Poznavanje Robe

You might also like

Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 9

DOBRO-stvar ili usluga kojom se zadovoljava neka ljutska

potreba. Dijele se na:slobodna (nisu rezultat ljutskog rada) I


ekonomska (proizvode ljudi svojom djelatnošću)
EKONOMSKA DOBRA dijelimo:- materijalna (sirovine,
polupr, gotovi) i materijalno-nemat (proizvodne usluge,
neproizvodne u)
Dobra dijelimo s obzirom na:
Namjenu:-potrošna roba i proizvodi široke potrošnja
Teoriju marketinga: obična, trgovačka, specijalna, netražena
S aspekta životnog vijeka: stara, usavršena, nova
S aspekta interakcije: osnovna, supstitutivna,
komplementarna...
PROIZVOD- su materijalne strukture koje zbog tehnološke
organiziranosti socioekonomskog sustava u suovisnosti s
ekološkim sustavom dobivaju određene funkcije.
ROBA-se nazivaju svi proizvodi ljutskog rada koji svojim
svojstvima zadovoljavaju potrebe bilo koje vrste i istodobno
su predmet trgovine.
Roba se dijeli: prema podrijetlu: anorgansku (minerali),
organsku (biljni i živ.svijet), i sintetičnu (mix u lab).
Prema stupnju obrade:sirovine (žitarice, repa..), poluproizvodi
(nastaju preradom sirovine (pšenica), gotovi
Prema kvaliteti:prava, nadomjesci, imitacije i krivotvorine.
Prema ekonomskoj namjeni:za reprodukciju, p opreme, p za
krajnju potrošnju.
S obzirom na funkciju koju obavljaju: amorfne (nemaju
određeni trajni oblik i ne obavljaju nikakvu f, već ih je potrebno
preraditi ili obraditi. To su sirovine, polupr, i materijali),
oblikovani (obavljaju jednu ili više f te su i bez prerade
upotrebljivi za krajnjeg korisnika. To su p konačni proizvodi i
izrade).
Načela oblikovanja amorfnih proizvoda:potrebno voditi računa
o načelima: odgovarajučim fizičkim i kemijskim svojstvima,
prilagođenosti za daljnju preradu, sposobnost za
uskladištenje i transport, i proizvodnji sa što nižim troškovima.

Načela kod projektiranja oblikovanih p:n funkcionalnosti, n


najmanje mase, n najmanjih gabaritnih mjera, najnižih
troškova p, najnižih obrtnih t, n jednostavnog rukovanja, n
jednostavnog održavanja, n pouzdanosti, n najveće sigurnosti
i ekološke prihvatljivosti.

