Zadatak:

Za dvostepeni reduktor prema slici :

1) Odrediti kinematske veličine zupčanog para brzohodnog stepena prenosa i dati ih u
tablici.
2) Odabrati materijale i kvalitet izrade zupčanika zupčanog para iz tačke 1.,tako da pri
prenošenju datog opterećenja imaju zadovoljavajući stepen sigurnosti.
Dati komentar.
3) U pogodnoj razmjeri i u horizontalnoj projekciji dati sklopni crtež pod nazivom
“Sklop zupčanih parova”.Koristiti standardne razmjere 1:1 ; 1:2,5 ; ili 1:5 i formate
crteža ne manje od A2.
Na crtežu posebno definisati sljedeće:
- oblike tijela zupčanika (sve zupčanike crtati u presjeku);
- oblike ležajeva (crtati ih u presjeku);
- vezu zupčanika , vratila i ležajeva kao i način prenošenja aksijalnih sila ;
- zaptivanje na mjestu ulaznog i izlaznog vratila.
Dati crteže zupčanika i jednog vratila za koje je izvršen proračun.definisati oblik i mjere
tolerancije ozubljenja i termičku obradu zupčanika (dati posebnu tablicu sa svim podacima uz
crtež zupčanika).
4) Odrediti opterećenje vratila br.I, nacrtati sheme sila , dijagrame momenta uvijanja ,
savijanja i aksijalnih sila , izabrati materijal i provijeriti stepene sigurnosti vratila u opasnom
presijecima.
5) Prema zadatoj vrsti i unutrašnjem prečniku , izabrati ležajeve u osloncima vrtila obrađene
u tački 4 i odrediti njihov vijek.

Varijanta 8.1.2.a III vratilo

Varija Ležaji
zupčanici Vratila
nta
Step. ,x pogon
z mn b a ozn. Preč.na
mj.zup.
Raspon
ležaja
oslA OslB

53  =0 P=60Kw
2 a Brzo.
164 3 100 x2=? 325 III 100 240 6219 n=16 s
1
1.Kinematske veličine zupčanog para

1.1.Prenosni odnos

1.1.1. Prenosni odnos zupčanog para 1-2

z2 164
i 1 2 =   3,094
z1 53
1.1.2.Prenosni odnos zupčanog para 3-4
z 93
i 3 4  4   2,583
z3 36
1.1.3. Ukupni prenosni odnos
i u  i12  i 3 4  3,094  2,583  7,9926

1.2. Brojevi obrtaja vratila

1.2.1. Broj obrtaja vratila I

nI  nM  16 s 1
1.2.2. Broj obrtaja vratila II
n
nII  I  5,171 s -1
i 1 2
1.2.3. Broj obrtaja vratila III
n
n III  II  2,001 s 1
i3  4
1.2.4. Izlazni broj obrtaja
n s2  nI  16 s 1

1.3.Ugaone brzine vratila

1.3.1. Ugaona brzina vratila I

ωI  2  π  nI  2  π 16  100,5309 rad/s 1.3.2.
Ugaona brzina vratila II
ωII  2  π  nII  2  π  5,171  32,49 rad/s
1.3.3. Ugaona brzina vratila III
ωIII  2  π  nIII  2  π  2,001  12,726 rad/s

2. Geometrijske karakteristike zupčanog para 1-2

2.1. Brojevi zubaca

z1  53 , z2  164
2.2. Standardni profil
JUS M.C1.016
2.3. Standardni modul
mn  3
2.3.1. Napadni ugao standardnog profila
α n  20 0
2.3.2. Faktor visine zaobljenja standardnog profila
C n  0,2...0,25  ISO C n  0,25

2.3.3. Korak standardnog profila

 pn  mn  π  3  π  9,424 mm
2.3.4. Osnovni korak standardnog profila
p bn  pn  cosα  9,424  cos 20 o  8,855 mm
2.3.5. Visina ravnog dijela standardnog profila
hn  2  m n  2  3  6 mm
2.3.6. Tjemeni zazor standardnog profila
C  C n  mn  0,25  3  0,75 mm 2.3.7.
Radijus zakrivljenosti profila
C  mn 0,25  3
ρn  n   1,141 mm
1  sinα n 1  sin20 0
2.3.8.Debljina zupca i širina međuzublja standardnog profila
p 9,424
S e n   4,712mm
2 2

