Zikrullah u Kur'anu i Sunnetu

Četvrtak, 28 Juli 2005

ZIKRULLAH U KUR'ANU I SUNNETU

PREDGOVOR

Hvala pripada Allahu, Koji je jasno razdvojio Pravi put od krivoga, Koji je
ponizio novotarije i inovatore, a uzvisio sunnet Poslanikov, ‘alejhi-sselam,
i one koji ga slijede. Hvala pripada Allahu, Koji u svakom stoljeću inspirira
grupu alima da brane Poslanikov, ‘alejhi-sselam, put od pokušaja
neznalica da ga unakaze i koji većinu muslimana nazivaju mušricima
(idolopoklonicima), inovatorima i kjafirima (nevjernicima), pritom lažno
tvrdeći da su samo oni spaseni. Neka je salavat i selam na Poslanika,
‘alejhi-sselam, njegovu porodicu i sve njegove ashabe, koji bijahu
primjerom kako se čuva sunnet.

Zašto pisati o zikru?

Ova kratka, ali izvrsna studija vrijednog bosanskoga imama u Njemačkoj

daje, Allahovom milošću, muslimanima neophodan historijski kontekst
ovoga važnog farza koji je danas na udaru nekih krugova naše zajednice.

Islam je, prema našem razumijevanju i prihvatanju većine muslimana, i

alima i običnih slijedbenika, ehlisunnetsko-džema’atski islam, tj. vjera
sljedbenika Poslanikova, ‘alejhi-sselam, puta i zajednice muslimana.
Najbolji među njima su pripadnici selefa: ashabi, tabini i tabei-tabi’ini, i to
prema vjerodostojnom Poslanikovom, ‘alejhi-sselam, hadisu koji bilježi
Muslim: “Najbolje stoljeće je moje stoljeće, zatim ono koje slijedi, zatim
ono koje slijedi”. Svi su alimi ovaj hadis razumjeli tako da pripadnici selefa
predstavljaju najbolji primjer ljudskog ponašanja i ispravnog vjerovanja
kako među muslimanima, tako i cijelom čovječanstvu, i da slijediti njih
znači slijediti Poslanika, ‘alejhi-sselam, a da se slijeđenjem Poslanika,
‘alejhi-sselam, postiže spasenje prema Allahovoj odredbi: “Ko se pokorava
Poslaniku, pokorava se Allahu” (4:80).

Zikr u islamu – ministar unutrašnjih poslova vjernika

Allaha, dželle še’nuhu, moramo se uvijek sjećati, i kad sjednemo, i kad

ustanemo, i kad god se pokrenemo. Zikr je jedan od najvažnijih aspekata
islamske vjere – ministar unutrašnjih poslova vjernika. Svako je dužan
znati kako vjerovati u Boga, dželle še’nuhu, i ono što nam je Poslanik,
‘alejhi-sselam, donio u hadisu i sunnetu. Stoga nam je, kao pripadnicima
ehli-sunneta vel-džema’ata, obaveza boriti se protiv bid’ata, jer je
Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: “Kullu bid’atin dalaletun, ve kullu delaletin
fin-nar - Svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda je bačena u vatru”.

Prije toga, treba razumjeti šta je to bid’at.

Novotarija se u arapskom jeziku opisuje slijedećim riječima: “Metoda
uvedena u vjeru koja ide protiv pravila i zakonitosti ustanovljenih
islamom, uvođenje novotarija koje Poslanik, ‘alejhi-sselam, nije
spominjao, niti ih je činio, kao ni ono što ashabi nisu spominjali niti činili”.
Ashabi se ovdje moraju uzeti u obzir radi hadisa: “Alejkum bi sunneti ve
sunneti hulefai min beadi - Obaveza vam je slijediti moj sunnet i sunnet
mojih halifa poslije mene!” (Buhari i Muslim). Prema tome, što god
Poslanik, ‘alejhi-sselam, ili njegovi ashabi nisu činili - može se podvesti
pod novotariju. To je značenje bid’ata. Što god je Poslanik, ‘alejhi-sselam,
činio, i što god su činili hulefau-r-rašidin (četverica pravednih halifa, r. a.),
kao i ostali ashabi, ne može se smatrati inovacijom upravo radi
spomenutog hadisa.

Šta je doista bid’at?