EAN sustav-nastao 1976. univerzalni sustav označavanja,


simbolizacije i prepoznavanja robe. Sastavljen je od 13
brojčanih znakova (skraćeno 8). Da bi se koristio potrebna je
odgovarajuća elektronska oprema, elektronske blagajne.
KLASIFIKACIJA PROIZVODA-ZNAČI SUSTAVNO
RAZVRSTAVANJE PREDMETA, POJMOVA ILI POJAVA PO
ODREĐENIM KRITERIJIMA. OMOGUĆAVA PREGLED
VELIKOG BROJA PROIZVODA I NJIHOVU USPOREDBU U
MNOGIM DJELATNOSTIMA.
Proizvode razvrstavamo u kategorije:vrsta, podvrsta, razred
kvalitete, podskupina, skupina, pododjel, odjel.
Načela klasifikacije: n upotrebljivosti, funkcionalnog odnosa
među pojedinim p, njihovoj vertikalnoj povezanosti.
S gledišta upotrebljivosti:neograničeno u, i na ograničeno up.
Nazivi proizvoda: skraćeni (kratice), fantazijski (izmišljeni i
nemoguće je po njima zaključiti odnose li se na izvor ili
svojstvo), različiti nazivi za jedan p (sinonimi), isti nazivi za
različite p (homonimi), jednostrano označavanje skupina ili
vrsta p.
NOMENKLATURA-popis robe s klasificiranim proizvodima po
određenom sustavu. (slovna ili brojčana ili mješovita).
CARINSKA TARIFA- sustavno uređeni popis sve robe koja se
uvozi i izvozi uz carinske stope.
Norma je poznata i priznata mjera za određenu kvantitativnu
ili kvalitativnu veličinu u okviru određene socijalne
zajednice.Definicija prema ISO:Norma je isprava za opću i
višekratnu upotrebu donesena konsenzusom i odobrena od
priznate ustanove koja sadrži pravila,upute i obilježja
djelatnosti ili njihovih rezultata te jamči najviši stupanj
uređenosti u određenim okolnostima.Norma je prisutna u
ljudskom društvu i na svakom mjestu i u svakom trenutku.
Ciljevi normizacije : izbjegavanje protekcionizma, zaštita
zemalja u razvoju , stvaranje jedinstvenog svjetskog tržišta,
zatvaranje ekološkog planetarnog sustava, širenje i
prihvačanje najnovijih globalnih tehničkih i tehnoloških znanja,
izgradnja jedinstvenog komunikacijskog sustava.
Predmeti i razine normizacije: n za poslovno komuniciranje, n
za sigurnost, n za dimenzije, n za kvalitetu, konstrukcijske
norme, n o materijalima.
Norme mogu biti: interne (koriste poduzeća za svoje potrebe),
granske (kada ih za svoje potrebe prihvate dva ili više p u
okviru iste struke), nacionalne (koriste države), regionalne
( donose norme na razini regije, tj država koje su u političkoj i
gospodarskoj suradnji), međunarodne (vrijedi za one države
koje su svoje nacionalne norme prilagodile međunarodnima).
ISO-međunarodna org za norme (1947.), zadaća joj je da
priprema, prihvača, i objavljuje internacionalne (svjetske)
norme te da se o njima brine.
KVALITETA ROBE
Kvaliteta je zadovoljstvo kupca. Kupac je svatko na koga
utječe proizvod ili proces. Zadovoljstvo kupca postiže se
komponentama : svojstvom proizvoda , oslobođenosti od
nepotpunosti.
službena definicija kvalitete prema normi-kvaliteta je ukupnost
svojstava stanovitog entiteta koja ga čine sposobnim da
zadovolji izražene ili predpostavljene potrebe.
Svojstva materijala za izradu robe – materijal može biti
osjetljiv prema: mehaničkim silama (elastičnost, žilavost,
krhkost), prema onečišćenju, bološke osjetljivosti, osjetljivost
prema svjetlu, prema promjeni temperature, prema promjenui
vlažnosti, prema kisiku, prema koroziji, prema promjeni
mirisa.
Pojavni oblici robe – roba bez olika ( plinovi i tekućine), sipka
roba (prašci, krupica..), pastozna roba (paste, kreme, masti..),
roba stabilana oblika (visok stupanj stabilnosti oblika)
FUNKCIJA AMBALAŽE-
-zaštitna-štiti robu na putu od proizvođaća do potrošaća.
Mora zaštiti robu od raznih mehaničkih naprezanja,
atmosferskih utjecaja, fizičkih i kemijskih utjecaja, od
djelovanja mikroorganizma, insekata i glodavaca.
-skladišno transportna-mora omogućiti racionalno korištenje
skladišnog i transportnog prostora. Oblik i dimenzija prodajne
i transportne A moraju biti međusobno usklađene.
-prodajna-izdvajamo četiri zadaće:
- pakiranje količine robe potrebne kupcima (mora odgovarati
potrebama kupca, biti usklađena s njegovom potrošnjom)
- racionalizacija prodaje (da bi ubrzala kretanje kupca kroz
trgovinu, dovođenje na blagajnu, da kupac unatoč brzini kupi
što više. Na policama složeno da bude uočljivo i gdje je
očekuje)
- povećanje opsega prodaje (A treba privući pažnju kupca)
- jamstvo kvalitete (A predstavlja robu pa tako jamči i
kvalitetu, nesmije biti oštećena)
-uporabna mora udovoljiti zahtjevima:
-lakoći UA (lako otvaranje i zatvaranje, uzimanje potrebna
količine...)
-njeziniom djelovanju kao ukrasu (ostavlja dojam, pridobiti
kupca da kupi, dekorativna)
-uporaba ispražnjene A (da se može uptrijebiti za naknadnu
uporabu npr.:boce, staklenke...., bačve)
-ekonomska u proizvodnji mora postići što niže troškove
djelimo ih na: T ambalažnog materijala (produkt mase
potrebnog materijala i njegove cijene), T oblikovanja (ovise o
vrsti ambalažnog materijala, različiti postupci oblikovanja
uzrokuju i različite troškova), T grafičkog oblikovanja.
-ekološka uz troškove i korist prigodom kupnje treba paziti i
na slijedeće ciljeve: smanjenje upotrebe sirovina i materijala,
min uporaba energije, ograničavanje zagađenja.

