini, amidi, jedinjenja trovalentnog dušika, nitro-jedinjenja ili nitratna jedinjenja, nitriti, cijanati,
izocijanati; ugljikovodici koji sadr-
kao što su amonijak, klor ili hidrogen klorid, fluor ili hidrogen fluorid, oksidi ugljika, jedinjenja
sumpora, oksidi dušika, vodik, sumpordioksid, karbonilklorid; kiseline kao što su kromna kiselina,
fluorovodonična kiselina, fosforna kiselina, dušična kiselina, klorovodonična kiselina, sumporna
kiselina, oleum, sumporasta kiselina;
karbonat, natrijum karbonat, perborat, srebro nitrat; nemetali, oksidi metala ili ostala neorganska
jedinjenja kao što su kalcij karbid,
gnjojiva),
■ proizvodnja eksploziva,
50.000 t/g,
t/g,
4. Proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida s proizvodnim kapacitetom većim od 25.000 t/g,
c) Metalna industrija
procesa,
3. Pogoni za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarna ili sekundarna fuzija) uključujući stalno
livenje,
t/g:
■ tople i hladne valjaonice,
■ kovačnice sa čekićima,
obojenih metala, uključujući i proizvode čiji je povrat izvršen (rafiniranje, livenje i sl.) s kapacitetom
topljenja većim od 25.000 t/g,
d) Mineralna industrija
proizvoda,
10. Proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem, posebno krovnog crijepa, cigli, vatrostalne cigle,
crijepova, grnčarije ili porculana s proizvodnim kapacitetom većim od 25.000 t/g,
e) Infrastrukturni projekti
4. Izgradnja autocesta,
5. Izgradnja nove ceste ili trasa i/ili proširenje postojeće ceste s dvije ili
manje traka kako bi se dobile četiri ili više traka, gdje bi takva nova
cesta ili ponovo označeni i/ili prošireni dio ceste bio dug 10 km ili duže
stalne dužine,
7. trgovačke luke, pristaništa za utovar i istovar koja su povezana sa kopnom i vanjskim lukama
(izuzev pristaništa za trajekte) koja mogu primiti plovila od preko 1.350 t.
f) Upravljanje otpadom
■ spaljivanje,
4. deponije koje primaju više od 10 t dnevno ili s ukupnim kapacitetom većim od 25.000 t, izuzev
deponija inertnog otpada,
g) Upravljanje vodama
1. Apstrakcija podzemnih voda ili vještačko ponovno punjenje podzemnih voda gdje je godišnja
zapremina vode koja se apstrahira ili ponovo puni veća od 3 milijuna m3
godišnje,
■ u svim drugim slučajevima, postrojenja za prenos vodnih resursa između riječnih slivova gdje je
prosječni protok tijekom više godina u
godišnje i
štenju vode gdje je nova ili dodatna količina vode koja se zadržava ili
h) Ekstraktivna industrija
2. Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje površina lokacije prelazi 5 ha (čvrste stjene, vlažni procesi
razaranja šljunka) i ekstrakcija minerala putem
od 30 ha,
j) Prehrambena industrija
ćim od 25 t/d,
mm,
otpada.
članak 5.
dokumentacije.
članak 6.
Pogoni i postrojenja za koje se procjena utjecaja na okoliš obavlja na temelju provjere Federalnog
ministarstva su:
a) Energetska industrija
većim od 10.000 m3
od 50.000 t,
t,
konvertera,
b) Kemijska industrija
1. Obrada kemijskih međuproizvoda s kapacitetom obrade od 10.000 t/g
i više,
većim od 10.000 t.
od 25.000 t/g:
■ kovačnice sa čekićima,
sl.) s kapacitetom topljenja 2.500 t/g za olovo i kadmij, ili 10.000 t/g za
6. Brodogradilišta,
d) Mineralna industrija
1. Postrojenja za proizvodnju stakla uključujući staklena vlakna s proizvodnim kapacitetom preko
30.000 t/g,Federalno ministarstvo okoliša i turizma 121
3. Proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem, posebno krovnog crijepa, cigli, vatrostalne cigle,
grnčarije ili porculana s proizvodnim kapacitetom većim od 20.000 t/g.
od 15 ha,
f) Ekstraktivna industrija
(čvrste stijene, šljunak, pijesak, mrki ugljen, treset, vlažni proces razaranja šljunka) i ekstrakcija
minerala morskim ili fluvijalnim vađenjem
g) Prehrambena industrija
25.000 t/g,
10.000 t/g,
10.000 t/g.
i) Industrija gume
j) Infrastrukturni projekti
2. Projekti urbanog razvoja uključujući izgradnja šoping centara i parkinga na području od 5 ha ili više
od 750 mijesta za parking,
4. Izgradnja novih:
■ kantonalnih puteva,
od poplava,
na duže razdoblje gdje je nova ili dodatna količina vode koja se zadržava ili skladišti veća od 1 milijun
m3
,
više od 2 km,
k) Ostali projekti
1 km i više,
(ekvivalentni stanovnik),
h) Turizam i zabava
2. Marine,
članak 7.
dopuštenje
članku 8. ovog pravilnika Federalno ministarstvo izdaje okolišno dopuštenje.124 Izazovi okolišne
dozvole
Granične vrijednosti dane u članku 8. ovog pravilnika odnose se na proizvodne kapacitete ili
rezultate.
nekoliko djelatnosti koje spadaju pod isti podnaslov ovog spiska, kapaciteti
članak 8.
a) Energetska industrija
od 5.000 t.
t/g,
procesa,
obradu veća od 10 m3
c) Rudarstvo
m3
/g.
d) Mineralna industrija
peći,
od 300 kg/m3
/h,
9. Pogoni za proizvodnju ili topljenje asfalta, tera i bitumena s proizvodnim kapacitetom većim od 25
t/h.
e) Kemijska industrija
1. Pogoni za proizvodnju osnovnih plastičnih materijala (kao što su polimerna sintetička vlakna i
vlakna na bazi celuloze) i sintetičke gume,
200 t/g,
grafitizacije.
1. Pilane i pogoni za preradu drveta, proizvodnju furnira i šperploča s proizvodnim kapacitetom većim
od 15.000 m3
/g,
15.000 m3
/g,
ćim od 3 t/d,
ćim od 10 t/d,
iz životinjskih sirovina (osim mlijeka) s proizvodnim kapacitetom finalnih proizvoda većim od 25 t/d,
4. Proizvodnja ili rafiniranje šećera ili proizvodnja škroba s proizvodnim kapacitetom većim od 10 t/d
(srednja vrijednost na tromjesečnoj
osnovi),
h) Površinska obrada
1. Pogoni za površinsku obradu supstanci, predmeta ili proizvoda uz korištenje organskih rastvarača,
posebno za obogaćivanje rude, štampanje, zaštitno premazivanje, odmašćivanje, vodootpornost,
sortiranje, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 127
članak 9.
dopuštenje
Svi pogoni i postrojenja, uključujući skladišta, u kojima su opasne supstance prisutne u količinama
iznad količina navedenih u članku 10. i članku 11.
će biti tretirane na isti način kao i čiste supstance pod uslovom da ostaju u
Kada supstance ili grupe supstanci navedene u članku 10. ovog pravilnika spadaju u kategorije
opasnosti navedene u članku 11. ovog pravilnika za
član 10.
4. Arsen trioksid, arsenova (III) kiselina i/ili soli u bilo kojim količinama,
5. Brom u količinama iznad 20 t,
nikl dioksid, nikl sulfid, trinikl disulfid, dinikl trioksid) u bilo kojim
količinama,
ćim od 5 t,
12. Hidrogen klorid (tečni gas) u količinama većim od 25 t,128 Izazovi okolišne dozvole
14. Tečni vrlo zapaljivi plinovi (uključujući LPG) i prirodni plin u količinama
većim od 50 t,
■ Bis(klorometil) eter,
■ Dimetilnitrozamin,
■ Heksametilfosfor triamid,
■ 1,3-Propansulfon,
■ 4-Nitrodifenil,
članak 11.
nisu navedene u članku 10. ovog pravilnika su:Federalno ministarstvo okoliša i turizma 129
5. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju izniman rizik od eksplozije usljed udara, trenja, vatre
ili drugih izvora paljenja) u količinama
iznad 10 t,
ili veća od 21
o
C, i manja ili jednaka 55
7. Veoma zapaljive tečnosti (supstance i preparati koji postaju vreli i konačno se pale u dodiru sa
zrakom na sobnoj temperaturi bez dodavanja energije i supstance čija je temperatura paljenja niža
od 55
C i koje
ostaju u tekućem stanju pod tlakom, ali gdje određeni uvjeti prerade
kao što je visok tlak ili visoka temperatura mogu izazavati opasnost od
paljenja niža od 21
5000 t,
C, tekuće supstance koje se održavaju na temperaturi iznad njihove točke ključanja, plinovite
supstance i preparati koji
su zapaljivi u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturi i tlaku, bez obzira da li pod tlakom ostaju u
plinovitom ili tekućem stanju) u količinama
iznad 10 t,
12. Bilo koja klasifikacija koja nije uključena u gore navedenim kategorijama u kombinaciji sa
supstancama koje burno reagiraju s vodom, u
13. Bilo koja klasifikacija koja nije uključena u gore navedenim kategorijama u kombinaciji sa
supstancama koje u kontaktu s vodom oslobađaju
članak 12.
Kod određivanja sadržaja Studije o utjecaju na okoliš Federalno ministarstvo uzima u obzir rezultate
prethodne procjene utjecaja na okoliš za svaki
pojedinačni slučaj.
6. Netehnički rezime,
7. Naznaka poteškoća.
članak 13.
članak 14.
1. Podatke o stanovništvu,
ko naslijeđe,
5. Opis pejzaža i
članak 15.
Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš, koji su posljedica postojanja datog projekta,
uporabe prirodnih resursa, emisije zagađujućih materija i stvaranja i uklanjanja otpada, treba
sadržavati:
1. Utjecaj na stanovništvo,
5. Utjecaj na pejzaž,
utjecaja na okoliš,
okoliš.
članak 16.
članak 17.
Nacrt osnovnih alternativa sadrži opis alternativa i opis razloga zbog kojih
članak 18.
Netehnički rezime sadrži kratak rezime informacija datih u skladu sa čl. 13.,
14., 15., 16., i 17. ovog pravilnika, izbjegavajući tehničke izraze, detaljne podatke i znanstvena
objašnjenja.
članak 19.
procjeni utjecaja na okoliš sa kojima se predlagač suočio zbog tehničkih nedostataka, nedostatka
znanja ili nedostatka materijalnih i financijskih sredstava.132 Izazovi okolišne dozvole
članak 20.
kriterija:
1. Karakteristike projekta:
■ Produciranje otpada,
■ Zagađivanje i smetnje,
a. močvare,
c. kraška područja,
■ vjerovatnoću utjecaja,
članak 21.
Za projekte iz članka 20. ovog pravilnika neće se provoditi procjena utjecaja na okoliš ukoliko:
1. Projekat neće značajno koristiti prirodni resurs ili će koristiti prirodni resurs na način da spriječi
uporabu ili potencijalnu uporabu tog resursa u
druge svrhe,
2. Potencijalni trajni utjecaji na okoliš će najvjerovatnije biti minorni, od
su dobro poznati,
6. Projekat nije lociran i neće utjecati na ekološki osjetljiva područja navedena u članku 20.,stavak 1.,
točka 2., alineja 3.
praksama,
■ uništenja zemljišta,
■ zagađenja vode,
■ zagađenja zraka,
■ nastanka nusprodukata, ostataka materijala i otpada koji zahtijevaju rukovanje i odlaganje na način
koji nije regulisan zakonom,
V - ZAVRŠNA ODREDbA
članak 22.
Na temelju članka 59. stavak 7. i članka 117. stavak 5. Zakona o zaštiti okoliša
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03 i 38/09), federalni ministar okoliša
i turizma donosi
PRAVILNIK
I. OPćE ODREDbE
članak 1.
Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti i kriteriji koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje
poslova na izradi Studije o utjecaju na okoliš (u daljnjem tekstu: Studija), utvrđuje naknada za ocjenu
Studije i ostali troškovi koje
na okoliš.
STUDIjE
članak 2.
Nositelj izrade Studije može biti pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti “Istraživanje i
razvoj” pod zaporkom 73. 1 sukladno Odluci o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i
Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/98) i uz ispunjavanje ostalih uvjeta
propisanih ovim
pravilnikom.
članak 3.
članak 4.
sljedeće:
3. reference i/ili certifikate o obuci iz oblasti okolišne dijagnostike industrijskih pogona i postrojenja,
sustava okolišnog upravljanja EMS i sustava
članak 5.
Pravne osobe iz članka 2. ovog pravilnika mogu formirati konzorcije s drugim pravnim osobama s liste
za obavljanje poslova na izradi Studije.
njake raznih struka, koji ispunjavaju uvjete iz članka 3. ovog pravilnika, za obavljanje poslova na izradi
Studije.
članak 6.
2. Popis zaposlenika s dokazom o njihovoj stručnoj spremi, dokazom o radnom iskustvu, podacima o
nazivu i adresi pravnih osoba kod kojih su bili
zaposleni;
članak 7.
Na temelju dostavljenih zahtjeva, Ministarstvo utvrđuje listu nositelja izrade
Studije.
članak 8.
Pravna osoba koja se nalazi na listi nositelja izrade Studije dužna je obavijestiti Ministarstvo o svim
promjenama u pogledu ispunjavanja uvjeta propisanih
ovim pravilnikom.
članak 9.
Zaključkom ovlaštene osobe, utvrđuje se iznos naknade za postupke procjene utjecaja na okoliš i
izdavanja okolišnog dopuštenja.
plakati.
15% prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom, ostvarene na razini Federacije Bosne i
Hercegovine za posljednje tromjesečje, za jedan norma - dan rada
članak 10.
Podnositelj zahtjeva je dužan izmiriti troškove postupka, na način što će naknadu iz članka 9. st. 2. i 3.
izravno uplatiti članovima Povjerenstva.