Pet dnevnih namaza je obavezno obavljati. Mi ne kažemo da treba

pronalaziti nekakve nove metode u islamu, niti težimo bid’atima i
inovacijama, ali ne uzimamo riječi “slovo po slovo”, ne prevodimo
doslovno, već čitamo “između redova”. Ne želimo biti kao šejtan. Treba
razumjeti – ovo, prije svega, upućujemo nama samima - da ukoliko ne
shvatimo Poslanikovo, ‘alejhi-sselam, učenje, premda budemo znali riječi,
učinit ćemo šejtanovu grešku. Treba sa potpunom skrušenošću i
poniznošću sjesti i zamoliti svoga Gospodara za blagoslove i još više
rahmeta, a ne sjesti kao što je šejtan sjeo, pun sebe, ponosan na svoje
“znanje”. Šejtan je napamet naučio sva slova i sve riječi, ali bez
razumijevanja njihova značenja. Šejtan je, poznajući sve poslanike,
‘alejhi-sselam, počevši od našeg praoca Adema, ‘alejhi-sselam, sve do
Sudnjeg dana, imao priliku čitati sve četiri knjige: Psalme, Toru, Novi
testament i Kur'an Časni. Svog Gospodara je neprestano 2000 godina
obožavao u prethistorijskom vremenu, i to takvim obožavanjem da je
gledao u ono što obožava još u džennetu, pa je, ipak, postao i ostao
proklet do Sudnjega dana. Zašto?!

Kur’an, a. m., nije zbirka pripovijesti

U vjeri postoje skrivena, unutrašnja, tzv. ezoterična značenja. Vjerovanje

nije kao čitanje priče ili historije. Ako se Kur’an čita samo kao zbirka
pripovijesti ili historijskih događaja, onda se postavlja pitanje gdje se krije
mu’džiza Kur’ana. Da je Kur’an samo zbirka pripovijesti, zašto ju je, onda,
trebalo sastavljati tako da ju je nemoguće za sva vremena imitirati?! Stil i
kompozicija Kur’ana su takvi da ne mora biti isto moje čitanje i tvoje
čitanje. Svako uzima ono što dokuči, ali postoje neka osnovna pravila.

Slova čine riječi. Riječi čine rečenice. Rečenice ti omogućuju da

razumijevaš “između redova”. Ako čitaš samo riječi, onda si na nivou
čitanja djeteta. Potrebno je čitati “između redova”. Čitanje odraslog i
zrelog insana mora se razlikovati od čitanja djeteta, koje čita riječ po riječ.
U većini arapskih zemalja danas, a i u nekim dijelovima Amerike i Evrope,
na televiziji se može pratiti tefsir šejha Mutevellija Šaravija, priznatog
alima, koji je nedavno preselio na Bolji svijet. Umnožavaju se njegove
videokasete. Danas je popularniji nego za života. Zašto postoji toliki
interes za njegovim tefsirom? Zato što je svako fasciniran njegovim
razumijevanjem Kur’ana, njegovim zaključcima, objašnjenima i mudrošću.
Zašto? Zato što zna čitati između redova. Ku’an i hadis nisu historija.
Čitajući Kuran i hadise, čitaju se tajne. Ovaj alim pruža nova tumačenja
praćena objašnjenjima koja su dosad bila nepoznata. Zašto ne kažemo:
Ovo je novo, pa to nećemo prihvatiti? Zato što postoje nove inspiracije i
novi načini tumačenja. Kur’an je za sva vremena i za sve ljude. Upravo to
daje univerzalnost Božijoj riječi. Ukoliko ne razumiješ ono što je između
redova (što je implicirano), ne možeš biti ni alim, ni vodič, ni učitelj
islama. Naprotiv, ostat ćeš zauvijek na nivou djece: njihovo čitanje bit će
podudarno sa tvojim čitanjem i razumijevanjem.

Zašto šejtan nije povjerovao u Musaa, ‘alejhi-sselam, kad mu je Allah,

dželle še’nuhu, na pločama poslao zapovijedi? Zašto nije povjerovao u
Davuda, ‘alejhi-sselam, kad je dobio Psalme? U Isaa, ‘alejhi-sselam? U
Muhammeda, ‘alejhi-sselam? Zato što se oslonio na puko učenje slova
napamet. Ukoliko insistiramo na ovakvom pristupu Božijoj riječi, onda smo
slični šejtanu koji je čitao slova i riječi bez razumijevanja. Zamislite se za
trenutak nad riječima imama Šafije: “Kad bi stotinu alima došlo da sa
mnom raspravljaju, ja bih ih sve, snagom dokaza, pobijedio. Ali, ako bi
samo jedna neznalica došla da se sa mnom raspravlja, bio bih pobijeđen”.
To stoga što će neznalica, bez obzira na količinu i kvalitet dokaza,
insistirati na negiranju i ponavljanju: “Ne, ne, jok, jok!”