ELEMENTI KREIRANJA AMBALAŽE-


Na elemente utječu :
-ambalažni materijal (koji mora imati slijedeća svojstva:
postojanost, nepropusnost-provodljivost, sposobnost prerade
i gustoću)
-oblici ambalaže
-grafička obrada ambalaže
AMBALAžA-zajednički naziv za raznovrsne materijale u koje se
smješta, umotava i pakira roba. U ambalaži se roba transportira,
skladišti u njoj se roba prodaje i iz nje se roba troši. Možemo je
definirati s više aspekata:
-s aspekta proizvodnje (radi čuvanja kod transporta, skladištenja i
uporabe)
-s aspekta zaštite i čuvanja (čuva proizvod od rasipanja, vanjskih
utjecaja..
-s aspekta konstrukcije (mora biti funkcionalna, jednostavna,
izvorna..
-s aspekta ekonomičnosti (da uz min troškove čuva i predstavlje
proiz.)
Na rast proizvodnje ambalaže utječu:
- promjena tehnike prodaje (samoposluga)
-suvremena dostignuća na izradi A (omogućava pakiranje mesa,
voća..)
-promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija, stupanj
zaposlenosti..)
zbog veće kupovne moći (traži se roba bolje kvalitete)
Čimbenici koji koče potrošnju ambalaže:
-odnos troškova pakiranja prema prodajnoj cijeni
-zagađenje okoline (nepovratna ambalaža...)
ROBA I AMBALAŽA
Ambalaža mora biti usklađena sa: vrstom robe, sa svojstvima
materijala od kojih je izrađena, ii pojavnim oblicima robe i
njihovim svojstvima.
Kako će se koja roba pakirati, u kakvu ambalažu i kojim će se
funkcijama ambalaže posvetiti veća pažnja, ovisi o vrsti robe.
Roba se sustavno može svrstati na
-investicijska roba-njome se kupac koristi za proizvodnju
druge robe ili obavljanja usluga. Obično većih dimenzija i
pojedinačno pakirana.
-potrošna roba-djeli se na robu proizvodne potrošnje (je roba
od koje se preradom dobiva nova roba višg stupnja prerade) i
robu široke potrošnje (sva ona koja služi za podmirenje
potreba stanovništva, dijeli se na robu kratkotrajnog
(prehrambena roba, sretstva za pranje) i dugotrajnog (odjeća,
obuća, namještaj) karaktera.