2.4. Ugao nagiba dodirnice

m  (z  z ) 3  (53  164)
cosα W  n 1 2  cosα t   cos20 0  0,940
2 a 2  325
α W  19,948 0
za x=0   t   wt
2.4.1. Pomijeranje profila zupčanika 2
z  z2 53  164
x 2  (invα W  invα m  1  (0,014742  0,014904) 
2  tgα 2  tg20 0
x 2  0,0489 mm
19,948 0  π
invα W  tgα W  α W  tg19,948  0
 0,014742
180 0
20 0  π
invα m  tg20 0   0,014904
180 0
2.4.2.Osno rastojanje
z  z 2 cos  t 53  164 cos 20 o
a  mn  1   3   325,5mm
2 cos  wt 2 cos 20 o
2.4.3.Modul zupčanog para u čeonoj ravni
2a 2  325,5
mt    3mm
z1  z 2 217
2.4.4.Ugao nagiba bočnih linija zubaca
mn 3
cos    1
mt 3
 0

2.5.Fiktivni broj zubaca

z1 53 z2 164
z n1    53 ; z n2    53
cos  cos 3 0 o
3
cos  cos 3 0 o
3

2.6.Korak zupčanog para u čeonoj ravni

pn 9,424
pt    9,424
cos  cos 0 o
2.7.Ugao nagiba profila u čeonoj ravni
 t  n
2.8.Osnovni korak u čeonoj ravni
p bt  pt  cos  t  9,424  cos 20  8,855mm
o

2.9.Širina zupčanika
b=100 mm

2.10. Promjeri kružnica

2.10.1. Promjeri podionih kružnica
d1  mn  z1  3  53  159 mm,
d 2  mn  z2  3 164  492 mm.
2.10.2. Promjeri kinematskih kružnica
d W1  d1  159 mm,
d W2  d 2  492 mm.
2.10.3. Promjeri osnovnih kružnica
d b1  d1  cosα n  159  cos20 0  149,41 mm,
d b2  d 2  cosα n  492  cos20 0  462,328 mm.
2.10.4.Promjeri tjemenih kružnica
d a1  d1  2  mn  159  2  3  195 mm,
d a2  d 2  2  mn  492  2  3  498 mm
.
2.10.5. Promjeri podnožnih kružnica
d f1  d1  2  mn  (1  C ao )  159  2  3  (1  0,25)  151,5 mm,
d f2  d 2  2  mn  (1  C ao )  492  2  3  (1,25)  484,5 mm .
Cao  0,25  usvojena veličina zaobljenja podnožja alatne zupčan ice
2.10.6.Mjerni broj zubaca
 20
z w1  z1  n  0,5  53   0,5  6,38 usvajamo: z w1  6 ; z w 2  19
180 180
 20
z w 2  z 2  n  0,5  164   0,5  18,722
180 180
2.10.7.Mjera preko zubaca
w1  mn  cos  n   z w1  0,5    Z1  inv n   2  x n  mn  sin  n 
 3  cos 20 o   6  0,5    53  0,014904  0  49,49mm
w2  mn  cos n   z w 2  0,5    Z 2  inv n   2  xn  mn  sin  n 
 3  cos 20 o  19  0,5    164  0,014904  0  170,72mm
2.10.8.Stepen sprezanja profila
q 103,612
    11,70
pt cos  t 9,424  cos 20 o
1 1
q  d a21  d b21  d a22  d b22  a sin  wt 
2 2
1 1
 1652  149,412  4982  462,3282  325,5  sin 20 o  103,612
2 2
2.10.9.Stepen sprezanja bočnih linija
b  tg 100  tg 0 o
   0
pt 9,424
2.10.10.Stepen sprezanja bokova zubaca
         11,70  0  11,70

3. Debljina zubaca zupčastog para

3.1. Debljina zubaca u normalnoj ravni na podionoj kružnici
π
s n1  m n   4,712 mm,
2
s n2  s n1  4,712 mm.

3.2. Debljina zubaca u čeonoj ravni na podionoj kružnici

π π
s t1  mt   mn   4,71 2 mm,
2 2
s t2  s t1  4,712 mm.