Zar "amin" nije zikrullah? Zar se "amin" ne izgovara u džematu, što je,
svakako, svojevrsni zikr. Danas se svugdje u džamijama dvaju mezheba
može čuti kako se "amin" izgovara gromoglasno, pa, ipak, neki ljudi
insistiraju na tome da je - ukoliko Poslanik, ‘alejhi-sselam, nešto nije činio
i radio - to neprihvatljivo. U vrijeme Božijeg Poslanika, ‘alejhi-sselam, neki
su ashabi "amin" izgovarali glasno, neki nisu. Možemo li tvrditi da su bilo
ovi ili oni činili nešto što nije prihvatljivo? Ne možemo, jer djela su prema
namjerama. Možemo li reći da imam Ebu-Hanife nije bio upravu? Ne
možemo. Jesu li svi Turci i Pakistanci, naprimjer, griješni, a sve šafije u
pravu? Nikako. Jer: “Ihtilafu ummeti rahmetun - Različita tumačenja u
mom ummetu su milost”.

Različita tumačenja mudžtehid-imama samo su milost ummetu. Ovo je

samo jedan od dokaza za obavljanje zikra u grupi. Mnogi muslimani
izgovaraju "amin" grupno, kao što mi u grupi izgovaramo "Ja Allah".

Više dokaza za iznesene stavove naći ćete u tekstu koji slijedi.

U Detroitu i Chicagu, 23. zu-l-ka’deta 1422.

Šejh Hišam Kabbani i imam Senad Agić

ZIKRULLAH

u svjetlu Kur'ana, hadisa i učenja uleme

UVOD

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Donosim salavat i selam na Poslanika

Muhammeda, 'alejhi-sselam, njegov ehli-bejt [1] , ashabe i sve one koji
slijede njihov put do Sudnjeg dana.

Riječ "zikr" je arapskoga porijekla. Ona se spominje često u Časnome

Kur'anu i hadisu Allahova Poslanika, 'alejhi-sselam. Prije svega, interesira
nas značenje ove riječi. U rječnicima arapskoga jezika naći ćemo da riječ
"zikr" ima sljedeća značenja:

- "Zekere šej'en zikren" - "spomenuti nešto spominjanjem". Znači:

jezikom spominjati nekoga.

- "Zikru hakki fulan" - "spominjati pravo nečije". Znači: čuvati nečije

pravo i ne dozvoliti da se izgubi.

- "Zikru - ni'meti" - "spominjanje blagodati". Znači: iskazati zahvalnost na

blagodati.

- "Zekere emre tizkaren" - "približiti sliku nečega u svijesti nakon

zaborava".

- "Zikrullahi"- "srcem se sjećati Allaha i hvaliti Ga i veličati".

- "Ezzukru" - "sjećati se nečega".

- "Ezzikru" - "čuvati, pamtiti nešto. Suprotno zaboravu".

Kaže poznati arapski lingvist Zamahšeri: "Ve dže'alhu minni ala zukri".
Znači: "Neću ga zaboraviti". Upotrijebljena je riječ "zukr" sa značenjem
"ne zaboraviti. "Ve istezkere bi dirasetihi", znači: "njime je tražio
čuvanje". U ovoj konstrukciji se zikr spominje u značenju "čuvati".

Kad se kaže za nekoga: "Lehu zikrun fi-nnasi", to ima značenje: "On ima
visoko mjesto ili čast među ljudima".

Allah, dželle še'nuhu, kaže u Časnome Kur'anu: "Ve innehu lezikrun leke
ve li kavmike", tj.: "I on je ( Kur'an) čast tebi i tvome narodu" (Zuhruf,
44.).
Iz objašnjenja navedenih značenja riječi "zikr", mogli bismo odrediti da je
značenje riječi zikr: Jezikom izgovarati hvalu i zahvalu Allahu. To
izgovaranje treba biti popraćeno sa sjećanjem u srcu na Onoga Kome se
hvala i zahvala iskazuje. Zikrom se smatra i Njegovo veličanje (tekbir) i
slavljenje (tesbih) i čitanje Njegove Knjige kako bi spominjač postigao da
u srcu stalno osjeća i sjeća se Allaha i svojih obaveza prema Njemu, kako
bi time postigao čast i visoke stepene. [2]

Ili, drugim riječima kazano: Zikr je oslobađanje od nemarnosti i zaborava

sa kontinuiranim sjećanjem srca na Allaha i spominjanje Njegovog imena
srcem i jezikom, ili Njegovog svojstva ili propisa ili upućivanje dove ili
spominjanje nekog od Njegovih poslanika. Pa je, shodno ovoj definiciji,
zakir (onaj koji spominje) onaj koji izgovara Allahovo ime, koji poučava ili
proučava fikh, muftija, fakih, vaiz, hatib, imam, mujezin i sl. Svi su oni u
navedenim djelatnostima u zikru.

Zikr je izvodiv jezikom, dušom, tjelesnim organima i može biti tajni i

javni. Objedinjavanjem svega ovog u jedno dobiva se kompletnost ili
savršenstvo u zikru.

Zikr se u Kur'anu navodi i u značenju imena Kur'ana. "Mi smo ti objavili

Zikr - Kur'an i Mi ćemo ga sigurno čuvati" (Hidžr, 9/15.), "Mi smo ti
spustili Zikr - Kur'an da objasniš ljudima što im je spuštano" (Nahl,
44/16.).