RAZVRSTAVANJE AMBALAŽE-najčešća podjela A je


prema materijalu od kojeg je načinjena, prema osnovnoj
funkciji, prema trajnosti i s obzirom na spojivost s robom.
-prema ambalažnom materijalu:
-papirna (ekonomična, laka, dobra mehanička svojstva,
praktičnost, prilagodljivost, jednostavna grafička obrada,
sekundarna sirovina)
materijali su:papir (jeftina nebijeljena vlakna s dodatkom
ljepila i punila), karton (prelazi 150g/m ۠ i valoviti karton
(slijepljeni slojevi ravnog i valovitog papira/kartona, visina
valova, za pakiranje osjetljivih proizvoda na udarce)
-metalna pogodan radi tehničkih svojstava (čvrstoća, sjaj,
jednostavno oblikovanje i toplinska provodljivost, nepovoljno
radi korozije i kemijske reakcije proizvoda sa metalom.
Upotrebljava se crni lim, bijeli lim, pocinčani lim, aluminijski
lim, trake i folije.
-staklena pogodnosti su što ne propušta plinove, mirise,
vlagu, a u kemijskom pogledu je inertna i što je fiziološki
besprijekorna (pakiranje ljekova, namirnica..), moguće ju je
više puta upotrijebiti (povratna ambalaža). Loše strane
relativna lomljivost, razmjerno velika gustoća.
Mogu biti staklenke, ampule, baloni. Za pakiranje namirnica,
kemikalija, ljekova, kozmetike, sredstava za čišćenje..
-drvena ambalaža karakteristike tvrdoća, elastičnost, niska
gustoća, niska cijena, velike mogućnosti za preradu.
Nedostatak pomanjkanje drva, gubici kod rezanja drva (40%).
Oblici drvene A drvene gajbe, gajbe od vezanog drva,
ljepljene drvene gajbe.
-tekstilna ambalaža za izradu upotrebljavanmo tkanine od
prirodnih (poliamidna, poliesterska, polipropilenska) i
sintetičnih (veće rastezljivosti, ne kida se , lakša je) vlakana.
Obici tekstilne A vreće, fleksibilne vreće, bale, ponjave
materijal za vezivanje.
-plastična visokomolekularni spojevi nastali u kemijskim
procesima. Olikuju ih niskazapreminska masa, otpornost na
kemijske utjecaje, nepropusne su, nisu toksične, mogu se
prerađivati i obrađivati serijski na strojevima, šarolike
obojanosti i grafičke obrade.
Izrađuju se od: polivinilklorida, polietilena niske gustoće,
visoke g, polipropilena i poliestirena. Oblici su vrećice, vreće,
doze, čaše, boce, kante, poklopci i zarvarači.
-kompleksna ona koja treba ispunjevati brojne i raznovrsne
teh i druge uvjete. Dobivaju se kombinacijom dva ili više
nabrojanih materijala (papir, alu folija i plastične folije.)
materijal za kompleksnu ambalažu izrađujemo : ljepljenjem,
ekskurzijsko laminiranje, površinsko oplemenjivanje.
-prema osnovnoj funkciji
-prodajna A služi za pakiranje proizvoda ŠP. Tako pakirana
roba čini prodajnu jedinicu, predstavlja se kupcu u trgovini,
mora obavijestiti kupca o vrsti robe koja je u nju zapakirana i
služi kao faktor razpoznavanja. Tiskom i oblikom upozorava
kupca, skreće pažnju na P, potiče na kupovinu.
-transportna A osigurava robu od svih oštećenja vezanih za