članak 11.
sukladno Zakonu o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03).
članak 12.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju
ispunjavati nositelji izrade Studije utjecaja na okoliš
i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš (“Službene novine
Federacije BiH”, br. 68/05 i 29/08).
članak 13.
novine Federacije BiH”, br. 33/03 i 38/09), federalni ministar okoliša i turizma
donosi
PRAVILNIK
I. OPćE ODREDbE
članak 1.
štenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene
novine Federacije BiH”, broj 33/03).
Pod dopuštenjem iz stavka 1. ovog članka u smislu članka 72. stavak 1. Zakona o zaštiti okoliša smatra
se urbanistička suglasnost ili odobrenje za građenje.
članak 2.
Uvjeti utvrđeni u ovom pravilniku odnose se na pogone i postrojenja navedena u čl. 4., 6., 8. i 9.
Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna
i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje (“Službene novine Federacije BiH”, broj 19/04).
članak 3.
okolišnih dopuštenja.
đene Planom.
okoliša.
članak 4.
Plan sadržava:
3. opis djelatnosti pravne osobe, vrsta proizvoda i godišnji kapacitet proizvodnje, broj zaposlenih;
okoliša na danoj lokaciji, popis mjesta nastanka i kvantitativne i kvali-Federalno ministarstvo okoliša i
turizma 141
otpadne vode), uz prikaz emisijskih mjesta na mapi lokacije. Priložiti dokaz o mjerenju emisija iz
emisijskih mjesta i podatke o praćenju stanja
okoliša na lokaciji, dobivenih od ovlaštene institucije;
7. lista sirovina i pomoćnih materijala uključujući kemijske supstance i gorivo (naziv sirovine, godišnja
potrošnja, potrošnja po jedinici proizvoda,
8. izvor vodoopskrbe, ukupna potrošnja vode i potrošnja po jedinici proizvoda, izvori energije,
ukupna potrošnja i potrošnja po jedinici proizvoda;
tehnologiji;
racionalizaciju potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode i energije) sukladno najboljoj raspoloživoj
tehnologiji i rokove za poduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera;
ovog članka plan sadržava i prijedlog mjera prilagodbe po fazama i minimum uvjeta propisanih u
Pravilniku o sadržaju plana prilagođavanja,
otpada i aktivnostima koje poduzima mjerodavni organ (“Službene novine Federacije BiH”, broj 9/05)
i tada se plan aktivnosti smatra planom
članak 5.
odobrava plan.
Naknadu za rad Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka dužan je snositi operator pogona i
postrojenja.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 143
članak 6.
članak 7.
Zaključkom ovlaštene osobe utvrđuje se iznos naknada za članove Povjerenstva koji obavljaju
kontrolu podataka i ocjenu mjera i aktivnosti utvrđenih
u Planu.
smještaja.
pojedincu.
Broj norma - dana i iznos naknade iz stavka 4. ovog članka utvrđuje se Zaključkom ovlaštene osobe.
članak 8.
Podnositelj zahtjeva dužan je izmiriti troškove postupka, tako što će naknadu iz članka 7. st. 2. i 3.
izravno uplatiti članovima Povjerenstva.
članak 9.
Ministarstvo, odnosno županijsko/kantonalno ministarstvo može izdati okolišno dopuštenje za novu
tehničku jedinicu koja se namjerava graditi na lokaciji
se može samostalno koristiti, prije podnošenja Plana uz obvezu operatora pogona i postrojenja da
novi pogon i postrojenje integralno tretira u Planu.
dopuštenja za pogone i postrojenja u cjelini, sukladno odobrenom Planu. 144 Izazovi okolišne
dozvole
članak 10.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjeva
za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana dopuštenja prije
stupanja na snagu Zakona o zaštiti
članak 11.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije
BiH”.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 145
Na temelju članka 85. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, broj
33/03), federalni ministar prostornog uređenja i okoliša donosi
PRAVILNIK
I. OPćE ODREDbE
članak 1.
postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku
članak 3.
nesreće.
članak 4.
1. organizacijsku struktura i kadrove gdje će se opisati uloge i odgovornosti osoblja koje je zaduženo
za upravljanje nesrećama većih razmjera na
dešavanja.
3. kontrola rada pogona i postrojenja gdje će se opisati usvojene i implementirane procedure i upute
za siguran rad uključujući održavanje postrojenja, procesa, opreme i privremene zastoje.
implementirane procedure za planiranje modifikacije postojećih ili projekta novih instalacija, procesa
ili skladišnih objekataFederalno ministarstvo okoliša i turizma 147
Program obuke će se organizirati za sve zaposlene u krugu pogona i postrojenja, uključujući osobe
koje rade po osnovi ugovora;
mjera zaštite, kao i način provođenja istrage i buduće aktivnosti zasnovane na praktičnim iskustvima,
7. audit i kontrola gdje će se opisati usvojene i implementirane procedure
članak 5.
razmjera.
član 6.
■ identifikaciju opasnih supstanci: kemijski naziv, CAS broj, ime prema IUPAC nomenklaturi,
■ maksimalnu količinu opasne supstance koja se nalazi u krugu pogona i postrojenja ili se namjerava
dopremiti,
članak 7.
2. procjenu opsega i težine posljedica od nesreća većih razmjera, uključujući mape, fotografije ili u
njihovu zamjenu odgovarajući opis, kojim se
opisuju područja koja će vjerojatno biti pod uticajem nesreće prouzrokovane u tom pogonu i
postrojenju,
3. opis tehničkih parametara i opreme koja se koristi da bi se osigurali pogon i postrojenja u kojem
postoji mogućnost događanja nesreće većih
razmjera.
članak 8.
nesreće
će sadrži:
članak 9.
članak 10.
postrojenja;
4. popis opasnih supstanci, sa imenima i sastavom koje mogu izazvati nesreću većih razmjera;
5. osnovne informacije vezane za prirodu nesreća većih razmjera, uključujući njihove potencijalne
utjecaje na stanovništvo i okoliš;
7. dokaz da će operator poduzeti sve aktivnosti u krugu svog pogona i postrojenja, posebno u vezi sa
angažiranjem hitnih službi;
utjecaje koje nesreće većih razmjera mogu imati izvan kruga pogona i
9. obavijest o tome gdje je moguće dobiti dodatne informacije.150 Izazovi okolišne dozvole
članak 11.
članak 12.
1. ime i/ili poziciju osobe koja je zadužena za provedbu interventnih procedura i osobe koja je
zadužena za koordinaciju aktivnosti na evakuaciji
2. ime i/ili poziciju osobe koja je odgovorna za povezivanje s organom nadležnim za poslove civilne
zaštite i izradu vanjskog plana intervencije;
sigurnosne opreme i raspoloživih resursa u predvidivim uvjetima ili situacijama koje mogu biti od
značaja za iniciranje nesreća većih razmjera;
4. uputa za smanjenje rizika po ljude unutar pogona i postrojenja, uključujući način na koji je
potrebno upozoriti osoblje, te aktivnosti koje se od
da sadrži inicijalno upozorenje i način na koji se dopunjuju inicijalne informacije novim, kada one
budu dostupne;
7. uputa za pružanje pomoći kod aktivnosti na evakuaciji izvan kruga pogona i postrojenja.
članak 13.
izvan kruga pogona i postrojenja a u slučaju nesreće većih razmjera.Federalno ministarstvo okoliša i
turizma 151
članak 14.
Sadržaj vanjskog plana intervencije
1. ime i/ili poziciju osobe koja je zadužena za provedbu interventnih procedura i osobe koja je
zadužena za koordinaciju aktivnosti izvan kruga
pogona i postrojenja;
plan intervencije;
postrojenja;
đana očekuje;
7. upute za alarmiranje drugog entiteta ili države u slučaju da se radi o nesreći koja može imati
potencijalni prekogranični uticaj.
V. ZAVRŠNA ODREDbA
članak 15.
PRILOg
na osnovi njihovih svojstava ili na temelju njihova prilagođavanja tehničkom razvoju, osim u
slučajevima kada su specifično navedeni njihov
ili će vjerojatno biti prisutne u bilo koje vrijeme. Opasne supstance koje 152 Izazovi okolišne dozvole
su prisutne u nekom postrojenju, uključujući skladišta, samo u količinama jednakim ili manjim od 2%
od odgovarajuće navedene količine će
5. Pravila dana u Dijelu 2, napomena 3 kojima se regulira dodavanje opasnih supstanci ili kategorija
opasnih supstanci bit će primjenjiva u odgovarajućim slučajevima.
DIO 1
Kada supstance ili grupe supstanci koje se navode u Dijelu 1 potpadaju pod
Opasne supstance
Granične
količine
(u tonama)
Brom 100
Klor 25
Jedinjenja nikla koja su u prahu i mogu se udisati (nikl monoksid, nikl dioksid, nikl
Etilenamin 20
Fluor 20
Hidrogen 50
Alkili olova 50
Acetilen 50
Etilen oksid 50
Propilen oksid 50
Metanol 5000
Metilizocijanat 0,15
Kisik 2000
Sumpor diklorid 1
Sumpor trioksid 75
0,001
• Bis(klorometil) eter,
• Dimetilnitrozamin,
• Heksametilfosforni triamid,
• 1,3-Propansulfon,
• 4-Nitrodifenil,
0,001
Napomene:
* Amonij nitrat (350/2500) se odnosi na amonij nitrat i jedinjenja amonij nitrata u kojima je sadržaj
nitrogena kao rezultat amonij nitrata veći od 28% po težini (osim onih jedinjenja navedenih u
napomeni **) i na vodene rastvore amonij
amonij nitrata veći od 28% po težini (složeno đubrivo sadrži amonij nitrat s fosfatom i/ili kalijumom).
1, 2, 3, 7, 8 - PeCDF 0,05
DIO 2
Granične količine
(u tonama)
1. Veoma otrovne 20
2. Otrovne 200
3. Oksidirajuće 200
4.
napomeni 1.a)
200
5.
napomeni 1.b)
50
6.
napomeni 2.a)
50.000
7.a
Veoma zapaljive (gdje supstanca ili preparat potpada pod definiciju datu u
napomeni 2.b)i)
200
7.b
50.000
8.
Izuzetno zapaljive (gdje supstanca ili preparat potpada pod definiciju datu
u napomeni 2.c)
50
2000
10.
Napomena:
1. “Eksplozivno” označava
namjena je stvaranje topline, svjetlosti, zvuka, plina ili dima ili kombi-Federalno ministarstvo okoliša i
turizma 155
objektima,
označavaju:
a. zapaljive tečnosti: supstance i preparati čija je temperatura paljenja ista ili veća od 21°C i manja ili
jednaka 55°C, potpomažu
sagorijevanje;
tečnom stanju pod pritiskom, gdje određeni uvjeti prerade kao što je
visak pritisak ili visoka temperatura mogu izazvati opasnost od pojave nesreća većih razmjera;
0°C i točka ključanja (ili u slučaju niza ključanja, početna točka ključanja) na normalnom pritisku niža
ili jednaka 35°C, i
3. Dodavanje opasnih supstanci kako bi se odredila količina prisutna u nekom postrojenju uključujući
skladište bit će sprovedeno u skladu sa sljedećim pravilom:
ukoliko zbir
od njihovih pojedinačnih graničnih količina i koje su prisutne sa supstancama koje imaju klasifikaciju
iz Dijela 2 i dodavanja supstanci i preparata
Na temleju članka 72. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, broj:
33/03) federalni ministar za prostorno uređenje i okoliš donosi
PRAVILNIK
I. OPćE ODREDbE
članak 1.
Pod dopuštenjem iz stavka 1. ovog članka u smislu članka 72.stavak 1. Zakona o zaštiti okoliša smatra
se urbanistička suglasnost ili odobrenje za građenje.
članak 2.
Rokovi utvrđeni u ovom pravilniku odnose se na pogone i postrojenja navedena u čl. 4., 6., 8. i 9.
Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna
pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu” (“Službene novinama Federacije BiH, broj: 19/04).
članak 3.
Operatori pogona i postrojenja iz članka 2. ovog pravilnika dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje
okolišnog dopuštenja u sljedećim rokovima:
a. Upravljanje vodama;
e. Turizam i zabava,
razmjera.
a. Mineralna industrija;
b. Upravljanje otpadom,
a. Energetska industrija;
b. Kemijska industrija;
c. Metalna industrija,
d. Ekstraktivna industrija.
članak 4.
Operatori pogona i postrojenja dužni su prije podnošenja zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja
da ispune uvjete propisane u Pravilniku o uvjetima
za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdata
dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti
okoliša.
članak 5.
PRAVILNIK
članak 1.
okoliša.
članak 2.
1. specifične ciljeve za poboljšanje stanja okoliša, prijedlog mjera za redukciju emisija pojedinih
zagađujućih materija, preventivno djelovanje u
nadzor;
članka;
članka;
inspekcijama;
članak 3.
članak 4.
Inspekcija zaštite okoliša podnosi polugodišnje i godišnje Izvješće o ispunjenju programa inspekcije
zaštite okoliša Vladi Federacije BiH i Parlamentu Federacije BiH. Izvješće je dostupno javnosti.
članak 5.
ke 2. ovog pravilnika;
organima;
članak 6.
PRAVILNIK
članak 1.
članak 2.
pogona,
prednosti, koriste li se te tehnike ili proizvodi u državi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku,
članak 3.
Prehrambena industrija
■ Proizvodnja piva
■ Uzgoj peradi
■ Uzgoj ribe
tekstila
Metalna industrija
Kemijska industrija
■ Proizvodnja deterdženata
Mineralna industrija
Ekstraktivna industrija
Energetika
članak 4.
članak 5.
navedene u članku 3. i članku 4., kao i za pogone za koje se neće izraditi tehnič-
ke upute, koristit će se tehničke upute o najboljim raspoloživim tehnikama u
članak 6.