Zikr se u Kur'anu spominje i sa značenjem džuma-namaza: "O vjernici,

kad se pozovete na namaz petkom, požurite spominjanju Allaha" (El-
Džumu'ah, 9/62.).

Zikr se u Kur'anu spominje i sa značenjem ilma - znanja. Uzvišeni Allah je

rekao: "Pitajte ehle zzikri - učene ako ne znate" (El-Enbija 7/21.).

ZIKR U KUR'ANU PLEMENITOM

Uzvišeni Allah je rekao: "O vjernici spominjite Allaha mnogo! I slavite Ga

jutrom i večerom. On je Taj Koji Vas blagosilja i Njegovi meleci da bi vas
izveo iz tmina na svjetlo i prema vjernicima je milostiv" (Ahzab, 41.-43.).

U ovom ajetu riječ "salat", koju Allah upotrebljava: "Huvellezi jusalli

alejkum" znači, po komentaru imama Buharije: Allahovo hvaljenje svoga
roba pred melecima. A ta riječ kad je spominju meleci, znači - traženje
dove od Allaha za robove njegove.

I rekao je Uzvišeni Allah: "I spominji svoga Gospodara skrušeno i ponizno

bez glasa jutrom i večerom i ne budi nemaran" (El-E'araf, 7/205.).

Izraz "tedarruan ve hufjeten" u ovome ajetu ima dva značenja:

1. Tajno i u srcu,

2. Jezikom na takav način da čuješ sam sebe. A na kraju istog ajeta Allah,
dželle še'nuhu, zabranjuje gaflet - nemarnost, tj. nečinjenje zikra,
riječima: "I ne budi od nemarnih!" Jer, zikr, ustvari, znači - izbaviti se od
nemara i zaborava.

U drugom ajetu Uzvišeni Allaha, dželle še'nuhu, povezao je spas sa

istrajnošću i mnoštvom činjenja zikra bez mjere i određenog vremena.
Rekao je Uzvišeni Allah:

"Mnogo spominjite Allaha da biste se spasili".

U više ajeta Allah, dželle še'nuhu, pohvalio je one koji mnogo čine zikr i
obećao im magfiret (oprost grijeha) i džennet kao nagradu. Mi ćemo
spomenuti ajet iz sure Ahzab u kome je Allah, dželle še'nuhu, poredao
dobra djela uzlaznom ljestvicom i na kraju uzlazne ljestvice kao vrhunac
svih dobrih djela spomenuo činjenje zikra. Allah, dželle še'nuhu, kaže:
"Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim
muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim
ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim
muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekjat i ženama
koje dijele zekjat, i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i
muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o
svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju
Allaha i ženama koje često spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih
oprost i veliku nagradu pripremio" (Ahzab, 35.).

Također je Uzvišeni Allah u Kur'anu izvijestio o propasti i gubitku onih koji

ne prakticiraju zikr i koji bježe od njega i upoznao da će prijatelj takvima
biti šejtan, koji će ih odvesti sa Pravoga puta. Uzvišeni Allah kaže: "O
vjernici, neka vas vaši imeci i vaša djeca ne odvrate od zikrullaha
(sjećanja na Allaha). Koji to urade, pa oni su propali" (Munafikun, 9.).

I kaže Uzvišeni Allah: "Ko odvraća od zikra (spominjanja) Milostivog, Mi

ćemo mu privezati šejtana pa će mu on biti drug. A oni uistinu odvraćaju
od Pravog puta, a misle da su upućeni. A onda kad nam dođe reći će:
'Kamo sreće da je između mene i njega bila udaljenost dva istoka. Ružan
li je on drug!' A neće vam koristiti danas ako ste nasilje učinili, vi ćete u
kazni biti udruženi" (Zuhruf, 36.-39.).

Allah Uzvišeni čak zabranjuje miješanje sa onima čija srca su nemarna

prema zikrullahu. Uzvišeni kaže: "Ne pokori se onome čije srce smo učinili
nemarnim prema Našem zikru i koje slijedi svoju strast, a njegov posao je
pretjeranost" (Kehf, 28.).

I kaže: "Ko se okrene od Moga zikra, uistinu će mu život biti tijesan, a na

Sudnjem danu ću ga proživjeti slijepim. Reći će: 'Moj Gospodaru zašto si
me proživio slijepim kad sam bio vidio?' Allah će reći: 'Tako su tebi dolazili
Naši ajeti pa si ih zaboravio. Tako ćeš i ti danas biti zaboravljen'" ( Taha,
124.).

I rekao je Uzvišeni Allah: "Zar je isti onaj čije je srce Allah učinio sklonim
islamu, pa on slijedi svjetlo Gospodara svoga? Teško onima čija su srca
kruta kad se spomene Allah, oni su u pravoj zabludi!" (Zumer, 22.).