transport,mora omogućiri racionalan transport, skladištenje i
manipulaciju. Ne dolazi u neposredan dodir sa potrošaćem pa
izgled nije presudan. Može se razvrstati na univerzalnu ili
direktnu (veća roba ŠP) ili skupna (veći broj prodajnih jedinica
malih dimenzija).
-prema trajnosti
-povratna trajna i skuplja, ali se može upotrijebiti više puta.
Kupac vraća prizvođaću koji nakon pripreme (čišćenja i
popravka) ponovno upotrebljava.
-nepovratna upotreljava se samo za jedno pakiranje, kupac
je može upotrijebiti ili uništiti. Većina pakiranja.
-s obzirom na spojivost s robom
izvodi se na osnovi odnosa ambalaže prema robi koja je u nju
zapakirana.
-neodvojiva sastavni dio robe. roba ostaje u neodvojivoj A
do trenutka uporabe, a nakon toga gubi svoju vrijenost.
-odvojiva nije sastavni dio robe. U nju se obično pakira u
toku priprema za transport, a nakon dopreme odvaja se i
eventualno vraća proizvođaću.
Dijeli se na: investicijsku (krupnu) i neinvesticijsku (sitnu).
SKLADIŠTENJE ROBE
Pravilnim uskladištenjem robu čuvamo od nepovoljnih
utjecaja, gubitaka i kvarenja. Nepravilnim uskladištenjem
upropaštavamo robu. Prilikom skladištenja treba paziti na
robno susjedstvo (odnos jedne vrste prema drugoj).
Skladište – prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili
ambalaži s namjenom da poslije određenog vremena bude
uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili
potrošnju.
Klasifikacija skladišta s ekonomsko-eksploatacijskog
stajališta:
-prema obliku: za rasuti i za ambalažni teret
-prema prirodi: za nepokvarljivu i pokvarljivu robu s
reguliranom temperaturom
-prema podrijetlu: skladišta za domaću robu, stranu i carinsku
-prema vlasniku: skladišta za vlastitu robu ili javna skladišta
-prema poljoprivrednim djelatnostima: poljoprivredna,
industrijska, trgovačka, opća skladišta
-prema prometnoj djelatnosti: željezničko-stanična,
pristanišna, unutrašnja skladišta
ODRŽIVI RAZVOJ naziv se upotrebljava od 1987. svetka
komisija za okoliš i razvoj usvojila koncept ekološki
prihvatljivog gospodarskog razvoja kao odraz povećane brige
za okoliš.
Trebao bi omogućiti zadovoljenje potreba sadašnje
generacije.
Na konferenciji ujedinjenih naroda u Riu 1992 usvojeno 5
dokumenata:
-AGENDA 21 (popularni naziv programa za 21. st.), povijesni
dokument gdje se objašnjava kako razvoj učiniti ekološki,
gospodarski i društveno održivim.
-RIO DEKLARACIJA o okolišu i razvoju koja sadrži načela u
vezi s pravima i obvezama država u nastojanju oko razvoja i
dobrobiti čovječanstva
-NAČELA O USMJERAVANJU UPRAVLJANJA
OČUVANJA ODRŽIVOG RAZVOJA šuma bitnih ne samo
gosp razvoj nego i za održavanje života
-OKVIRNA KONVENCIJA UN-a o klimatskim promjenama s
ciljem zdržavanja stakleničkih plinova u atmosferi na razini
koja neće opasno remetiti klimatski sustav
-KONVENCIJA O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

