Professional Documents
Culture Documents
Devizni Kursevi
Devizni Kursevi
POJAM DEVIZE
Devize su prvobitno označavale menice koje su glasile na stranu valutu i bile plative u
inostranstvu. Za njih je bila položena protivvrednost u domaćoj valuti. Njihova glavna
svrha je bila olakšanje platnog prometa između udaljenih mesta sa različitim valutama.
Ona je garantovala sigurnost u platnom prometu. Pored menica i čekova to su i
potraživanja po viđenju. Sve tri navedene devize glase na stranu valutu i plative su u
inostranstvu u stranoj valuti i stranoj banci. Jedini oblik deviznog poslovanja između
banaka jesu potraživanja po viđenju. Pored oznake valute, devize se obeležavaju i
oznakom glavnog mesta ili privrednog centra zemlje čija je to valuta. Devizni računi
domaćih lica ne spadaju u pojam devize. Gotov novac u koji spadaju novčanice i kovani
novac u zemlji koja nije zemlja njihovog porekla ne predstavljaju devize već valute.
‘‘Čvrstim’’ devizama se nazivaju konvertabilne, a ‘‘mekim’’ nekonvrtabilne tkz. Klirinške
devize.
1
Kao što se vidi na navedenom primeru postoje tri vrste deviznih kurseva:
Kupovni kurs predstavlja količinu domaćeg novca koju dobijamo pri prodaji
strane valute.
Srednji kurs se uglavnom koristi pri regulisanju obaveza između prodavca i
kupca kako se ne bi izgubila vrednost međusobnih potraživanja
Prodajni kurs predstavlja količinu domaćeg novca koju dajemo pri kupovini
strane valute.
Pored ove podele postoji i takozvana osnovna podela deviznih kurseva.
Fiksni devizni kurs postoji onda kada se duže vreme ne menja stvarni odnos u kome se
razmenjuju dve valute. Ta stabilnost može biti apsolutna i održavati se na autoritativan
način koji se primenjuje kad postoji zakonski kurs u režimu deviznih ograničenja ili uz
relativno male oscilacije oko kursa. Fiksni devizni kurs propisuje država na taj način što
utvrđuje paritete domaće valute u zlatu ili nekoj nacionalnoj valuti. Fiksni devizni kursevi
traju dok ih država ne promeni odnosno dok ne izvrši devalvaciju ili revalvaciju.
Počeci primenjivanja fiksnog deviznog kursa vezani su za vreme zlatnog standarda. U
tom vremenu njegova visina zavisila je od pariteta nacionalnih valuta. Zemlje koje su
imale deficit morale su koristiti rezerve zlata kako bi pokrile taj deficit. Za razliku od
deficitarnih zemalja u suficitarnim zemljama dolazilo je do uvoza zlata što bi dovelo do
otklanjanja suficita. Iz ovih primera se može zaključiti da se stvaranje ravnoteže platnog
bilansa odvijalo automatski. Najteža situacija za jednu zemlju predstavljaju uslovi kada
ne postoji zlatni standard i kada nacionalna valuta nije konvertabilna. U takvim uslovima
teško je održavati ravnotežu platnog bilansa i deviznog kursa. U uslovima kada je
nacionalna valuta konvertabilna lakše je održavati ravnotežu platnog bilansa i deviznog
kursa. Karakteristika fiksnog deviznog kursa je da daje prednost domaćim privrednim
kretanjima u odnosu na privrdna kretanaj u svetu. Upravo iz toga proističu njegove
prednosti ali i nedostatci. Njegove prednosti su sledeće:
pruža stabilniju osnovu kod izrade spoljnotrgovinskih kalkulacija pri uvozu i
izvozu u odnosu na fleksibilni kurs
deluje pozitivnije na sklapanje dugoročnih poslova sa stranim klijentima kao i na
rentabilnost domaćih investicija
štiti nacionalnu privredu od stalnih poremećaja i radnji na svetskom tržištu
stabilizuje cene u zemlji i na taj način ima uticaj u borbi protiv inflacije
Niko nije bez greske pa tako i fiksni devizni kurs. Njegovi nedostaci su sledeći:
podređivanje nacionalne ekonomije održavanju deviznog kursa
teže povezivanje nacionalne privrede sa svetskom privredom
potreba za dodatnim merama pri usklađivanju cena u zemlji sa cenama u
inostranstvu (carine, premije, dozvole,...)