Tehničke upute o najboljim raspoloživim tehnikama su dokumenti koji imaju za cilj postizanje
optimalnog stupnja uređenosti u danom području, a sadrže
sljedeće:
vodu i energiju, za proizvodni pogon kao cjelinu i pojedinačno po pogonima, s prikazom bilansa masa;
proizvodnog procesa te
vrijednosti emisija u okolišnoj dozvoli. Smjernice minimalno sadrže tehničke kriterije, kapacitet
prijemnika i ekonomske kriterije.
članak 7.
Nacrt tehničkih uputa izrađuje radna skupina, uzimajući u obzir mjerodavne međunarodne
dokumente o najboljim raspoloživim tehnikama i relevantne
naučne publikacije.
Radna skupina može, u zavisnosti od procjene složenosti industrijskih pogona i postrojenja, za koje se
rade tehničke upute, predvidjeti angažman re-164 Izazovi okolišne dozvole
levantne institucije za dodatnu izradu specifičnih istraživanja i analiza, koje će
članak 8.
članak 9.
sugestije i primjedbe na nacrt tehničkih uputa, radna skupina ugrađuje u konačnu verziju tehničkih
uputa.
uputa.
članak 10.
minimalni;
■ da je povrat i reciklaža supstanci, koje se proizvode i koriste u proizvodnom procesu, kao i otpada,
maksimiziran tamo gdje je to moguće;
Hercegovini;
članak 11.
članak 12.
Na temelju članka 28. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”,
PRAVILNIK
I - OPćE ODREDbE
članak 1.
članak 2.
Djelokrug i primjena
Elektronska mreža (u daljnjem tekstu: “mreža”) kojom će nadležno federalno ministarstvo biti
povezano sa ministarstvom nadležnim za okoliš na županijskoj razini, uspostavit će se najkasnije do
2012. godine. Nadležno federalno
II - DEFINIcIjE
članak 3.
U smislu ovog pravilnika sljedeći izrazi znače:Federalno ministarstvo okoliša i turizma 167
“ispuštanje” - znači ispuštanja zagađujućih materija u okoliš koja su rezultat ljudske aktivnosti, bilo
namjernih ili slučajnih, rutinskih ili nerutinskih, koja
“tvar” - znači bilo koji kemijski element i njegova jedinjenja, gdje su izuzete
radioaktivne tvari,
“zagađujuća materija”- znači tvar ili grupa tvari koje mogu biti štetne za okoliš ili zdravlje ljudi zbog
svojih osobina i ispuštanja u okoliš;
“difuzni izvori” - znači puno manjih ili razbacanih izvora sa kojih zagađujuće
materije mogu biti ispuštene u tlo, zrak ili vodu, čiji kombinovani utjecaj na ove
medije može biti značajan i sa kojih nije praktično prikupljati podatke o svakom
pojedinačnom izvoru;
“otpad”- znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži njihovo
odlaganje sukladno jednom od kategorija otpada navedenog u listi otpada i utvrđenoj u Pravilniku o
kategorijama otpada sa listama
“opasni otpad”- znači svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i ima
jednu ili više karakteristika koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po
svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi
nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat (“Službene novine Federacije BiH” br.9/05);
“odlaganje” - znači bilo koja radnja definirana u Aneksu 1. Zakona o upravljanju otpadom (“Službene
novine Federacije BiH” br.33/03 );
upravljanju otpadom;
“postrojenje B kategorije” - sva druga postrojenja osim postrojenja A kategorije za koja postupak
izdavanja okolišne dozvole spada u nadležnost ministar-168 Izazovi okolišne dozvole
stva za okoliš na županijskoj razini, ili na razini općine, ako je to tako propisano
županijskim propisom;
vodu, tlo, more, otpad i biološku raznolikost. Kako bi postigli ovaj cilj, Nacionalni referentni centri
organiziraju i koordiniraju rad svih drugih institucija i organizacija koji se bave bilo kojim relevantnim
segmentom predmetnog područja:
■ mjerenjima,
■ praćenjem stanja,
NRC određuje i usvaja nova tehnička rješenja u svrhu stvaranja jedinstvenog, opreativnog sustava,
standarde podataka zaštite okoliša, te metodologije
članak 4.
(1a i 1b):
a. izravno iz postrojenja
b. akcidentne emisije i
■ vode
■ električne energije
■ druge energije
navedeno u Tablici 3.
članak 5.
naročito:
■ broj dozvole
članak 6.
■ ime i kontakt telefon inspektora koji treba biti kontaktiran u slučaju dobivanja informacija,
■ da li lokacija zadovoljava uvjete ili ne. U slučajevima kada ne zadovoljava, treba navesti podatke iz
kojih će se vidjeti da li se radi o manjim ili
većim nedostacima,
članak 7.
Izvori podataka i informacija o mogućem utjecaju tvari na zdravlje ljudi trebaju biti pristupačne
javnosti najkasnije do 01.01.2011. godine.170 Izazovi okolišne dozvole
1. nazivu postrojenja;
3. djelatnosti postrojenja;
je to primjenjivo;
materije;
7. transferu otpada izvan lokacije, procesu ponovnog korištenja ili odlaganja kao i destinaciji transfera
otpada, ukoliko je to primjenjivo;
9. kalendarskoj godini.
7. ovog pravilnika, u razdoblju od maksimalno 15 mjeseci od kraja svake kalendarske godine na koju
se odnose prikupljeni podaci o ispuštanju zagađujućih
2009. godine.
Registru.
Zakona.
članak 8.
Prikupljanje podataka
godinu izvještavanja.
Na zahtjev operatora nadležni organ uprave može, ovisno od slučaja, produžiti rok do 15. 08. tekuće
godine za prethodnu godinu izvještavanja. Zahtjev
Operator će nakon završetka godine izvještavanja, u vremenu od 5 (pet) godina, omogućiti nadležnim
organima uprave uvid u sljedeće:
izvještavalo
članak 9.
bilo koju drugu osobu, zbog toga što isti, ukazuje na kršenje propisa koji proizilaze iz ovog pravilnika
prema nadležnom organu uprave.
način onemogućavati osobe, zbog toga što isti ukazuje na kršenje propisa koji
proizilaze iz ovog pravilnika prema nadležnom organu uprave.172 Izazovi okolišne dozvole
članak 10
podataka od operatora
Poslije izvršene obrade podataka propisane člankom 8. stavak 2. ovog Pravilnika, županijsko
ministarstvo će proslijediti nadležnom federalnom ministarstvu podatke navedene u Tablici 3. u
propisanom elektronskom obliku kako
podatke dobijene od kantonalnog ministarstva unijeti u Registar 60 dana nakon prijema istih.
Poslije izvršene obrade podataka propisane člankom 8., stavak 1. ovog pravilnika nadležno federalno
ministarstvo će:
Svi podaci za prethodnu godinu izvještavanja će biti dostupni javnosti najkasnije do 31.12. tekuće
godine za prethodnu godinu izvještavanja.
članak 11.
dozvolu za postrojenja kategorije A moraju biti unijete izravno u Registar i potvrđene od strane
nadležnog federalnog ministarstva najkasnije do 28.02. teku-
dostavlja:
dozvolama za sva druga postrojenja za koja je postupak izdavanja okolinskih dozvola u nadležnosti
jedinica lokalne samouprave, i
godinu izvještavanja.
Svi podaci za prethodnu godinu izvještavanja će biti dostupni javnosti najkasnije do 31.12. tekuće
godine za prethodnu godinu izvještavanja.
članak 12.
Povjerljivost podataka
utjecaj na:
1. međunarodne odnose;
Odluka o neobjavljivanju podataka mora biti usklađena sa javnim interesima u primjenjivanju načela
(test javnog interesa) postavljenih u čl. 9.
prevlada javni interes ili kada se zakonom zahtijeva objavljivanje, zahtjev za neobjavljivanje će biti
odbijen.
ovog članka sukladbno sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Za vrijeme trajanje postupka po
pravnom lijeku informacije za koje je podnesen zahtjev za povjerljivost ne mogu biti objavljene.
Podaci zaštićeni stavkom 2., točka 1., 2. i 3. ovog članka će biti objavljene bez
moguće objaviti na osnovu stavova 1. ili 2. ovog članka, nadležno federalno ministarstvo može
objaviti dio iste na koju se spomenuti stavovi ne odnose.
članak 13.
Suradnja s inspektoratima
pravilnika.
članak 14.
Razvoj Registra
i podnošenju bilo kakvih komentara, informacija i analiza koje su relevantne za proces donošenja
odluka u vezi okoliša.
u Registru, informacija o odluci i razlozima na kojima se ona zasniva će biti pravovremeno dostupna
javnosti od strane nadležnog federalnog ministarstva.
članak 15.
Svi rokovi koji se odnose na prikupljanje, izvještavanje, transfer i objavljivanje informacija, izuzev
informacije koje se odnose na dozvole i inspekciju su
Poslije uspostavljanja državnog tijela za okoliš nadležno federalno ministarstvo će proslijediti sve
informacije koje se zahtijevaju čl. 4. ovog pravilnika,
navedene u Tablici 1 (1a i 1b), 2., 3. i 4., državnom tijelu za okoliš na godišnjoj
članak 16.
Pravilnik će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije
BiH.”
Prilog
za Registar
Supstance o čijim će se emisijama u vodu i/ili zemljište izvještavati za Registar i supstance o kojima će
se izvještavati za registar, a koje su vezane za ispu-
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja
2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja
2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja
2010.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja
2010.
1 7664-41-7 Amonijak X
2 15972-60-8 Alahlor X
3 309-00-2 Aldrin X
4 120-12-7 Antracen X
5 7440-38-2
Arsen i jedinjenja
(kao As)
6 1332-21-4 Azbest X
7 1912-24-9 Atrazin X
8 71-43-2 Benzen X
191-24-2 Benzo(g,h,i)perilen X
ukupan Br
10 7440-43-9
11 57-74-9 Hlordan X
12 143-50-0 Hlordekon X
13
Cl)
14 470-90-6 Hlorfenvifos X
15 85535-84-8
Hloroalkani (C10-
C13) (SCCP)
16 2921-88-2 Hlorpirifos X
17 7440-47-3
HKrom i jedinjenja
(kao metal)
18 7440-50-8
Bakar i jedinjenja
(kao metal)
19
CN
20 117-81-7
Di(2-etil heksil)
ftalat (DEHP)
21 50-29-3
Dihlor-difeniltrihlor-etan (DDT)
– svi izomeri
22 107-06-2
1,2-Dihloretan
(EDC),
24 60-57-1 Dieldrin X
25
(PCDD+PCDF)
XFederalno ministarstvo okoliša i turizma 177
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti
data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja
2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja
2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja
2010.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja
2010.
26 330-54-1 Diuron X
27 115-29-7 Endosulfan X
28 72-20-8 Endrin X
32
33
Halogena organska
34 76-44-8 Heptahlor X
35 36355-01-8 Heksabromobifenil X
36 118-74-1
Heksahlorobenzen
(HCB)
37 87-68-3
Heksahlorobutadien
(HCBD)
38 608-73-1
1,2,3,4,5,6- Heksahlorcikloheksan
(HCH)
39 465-73-6 Isodrin X
40 34123-59-6 Isoproturon X
41 7439-92-1
Olovo i jedinjenja
(kao Pb)
X
42 58-89-9 Lindan X
43 7439-97-6
Živa i jedinjenja
(kao Hg)
44 2385-85-5 Mireks X
45 91-20-3 Naftalen X
46 7440-02-0
Nikl i jedinjenja
(kao Ni)
48
supstance)
49 1806-26-4
50
Kemijska jedinjenja
u zaštitnim bojama
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti
data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja
2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja
2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja
2010.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja
2010.
51
Policiklični
52 608-93-5 Pentahlorobenzen X
53 87-86-5
Pentahlorofenol
(PCP)
55
P)
56 1336-36-3
Polihlorovani bifenili
WHO Teq
57 122-34-9 Simazin X
58 108-88-3 Toluen X
59
Ukupni organski
HPK/3)
60 8001-35-2 Toksafen X
61 688-73-3
62 127-18-4
Tetrahloroetilen
(PER)
X
63 56-23-5
Tetrahlorometan
(TCM)
64 2002-48-1
Trihlorobenzen – svi
izomeri (TCB)
66 67-66-3
Trihlorometan
(hloroform)
67
68 1582-09-8 Trifluaralin X
69 75-01-4 Vinilhlorid X
71 7440-66-6
Cink i jedinjenja
(kao Zn)
959-98-8 alfa-endosulfan X
140-66-9 para-tert-oktilfenol X
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti
data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja
2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja
2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja
2010.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja
2010.
205-99-2 Benzo(b)fluoranten X
207-08-9 Benzo(k)fluoranten X
193-39-5
Indeno(1,2,3-cd)
piren
36643-28-4 Tributiltin-kation X
120-82-1 1,2,4-Trihlorobenzen X
kisika
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti
data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Original
Kijev
Protokol
Broj
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja 2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja 2011.
1 26 309-00-2 Aldrin X
2 6 7664-41-7 Amonijak X
3 61 120-12-7 Antracen X
4 17 7440-38-2
metal)
5 81 1332-21-4 Azbest X
6 62 71-43-2 Benzen X
7 18 7440-43-9
Kadmijum i jedinjenja
(kao metal)
10 80
- kao HCl
11 31
85535-
84-8
Hloroalkani (C10-C13)
(SCCP)
12 15
Hlorofluorougljenici
(CFCs)
13 19 7440-47-3
metal)
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti
data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Original
Kijev
Protokol
Broj
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja 2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja 2011.
14 20 7440-50-8
metal)
15 33 50-29-3
izomeri
16 34 107-06-2
dihlorid
17 35 75-09-2
Dihlorometan (DCM)
(Metilen hlorid)+A88
18 36 60-57-1 Dieldrin X
19 47
ITEQ (PCDD+PCDF)
20 39 72-20-8 Endrin X
23 84
24 16 Haloni X
25 41 76-44-8
26
36355-
01-8
Heksabromobifenil X
27 42 118-74-1
Heksahlorobenzen
(HCB)
28 44 608-73-1
Heksahlorcikloheksan
(HCH)
29 14
Vodikohlorofluorougljenici (HClFCs)
30 4
Ugljofluorovodonici
(HFCs)
32 23 7439-92-1
Olovo i jedinjenja (kao
metal)
33 45 58-89-9 Lindan X
34 21 7439-97-6
metal)
35 1 74-82-8 Metan X
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti
data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Original
Kijev
Protokol
Broj
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja 2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja 2011.