ZALIHE ROBE
Zalihom smatramo ukupnu količinu materijala ili robe koja je u
skladištu smještena do trenutka potrošnje odnosno prodaje.
Razlozi stvaranja zaliha:
-nabavljanje u većim količinama odjednom smanjuje troškove
nabave
-stavaranjem zaliha osigurava se neprekidnost proizvodnje
odnosno potrošnje kod neravnomjerne opskrbe tržišta
-neki se proizvodi prije potrošnje moraju uskladištiti radi
ostvarivanja određene kakvoće (sirevi, vina)
-kod mnogih proizvoda treba obaviti određene predradnje
prije njihove potrošnje (sortiranje, klasificiranje, pakiranje..)

Vrste zaliha robe – veličina zaliha ovisi o mnogim


čimbenicima među kojima su važniji raspoloživa novčana
sredstva, vrsta robe, kontinuitet proizvodnje, kontinuitet
potrošnje, mogućnost nabave i raspoloživi skladišni prostor.
Prema količini robe koja se nalazi u skladištu razlikujemo:
min, zaštitne, max, optimalne, prosječne.
-minimalne one ispod kojih zaliha robe nesmije ići ako se žali
održati kontinuitet proizvodnje
-zaštitne osiguranje radi eventualne nestašice materijala na
tržištu. Veće od minimalnih.
-optimalne-omogućuju ravnomjerno i kontinuirano poslovanje
uz najracionalnije troškove.
-prosječne-čini je ona količina robe ili materijala na skladištu
kojom se prosječno raspolaže.
Gubici na zalihama za vrijeme uskladištenja
Uzroci gubitka mogu biti u prirodi robe, uvjetima uskladištenja,
nesavjesnom ili neispravnom manipuliranju robom, otuđivanju
i sl.
Sve gubitke nastale uskladištenjem dijelimo na :
-normalni-prirodni: kalo, lom rasip (samo do određene
granice koja je utvrđena pravilnikom tvrtke). Kalo gubitak
nastao na robi radi sušenja i isparavanja (odražava se u
težini, površini ili opsegu robe), rasip (neminovan kod robe
koja dolazi u rifuznom stanju), kvarenje (nastaje kod one robe
koja se zbog svojih prirodnih svojstava kvari ako na nju utječu
fizički, kemijski ili drugi procesi), lom (priridni gubitak koji
nastaje kod lakolomljive robe:stakla, porculana, keramike..).
-nasilni-nepredvidivi: (nastaju zbog nepažljivog,
nesavjesnog i neodgovarajućeg manipuliranja robom,
otuđenje).

Sprećavanje gubitaka – normalni se gubici ne mogu izbjeći,


ali se racionalnim poslovanjem mogu znatno smanjiti. Gugici
čine veliku stavku u materijalnim troškovima, ali se pravilnom
skladištenjem mogu znatno smanjiti. To poztižemo stalnom
kontrolom robe, temp, vlažnosti zraka, robnog susjedstva, te
pažljivom manipulacijom i održavanjem max čistoće skladišta.
Manipuliranje robom u skladištu obuhvaća poslove koji se
moraju obaviti prilikom uskladištenja robe, kao istovar,
kretanje robe unutar skladišta, smještaj robe i utovar.
Komisioniranje robe podrazumijeva pronalaženje i uzimanje
robe s mjesta uskladištenja, te kompletiranje pošiljke po
narudžbi kupca ili pojedinih prodavaonica u istoj tvrtki.
Automatizacija procesa je gotovo nemoguća.
Tri načina: kružno (od jednog do drugog kraja skladišta,
svaka narudžba posebno), radijalno (radnici dovoze robu koja
je naručena određenog dana na mjesto otpreme), automatski
prmjenjuje se u kompjuteriziranim skladištima koji imaju veliki
asortiman robe koja je standardizirana s obzirom na
dimenzije, oblik i težinu.
Otprema robe-ekspedit zadatak otpreme je da robu složenu
po komisijama pakira i preda na prijevoz vlastitoj transportnoj
službi ili javnom transportu izravno ili preko špeditera. Osim
toga i prikuplja dokumentaciju, kontrolira ambalažu, kontrolira
sadržaj, odabire najbolji trasportni put, zaključuje ugovore o
prijevozu, dokumentaciju šalje ovlaštenim službama.

OPASNI PROIZVODI smatraju se svi proizvodi koji mogu


izazvati opasne ili štetne pojave za čovjeka i okoliš zbog
neodgovarajućeg postupanja s njima prilikom proizvodnje,
pakiranja, prijevoza, manipulacije i koncentraciji.
Opasnost ovisi o sastavu opasne tvari, količini i koncentraciji.
U opasne proizvode spadaju: eksplozivi, plinovi, lako upaljive
i samoupaljive tvari, otrovi, radioaktivne tvari, korozivne,
zagađujuće, i infektivne tvari, te ostale opasne tvari i
predmeti, njihove sirovine i njihov otpad ako imaju jednaka
svojstva.