Mufessir Ibn-Kesir, r. a., protumačio je konstrukciju iz ovoga ajeta:

"Kasijeti kulubuhum -"Oni čija su srca kruta", da su to oni čija se srca ne
smekšaju kad se Allah spominje, niti osjećaju strahopoštovanje prema
Allahu, niti shvataju, niti razumiju.

Uzvišeni Allah je opisao munafike kao one koji Allaha spominju i da

osjećaju u duši odvratnost kad se zikr uči. Uzvišeni kaže: "Zaista, munafici
nastoje prevariti Allaha, a On je njih prevario. A kad ustaju na namaz,
ustaju lijeno da bi ih ljudi vidjeli, a Allaha samo malo spominju" (Nisa,
142.).

I Uzvišeni Allah kaže: "A kad se Allah spomene, srca onih koji u Ahiret ne
vjeruju odvratno se osjećaju, a kad se spomenu drugi osim Allaha, kad -
oni radosni" (Zumer, 45.).

I kaže Uzvišeni Allah: "Čitaj ono što ti je objavljeno i klanjaj namaz.

Namaz uistinu sprječava od loših i nevaljalih djela, a Allahov zikr je veći"
(Ankebut, 45.).

U značenju riječi iz ovog ajeta: "Ve lezikrullahi ekber - A Allahov zikr je

veći", postoje tri mišljenja:

1. Zikrullahi - spominjanje Allaha je veće od svega drugog jer je zikr

najodabraniji ibadet i cilj je koji se želi postići svakim drugim ibadetom. Po
tome je zikr srž, bit, tajna i duša svakog ibadeta.

2. Ako vi Njega spominjete vašim zikrom, Allahovo spominjanje (zikr) vas

je veće.

3. Zikr Allaha je veći da bi ostalo nešto od loših i nevaljalih djela kod

onoga ko ga čini. Pa bi značenje bilo da onaj ko čini zikr time briše sva
loša i nevaljala djela.

Allah, dželle še'nuhu, učinio je da se zikrom završe svi značajniji ibadeti i

obaveze. Tako se u ajetima u kojima je naređen post kaže: "Da
upotpunite određeni broj dana i veličate Allaha zato što vas je uputio ne bi
li bili zahvalni" (Bekare, 185.).
U završnici ajeta o hadždžu, također se spominje zikr: "I kad završite
obrede vaše, spominjite Allaha kao što vaše očeve spominjete ili žešće od
toga (Bekare, 200.).

Također, ajeti u kojima je naređena obaveza džume: "Pa kad se završi

namaz, raziđite se po zemlji i tražite od Allahovih blagodati i spominjite
mnogo Allaha ne bi li bili spaseni" (Džuma, 10.).

Također je Allah obavijestio da su oni koji prakticiraju zikr Njegovi

odabranici koji će se okoristiti Allahovim ajetima i nazvao ih je da su ulu-l-
elbab - pametni. "Zaista, u stvaranju Nebesa i Zemlje i smjeni dana i naći
dokazi su za pametne. One koji spominju Allaha stojeći, sjedeći i na
stranama i razmišljaju o stvaranju Nebesa i Zemlje" (Ali-Imran, 190.-
191.).

Jasno se vidi da je Allah, dželle še'nuhu, uza sve ibadete i dobra djela,
postavio zikrullah za nerazdvojnog druga i stavio ga na stepen duše u
odnosu na tijelo. Ono što je duša u tijelu, to je zikrullah u dobrim djelima.
U kojem dobrom djelu nema zikrullaha, ono je kao tijelo bez duše.

Kaže Uzvišeni Allah: "Klanjaj namaz da bi Me spominjao".

Čak i se u džihadu zikr spominje kao sastavni dio i važno pomagalo za

izvojevanje pobjede nad neprijateljima. Kaže Uzvišeni Allah: "O vjernici,
kad sretnete četu, budite čvrsti i mnogo Allaha spominjite ne bi li ste bili
spaseni" (Enfal, 45.).

I kaže Uzvišeni Allah, definirajući prave vjernike: "Samo su pravi vjernici

oni kojima se, kad se Allahovo ime spomene, srca smekšaju" (Enfal, 2.).

I kaže Uzvišeni Allah: "Allah je spustio najljepši govor, knjigu sličnih ajeta
koji se ponavljaju. Od njega se kože naježe u onih koji se boje Allaha,
zatim im se srca smiruju u Allahovom zikru. To je Allahova uputa, kojoj
Allah upućuje one koje On hoće, a koga Allah u zabludi ostavi on nejma
upućivača" (Zumer, 24.).

Allah potiče vjernike da čiste svoje duše zikrom i namazom: "Spasen je

onaj koji je očisti i spominje ime svoga Gospodara i klanja" (El-E'ala, 14.-
15.).