veće držanje deviznih rezervi u odnosu na fleksibilni devizni kurs
precenjenost odnosno potcenjenost domaće valute, što dovodi do devalvacije
odnosno revalvacije iz čega se može zaključiti da će se devizni kurs menjati
veoma često
2
Fiksni devizni kurs ima svoj specifičan oblik koji se primenjuje u praksi i naziva se
puzajući devizni kurs. Puzajući devizni kurs služi da bi se ublažili nedostatci fiksnog
deviznog kursa. Puzajući kursevi označavaju kurseve sa propisanom maržom
fluktuacije. Njihova primena je zabeležena sredinom devedesetih.
Fleksibilni devizni kurs predstavlja kurs koji se obrazuje kroz slobodnu igru ponude i
tražnje deviza na deviznom tržištu.Visina kursa tada zavisi neposredno od deviznog
bilansa. Nazivaju se još fluktuirajući devizni kursevi.Ovaj kurs predstavlja važan
instrument ekonomske politike i privredne saradnje sa svetom. On se ne prepušta
potpunom delovanju ponude i tražnje već se usmerava na pravi i željeni put pomoću
monetarnih, spoljnotrgovinskih, fiskalnih mera kao i mera devizne politike. Posebno je
bitna intervencija Centralne banke na deviznom tržištu. Kursevi koji se utvrđuju na
osnovu baze ponude i tražnje, a u pozadini tog utvrđivanja postoji uticaj državne politike
na ponudu i tražnju, predstavljaju vrstu fleksibilnih deviznih kurseva koji se nazivaju
prljavi fleksibilni devizni kursevi. Zagovornik fleksibilnih deviznih kurseva je američki
nobelovac Milton Fridman prema čijem mišljenju fleksibilni kursevi omogućavaju
multilateralnu trgovinu u neograničenim razmerama zasnovanu na principima
komparativnih prednosti. Fridman takođe navodi da fleksibilni kursevi dovode do
ravnoteže platnog bilansa pre nego što se stvore problemi. Kao i kod fiksnih i fleksibilni
kursevi imaju svoje prednosti i nedostatke. Prednosti su:
prilagođavanje domaće privrede međunarodnom okruženju što olakšava
privrednu saradnju sa svetom
efikasno delovanje na uspostavljanje ravnoteže platnog bilansa
potreba za uvođenjem dodatnih mera se smanjuje da bi došlo do usklađivanja
domaćih cena sa inostranim cenama
smanjuje se mogućnost precenjenosti nacionalne valute za razliku od fiksnog
deviznog kursa
manje držanje deviznih rezervi u odnosu na fiksni devizni kurs
Nedostaci su sledeći:
stvara i uvećava inflaciju u domaćoj privredi
kalkulacije i kriterijumi za ocenu rentabilnosti investicija, uvoza i izvoza
nisu obezbeđeni
domaća privreda se izlaže uticaju kratkoročnih, stihijskih i špekulativnih kretanja
na svetskom tržištu
komercijalni rizici u ekonomskim poslovima sa inostranstvom se povećavaju
Pored ove osnovne podele, postoje i jedinstveni i višestruki devizni kursevi. Glavni
kriterijum za ovu podelu je na koje se transakcije odnosi devizni kurs. U prošlosti je
poznato da su zemlje u razvoju imale jedan kurs za tekuće transkacije,a drugi za
kapitalne transakcije. Ovaj slučaj je zabeležen u Francuskoj, Italiji i drugim zemljama u
razvoju. Danas postoji jedinstven devizni kurs za sve vrste ekonomskih transakcija. Za
razliku od njih višestruki devizni kursevi se primenjuju u zemljama u kojima postoji
devizna kontrola. Određuju se različiti kursevi za pojedine vrste robe ili po pojedinim
zemljama i sve to u cilju da se stimuliše izvoz. Primena višestrukih kurseva je
zabeležena u Brazilu, Kolumbiji i ostalim zemljama Južne Amerike. Višestruki devizni
kursevi se više ne primenjuju.