4. Obrtni moment na vratilima

P PM 60000
TI  M    596,83 Nm
ωM 2  π  nM 2  π 16

5. Sile na zupčanicima
5.1. Tangencijalna sila

2  TI 2  T2 2  596,83
Ft1  Ft2     750,72 N,
d W1 d W2 159

5.2. Radijalna sila

2T1  tg w1 2  596,83  tg 20 o

Fr1    434,456 N
cos  cos 0 o

6. Proračun čvrstoće bokova zubaca

6.1.Opterečenje
 v 1  2  r1  π  nI  7,99 m
s

v z
U zavisnosti od 1 1  4,23 i kvaliteta 7 imamo K V  1,5
100
bz 2  Ft  K A  K V

b b  f β  cγ
b  širina zupčanika , b  100mm
f β  f ma  fsh  y β  17,392  odstupanje paralelnos ti bočnih linija zubaca u sprezi
f ma  odstupanje mjera i oblika zubaca pri izradi zupčanika
T β  dozvoljeno odstupanje pravca bočnih linija za b  100, i IT  8  T β  31  m
f ma  0,5  T β  0,5  31  15,5 μm,
fsh  odstupanje pravca bočnih linija usljed deformacije vratila
Ft  K A  K V  
2
Ls  b 
fsh   A  1  K 2     B  10 3 
b  d 1  d1  

750,72  1,25  1,5  

2
348  80  100 
 36  1  0,3 2
    13  10 3  1,892 m
100  159  159  

A=36 , B=13 za   0
K-faktor čija veličina zavisi od položaja malog zupčanika na vratilu , K=0,3
L - rastojanje između oslonaca ležaja
L  348 mm
s  80 mm,
d 1  94,868
y   veličina smanjenja odstupanja
320
y 1    fma  f sh 
 H lim
y  1  4,551m, y b 2  5,499 m
y 1  y  2 4,551  5,499
y    5,025 m
2 2

C   18 N
mm

bZ 2  750,72  1,25  1,5

  0,299
b 100  17,392  18
bz
 0,299  1 pa K H račačuna po formuli :
b
2b
K H  1   6,68
bz
K K  faktor raspodjele opterećptenja na parove zubaca

6.2. Radni naponi na bokvima zubaca

 Ft u 1
 H  Z E  Z H  Z  Z     K A  K V  K H  K H
b  d1 u
Z E  189,8  N
mm 2
 1
2

Z E  faktor elastičlas ti
Z H  faktor oblika bokova zubaca
1 2  cos b
ZH    2,49
cos  tg m
cos b - ugao nagiba zavojnice boka na osnovnom cilindru
Z   faktor stepena sprezanja
4   4  1,6
Z    0,894
3 3
Z  cos   1
   1,6
Z
U  2  3,094
Z1
 H  957,168 N mm 2

6.3. Kritični napon na bokovima zubaca

 H  M   H lim  Z N  Z   Z L  Z V  Z R  Z W  Z K
 H lim  1200 N mm , 2

Z N  faktor konačon izdržljivosti,

Usvajam da je n   N HD pa je Z N  1
Z   uticaj promjenljivosti obrtnog momenta
Usvajam da je obrtni moment u radnom vijeku  const.
Z 1  1

Z L  uticaj kvaliteta ulja

4(1  C ZL )
Z L  C ZL 
134 2 =1,08
(1,2  )

  Hlim  850
C ZL  0,83  0,08   0,91
350
4  (1  0,83)
Z L  0,83   0,846
(1,2  1,489)2
Z V - uticaj brzine klizanja
2(1 - C ZV ) 2(1 - 0,93)  Hlim  850
Z V  C ZV   0,93   0,95 ; C ZV  0,85  0,08  0,93
0,8  32 v 32 350
0,8 
1,33
Z R - uticaj hrapavosti bokova
CZR
 3 
Z R     1,001
 Rr 
R r - srednja visina neravnina
R Z1  R Z 2 3 100 4  5 3 100
Rr      2,84 m ;
2 a 2 250
R Z1  4 m , R Z2  5 m , a  250 mm

1000  σ Hlim 1000  1200

C ZR  0,12   0,12   0,08
5000 5000
ZW  uticaj razlike tvrdoće spregnutih bokova zubaca
ZW  1
Z X  uticaj apsolutne veličine zubaca
Z X1  1, Z X4  1
 σ H  M1  1480 1 1  0,08  0,95 1,001 1 1  1519,99 N mm 2

 H  M2  1200 1 1 1,08  0,95 1,001 1 1  1232,43 N mm 2

6.4. Stepen sigurnosti čvrstoće bokva zubaca
  1519,99
S H1  H M1   1,58
H 957,168
  H  M2 1232,43
S H2    1,28
H 957,168