37 68 91-20-3
Naftalen (podneseno
pod informacijama
o programu- PI kao
policiklični aromatični
ugljovodici- PAH)
38 22 7440-02-0 Nikal X
39 8
kao NO2
40 5
10024-
97-2
41 7
Nemetanska isparljiva
organska jedinjenja
(NMVOC)
42 72
Policiklični aromatični
ugljovodonici (PAH) –
Borneff 6 za vodu a 4
za zrak
43 86 Čvrste čestice - PM
10
44 48 608-93-5
Pentahlorobenzen
(talijanski problem)
46 9 Perfluorugljici (PFCs) X
47 50 1336-36-3
Polihlorovani bifenili
WHO Teq
48 10 2551-62-4
Sumporniheksafluorid
(SF6)
49 11
kao SO2)
50 56 79-34-5 Tetrahloretan
51 52 127-18-4 Tetrahloretilen (PER) X
52 53 56-23-5
53 59 8001-35-2 Toksafen X
54 54 2002-48-1
Trihlorbenzen – svi
izomeri (TCB)
55 55 71-55-6
Trihloretan (metil
hloroform) (TCE)
Prva godina izvještavanja za svaki polutant je prikazana dolje. Izjava o godišnjim ispustima mora biti
data
za nadležni organ svake godine za svaku supstancu poslije prve godine izvještavanja.
Redni
broj
Original
Kijev
Protokol
Broj
Prioritet 1
prva godina
izvještavanja 2007.
Prioritet 2
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 3
prva godina
izvještavanja 2009.
Prioritet 4
prva godina
izvještavanja 2011.
57 58 67-66-3
Trihlormetan (hloroform)
58 60 75-01-4 Vinilklorid X
59 24 7440-66-6
metal)
PM2,5 (čestice) X
Čestice potencijalni.
PM10, SOx)
Selen X
Bromofluorougljovodonici (HBFCs)
Bromohlorometan X
959-98-8 alfa-endosulfan X
25154-
52-3
Nonilfenoli X
104-40-5 4-(para)-nonilfenol X
140-66-9 para-tert-octilfenol X
50-32-8 Benzo(a)piren X
205-99-2 Benzo(b)fluoranten X
191-24-2 Benzo(g,h,i)perilen X
207-08-9 Benzo(k)fluoranten X
193-39-5 Indeno(1,2,3-cd)piren X
36643-
28-4
Tributiltin-kation X
Napomena/
parametri
Naziv kompanije
Naziv postrojenja/pogona/operatera
Informacije za kontakt
ID broj postrojenja/pogona/operatera
Poštanski broj
Država
NACE-code (4 cifre)
Osnovna djelatnost
Broj pogona/postrojenja
Broj zaposlenih
postrojenja/pogona.
Promjene u procesu/postupku
Aktivnost 2
Aktivnost N
zagađivanje
Ispuštanja u
zrak
Zagađenje/polutant 1
Zagađenje/polutant 2
Zagađenje/polutant N
E: procjena
u kg/god
zagađivanje
Ispuštanja u
vodu
Zagađenje/polutant 1
Zagađenje/polutant 2
Zagađenje/polutant N
E: procjena
u kg/god
Ispuštanja
u tlo
Zagađenje/polutant 1
Zagađenje/polutant 2
Zagađenje/polutant N
E: procjena
u kg/god
Zagađenje/polutant 1
Zagađenje/polutant 2
Zagađenje/polutant N
E: procjena
unutar države:
Za reciklažu/povrat (R)
Za odlaganje/zbrinjavanje (D)
u t/god
u t/god
u druge države:
Za reciklažu/povrat (R)
Naziv prečićivača
Adresa prečišćivača
u t/god
za druge države:
Za odlaganje/zbrinjavanje (D)
Naziv prečićivača
Adresa prečišćivača
Adresa aktualnog prečišćivača koji prima transfer
u t/god
Općina:
Kanton:
Grad
Okolišna dozvola
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Građevinska dozvola
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Urbanistička dozvola
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Vodna dozvola
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
Datum početka važenja:
Odgovorna osoba:
Broj dozvole:
gODINA IZVjEŠćIVANjA
5. ADRESA PODUZEćA
7. TELEFON/FAX/E-MAIL/WEb ADRESA:
(U TONAMA gODIŠNjE)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
PROSINcEM
PROIZVODNjE
Molimo da u nekoliko kratkih rečenica opišete proizvodni proces (osnovne sirovine koje se koriste,
način prerade sirovina do finalnog proizvoda, dobiveni
kontrolu emisija koje bi mogle uticati na granične vrijednosti:Federalno ministarstvo okoliša i turizma
189
/god): _____________
/god): _____________
/god): ______________
(Detalji o ukupnoj godišnjoj potrošnji sanitarne vode se mogu vidjeti na računima za utrošenu vodu.)
17. POTROŠNjA ENERgIjE ZA PROcESNA POSTROjENjA I
STAcIONARNE MOTORE
Zemni plin GJ
Ugljen t
Laka lož-ulja t
Teža lož-ulja t
Dizel t
Drvo t
Biomasa t
Tekući plin GJ
Koksni plin GJ
Vrela voda GJ
Para GJ
Ostalo GJ
električne energije i prirodnog plina ili računima koji se dobiju prilikom kupovine drveta i drugih
goriva.
Korištenje energije za vozila i mobilna postrojenja je obuhvaćeno pitanjem 2.2. 190 Izazovi okolišne
dozvole
energije i vode
(OZNAčITE POLjE)
Površinska voda
Podzemna voda
Javna kanalizacija
OTPADNIh VODA
Ukupno
OTPADNIM VODAMA
Odredite:
POVRŠINSKE/PODZEMNE VODE
Supstanca Da li se ova
materija
ispušta?
đivanja
Ispuštena količina
metoda
mjerenja?
Ukupno
(kg/god)
Akcidentna
ispuštanja
**
(kg/god)
1. BPK
2. HPK
3. Ukupni azot
4. Ukupni fosfor
5. Amonijak
6. Arsen i jedinjenja
7. Nikl i jedinjenja
9. Kloridi
10. Dihloretan
11. Dihlormetan
12. Flouridi
jedinjenja
ugljik
17. Trihlorbenzen
Ostali (Pogledajte
Aneks A)
Pokazuje ukupnu količinu zagađujuće materije ispuštene u vodu iz svih izvora aktivnosti
**
Supstanca Da li se ova
materija
ispušta?
Korištena metoda
određivanja
Ispuštena količina
mjerenja?
Ukupno
(kg/god)
Akcidentna
ispuštanja
(kg/god)
1. BPK
2. HPK
3. Ukupni azot
4. Ukupni fosfor
5. Amonijak
6. Arsen i jedinjenja
7. Nikl i jedinjenja
9. Kloridi
10. Dihloretan
11. Dihlormetan
12. Flouridi
jedinjenja
Ostali (Pogledajte
Aneks A)
* Pokazuje ukupnu količinu zagađujuće materije ispuštene u vodu iz svih izvora aktivnosti
**
Supstanca Da li se ova
materija
ispušta?
Korištena metoda
određivanja
Ispuštena količina
metoda
mjerenja?
Ukupno
(kg/god)
Akcidentna
ispuštanja
**
(kg/god)
2. KPK
3. Ukupni azot
4. Ukupni fosfor
6. Arsen i jedinjenja
7. Nikl i jedinjenja
9. Kloridi
10. Dihloretan
11. Dihlormetan
12. Flouridi
jedinjenja
Ostali
(Pogledajte Aneks A)
Uključuje materijale prosute na zemljište ili akcidentna ispuštanja u zemljište (npr. oštećenje na
rezervoaru). Ne uključuje otpad van lokacije uzet za odlaganje ili planirane aktivnosti odlaganja
sa dozvolom na lokaciji
Pokazuje broj ukupne količine zagađujuće materije emitovane u zemljište iz svih izvora
**
Pokazuje količinu zagađujuće materije ispuštene akcidentno194 Izazovi okolišne dozvole
Supstanca Da li
se ova
materija
ispušta?
Korištena metoda
određivanja
Ispuštena količina
(kg/god)
Akcidentna
ispuštanja
**
(kg/god)
Difuzne
emisije
(kg/god)
1. Metan (CH
2. Ugljen monoksid
(CO)
5. Amonijak (NH
6. (Nemetanska
isparljiva organska
jedinjenja (NMVOC)
NO
8. Sumporni oksidi
(SO
/SO
10
11. PAH+
12. Drugi
(pogledajte Aneks A)
Pokazuje ukupnu količinu zagađujuće materije emitovane u vazduh iz svih izvora aktivnosti
molimo navedite iznos goriva i ulja koja se koriste na lokaciji za vozila koja
Korišteno na lokaciji
Dizel t
Dizel t
t
Koristite emisione faktore iz tabele ispod za proračun emisija i unesite ih u kolonu za difuzne emisije
u tabici iznad
CO
10
PAH
Ostala lož ulja 3112 47.4 7.54 0.125 0.5 2.85 0.15
Destilirina ulja (gas) 3142 3.6 3.46 0.0875 0.06 0.2 0.15
mobilnih postrojenja na
lokaciji
lokacije
lokacije za odlaganje ili za povrat na neku drugu lokaciju i odgovorite na slijedeća pitanja:
■ opis otpada
Vrsta
otpada
Količina
(kg/god)
(odlaganje ili
reciklaža)
Opasni otpad
Neopasni
POSTROjENjA
unutar BiH)
Količina
(t/god)
lokacije za odlaganje
operatora i lokacije
Metoda tretmana
šifra aktivnosti)
Odvoz otpada za
odlaganje unutar
BiH
Odvoz otpada za
recikliranje unutar
BiH
Količina
(t/god)
lokacije za odlaganje
operatora i lokacije
Metoda tretmana
šifra aktivnosti)
Odvoz otpada za
odlaganje izvan
BiH
Odvoz otpada za
recikliranje izvan
BiH
Ako je poznato koje vrste opasnog otpada proizvodite, molimo navedite ih
Vrsta opasnog
otpada
odlaganje
NEOPASNI OTPAD
(t/god)
unutar BiH
unutar BiH
izvan BiH
izvan BiH
koji izdaje
dozvolu
Datum
izdavanja
dozvole
važenja
dozvole
Okolišna dozvola
Urbanistička saglasnost
Vodoprivredna dozvola
Dozvola za građenje/Građevinska
dozvola/Odobrenje za građenje
IZjAVA
Potpis
Ime i prezime
Pozicija
Datum
Na temelju članka 117. stavak 4. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03
i 38/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi:
PRAVILNIK
članak 1.
okoliš (u daljem tekstu: Studija), sastav ispitnog povjerenstva i izdavanje certifikata o položenom
stručnom ispitu.
članak 2.
i specijalističkog dijela.
certifikat.
članak 3.
prema općem dijelu programa koji je jedinstven za sve kandidate koji pristupe
za ocjenu Planova i Studija zaposleni u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (u daljem tekstu:
Ministarstvo), koji su najmanje dvije godine proveli na
poslovima izdavanja okolišnih dozvola. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 201
članak 4.
imenuje Ispitno povjerenstvo za polaganje ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija ( u daljem
tekstu: Ispitno povjerenstvo).
članak 5.
Ispitno povjerenstvo sastoji se od predsjednika stručnog povjerenstva, najmanje tri člana i tajnika.
okoliš,
pravilniku.
članak 6.
za stručnjake za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoliš, i to najkasnije u roku
od 15 dana od dana određenog za
polaganje,
ispita za stručnjake za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoliš,202 Izazovi
okolišne dozvole
članak 7.
članak 8.
članak 9.
članak 10.
Uz prijavu za polaganje ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija kandidat je dužan priložiti:
članak 11.
literatura:
broj: 33/03)
i 48/99)
članak 12.
1. Okolišna dozvola,
2. EU IPPC smjernica;
5. Monitoring i izvješćivanje
7. Sudjelovanje javnosti
8. Inspekcijski nadzor.
članak 13.
Ispitno povjerenstvo.
članak 14.
i Studija i
b. specijalističkog dijela ispita za stručnjake za ocjenu Plan i Studija, za svaku razinu zvanja zasebno:
■ Razina zvanja B:
■ Razina zvanja A
ne može pristupiti polaganju specijalističkog dijela ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija.
članak 15 .
Pismeni test za opći i specijalistički dio ispita za stručnjake za ocjenu Planova i Studija sastoji se od
literature i dokumenata utvrđenih odredbama članka 11. (opći dio ispita ) i odredbama članka 12.
(specijalistički dio ispita) ovog
pravilnika.
članak 16.
članak 17.
Ispit za stručnjake za ocjenu Planova i Studija polaže se u vidu testa sačinjenog od pitanja na koja je
ponuđeno više odgovora od kojih je samo jedan
članak 18.
članak 19.
članak 20.
Kandidat koji nije pristupio polaganju popravnog ispita ili popravni ispit nije
ispit.
članak 21.
Kandidat koji nije pokazao zadovoljavajuće znanje, može pristupiti ponovnom polaganju ispita nakon
šest mjeseci.
članak 22.
U zapisnik se unosi: datum i mjesto održavanja ispita, sastav ispitnog povjerenstva, osobni podaci
kandidata (ime i prezime, JMB, adresa) i ocjena ispitnog
povjerenstva.
Ministarstva.
članak 23.
O položenom ispitu kandidatu se izdaje certifikat, koji potpisuje Ministar.206 Izazovi okolišne dozvole
članak 24.
O izdanim certifikatima o položenom ispitu za stručnjake za ocjenu planova
Evidencija se vodi u obliku knjige koja mora biti uvezana i ovjerena, a stranice označene rednim
brojevima.