I, na kraju, Allah traži od vjernika da svoj ovosvjetski život nastoje završiti

sa zikrom jer onaj koji završi svoj život riječima: "La ilahe illellah, ući će u
džennet.

ZIKR U POSLANIKOVOM SUNNETU

S obzirom da je zikrullah lijek duši, smirenost srcu i sredstvo

odstranjivanja brige i nesigurnosti iz srca, kao i podstrekivač jačanju veze
sa Allahom, dželle še'nuhu, Allahov Poslanik Muhammed, 'alejhi-sselam,
izrekao je mnogo hadisa koji podstiču na zikr. Mi ćemo spomenuti
sljedeće:

1. Zabilježili su Buharija Muslim i Nesai od Ebu Hurejreta, r. a., da je

Allahov Poslanik, Muhammed, 'alejhi-sselam, rekao: "Rekao je Uzvišeni
Allah: 'Ja sam kod misli Moga roba o Meni. Ja sam s njim kad Me
spominje. Ako Me rob spomene kad je sām - i Ja njega isto tako
spomenem, a ako Me spomene u društvu - Ja njega spomenem u društvu
boljem od njegovog. Ako se Meni rob približi za pedalj - Ja se njemu
približim za podlakticu. A ako mi dođe pješke - Ja njemu dođem trčeći".

Imam Nevevi, r. a., prokomentirao je ovako ovaj hadisi-šerif: "Ko se

Allahu približi sa pokornošću, Allah se njemu približi milošću, podrškom i
pomoći".

2. Ebu Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik rekao: "Rekao je

Uzvišeni Allah, dželle še'nuhu: "Ja sam sa svojim robom kad Me spomene
i kad sa Mnom pokrene svoje usne" (Ibn-Madže i Ibn-Hibban u svome
"Sahihu").

3. Abdullah ibn-Busr, r. a., prenosi da je Allahovom Poslaniku, 'alejhi-

sselam, došao jedan čovjek i rekao: "O Allahov Poslaniče, propisi islama
su se namnožili, reci mi nešto čega bih se čvrsto držao". Poslanik, 'alejhi-
sselam, reče mu: "Neka ti jezik stalno bude vlažan od zikrullaha" (Tirmizi,
Ibn-Madže i Ibn-Hibban).

4. Ebul-Meharik, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

rekao: "Prošao sam u noći Isra'a pored čovjeka koji je bio ogrnut nurom
Arša, pa sam upitao: 'Ko je ovo?' Je li to melek?' Rečeno mi je: 'Ne'.
Rekao sam: 'Da nije Poslanik?' Rečeno mi je: 'Ne'. 'Pa ko je?' Reče mi:
'Ovo je čovjek kome je jezik na dunjaluku bio vlažan od zikrullaha, a srce
vezano za mesdžid i čiji roditelji nisu psovani radi njega (njegovim
sebebom)'" (Ibn ebi-Dunja).

5. Ebu-Derda, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao:

"Hoćete li da vas obavijestim o najboljim djelima i najčišćijim kod vašeg
Gospodara i koja će vas podići na najveće stepene i djelu koje je vrjednije
od dijeljenja zlata i novčanica i koje je vrjednije od toga da se sukobite s
neprijateljima i udarate ih po vratovima i oni vas da udaraju po
vratovima". Rekli su: "Svakako!" Poslanik reče: "Zikrullah". Muaz ibn-
Džebel je rekao: "Nejma ništa što uspješnije štiti od Allahove kazne od
zikrullaha" (prenosi Ahmed, sa dobrim senedom, i Tirmizi i Ibn-Madže i
Hakim).

6. Abdullah ibn-Amr, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

rekao: "Sve ima svoju brusilicu, brusilica za srce je zikrullah. Nejma ništa
što uspješnije može štititi od Allahove kazne nego zikrullah". Rekli su:
"Zar ni borba na Allahovom putu?" Poslanik reče: "Čak da bude sabljom
isječen na komadiće" (Ibn ebi-Dunja i Bejheki).

7. Abdullah ibn-Abbas, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

rekao: "Ko ne može cijelu noć bditi, kome škrtost ne dozvoljava da imetak
dijeli, koga kukavičluk sprječava da se protiv neprijatelja bori, pa neka
mngoo Allaha spominje" (prenose Taberani i Bezzar).

8. Ibn-Abbas, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao:

"Kome je dato četvero, dato mu je dobro ovog i onoga svijeta: zahvalno
srce, jezik koji spominje Allaha, tijelo strpljivo na iskušenjima i žena koja
mu pomaže da sačuva čast i imetak" (prenosi Taberani).

9. Ebu-Seid, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao:

"Na ovome svijetu bit će ljudi koji će Allaha spominjati na lijepo
pripremljenim prostirkama i Allah će ih uvesti na visoke stepene" (Ibn-
Hibban, u svome "Sahihu").