PAKIRANJE ROBE
Proces pakiranja robe je složen radni proces koji se sastoji od
više jednostavnih radnih operacija:
-priprema ambalaže za pakiranje
-odmjeravanje robe i punjenje ambalaže
-zatvaranje ambalaže
-završne radne operacije
Transport robe-je prijevoz robe (gotovih proizvoda,
poluproizvoda, sirovina, pogonskog ...

Razlikujemo: vanjski (obuhvaća prijevoz nabavljene robe od


dobavljača do skladišta, te prijevoz prodane robe kupcu),
unutarnji (obuhvaća prijevoz unutar jedne organizacijske
jedinice i prijevoz robe između pojedinih org jedinica u sklopu
iste tvrtke).
Vrste vanjskog prijevoza; željeznički (vagonima), cestovni
(kamionima), vodni (brodovi), zračni (avionski), transportni
(naftovod), poštanski (pošiljke do 20 kg).

Zaštita robe u transportu-način ovisi o svojstvima proizvoda


koji se transportira.
-paletalizacija-bit paletizacije čini skup organizirano
povezanih tehničkih sredstava i postupaka koji omogućuju
mehanizirano manipuliranje u svim fazama obrade i prometa
primjenom paleta i viličara.
Paleta- specijalno izrađena podloga-platforma na koju se po
točno određenim pravilima slažu komandni tereti (sanduci,
gajbe, vreće, bale, kartoni , košare..) radi oblikovanja većih
standardiziranih jedinica tereta kojima se jednostavno, brzo,
sigurno i racionalno manipulira.
Tri načina rasporeda na paletama: trakasti raspored (po
dužini i širini), približno ravnomjerno raspoređen teret –
povoljniji način rasporeda, ravnomjerno raspoređen teret
ukupna težina tereta raspoređena je ravnomjerno po cijeloj
paleti.
Raspored ipak najviše ovisi o obliku tereta, njegovoj
simetričnosti i volumenu.
-roba u kontejnerima – postala glavni način prijevoza radi
brijnih prednosti
-grupiranje veće količine tereta u jednu operativnu jedinicu
(20-30 t)
-zaštita robe unutar kontejnera od vanjskih utjecaja i
oštećenja
-smanjenje pakiranja tereta
-ubrzanje prekrcaja na svim točkama prijevozničkog puta
-skladištenej na otvorenim prostoru
-standardizacija kontejnera, opreme za rukovanje i prijevoznih
sredstava
Prema namjeni dijele se na:
-univerzalni (za opću upotrebu, posebne namjene, otvoreni i
zatvoreni sa provjetravanjem)
-specijalni (cisterne, rashladni i ostali specijalni)

Pravila za ukrcaj robe u kontejnere


-težina ravnomjerno raspoređena po podu kont
-teža roba na dno, a prema vrhu lakša
-robu zaštititi sa svih strana ne samo od strane vrata
-prazan prostor između zidova i robe potrebno ispuniti
materijalom
-posebna pažnja na robu u tekućem stanju
- robu u vrećicama slagati usporedno da ne klizne i naliježe
na stranice
-opasna roba pravilno označena
-ako težište ukrcane robe bitno otstupa od težišta kontejnera
potrebno je to nedvosmisleno označiti
-granica tovarenja nesmije biti prekoračena
-vrata moraju biti propisno zatvoreni, plombirani i osigurani od
neovlaštenog
Prema načinu pakiranja i ambalaži u kontejnere možemo
pakirati:tereti u vrećame, balama, kartonskim kutijama,
sanducima, košarama, bačvama, teški tereti, rasuti tereti,
tekući, van gabaritni, žive životinje i lakopokvarljiva.

Sredstva i oprema za rukovanje u unutrašnjem


transportu:
-sredstva s motornim pogonom (motorna vozila, motorni
viljuškari i transporteri)
Sredstva za prijevoz kontejnera
-pokretna pretovarna sredstva sredstva (viličari, dizalice
različitih dimenzija i sposobnosti)
-portalni kranovi i prijenosnici (prekrcajni most , kreće se po
tračnicama)

You might also like