7. Proračun čvrstoće podnožja zubaca

7.1. Opterećenje
Ft  K V  K A  K F  K F
Ft  8392,48 N , K A  1,25 , K V  1,5
K F - faktor raspodjele opterećptea duž boka zupca
2 10,6 2
K F  K pH , p   0,906
1     2 1  10,6  10,6 2
b
  10,6 s 1
h
K F  (1,515) 0,906  1,67
K F - faktor raspodjele opterećptea na parove zubaca
7.2. Radni naponi u podnožju zubaca
Ft
 F  y Fa  y Sa  y  y    K A  K V  K F  K F
b  mn
y Fa  faktor oblika zubaca (T.4.1.7.)
za X  0 i Z n1  39,9  y Fa1  2,45
za X  0 i Z n2  170,6  y Fa2  2,1
y Sa - faktor koncentracije napona u podnozju zupca
za Z n1  39,9 i X  0 y Sa1  1,85
za Z n2  170,6 i X  0  y Sa2  2,1
0,8 0,8
y  - faktor kraka sile ; y   0,2   0,2   0,63 ,
 1,85

 F1  773,73 N mm 2
 F 2  558,79 N mm 2
 F  M   F lim  y NT  y St  y  y RT  yT  y X
y NT - faktor konačon izdržljivosti
za n   n FD y NT  1
y ST - faktor koncentracije napona
y ST  2,1
y  - faktor uticaja promjenjivog obrtnog momenta
y 1  1
y RT - faktor uticaja hrapavosti
R Z1  4 m y RT1  1,01
R Z2  5 m y RT2  1,03

y  relativni faktor popravke

yT 1  1 , yT 2  1,03

y x  faktor velicine zupca  za mn  5, y x  1

 F1  M 1  882,34 N mm 2

 F 2  M 2  710,697 N mm 2

7.3.Stepen sigurnosti
  882,34
S F1  F M1   1,14
 F1 773,73
  F  M2 710,34
S F2    1,27
 F2 558,79

8.Proračun vratila
8.1. Obrtni moment

TI  596,83 Nmm

8.2. Zupčanik 1

2  TI 2  596,83
Ft1    750,72 N,
d W1 0,0159
tg n tg 20 o
Fr1  Ft1   750,72  434,456 N,
cos cos 0 o
Fa1  Ft1  tg  750,72  tg 0 o  750,72 N,
Ft1 750,72
Fn1    750,72 N .
cos cos0 o

9.Proračun vratila III

 Šema opterećenja vratila

+ H - ravan
Fr4
A B
x z

FAx FBX

- V - ravan

Ft4
Y z

FAY 120 120 F BY

Mx
M2x

M1x
My
M2y
M1y

T
Mi
M2
M1

9.1.Moment uvijanja na vratilu

T  1752,883 Nm

9.2.Obodne ( tangentne ) sile na zupčaniku

2 T 2 1752,883
Ft1    7555,53[ N ]
d1 0,464

9.3.Radijalne sile na mjestima zupčanika

Fr 4  Ft 4  tg  7555,53  tg 20   2749,98[ N ]

9.4.Reakcije u osloncima za H - ravan ( xz ) na mjestu zupčanika

M BH  0
L
 Fax  L  Fr 4  0
2
L
Fr4 
Fax  2  Fr4  2749,98  1374,99 N 
L 2 2

M AH  0
L
 Fr 4   FBX  L  0
2
L
Fr4 
FBX  2  Fr4
L 2
FBX  1374,99[ N ]

9.5.Reakcije u osloncima za V - ravan ( yz )

M BV  0
L
 FAy  L  Ft 4  0
2
L
Ft 4 
FAy  2
L
7555,53
FAy   3777,765
2
FAy  3777,765[ N ]

M VA  0
L
FBy  L  Ft 4  0
2
FBy  FAy  3777,765 N 
FBy  3777,765[ N ]

9.6.Momenti savijanja za opterećenja u H - ravni ( xz )

M4X = FAX · b = 1374,99 ·100 =137499 [Nmm]

9.7.Momenti savijanja za opterećenja u V - ravni ( yz )

M4y = FBy · b=3777,765 ·100 =377776,5 [Nmm]

9.8.Rezultujući momenti savijanja

M4 =  M 4X  2  M 4y 2  137499 2   377776,5 2  402021,217[ Nmm]

9.9.Momenti uvijanja ( torzije ) na vratilu

Moment uvijanja je određen u tački 3.1. i on iznosi:

T =1752,883 [Nmm]