članak 25.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Broj: _____________
MINISTAR
bOSNA I hERcEgOVINA
izdaje se ,(........
cERTIFIKAT
_________________________________________________________________
(ime, ime roditelja, prezime)
______________rođen-a_____________________u______________________
Hercegovine
Broj:
(Sl. novine FBiH, broj: Sl. novine Federacije BiH br. 4/10 od 27.1. 2010)
12/05 od 3.3.2005.);
8. Pravilnik o ograničenju emisije u zrak iz postrojenja za spaljivanje biomase, (Sl. novine Federacije
BiH broj: 34/05 od 15.6.2005.);
9/05 od 16.2.2005.);
na listi otpada ili čiji je sadržaj nepoznat (Sl. novine Federacije BiH broj:
9/05 od 16.2.2005.);
koje poduzima nadležni organ, (Sl. novine Federacije BiH broj: 9/05 od
16.2.2005.)
6. Uredba o financijskim garancijama kojima se može osigurati prekogranični promet otpada, (Sl.
novine Federacije BiH broj: 41 od 13.7.2005.)
11. Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu
koristiti u poljoprivredne svrhe, (Sl. novine
1. Pravilnik o uspostavljanju sustava namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (Sl. novine
Federacije BiH broj: 46/05 od 27.7.2005.);
štitu prirode i vršenje monitoringa, (Sl. novine Federacije BiH broj: 46/05
od 27.7.2005.)
Zakon o vodama
tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi
prijemnik (Sl. novine Federacije BiH, broj: 50/07)
koje se nakon prečišćavanja iz sustava javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (Sl. novine
Federacije BiH, broj: 50/07)
11.11.2009. g.)
nitrate
Zakoni i provedbeni propisi se mogu naći na web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma:
www.fmoit.gov.ba8.
IZVjEŠćE O PRIjENOSU
OKOLIŠNOg
ZAKONODAVSTVA EU U
OKOLIŠNO ZAKONODAVSTVO
gODINU
8. Izvješće o prijenosu
okolišnog zakonodavstva EU
u okolišno zakonodavstvo
regionalni razvoj)
horizontalno zakonodavstvo
Kvaliteta zraka
Uredbu(EC 1882/2003)
godini.
U 2009. godini je postignut veći postotak, jer je u usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama
Zakona o zaštiti zraka (prosinac 2009.) izvršeno uskla-
Upravljanje otpadom
godini.
Federacije BiH, broj: 72/09 od 12.11.2009.) Izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom su
izvršene radi usuglašavanja s gore navedenim smjernicama
otpad (PRT, Al itd), otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, elektronički
otpad, građevinski otoad, opremu koja sadrži poliklorirane
U oblasti upravljanja otpadom, značajan napredak je ostvaren kroz implementaciju projekta Svjetske
banke kojim se pomaže osnivanje regionalnih sanitarnih deponija kao regionalnih Centara za
upravljanje otpadom, na teritoriji
Zaštita prirode
godini.
izrade novog nacrta Zakona o zaštiti prirode, koji će uskoro biti u parlamentarnoj proceduri usvajanja
i njime će biti značajno uvećan postotak prijenosa EU
Livanjsko polje je uvršteno kao drugo Ramsarsko močvarno područje (nakon parka prirode Hutovo
Blato) u Federaciji BiH. Federacija BiH dobila prvi Nacionalni park Una.
1882/2003
■ Seveso II Smjernica (COMAH - Smjernica o kontroli nesreća većih razmjera) (96/82/EC), sa
amandmanom Uredbom (EC) 1882/2003
u zakonodavstvo BiH je u Federaciji BiH izraženo u postotcima iznosi 60%, dok 216
Strateški dokumenti
U Federaciji BiH je u 2009.g.usvojena integralna Strategija zaštite okoliša sa Akcijskim planom, a koja
se sastoji od:
ša” /SoE
Međunarodne obveze
Ostali dokumenti
postižu standardi kvalitetu okoliša, u 2009. godini je objavljeno rješenje o 6 tehničkih uputa za BIH
BAT-ove, sljedećih podsektora prehrambene industrije i poljoprivrede: klaonice krupne stoke,
prerada mesa, uzgoj i prerada ribe, prerada
POSTUPAK DObIVANjA
OKOLIŠNE DOZVOLE219
9. Postupak dobivanja
okolišne dozvole
zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije BiH br. 38/09), članak 18.(54a), odnosno čl. 27.(72) i
temeljnim Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03).
Svrha okolišne dozvole je visoka razina zaštite okoliša. Okolišna dozvola predhodi urbanističkoj
suglasnosti sukladno članku 54. Zakona o zaštiti okoliša
Prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH (Sl. novine
Federacije BiH br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10 i 13/10), članak
se projekat smatra da ima ili može imati negativan utjecaj na okoliš dužan je
Procjena utjecaja na okoliš (PUO) je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s obzirom na okoliš,
kao i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako
bi se negativni uticaji sveli na najmanju moguću mjeru, te postigla visoka razina
zaštite okoliša.
Prema članu 71. Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03 i 38/09), rok za
Prema članku 68. Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03) okolišna dozvola se izdaje na
razdoblje od 5 godina nakon čega je investitor dužan ponovo
Članak 29 (74.) Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 38/09 i 33/03) propisuje uvjete pod kojim se i
prije isteka zakonskog roka može preispitati okolišna
dozvola.
POSTROjENjE/POgON -
INSTALAcIjA-ObjEKAT
NOVO POSTROjENjE
okoliša 19.7.2003.)
POSTOjEćE POSTROjENjE
BiH br. 38/09). Dodatna pojašnjenja se nalaze u “Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena utjecaja na okoliš, kao i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad, samo ako imaju okolišnu
postrojenja:
3 i 4)
■ pogoni i postrojenja za koje se procjena uticaja na okoliš obavlja na temelju ocjene Federalnog
ministarstva (čl. 5. i 6.)
nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih ovim
pravilnikom i pogone i postrojenja koji nisu navedeni
ministarstvo.
prema čl. 18. (54a) Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl.
novine Federacije BiH br. 38/09).
■ izvod iz planskog akta odnosnog područja s ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i
namjenama površine predmetne lokacije,
(plan, tehnički opis rada itd.),osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi
ili koju proizvodi pogon i postrojenje, izvora emisija iz pogona i postrojenja, stanja lokacije pogona i
postrojenja,
(zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš, predloženih mjera, tehnologija i drugih
tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije
ostalih mjera radi usklađivanja s osnovnim obvezama operatora posebno mjera nakon zatvaranja
postrojenja, mjera planiranih za monitoring
rješenja;
s okolišnom dozvolom;
■ netehnički rezime i
Studija o procjeni utjecaja na okoliš i Plan upravljanja otpadom. 222 Izazovi okolišne dozvole
nezinoj izradi.
Uz zahtjev priložiti uplatnicu na iznos od 80 KM uplaćenu na ime Budžeta FBiH putem Uni credit
zagrebačke banke, svrha doznake: administrativna
(Sl. novine FBiH 33/03 i 38/09), Federalno ministarstvo uključuje javnost, nadle-
prijama dokumentacije.
provjera zahtjeva za okolišnu dozvolu se obavlja sukladno kriterijima utvrđenim u poglavlju IV, članak
20. odnosnog Pravilnika.
Kada je provjerom utvrđeno da ne treba procjena utjecaja na okoliš, nastavlja se postupak i izdaje se
okolišna dozvola na temelju dostavljene dokumentacije uz zahtjev.
■ investitor odabire konsultanta s liste nositelja izrade Studije koji će izraditi Studiju utjecaja na
okoliš. Rok za pripremu i cijena izrade Studije su
ugovorne obveze između investitora i konsultanta,
na odobravanje,
stručne komisije/povjerenstva,
■ sukladno čl. 61. Zakona o zaštiti okoliša, Federalno ministarstvo u suradnji s investitorom, uključuje
javnost u postupak organizirajući javnu raspravu na lokaciji najbližoj lokaciji projekta.
javnu raspravu organizira Ministarstvo u suradnji s investitorom. Investitor je dužan animirati javnost
za sudjelovanje u javnoj raspravi, a Ministarstvo
obavještava i poziva javnost na raspravu putem tiska, slanjem dopisa zainteresiranim stranama uz
dokumentaciju (CD) i objavljivanjem na web stranici Ministarstva www.fmoit.gov.ba.
■ odbacuje Studiju utjecaja na okoliš (ukoliko Stručna komisija/povjerenstvo utvrdi da: nije sukladna
prostornom i regulacijskom planu, da predviđena tehnologija nije u skladu sa BAT-ovima i
prekomjerno zagađenje
okoliša, odnosno da projekt nije u skladu sa odredbama zakona i Strategije zaštite okoliša na razini
Federacije BiH, te projekt instalacije usklađen
utjecaja na okoliš, kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pu-
šteni u rad, samo ako imaju okolišnu dozvolu (Sl. novine FBiH 19/04) definirani
utjecaja na okoliš, kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pu-
šteni u rad, samo ako imaju okolišnu dozvolu (Sl. novine FBiH 19/04) definirani
okoliš koju obvezno izrađuje neka od konsultanstkih tvrtki s liste nositelja izrade studije procjene
utjecaja na okoliš, koju donosi ministar u obliku rješenja.
Nositelji izrade Studije utjecaja na okoliš mogu biti pravne osobe koje zadovoljavaju uvjete propisane
Pravilnikom o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji/nosioci izrade Studija utjecaja na
okoliš i visini naknade i ostalih
okoliš:
R.
br.
Nositelji/nosioci
izrade Studije
utjecaja na okoliš
1. AGRONOMSKI
FAKULTET
SVEUČILIŠTA U
MOSTARU
Biskupa Čule
10
88000 Mostar
+387 36
32 02 33
+387 36
32 50 15
agronomski.
fakultet@tel.
net.ba
agronomski.
fakultet@svemo.ba
www.sve-mo.
ba/af/
2. BH ŠUME Titova 7,
71 000
Sarajevo
+387 33
665 365
+387 33
665 365
bhsume@bih.
net.ba
bih_sume@bih.
71000
Sarajevo
+387 33
278 040
+387 33
200 074
bosna-s@bih.
net.ba
www.bosna-s.ba
4. CETEOR d.o.o.
SARAJEVO
bb,
71000
Sarajevo
+387 33
563 580
+387 33
205 725
ceteor2@pksa.
com.ba
www.ceteor.ba
TUZLA
Ul. Voje
Ivanovića 31
75 000 Tuzla
+387 35
225 707
+387 35
314 440
dit_tuzla@yahoo.
com
www.dit.com.ba
6. DVOKUT PRO
d.o.o. SARAJEVO
Ul.Avde Hume
11,
71000
Sarajevo
+387 33
447 875
+387 33
447 881
dvokut@bih.
net.ba
www.dvokut.ba
7. ECO-PLAN d.o.o.
MOSTAR
Ul. Dr Ante
Starčevića bb,
88000 Mostar
+387 36
397 400
+387 36
397 410
eco-plan@ecoplan.ba
8. ENEGOINVEST d.d.
SARAJEVO
Ul. Hamdije
Čemerlića 2
71000
Sarajevo
+387 33
703 645
+387 33
618 174
amira.serdarevic@
energoinvest.com
www.
energoinvest.com
9. EXPERT d.o.o.
VITEZ
Tvornička 1
72250 Vitez
+387 30
714 160
063 336
305
063 336
361
expert@tel.net.ba
10. GRAĐEVINSKI
FAKULTET –
SVEUČILIŠTA U
MOSTARU
Ul. Kralja
Zvonimira 14
88000 Mostar
+387 36
355 000
+387 36
355 003
+387 36
355 010
gf-svemo@tel.
net.ba
www.sve-mo.
ba/gf/
d.o.o. MOSTAR
Ul.
Dubrovačka
bb
88000 Mostar
+387 36
449 880
+387 36
449 888
igh-mostar@
igh-mostar.ba
www.igh-mostar.
ba
12. INSTITUT ZA
HIDROTEHNIKU
SARAJEVO
Ul. Stjepana
Tomića 1
71000
Sarajevo
+387 33
212 467
+387 33
212 466
heis@heis.com.
ba
www.heis.com.
ba
13. IMPRO i IMPEX
d.o.o. CENTAR
ZA OBNOVLJIVE
IZVORE ENERGIJE
MOSTAR
Ul. Husnije
Repca bb
88 104 Mostar
+387 36
580 116
+387 36
580 116
impro.impex@
14. INSTITUT ZA
GRAĐEVINARSTVO
Kralja Petra I
Karađorđevića
92-98
78 000 Banja
luka
+387 51
326 064
+387 51
326 063
iicbl@blic.net
izg@teol.net
www.institutig.
com
TUZLU
Armije BiH 15
75000 Tuzla
+387 35
252 409
+387 35
245 790
inproz@bih.
net.ba
www.inproz.com
Srebrene 127
75000 Tuzla
+387 35
280 682
+387 35
280 686
inzio@bih.net.ba www.inzio.com.
ba
d.o.o.
SARAJEVO
71000
Sarajevo
+387 33
276 340
+387 33
276 320
+387 33
276 355
ipsage@bih.
net.ba
www.ipsainstitut.com
18. MAŠINSKI
FAKULTET –
UNIVERZITET U
ZENICI
Ul.
Fakultetska 1
72000 Zenica
+387 32
449 120
+387 32
449 130
+387 32
246 612
mf@mf.unze.ba www.mf.unze.ba
19. METALURŠKI
INSTITUT “KEMAL
KAPETANOVIĆ“
ZENICA d.o.o.
Ul. Travnička
cesta 7
72000 Zenica
+387 32
247 999
032 402
723
+387 32
287 666
miz@miz.ba www.miz.ba
20. MULTITEH
INŽINJERING
d.o.o. ZENICA
Ul. Envera
Čerkeza 2
72 000 Zenica
+387 32
430 806
+387 32
430 806
multitehing@
yahoo.com
Banja Luka
Veelina
Masleše 1/IV
78 000 Banja
Luka
+387 51
211 516
+387 51
233 269
+387 51
233 298
projekt@inecco.
net
www.projektad.
com
22. RUDARSKI
INSTITUT d.d.