3
DEVIZNO TRŽIŠTE
Devizno tržište definiše se kao tržište na kojem se odvija kupoprodaja deviza. Uzrok
osnivanja deviznog tržišta proističe iz potrebe da se jedna valuta pretvori u drugu radi
obavljanja neke međunarodne transakcije. Značajna funkcija deviznog tržišta je
formiranje kursa nacionalne valute. Ako je devizno tržište organizovano kao slobodno,
moguće je formiranje realnog kursa. Trgovina devizama predstavlja trgovinu
potraživanja u inostranstvu i inostranih sredstava plaćanja. Devizno tržište je deo
finansijskog tržišta. Imamo dve vrste deviznog tržišta:
Organizovano devizno tržište – devizno tržište na kome su organizovane devizne
berze koje su povezane sa efektnim berzama
Neorganizovano devizno tržište – devizno tržište koje nema organizovano mesto
za obavljanje deviznih poslova
Nosioci deviznog tržišta su poslovne banke. One organizuju promet deviza uz pomoć
centralne banke. Banke predstavljaju posrednike u platnom prometu sa inostranstvom.
Prometom deviza između banaka formira se devizni kurs. Ovaj promet je osnova
deviznog tržišta koje se naziva međubankarsko devizno tržište. Ovaj oblik deviznog
tržišta imaju zemlje Evropske Unije. Banke se u ime klijenata pojavljuju na deviznom
tržištu i vrše konverziju jedne valute u drugu. Cene koje se formiraju na deviznom tržištu
su ponuđene cene i tražene cene. U slučaju kupovine deviza banka odnosno
zainteresovana strana se obraća drugim bankama i dobija informacije o deviznom
kursu. Potom zainteresovana strana odlučuje da li se ispati kupiti ili je bolje odustati od
kupovine. U slučaju ponude deviza prodavac mora saopštiti devizni kurs po kojem
prodaje određenu devizu. Razlika između prodajnog i kupovnog kursa je marža.
Normalno funkcionisanje deviznog tržišta zavisi od uticaja Centralne banke koja ima
zadatak da obezbedi stabilan devizni kurs i pruži pomoć bankama u usklađivanju
ponude i tražnje deviza.
4
Na ovom tržištu postoje dve vrste deviznih kurseva:
promptni devizni kursevi – prenos domaće ili strane valute promptno
u roku od 48 sati
terminski devizni kurs– se koristi u praksi, prenos se obavlja u roku od 1 do 6
meseci, naziva se diskontovani kurs jer predstvalja kurs koji je umanjen za
kamatnu stopu po obavljenoj kupoprodaji i traje do isteka termina prenosa
Pored devizne berze i međubankarskog deviznog tržišta postoji i treći oblik deviznog
tržišta – Međubankarsko devizno tržište sa deviznom aukcijom. Ovakvo devizno tržište
se primenjuje u Rusiji. Ponuda viška deviza se nudi na aukciji koja je organizovana u
sklopu Centralne banke a zatim se otkupljene devize puštaju u promet na
međubankarsko tržište. Nosilac ove vrste deviznog tržišta je Centralna banka koja
kontroliše i reguliše njegovo funkcionisanje. U zemljama čija je nacionalna valuta
nekonvertabilna sa ostalim stranim valutama javlja se pojava crnog deviznog tržišta.
Između regularnog deviznog tržišta i crnog deviznog tržišta postoji međusobna veza što
uslovljava da promene jednog tržišta utiču na promene drugog tržište. U takvim
okolnostima se javlja više deviznih kurseva:
žiralni devizni kurs - primenjuju se u trgovini devizama čiji se prenos vrši sa
računa na račun
crni devizni kurs – koristi se pri kupoprodaji deviza građana od nelegalnih dilera
na crnom deviznom tržištu
Oba navedena kursa odstupaju od zvaničnog kursa koji propisuje država. Najbolja
devizna tržišta su ona koja imaju karakteristiku otvorenih tržišta.Otvoreno tržište
predstavlja tržište na kojem se pored domaćih banaka mogu pojaviti inostrane banke
ukoliko je to tržište interesantno za njih. Trgovina devizama se odvija neprekidno na
tržištima širom sveta. Kao i svako tržište i devizno može biti:
tržište na malo – trguje se manjim iznosima uglavnom preko menjačnica,
predmet trgovine su devize, čekovi, kreditne kartice
tržište na veliko – trguje se ogromnim iznosima, odnosi se na međubankarsko
devizno tržište