9.10.Ekvivalentni momenti savijanja

Naponi u presjeku vratila usljed momenta savijanja Ms i momenta uvijanja T čine složeno
naponsko stanje čiji se efekat na izdržljivost vratila može zamijeniti ekvivalentnim normalnim
naponom čiji je uticaj jednak zbiru uticaja napona  i τ.
Ovaj ekvivalentni napon se dobija na sljedeći način:

2
  D 1  2

i   2     6,14 2   350  8,93   14,39 N / mm 2 

  D 0    240 
 

Na osnovu sljedećih relacija :

M 402021,217
    4,097
W 98125
T T 1752,883  10 3 =8,93N/mm2
   
Wp 2W 2  98125

slijedi da je ekvivalentni moment :

2
  D  1  2

Mi  M   2
T 
 2   D 0  
 402021,217 2   350 
 1752,883  10 3   1339877,894 Nmm
   2  240 

D(-1) = 300 . . . 380 = 350 [N/mm2] - savojna dinamička izdržljivost pri naizmjenično
promjenjivom opterećenju za Č.0745
D(0) = 220 . . . 270 = 240 [N/mm2] - uvojna dinamička izdržljivost pri jednosmjerno
promjenjivom uvijanju za Č.0745 ( Podaci iz Praktikuma, prilog 2.1. , str. 25 )

9.11.Dozvoljeni naponi

 D ( 1) 350
sdoz =   65,7[ N / mm 2 ]
K S 2,66  2

D(-1) = 300 . . . 380 = 350 [N/mm2] - savojna dinamička izdržljivost pri naizmjenično
promje - njivom opterećenju
S = 2 - predpostavljeni stepen sigurnosti
K 1,52
K = = 0,62  0,92  1  2,66 - faktor koji uzima u obzir oblik vratila
1   2  3

K = 1,52 - efektivni faktor koncentracije napona na mjestu promjene prečnika, za

odnos  / d i h / 
 (Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.1. str. 145.)
1 =0,62 - faktor mjera ;za d=80 (Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.4. , str.147)
2 =0,92 - faktor stanja površina (Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.5. , str.147)
3 =1 - faktor uticaja ojačanja površinskog sloja na dinamičku čvrstoću vratila
(Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.6. , str.147)

Sada se može odrediti i dozvoljeni napon:

doz =65,7 [ N / mm 2 ]
9.12.Prečnici vratila

- na mjestu zupčanika 4

32  M 4 32  402021,217
d4  3 3  39,65[ mm]
   Sdoz 3,14  65,7

Izračunati prečnici bi trebali biti uvećani za oko 10 - 20 % , ali za ovaj slučaj se to neće uraditi,
jer zahtijevani prečnik na vratilu na mjestu zupčanika iznosi d [mm] , a to je mnogo veće od
izračunate vrijednosti prečnika. Ovdje je samo provjeren prečnik vratila a za dalji proračun je
mjerodavan predloženi prečnik d [mm].

9.13.Izbor klinova

Na osnovu prečnika vratila, u Praktikumu , Tablica 5.1.9. , str.149 , vrši se izbor klinova.
Izabrani su klinovi sa nagibom JUS M.C2.020 , sa sljedećim veličinama :

b = 28 [mm] t1 = 6,2 [mm]

h =16 [mm] t2 = 5,4 [mm]
t =9,9 [mm] r = 0,8 [mm]

9.14.Radni naponi

Radni naponi na savijanje na mjestima zupčanika :

M max 1339877,894
1 =   13,65[ N / mm 2 ]
W 98125

Radni tangencijalni naponi :

T 1752,833
 =   8,93[ N / mm 2 ]
Wo 196250

WO = 2 · W =2 ·98125=196250 [mm3]

Dobivene vrijednosti radnih napona su male zbog predimenzionisanja vratila pa će stepen

sigurnosti takođe biti velik.

9.15.Stepen sigurnosti
Komponentni (parcijalni) stepeni sigurnosti protiv loma usljed zamora vratila pri trajnom
prenošenju obrtnog momenta su:

1   2  3   D ( 1) 0,70  1  1  350

S    7,59
 ks   2,24  14,4

1   2   3   D ( 0) 0,7  1  1  240
S    11,61
 ks   1,62  8,93

ks = f (ks / 1 ) - efektivni faktor koncentracije napona i mjera na mjestima nalijeganja

obrtnih dijelova pri savijanju (Praktikum, Tablica , 5.1.3. , str. 146)
1 =0,70 -za savijanje
faktor veličine poprečnog presjeka vratila za d=85 mm
1 =0,70 -za uvijanje

ku = f (ku / 1 ) - efektivni faktor koncentracije napona i mjera na mjestima nalijeganja

obrtnih dijelova pri uvijanju (Praktikum, Tablica , 5.1.3. , str. 146)
2 =1- za savijanje
faktor stanja spoljne površine
2 =1- za uvijanje