TUZLA
Ul. Rudarska
72
75000 Tuzla
+387 35
282 406
+387 35
281 232
+387 35
282 700
rituzla@bih.
net.ba
www.rudarskiinstitut.com.ba
23. RUDARSKOGEOLOŠKOGRAĐEVINSKI
FAKULTET
UNIVERZITETA U
TUZLI
Ul.
Univerzitetska
75000 Tuzla
+387 35
320 550
+387 35
320 570
www.rggf.untz.
24. TEHNIČKO
EKOLOŠKI ZAVOD
Ul. Jovana
Dučića 42,
78 000 Banja
Luka
+387 51
212 544
+387 51
306 128
tez_bl@teol.net
25. ZT TEHNOZAŠTITA
d.o.o. MOSTAR
Ul. Biskupa
Čule b.b.
88 000 Mostar
+ 387 36
326-340
+ 387 63
313 314
+387 36
326-558
ivica@
tehnozastita.ba
26. ZAGREBINSPEKT
d.o.o. MoSTAR
Ul. Rudarska
247
88 000 Mostar
+387 36
334-280
+387 36
245-790
zagrebinspekt@
tel.net.ba
NA RADU
Ul. Zmaja od
Bosne 20
71000
Sarajevo
+387 33
642 989
+387 33
650 724
samo ako imaju okolišnu dozvolu (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 19/04) definirani su i postojeći
pogoni i postrojenja po pitanju vrste pogona/postrojenja/
Svi postojeći pogoni i postrojenja koji imaju dozvole (urbanističku, građevinsku ili uporabnu) prije
stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine
ša (Sl. novine Federacije BiH br. 38/09) izmjenjen je krajnji rok za pribavljanje
okolišne dozvole za pogone i postrojenja koji imaju izdane dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 68/05).228 Izazovi okolišne dozvole
postrojenja?
ovoj oblasti.
o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije BiH br.
Naslovna stranica
■ Naslov: Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za pogon i postrojenje (navesti puni naziv postrojenja
i pogona - Ime i adresa operatora
postrojenja.
koji imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša
Pravilnika sadrži:
3. opis djelatnosti pravne osobe, vrsta proizvoda i godišnji kapacitet proizvodnje, broj zaposlenika;
okoliša na danoj lokaciji, popis mjesta nastanka i kvantitativne i kvalitativne karakteristike svih
otpadnih tokova (otpad, buka, emisije u zrak, otpadne vode), uz prikaz emisijskih mjesta na mapi
lokacije. Priložiti dokaz
ukupni godišnji trošak, opis komponenti ili osobina sa značajnim efektima po okoliš, metoda nabave,
skladištenja i transfera);
8. izvor vodoopskrbe, ukupna potrošnja vode i potrošnja po jedinici proizvoda, izvori energije,
ukupna potrošnja i potrošnja po jedinici proizvoda;
14. prijedlog monitoring plana u skladu s propisima i rokove za preduzimanje predviđenih aktivnosti i
mjera;
19. plan za prestanak rada ukoliko postrojenje odn. pogon prestaje s radom
prije 31.12. 2007. godine,
novine Federacije BiH“ broj 9/05) i tada se plan aktivnosti smatra planom
postrojenja?
Kada se utvrdi da je zahtjev pripremljen u skladu s člankom 18. Zakon o izmjenama i dopunama
zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine Federacije BiH br. 38/09)
i temeljnim Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03), dalji postupak se
operatoru;
7. podjela obveza između članova dijelova SK/P za analizui ocjenu PA sukladno specijalnosti člana
SK/P (npr.slijedeći segmenti opterećenja okoliša: zrak, voda, tlo/zemljište, buka, otpad, biodiverzitet,
zaštita prirode/
predstavnika postrojenja u tijeku uvida na licu mjesta predmetnog postrojenja i njegovih pogona (ako
je 1 dan nedovoljan zbog kompleksnosti instalacije može se posjet obaviti u više navrata zajednički ili
pojedinačno u zavisnosti od potrebe i stalni kontakti s operatorom: telefonom
vodi se zapisnik;
■ u skladu sa članom 36. i 37. Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH
uvidom ili održavanjem javne rasprave o PA oglašavanjem u dnevnom tisku, dostavljanjem obavijesti
u pismenoj formi svim zainteresiranim stranama (relevantna ministarstva/uprava, općine - Mjesne
13. nakon odobrenja Plana aktivnosti nastavlja se upravni postupak za dobivanje okolišne dozvole
Rješenjem ministra.
Prilog – Obrazac
ANALIZA I OcjENA
POgON/POSTROjENjE/INSTALAcIjE-ObjEKTE
dA LI JE ZAHTJEV
AdEKVATNo
oBRAĐEN
KoMENTAR I
ZAKLJUČAK
NAPoMENA
štene institucije
11. Opis postojećih mjera prevencije nastanka emisija, postojećih mjera sa svođenjem uporabe
sirovina, vode i energije na minimum, opis konačnog tretmana otpadnih tokova
tehnologiji;
aktivnosti i mjera
14. Prijedlog monitoring plana u skladu s propisima i rokove
otpada i emisija;
razini;
pravilnika10.
IZVjEŠćE O OKOLIŠNIM
DOZVOLAMA237
dozvolama
dozvolu.
pogone/postrojenja
Iz prethodno navedene analitike uočljivo je da je broj zahtjeva u 2008. godini smanjen u odnosu na
2007. godinu, u kojoj je broj zahtijeva bio dvostruko
subjekti prema članku 72, Zakona o zaštiti okoliša trebali podnijeti i dobiti okolišnu dozvolu.
izdavanja okolišne dozvole zaprimljeni u 2009. godini prema vrsti (grani) industrije dai su u tablici:
Skraćena
oznaka
Broj izdatih
okolinskih dozvola
i/ili podnesenih
zahtjeva
Energetska industrija EI 30
Kemijska industrija K 12
Prehrambena industrija P 9
Upravljanje vodama UV 3
Drugi projekti DR 2
Rudarstvo R 1
Turizam i zabava TZ 1
2004. – 2009.
razdoblju 2004.-2009.
Kanton 2. Posavski 17
Kanton 5. Bosansko-podrinjski 8
Kanton 6. Srednjobosanski 69
Kanton 7. Hercegovačko-neretvanski 92
Kanton 8. Zapadnohercegovački 16
UKUPNO 683
805:
Kantoni/županije
683
UKUPNO 805
Veliki broj gospodarskih subjekata još uvijek nije podnio zahtjev za okolišnu
Razlozi za navedeno stanje uglavnom su: niska svijest i nespremnost gospodarskih subjekata za
provođenje zakonskog postupaka dobivanja okolišne
okolišne dozvole bez obzira što postojeća postrojenja imaju uporabnu dozvolu
i trenutno rade, ali isto tako okolišnu dozvolu moraju imati i ona postrojenja
koja su prestala s radom radi zastarjele tehnologije, zatvorena su zbog oštećenja ili iz drugih razloga
ne rade i ne namjeravaju ponovno otpočeti s radom.11.
REgISTRI O POSTROjENjIMA
I ZAgAđIVANjIMA245
zagađivanjima
unose u bazu podataka i obrađuju automatski. Izlazni podaci kreiraju se, prema
Zakonski temelj
Na osnovu čl. 28. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH br.
i one koje proizlaze iz Kijevskog protokola i Aarhuske konvencije o pristupu informacijama, učešću
javnosti, odlučivanju i pristup pravosuđu u oblasti okolinskih pitanja.
baze podataka
■ ispuštanju zagađivanja,
■ okolišnim dozvolama,
Lista kemikalija – Podaci o emisiji se dostavljaju za identifikovanu grupu hemikalija tj. onih supstanci
čije ispuštanje u okoliš može prouzrokovati značajan
uticaj na okoliš, zdravlje ili oboje (toksične materije, teški metali, karcinogene
materije ). U tabelama 1a i 1 b date su preporučene liste hemikalija iz kojih pogoni i postrojenja biraju
one koje su relevantne za njihove kategorije u industriji
što će se ova Lista postepeno proširivati za naredne izvještajne godine. Federalno ministarstvo
okoliša i turizma 247
Pragovi i obarači:
rješenje jer se podaci mogu primati u elektronskoj formi. Baza se može širiti i
županijskom ili lokalnom nivou). Elektronska mreža kojom će nadležno Federalno ministarstvo
okoliša i turizma biti povezano sa ministarstvom nadležnim za
godine. Bilo da su u elektronskoj formi ili odštampani na papiru, podaci bi trebali biti lako dostupni i
bliski korisniku koliko je to moguće.
itd.). Emisije iz ovih izvora nisu bazirane na kontrolnim podacima već na procjenama urađenim od
strane samih vlasti.
turizma.
okoliša.
Način prikupljanja podataka i rokovi dostave godišnjih podataka od operatora u postupku vođenja
Registra koji su u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.
■ Podatke o pogonima, postrojenjima i podaci o okolinskim dozvolama za
Prikupljanje podataka i razvoj softvera Vrši se u skladu sa Registrom europskih zagađivača i emisija
(EPER) koji je bio osnova za izgradnju Direktive o integralnoj prevenciji i kontroli zagađenja (IPPC) u
koji će se slijevati objedinjeni
podaci za BiH (kako je pokazano na slici 2). EPER je osnovan kao regionalani
Slika 2.: Shematski prikaz prikupljanaj podataka na državnom nivou i protoka prema EPER-u
Razvoj Registra
razvoja Registra.
Informiranje javnosti
javnosti putem Interneta ili na neki drugi način (publikacije u štampanoj i elektronskoj
formi).Federalno ministarstvo okoliša i turizma 249
kao i podnošenju bilo kakvih komentara, informacija i analiza koje su relevantne za proces donošenja
odluka u vezi okoliša.
stvoreni ne zahtjevaju odlagališta postrojenja, i zagađivači vode koji nisu stvoreni ne zahtjevaju
postrojenja za tretiranje otpadnih voda.
Trenutne aktivnosti
okoliša i turizma instalirana je prva verzija softverske baze Registra o postrojenjima i zagađivanjima u
koju će se unositi prikupljeni podaci. U skorije vrijeme
očekuje se veliki priliv podataka, jer su službeni dopisi sa tabelama 2 i 3 dostavljeni većini pogona i
postrojenja kategorije A.
Ukratko
sa zagađenjima drugih istih ili sličnih pogona, što im može biti signal da više
i izvore tvari koji se otpuštaju kao zagađivači i na taj način se rasipaju u okoliš.
efikasnosti.
Registar o pogonima i zagađivanjima može pomoći da se postigne prevencija zagađenja. Otpadi koji
nisu stvoreni ne zahtjevaju odlagališta (deponije), a
zagađivači vode koji nisu stvoreni ne zahtjevaju postrojenja za tretiranje otpadnih voda.
pa i šire mogu ocjeniti status okoliša i mogu koristiti rezultate iz Registra kao
MALI RIjEčNIK
NAjčEŠćE KORIŠTENIh
OKOLIŠNIh POjMOVA
KORIŠTENIh OKOLIŠNIh
POjMOVA
Izvor:
poticati od kiselih gasova u oblaku (porijeklom od izvora emisije udaljenim stotinama ili hiljadama
kilometara) ili spiranjem zagađenog zraka
šenje, pečenje i dr.), koji sadrže sastojke ili primjese koje mogu zagaditi atmosferski zrak u lokalnim,
nacionalnim, regionalnim i globalnim
razmjerama.
gasova ili čestica, uglavnom kao posljedica aktivnosti čovjeka. Zagađivanje zraka potiče prvenstveno
od: (a) spaljivanja fosilnih goriva za potrebe grijanja, (b) tehnoloških procesa, (c) sagorijevanja u
motorima sa
obično se odnosi na koncentraciju polutanata u zraku. Za većinu polutanata kvalitet zraka se izražava
kao prosječna koncentracija u određenom
vremenskom periodu (obično godina dana) i mjerom visoke zagađenosti (95-ti ili 98-i percentil
godišnjih vrijednosti praćenja).
inspekcijski nadzor.
brojčane vrijednosti koncentracije zagađujućih materija koje ne bi smjele biti prekoračene. U praksi
BiH primjenjuju se GVZ (granične vrijednosti zagađenosti) koje se odnose na urbanoindustrijska
područja i SGVZ
(stroge granične vrijednosti zagađenosti) koje se odnose na ruralna i šira
područja.
ukupne lebdeće čestice nađene u atmosferi kao čvrste čestice ili tečne
doba. Atmosferske čestice uključuju prah donesen vjetrom, emisiju iz industrijskih procesa, dim od
šumskih požara i uglja i ispusnih gasova motora sa unutrašnim sagorijevanjem. Ukupne čestice se
dijele na lebdeće
(suspendovane) i taložne.
nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom kratkog izlaganja i na kojem će biti poduzeti
direktni koraci.
popis vrsta štetnog otpada prema Odluci Komisije Europske unije br.
ZRAKA,
bioloških i sanitarnih kriterija, ali uz prihvaćeni rizik od štetnog djelovanja na osjetljive biljke, kao i na
neke kategorije stanovništva (stariji, bolesni, djeca).
dijagnostičkoterapijskih mjera.
ASh - PEPEO,
procesa.
računski ili fizički modeli koji omogućavaju izračunavanje ili prognoziranje kvaliteta zraka u urbanim ili
industrijskim sredinama ili širim područ-
jima. Izračunavanje se vrši na bazi katastra emisije (postojeća ili očekivana emisija), meteoroloških i
drugih podataka.
KONCENTRACIJA ZAGAĐUJUĆIH
u državi.