10. Ebu-Musa, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao:

"Primjer onoga koji spominje Allaha i onoga koji ne spominje Allaha,
primjer je živog i mrtvog" (Buharija i Muslim).

11. Ebu-Seid El-Hudri, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

rekao: "Često spominjite Allaha, dok vam ne kažu: Ovaj je lud! (Ahmed,
Ebu-Ja'la, Ibn-Hibban i Hakim).

Taberani je zabilježio predaju od Ibn-Abbasa da je Allahov Poslanik,

'alejhi-sselam, rekao: "Činite zikr dok vam munafici ne kažu da se
pretvarate".

12. Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Alahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

putujući kroz Mekku i prošavši pored brežuljka koji se zove Džumdan,
rekao: "Posjećujte ovaj Džumdan, ovo je stjecište muferriduna". Rekli su:
"Ko su muferriduni, o Allahov Poslaniče?" Rekao je: "Oni koji Allaha često
spominju" (Muslim).

13. Enes, r. a., prenosi da je Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Šejtan stavi

svoj nos na srce čovjeka, pa ako on spomene Allaha - on se udalji, a ako
zaboravi Allaha - on mu srce osvoji" (Ibn-Ebi Dunja, Ebu-Ja'la i Bejheki).

14. Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

rekao: "Uzvišeni Allah kaže: 'Sine Ademov, ako Me spomeneš -
zahvaljuješ mi, a ako Me zaboraviš - negiraš Me'" (Taberani).

15. Džabir, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao:

"Poranite, putujte i Allaha spominjite. Ko voli da zna koji stepen ima kod
Allaha, neka pogleda koji stepen Allah ima kod njega. Uistinu će Allah
postaviti čovjeka na stepen kod Sebe onako kako je rob Njegov držao
Allaha kod sebe" (Ahmed, u svome "Musnedu").

16. Muaz ibn-Džebel, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

rekao: "Džennetlije neće ni za čim tugovati osim za sahatima koji su im na
dunjaluku prošli u kojima nisu spominjali Allaha" (Taberanija).

17. Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

rekao: "Kad god sjednu ljudi na sijelu gdje se ne spomene Allah, niti
donese salavat na Poslanika, 'alejhi-sselam, imat će za to odgovornost;
ako Allah htjedne - kaznit će ih, a ako htjedne - oprostit će im" (Ebu-
Davud i Tirmizi).

18. Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

rekao: "Kad god ljudi sjednu na sijelu u kome se ne spominje Allah, ustat
će poslije njega u stanju magareće lešine. Kajat će se za to na Sudnjem
danu" (Ebu-Davud i Hakim).

ZIKR U IZJAVAMA UČENJAKA

Enes ibn-Malik je rekao: "Zikrullah (spominjanje Allaha) jest znak imana,

otpusnica od vatre, tvrđava i zaštita od šejtana i zaštita od džehennema".

Hasan Basri je rekao: "Tražite slast u trome: u namazu, zikru i učenju

Kur'ana, ako je nađete - pa dobro, a ako ne nađete - znajte da su pred
vama vrata zatvorena. Jer, svako srce koje nje spoznalo Allaha ne teži
zikrullahu, niti se smiruje kad se spomene Allah. Allah je rekao: "A kad se
jedino Allah spomene - srca onih koji ne vejruju u Onaj svijet se namršte,
a kad se spomenu drugi pored Allaha – kad, oni veseli" (Zumer, 39.-40.).

Malik ibn-Dinar je rekao: "Ko ne osjeća prijatnost i zadovoljstvo u

Allahovom govoru u odnosu na govore Njegovih stvorenja, njegovo znanje
je malo, srce slijepo i život mu je izgubljen".

Ebu-Ali Dikkak je rekao: "Zikr je diploma vilajeta. Ko bude upućen zikru -

dobit će tu diplomu, a od koga se udalji zikr - ne dobija tu diplomu".

Zun-Nun el-Misri je rekao: "Ko bude Allaha spominjao istinskim

spominjanjem - u tom stanju zaboravit će sve drugo, a Allah će ga štiti od
svega i bit će mu pomagač u svemu".

Ebu-Kasim el-Kušejri je rekao: "Zikr je jaki oslonac na Putu istine do

Allaha, zikr je čak glavni oslonac na tom putu. Niko neće stići u Allahovu
blizinu i Njegovo zadovoljstvo, osim sa stalnim zikrom". A jedan učenjak
je dodao: "Zikr je sablja u rukama murida, njim se bore protiv neprijatelja
i njim odbijaju nesreće i bolesti koje im krenu".
Kurtubi je, u svome tefsiru o riječima Uzvišenog : "Spomenite vi Mene, i
Ja ću vas", rekao da je osnova zikra buđenje srca spram Onoga Koga
spominje i otvorenost prema Njemu. A zikr (spominjanje) jezikom zove se
također zikrom, jer je to dokaz srčanom zikru.