3 =1- za savijanje
faktor uticaja ojačanog površinskog sloja
3 =1- za uvijanje

Efektivni faktor koncentracije napona na mjestima žljebova za klinove iznosi :

k =1,62 - pri savijanju, Tip A, za Rm =800 [N/mm2]

k =1,88 - pri uvijanju , Tip A, za Rm =800 [N/mm2] (Praktikum, Tablica 5.12. ,str.146)

Za nalijeganje u Tablici 5.1.3. ,str.146 , očitava se odnos (ks/u / 1 ), pa je :

ks / 1 =3,20  ks =3,20 · 0,70=2,24

ku / 1=2,32  ku =2,32 · 0,70=1,62

Parcijalni stepeni sigurnosti su:

S  7,59

S  11,61
Ukupni stepen sigurnosti :

S  S 7,59  11,61
S   6,35
S2  S2 7,59 2  11,612
Minimalna potrebna vrijednost stepena sigurnosti iznosi S = 1,5. . .2,5. Izračunata vrijednost
stepena sigurnosti je velika zbog već prije naglašenog predimenzionisanja vratila.

10.Proračun ležaja
Potrebno je izvršiti proračun ležaja tip 6219 ( ranija oznaka 95BC02 ).
Na primjer:
To je prstenasti jednoredni kuglični ležaj. Prstenasti jednoredni kuglični ležaji su konstruktivno
najjednostavniji kotrljajni ležaji, pa su tako najjeftiniji i u primjeni su najčešći. Mane ovih ležaja
su krutost i mala nosivost zbog ograničenog broja kuglica..

Izbor ležaja iz usvojenog reda se mora provjeriti proračunom. Ispitivanjem naponskog stanja
utvrđeno je da ležaj može prenositi određenu silu C ( dinamička moć nošenja ) u toku broja
obrtaja unutrašnjeg prstena No = 106 , pri čemu spoljašnji prsten miruje.

10.1.Broj obrtaja u radnom vijeku je :

n = 3 600 · n · t=3600 ·16 ·10000=576 ·10 6

n =16 [s-1] - broj obrtaja vratila

t =10000 [h] - željeni radni vijek ležaja

10.2.Nosivost ležaja

Za broj obrtaja u radnom vijeku n = N, nosivost ležaja je :

No 10 6
CN  C    C 3  0,12C[ N ]
n 576  10 6
C =85,5 [kN] - nosivost ležaja (R. Kristić, Mašinski elementi II dio T.33.4 , str. 340. )
 = 3 - za kuglične ležaje

Sada je potrebno utvrditi da li je, pri broju okretaja u radnom vijeku n  =576 ·10 6 [min-1],
CN > Fr.

CN =10260 [N]

10.3.Radijalne sile

Radijalne sile kojima su opterećeni ležaji su u stvari reakcije u osloncima A i B ( aksijalnih sila
nema , Fa = 0 ), pa pošto su poznate njihove komponente, potrebno je odrediti njihovu ukupnu
vrijednost :

FA  2
FAx  FAy
2
 1374,99 2   3777,765 2  4020,212[ N ]

FB  2
FBx  FBy
2
 1374,99 2   3777,765 2  4020,212[ N ]
Ekvivalentno opterećenje ležaja je u stvari jednako ovim radijalnim silama zbog nepostojanja
aksijalnih sila. Vrijednosti faktora su X =1,Y =0.
Kako je svaka od radijalnih sila manja od C N , to će ovaj ležaj moći podnijeti potrebno
opterećenje.

Fr1  V  X  FA  Y  Fa  1  1  4020,212  0  0  4020,212[ N ]

Fr 2  V  X  FB  Y  Fa  1  1  4020,212  0  0  4020,212[ N ]

V = 1 - ako se okreće unutrašnji, a miruje vanjski prsten ležaja

10.4.Broj obrtaja ležaja do razaranja

Broj obrtaja se računa prema obrascu :

 3, 3
C   64000 
N     No     10 6  600,57  10 6 [min 1 ]
F  9208,5 

Kako postoje dvije različite radijalne sile, potrebno je odrediti za svaku posebno broj obrtaja:

 C  3

N    No  

85500 
 10 6  8,34 10 6 [min 1 ]
F   2749,98 
 