TEHNOLOGIJE (NRT),
ograničenje emisije zasnovano na maksimalnom stepenu redukcije svakog polutanta čija je emisija
regulisana propisima, a na bazi savremenih
ekonomske efekte kao i troškove. NRT se prvenstveno primijenuje u visoko razvijenim zemljama.
u tehnološkom značenju Best znači da tehnologija treba da bude najbolja po pitanju ograničavanja
zagađivanja, a Available da ju je moguće
u atmosferi.
otpad nastao iz organskih tvari, na primjer: ostaci od hrane.Federalno ministarstvo okoliša i turizma
257
bLAcK LIST - CRNA LISTA,
njihovim zagađivanjem.
nekad se koristi da opiše sve oblike klimatskih promjena, ali zbog toga
što Zemljina klima nikad nije statična, termin se koristi da se naznači važ-
nost promjene od jednog klimatskog stanja do drugog. U nekim slučajevima, termin klimatske
promjene može biti sinonim za globalno zagrijavanje. Međutim, naučnici nastoje da koriste ovaj
termin u širem smislu,
materijala ponovnom reciklažom koristi za drugu vrstu proizvoda (novina u toalet papir).
cONTAMINATION - KONTAMINACIJA,
unošenje u vode, zrak i tlo mikroorganizama, kemikalija, toksičnih supstanci, otpada ili otpadnih voda
u koncentracijama koje čine sredinu nepodesnu za njenu dalju namijenjenu upotrebu.
cONVENTION - KONVENCIJA,
njegovo sprovođenje.
UPRAVLJANJU VODAMA,
šenja odluka. Ovi elementi mogu biti definisani kao funkcija (upotreba
rijeke), predmeti (problemi) i pritisci (prijetnje), i uticaj mjera na sveukupnost funkcionisanja voda.
cRITIcAL cONcENTRAcION - KRITIČNA KONCENTRACIJA,
koncentracija zagađujućih materija u atmosferi iznad koje se javljaju nepovoljni efekti kod receptora,
kao što su biljke, ekosistemi ili materijali.
kvantitativna procjena unosa jednog ili više polutanata ispod koje se,
prema postojećim saznanjima, ne događaju značajni štetni efekti na specifične osjetljive elemente
okoline. Ove vrijednosti imaju isti smisao kao
djelovanja na biljke.
odnos emisija u vodu i zrak u odnosu na očekivani kvalitet zraka ili vode
DEcONTAMINATION - DEKONTAMINACIJA,
uklanjanje štetnih supstanci kao što su škodljive kemikalije, štetne bakterije ili drugi organizmi, ili
radioaktivni materijali iz izloženih individua,
u tlo, vodu ili vegetaciju i (b) mokra depozicija koja uključuje apsorpciju
državni propisi o dozvoljenom zagađivanju tla iz zraka, kao proces samočišćenja atmosfere. Najčešće
se koriste za čvrste čestice (taložni prah)
DESULFURISATION - ODSUMPORAVANJE,
tehničke mjere u cilju smanjenja emisije sumpordioksida u dimnim gasovima. Razlikuje se: (1)
odsumporavanje goriva (uglja, tečnih goriva, gasa), Federalno ministarstvo okoliša i turizma 259
pepela), (3) odsumporavanje dimnih gasova iza ložišta i (4) odsumporavanje dimnih gasova nakon
njihovog emitovanja iz dimnjaka (vezivanje
DIREcTIVE - DIREKTIVA,
može značiti novi domaći zakon ili izmjene i dopune postojećih zakona
razrjeđenje zagađujućih materija u zraku ili vodi kroz mehanizme konvekcije i difuzije. Mehanizmi
disperzije zagađivanja zraka su u funkciji
meteoroloških uvjeta. Vjetar transportuje i razrjeđuje zagađujuće materije; kiša ih spira do površine;
sunčevo zračenje može izazvati fotokemijske reakcije.
DISPOSAL - ODLAGANJE,
EcOEFFIcIENcY - EKOEFIKASNOST,
mjera upravljačkog procesa čiji je cilj da se maksimizira efikasnost proizvodnog procesa, a minimizira
negativne okolišne uticaje. Ekoefikasnost
EcOLOgY - EKOLOGIJA,
naučna disciplina koja proučava međuzavisnost organizama ili grupe organizama i njihove okoline,
žive i nežive. Riječ ekologija potiče od grčke
riječi oikos koja znači kuća (stanište, dom) i logos koja znači riječ (nauka).
proučavanjem pojedinih jedinki i njihovog odnosa prema okolini, dok su 260 Izazovi okolišne dozvole
organizama) i odnos tih jedinki prema okolini. Pojam ekologija podrazumijeva naučnu disciplinu u
prvobitnom smislu. Međutim, danas se u op-
ćoj jezičkoj upotrebi pojam ekologije sve više proširuje a gubi na dubini,
EcOSYSTEM - EKOSISTEM,
i nežive prirode na određenom prostoru. Sve prirodne zajednice ili grupe organizama koje žive
zajedno u interakciji su jedni sa drugima i čine
izabran za ispitivanje.
EFFLUENT - EFLUENT,
(1) svaki fluid ispušten iz izvora u okolinu; (2) voda ili otpadna voda
taložnika.
situacije, a zbog sprečavanja i ublažavanja uticaja na okolinu, koji bi mogli s njima biti povezani.
EMISSION - EMISIJA,
ispuštanje ili istjecanje materije u tečnom, gasovitom ili čvrstom stanju ili
izvora i visini emitovanja (visini dimnjaka). Za razliku od katastra emisije bilans emisija ne daje
teritorijalni pregled. Bilans emisije se prete-
tehnologija.
štanja ili odlaganja štetnih materija u okolinu.Federalno ministarstvo okoliša i turizma 261
postavljaju maksimalnu količinu zagađujuće materije koja smije biti ispuštena iz fabrike ili
postrojenja, a određena je na bazi tehnoekonomskih kriterija; daje se najčešće u mg/m3, a moguće je
i u mg po jedinici
mase proizvoda.
ENERgY - ENERGIJA,
racionalno korištenje energije kako bi se sačuvali prirodni energetski izvori (resursi) za potrebe
budućih generacija i ograničili okolinski
uticaji.
mjera koja pokazuje koliko date tehnologije ili poduzete mjere doprinose smanjenju potrošnje
energije i/ili goriva za neku aktivnost, kao što su
čujući zrak, vodu i tlo, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihovo me-
bilo kakva promjena u okolini, pozitivna ili negativna koja je, u cjelini ili
djelimično, posljedica djelatnosti, proizvoda ili usluga određene oraganizacije (ISO 14000).262 Izazovi
okolišne dozvole
OKOLINU/OKOLIŠ,
studija (pisani materijal) potreban kako bi vlada prethodno odobrila
obuhvata veći broj aspekata gradnje novih postrojenja, uključujući i procjene socioloških efekata na
okolno stanovništvo. Studijom se procjenjuju neželjeni uticaji na okolinu i analiziraju da li
zadovoljavaju zakonske
okolišne zahtjeve.
(DRŽAVA),
štetnih materija, ispuštanja energije i uticaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okolinu.
OKOLIŠA,
brojno izraženi zahtjev koji mora biti udovoljen za datu okolinu ili njene
dijelove (zrak, površinske vode, tlo i sl.).Federalno ministarstvo okoliša i turizma 263
Standards).
saradnje.
Grčka, Holandija, Irska, Italija, Luksemburg, Njemačka, Portugal, Španija, Švedska i Velika Britanija. U
stvaranju EU bitni su slijedeći osnivački
ugovori:
godine;
■ Potpisivanje ugovora u Rimu, marta 1957. godine kada je rođena Europska ekonomska zajednica;
■ Akt iz Brisela, septembra 1957. godine koji je ustanovio izbor Europskog parlamenta putem
direktnog prava glasa;
snagu Europska unija umjesto Europske ekonomske zajednice.264 Izazovi okolišne dozvole
EUROPSKE UNIJE,
smjernice kojima se određuje politika Europske unije vezane za okolinu za period od pet godina.
Prvim akcionom programom iz 1973. godine uspostavljeni su ciljevi i principi politike prema okolini.
Peti akcioni
u okviru Europske unije i zemalja članica. Peti akcioni program/ AP5 trebalo bi da se realizuje u
periodu 1993-1997. godine, ali je produžen do
aktualan.
EUTROPhIcATION - EUTROFIKACIJA,
fosfora, nitrogena i organskih supstanci. Alge i akvatične biljke pretjerano rastu. Simptomi se mogu
ublažiti skretanjem kanalizacije, boljim kori-
RAZNOVRSNOST)
staništa.
FAUNA - FAUNA,
FLORA - FLORA,
FLUX - FLUKS,
velikih voda.
ORGANIZMI,
selekcije.
globalno usaglašena politika koja se odnosi na održivi razvoj. Ova saglasnost je u stvari kompromis,
minimalni nivo odgovora na posebne
promjene klime.
ZAGRIJAVANJA,
računanju ovog ukupnog uticaja, neophodno je navesti vremenski period u kome se razmatra uticaj
odrađenog gasa, što je veoma bitno jer se
tako, na primjer, za metan čiji je životni vijek 12 godina, smanjuje relativna važnost za duži vremenski
period. IPCC računa GWP za tri vremenska perioda 20, 100, 500 godina. Dvadesetogodišnji period se
odnosi na
VODE,
ili obnavljao kvalitet voda, gdje tvari ili sastavne komponente čovjekovih
i višeatomni gasovi kao što su CO2, vodena para, metan, NOX i CFC koji
planete.
crnoj/crvenoj listi.
koncentracija zagađujućih materija kojom su izloženi ljudi tj. koncentracija između tla i 2 metra
visine.
hAbITAT - STANIŠTE,
mjesto koje naseljavaju određeni mikroorganizmi, biljke ili životinje.Federalno ministarstvo okoliša i
turizma 267
hARMFUL TO ThE ENVIRONMENT - ŠTETAN PO OKOLINU,
prekomjerni rizik koji zbog visokog stepena vjerovatnoće nastanka događaja ili obima moguće štete
na okolinu, zahtijeva mjere koje su posebno propisane.
(1) otpad koji štetno djeluje na floru i faunu, kao i na izgrađena dobra, (2)
otpadu.
dokument koji identifikuje rizik i stepen mogućih nepovoljnih posljedica po zdravlje koje mogu biti
rezultat izlaganja toksičnim materijama.
elementi metala sa visokom atomskom masom (npr. živa, kadmij, olovo...) koji mogu nanijeti štetu
živim organizmima i u niskim koncentracijama i koji se akumuliraju u organizmima kroz lanac ishrane.
Otpad
IMISSION - IMISIJA,
određenom mjestu i u određeno vrijeme u okolini (termin u engleski jezik lansiran iz Njemačke).
INFLUENT - INFLUENT,
tehnika razgradnje organskog otpada i dezinfekcija otpada. Pri spaljivanju otpada potrebno je
osigurati besprijekorne uslove izgaranja. Mogu-
uslovima, posebno kod nepotpung izgaranja otpada, mogu se u otpadnim gasovima emitovati PCDD,
PCDF, PAH, PCB/PCT koji nisu uneseni u
ložište, već nastaju u toku sagorijevanja ili hlađenja dimnih gasova. Veća
opasnosti od reaktivnosti.
otpad iz tehnoloških procesa same industrije: može biti anorganski ili organski. Često sadrži metalne
komponente, organske ili anorganske kiseline, polimere, kemikalije, ostatke boja, katrana, sapuna,
detergenta i dr.
uslovima.
otpad koji zauzima veliki prostor, a ima mali negativan ekološki ili zdravstveni uticaj.Federalno
ministarstvo okoliša i turizma 269
aktivnosti kao što su: mjerenje, provjeravanje, ispitivanje jedne ili više
svaku karakteristiku.
PROCJENA,
potrebna zbog važnosti biotičnih kao i abiotičnih faktora za funkcionisanje ekosistema. Sastoji se od:
i funkciju;
IPPC traži korištenje najbolje raspoložive tehnike, okolinskog upravljanja, čišće proizvodnje i redukcije
otpada.
pojedinac ili grupa koji su u vezi ili su direktno pod uticajem okolinskog
učinka organizacije.
INVENTORY - KATASTAR,
atmosfere) kod proizvodnje ili pružanja usluga u cilju (1) izrade katastra
emisije (zagađivanja), (2) procjene uticaja na okolinu ili (3) procjene životnog ciklusa.
skup propisa što ih određuje Međunarodna organizacija za standardizaciju kako bi se, između
ostalog, lakše odgovorilo globalizaciji međunarodnog tržišta. Ovi standardi bi trebalo da omoguće
zemljama u razvoju
da lakše izvoze svoje proizvode prilagodivši ih uslovima koji se u razvijenim zemljama odnose na
zdravlje i sigurnost, te očuvanje okoline, kao i
veći stepen iskorištenja energije i materijala uz niže troškove proizvodnje i bolje iskorištenje svih
elemenata proizvodnje.
planska mjera ili uzurpacija zemljišta, čime se prirodna funkcija tla ili
prethodna funkcija zamjenjuje drugačijim sadržajem, što ima prvenstveni uticaj na osiromašenje
bilološke raznovrsnosti i klimatske promjene.
proizvodnji.
ZEMLJIŠTA I ŠUMARSTVO,
jedan od dva osnovna uzroka klimatskih promjena (drugi je emisija stakleničkih gasova). Neravnoteža
u bilansu karbona nije samo u emisijama CO2
klimatske promjene.
oštećenja kvaliteta okoline i života (2) smanjenje konflikta u prostoru na-Federalno ministarstvo
okoliša i turizma 271
stalo potražnjom tla za različite privredne funkcije, urbani razvoj, izgradnju saobraćajnica ili očuvanje
prirodnih sadržaja i funkcija.
mjesto gdje se vrši odlaganje otpada. Obično se razlikuju deponije komunalnog otpada i deponije
industrijskog otpada. Ukoliko se radi o nekontrolisanom odlaganju, u procesu truljenja organskih
materija, dolazi
do zagađivanja vode i zraka, te širenje zaraza putem putem životinja (ptice, glodari...). Kontrolisano
odlaganje se vrši na sanitarnim deponijama.
LITTER - SMEĆE,
i sl.
LONg-RANgE AIR POLLUTION - ZAGAĐIVANJE ZRAKA NA VELIKIM
UDALJENOSTIMA,
koja potpada pod jurisdikciju jedne države i koje ima štetne posljedice u
spaljivanje fosilnih goriva ili drugih materijala koje omogućuje: (1) potpuno sagorijevanje kako bi se
minimizirala emisija produkata nepotpunog sagorijevanja; (2) uslove da se ne stvara visoka emisija
SO2 i NOx i (3)
pojava velike emisije, požara ili eksplozije koja nastaje zbog nekontroranih promjena nastalih tokom
rada postrojenja, a predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi ili okolinu posredno ili neposredno
unutar ili izvan
toka otpada ili da se cjelokupan otpad vraća u reciklažu. 272 Izazovi okolišne dozvole
DOZVOLJENA KONCENTRACIJA,
se na:
trgovina,
■ ulični otpad,
NOISE - BUKA,
može biti: kontinuirana (saobraćaj, kompresori, ventilatori i sl.) i impulsna (prisutna u nekim
specifičnim djelatnostima mašinske industrije). Sa
ORGANIZACIJA (NVO),
udruženja građana na državnom, regionalnom ili lokalnom nivou sa nekomercijalnim ciljevima kao
što su zaštita prirode, okoline, zdravlja potrošača ili društvenog interesa.
minerali, fosilna goriva koje čovjek crpi iz zemlje i tako doprinosi njihovom
da preostale iskoristive rezerve nikada ne budu iscrpljene. Ciklusi materija moraju biti regulisani.
Trajnija eksploatacija je moguća samo ako se
procenat potrošnje smanjuje svake godine u određenoj proporciji u odnosu na pretdhodne godine.
Da bi se nadoknadilo to smanjenje postoje
elektrana.
OZONE - OZON,
OZONSKI OMOTAČ,
kemijske tvari prirodnog i antropogenog porijekla koje imaju sposobnost izmjene fizičkih i kemijskih
osobina ozonskog omotača.
rijetka komponenta u Zemljinoj atmosferi. Na svakih 10 miliona molekula u zraku oko 3 su ozon.
Njegova koncentracija je mnogo veća u višem
dijelu atmosfere (stratosfera) između 10 i 50 km iznad Zemljine površine.
Zbog sposobnosti da apsorbuje UV-B zračenje ovaj sloj štiti život na Zemlji. Ugrožen je nekim
supstancama antropogenog porijekla.
PAcKAgINg - AMbALAžA,
je presudni faktor pri plasmanu na tržištu; odatle je razumljiv značaj ambalaže za savremenu
privredu. S druge strane, ambalaža je proizvod sa
vrlo kratkim vijekom upotrebe, te kada joj prestane funkcija ima karakter
otpada.
produkti spaljivanja fosilnih goriva (leteći koks, leteći pepeo, čađ), iz industrijskih postrojenja
(mljevenje, manupulacija, sušenje) prisutni u izlaznim gasovima ili u atmosferskom zraku.
PARTIcULATES - ČESTICE,
PAThWAY - PUTANJA,
fizički tok kemikalija ili drugih zagađujućih materija od izvora do organizma izloženog djelovanju.
PERSISTENcE - POSTOJANOST,
neodređena (tvari koje oštećuju ozonski omotač postojane su u stratosferi više decenija).
vrijeme. (2) Materija koje se može pojaviti u vodi, zraku, tlu ili u živim
ONEČIŠĆIVAČ),
postrojenje čije djelovanje posredno ili neposredno prouzrokuje zagađivanje okoline (ložište,
saobraćajno sredstvo, tehnološko postrojenje…).
nastoje da promovišu, imajući u vidu pristup da zagađivač treba da snosi trošak prouzrokovan
vlastitim zagađivanjem, poštujući javni interes,
onečišćavanjem okoline odgovara pravna ili fizička osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim
djelovanjem omogućila ili dopustila onečišćavanje okoline. Ovaj sistem ima i pristalica i protivnika -
teret sanacije pada
plaća se u zemljama OECD-a još značajno ne primjenjuje kod zaštite zraka, jer se - za razliku od
problematike voda - može teže dokazati koliko
otpada.
kategorije prijemnika.
RAZVOJA,
usmjerenja kako filozofiju održivog razvoja primijeniti u praksi (u razvoju države). Razlikuju se
postulati koji se odnose na: (1) prirodne nauke
geografski određeno područje koje je namijenjeno ili vođeno i upravljano na način da se postigu
specifični ciljevi zaštite.
PROTOcOL - PROTOKOL,
(1) slijed formalnih postupaka za vođenje analize; (2) prilog uz međunarodni ugovor (konvenciju) u
kome su specificirane obaveze koje moraju
QUALITY - KVALITET/KAKVOĆA,
ukupnost karakteristika nekog entiteta koje ga čine sposobnim da zadovolji izražene ili
pretpostavljene potrebe (kvalitet je zadovoljstvo kupca).
proizvoda) i atractive quality (dopadljivi kvalitet - karakteristike proizvoda zbog kojih se proizvod
posebno dopada kupcu).
R STRATEgY - R STRATEGIJA,
primjena tehničkih mjera da se smanji količina otpada. Cilj je smanjiti potrebe za eksploatacijom
prirodnih resursa, ali isto tako i postići ekonomske efekte zbog smanjenih troškova dobivanja
sirovina. Princip odgovornosti proizvođača za otpad, posebno kada se radi o ambalaži, doveo je
živi organizmi ili materijali koji su pod uticajem, i uključuju i ukupnu me-
REcOVERY - POVRAT/OPORABA,
povrat materijala i energije iz iskorištenih proizvoda ili otpada u privredni sistem primjenom
određenog tehnološkog postupka ili spaljivanjem.
REcYcLINg - RECIKLAŽA/RECIKLIRANJE,
SREDSTVIMA ZA HLAĐENJE,
sloja, koje podrazumijevaju i uključuju sve alternativne tehničke i sigurnosne opcije. Koncept ovog
plana se takođe može koristiti kao dio sistema okolinskog upravljanja u organizacijama.
REgULATION - PROPIS,
tijelo.
RELEASES - ISPUŠTANJA,
kada ne mogu biti obnovljene drugačije nego istim putem koji je kori-
energija iz resursa kao što su snaga vjetra i solarna energija koja može
resursi za koje postoje prirodni mehanizmi obnavljanja: šume, podzemne vode, poljoprivredno
zemljište, more. Korištenje obnovljivih resursa
treba da bude tako organizovano da procenat ekspoloatacije ne bude Federalno ministarstvo okoliša
i turizma 279
veći od procenta prirodne regeneracije. Ovo znači da se potrošnja obnovljivih resursa ne može
kompenzirati podsticanjem njihovog razvoja,
nego samo ograničavanjem potrošnje, tj. postoji opravdan stav da čovjekove intervencije u
povećanje produktivnosti prirodnih resursa mogu da
■ obnovljive i neobnovljive;
■ iscrpljujuće i neiscrpljujuće.
Humani resurs je jedini resurs čiji kvalitet raste kroz proces njegove
eksploatacije.
se postiže ušteda prirodnih resursa i smanjenje okolinskog uticaja pri njihovoj eksploataciji.
naknadna upotreba komponente, dijelova komponenti ili proizvoda nakon kraja njegove prvobitno
namijenjene upotrebe.
u prvoj fazi podrazumijeva iznalaženje metoda za procjenu i vršenje procjene vjerovatnoće rizika i
procjene šteta koje bi pri tome mogle nastati.
Upravljanje rizicima se vrši tako što se ne dozvoljava da umnožak vjerovatnoće nastanka rizika i
procijenjene eventualne štete bude veći od
zadate konstantne vrijednosti. To znači, što su moguće veće štete, vjerovatnoća nastanka akcidenta
mora biti toliko puta manja.
RUbbISh - SMEĆE,
neraščlanjiv otpad bilo zapaljiv (papir, drvo, platno), bilo nezapaljiv (metal, staklo, keramika).280
Izazovi okolišne dozvole
SANITARNA DEPONIJA,
ljudi.
toksičan ili opasan otpad koji nastaje u malim preduzećima, kućnim pogonima i labotarijama. Radi se
o otpadu koja nasataje na velikom broju
uticajem gravitacije. Sedimentacijom se mogu ukloniti iz vode suspendirane materije organskog ili
anorganskog porijekla čiji je prečnik čestica
veći od 10
-7
m.
SLUDgE - ŠLJAKA,
(1) istopljeni pepeo nastao u procesu sagorijevanja uglja pri višim temperaturama, (2) istopljena
jalovina rude sa dodacima koja nastaje u metalurškim procesima dobijanja metala iz rude ili njihovog
prečišćavanja.
SMOg - SMOG,
oblik zagađenog zraka u gradovima, posljedica nepotpunog sagorijevanja fosilnih goriva u malim
ložištima i neregulisanog saobraćaja. Riječ
kapljica karbohidrogena, pepela i SO2 kao primarnih polutanata, te vodenih kapljica u obliku magle.
Posljedice na čovjeka se najčešće manifestiraju iritacijom i oboljenjima respiratornih organa.
Razvijene države Federalno ministarstvo okoliša i turizma 281
sva prisutna pozitivna ili negativna svojstva vezana za korištenje tla i njegove funkcije.
aktivnosti koje osiguravaju sakupljanje, obradu i odlaganje čvrstog otpada. Upravljanje takođe
uključuje i ponovno korištenje materijala i
energije iz otpada. Čvrsti otpad nastaje u industriji, rudarstvu i poljoprivredi, kao i na mjestima
stanovanja (komunalni otpad). Otpad je uvijek
prisutan i može nastati i slučajnim odbacivanjem. Neodgovarajućim odlaganjem čvrstog otpada mogu
se prouzrokovati ekološki i zdravstveni
SOOT - ČAĐ,
količine emitirane čađi. Čađ dospijeva u atmosferu i emisijom iz specijali-282 Izazovi okolišne dozvole
URBANIM PODRUČJIMA,
ispuštanja CO2
cjelokupan razvoj prirodnog i izgrađenog na određenom prostoru. Preteče ovog termina su termini
Prostorno uređenje, a zatim Prostorna organizacija i namjena prostora. U kontekstu Prostornog
razvoja uvedene
otpad koji sadrži pretežno rizičan otpad, kao što su rastvarači, kiseline,
strane mogu biti država, lokalne zajednice, nauka, građani, NVO itd.
supstance koje zbog svojih osobina, u određenim količinama i kocentracijama, mogu imati
nepovoljan uticaj na funkciju i korištenje tla.
vode na površini zemlje (rijeke, jezera). Federalno ministarstvo okoliša i turizma 283
lokacija za koju se sumnja da je opasna za predviđenu upotrebu ili lokacija za zaštitu čovjeka i okoline
od opasnosti.
SUSTAINAbILITY - ODRŽIVOST,
održava - popravlja);
i budućem vremenu. Takav održivi razvoj čuva tlo, vodu, biljni i životinjski svijet, okolinski je
prihvatljiv, tehnički adekvatan, ekonomski ostvarljiv i društveno prihvatljiv i poželjan. U literaturi se
koriste i termini: trajni
aktivnosti koje imaju za cilj: (a) obezbijediti biološku funkciju voda: voda
je stanište velikog broja organizama, nezaobilazni je faktor u procesu fotosinteze, rastvarač je za sve
hranljive elemente tla, hrana je većini živih
■ zaštita od voda (sprečavanje poplava u dolinama rijeka, bujica, erozija zemljišta i visokih nivoa
podzemnih voda).284 Izazovi okolišne dozvole
T
ThERMAL POLLUTION - TERMALNO ZAGAĐIVANJE,
i drugog prostora, sva energija se emituje u prostor. Termalnim zagađivanjem temperatura zraka u
zimskom periodu u gusto naseljenim gradovima može da poraste i za 1 do 2
proizvodnji roba. Iako još uvijek slabije priznat u politici i pravnim dokumentima u odnosu na Princip
zagađivač plaća, već se de facto primijenjuje u mnogim zemljama putem instrumenata kao što su
korisničke
naknade (za vodu, otpad) i naknade, odnosno porezi na upotrebu prirodnih izvora. Princip će se
vjerovatno proširiti kada se pojača privatizacija, a time i smanji zakonska regulativa u sektorima
vodosnabdijevanja,
KOMPONENTE,
svaka organska komponenta koja lako isparava. VOC sudjeluju u stvaranju fotokemijskog smoga i
dokazano je da štetno utiču na zdravlje. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 285
W
WASTE - OTPAD,
reziduuma);
okolini);
a. oslobađa (bez bilo kakvih intencija u pogledu daljeg tretmana i finansijsog efekta),
c. mora osloboditi (kako bi se, s obzirom na mogući rizik) zadovoljili zakonski propisi.
prema štetnosti.
zagađena voda, nečista voda, voda koja sadrži primjese ili rastopljene
upotrebljivost.
svaka promjena sastava vode, izazvana prisustvom organskih ili anorganskih supstanci ili promjenama
u temperaturi vode, koja je može učiniti neodgovarajućom za njenu dalju upotrebu. Porast populacije
i razvoj industrije i poljoprivrede daje porast važnosti u kontroli zagađivanja
vode.
potrebama i
aktivnosti.
obrade vode.13.
bIh
www.mvteo.gov.ba
Akademije
Federacija bih
Federalna ministarstva
www.fmpvs.gov.ba
Zavodi
www.vladausk.ba
www.zupanijaposavska.ba
www.bpkgo.ba
www.vladazzh.com
www.mpz.ks.gov.ba
www.vladahbz.gov.ba
Republika Srpska
Srpske
Distrikt brčko
Agencije
Agencija za vodno područje rijeke Save - www.voda.baFederalno ministarstvo okoliša i turizma 291
Međunarodne organizacije
UNEP – www.unep.org
www.rec.org
UNHCR - www.unhcr.ba
NATO - www.nato.int
UNDP - www.undp.ba
USAID- www.usaid.ba
Ostali linkovi
Agenda 21 - www.unep.org
www.unece.org
Greenpeace - www.unrisd.org
kompanija.asp