Seid ibn-Džubejr je rekao: "Značenje ajeta je u smislu: "Spomenite vi

Mene sa vašom pokornosti, a Ja ću vas nagradom i oprostom". "Zikr je
pokorovati se Allahu. Ko Mu nije pokoran, taj zikr i ne čini, pa makar
mnogo tespihao, učio la ilahe illellahu i učio Kur'an!"

Prenosi se da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Ko se pokorava

Allahu - već Ga je spomenuo, pa makar imao malo namaza, posta i dobrih
djela, a ko Mu se ne pokorava - već Ga je zaboravio, pa makar imao
mnogo namaza, posta i dobrih djela".

Rekao je Ebu-Osman en-Nehdi: "Ja znam sahat u kome me Allah

spominje! Rečeno mu je: "Otkuda znaš?" On reče: "Iz ajeta Uzvišenog:
'Pa spominjite Me i Ja ću vas spominjati'".

Rekao je Es-Sudi: "Nejma ni jednog roba da spomene Allaha, a da i Allah

njega ne spomene. Kad ga spomene vjernik - i On njega spomene sa
milosti, a kad ga spomene nevjernik - On njega spomene sa kaznom".

Prenosi se da je Musa, 'alejhi-sselam, pitao svoga Gospodara: "Moj

Gospodaru, jesi li blizu, pa da te tiho dozivam (munadžat) ili daleko, pa da
Te glasno dozivam?" Allah mu je objavio: "Ja sam pored onoga ko Me
spominje".

Alija ibn ebi-Talib, r. a., rekao je: "Uistinu se Allah pokazuje onima koji Ga
spominju i Kur'an uče".

Muhamed ibn-Hanefije [3] je rekao: "Meleki obaraju pogled pred onim koji
spominje Allaha kao što vi obarate pogled pred svjetlicom munje".

Rekao je Muhammed Behauddin Revvas, r. a.: "Zikr je smiraj i iman.

Njegova ispravnost je prisustvo, iskrenost i spoznaja. Zikr jezikom sa
nemarnim srcem je krivo svjedočenje i potvora. Zikr u srcu pravog zakira
širi smiraj i sigurnost, na licu svjetlost i vedrinu, a u duši spoznaju i
iskrenost. Blago iskrenim zakirima. Zikr je mač iskrenih koji siječe i kad je
u koricama. Zikr je samo ono što dolazi od ispravnog srca. Zikr je Allahov
znak koji Allah upisuje u srca onih koji Allaha spominju i čija su djela
Njegovih bliskih robova primljena".

Rekao je Gazali, r. a.: "Vedrina srca i vida se postižu zikrom. To postižu

samo oni koji imaju takvu - bogobojaznost. Takva je vrata zikra, a zikr je
vrata kešfa - otkrovenja, a kešf su vrata velikog spasa - fevzil-ekber".
Rekao je Ibn-Tejmijje, r. a.: "Na dunjaluku ima džennet. Ko ne uđe u
njega, neće ući u džennet ni na Ahiretu. To je zikrullah".

Druge prilike je rekao: "Šta rade sa mnom neprijatelji? A moj džennet i

bašča su sa mnom u mojim prsima. Ako idem - oni su sa mnom, ne
napuštaju me. Moj zatvor je samoća, moje ubistvo – šehadet, a progon iz
zemlje - turizam".

Drugom prilike je Ibn-Tejmijje rekao Ibn-Kajjimu: "Zatvoren je onaj čije

srce je zatvoreno prema svome Gospodaru, a pravi zarobljenik je onaj
koga zarobi njegova strast".

Jedan arif (gnostik) je rekao: "Da kraljevi i sinovi kraljeva znaju u kakvoj
smo mi slasti, sabljama bi se otimali da je i oni okušaju."

Rekao je Muhammed ibn-Adžlan: "Čuo sam Omera, roba Gafretovog, kad

kaže: "Kad se na Sudnjem danu otkloni zastor i ugledaju sevabi dobrih
djela, neće se vidjeti dobro djelo većeg sevaba od zikra. Ljudi će se tada
kajati i govoriti: 'To je bilo najlakše činiti na dunjaluku!'"

KORISTI I PLODOVI ZIKRULLAHA

U ovome poglavlju nanizat ćemo redoslijedom mnogobrojne plodove i

koristi koji se postižu činjenjem zikra.

Izdvajamo sljedeće koristi zikra:

1. Zikrom se tjera šejtan i pobjeđuje. On napušta mjesto na kome se čini

zikrullah i bježi od osobe koja čini zikr. Zikrom se postiže zadovoljstvo
(rida) Milostivog Allaha i otklanja se tuga i briga iz srca. Zikrom se u srce
unosi radost i veselje i osvjetljava se lice i srce. Onda srce rađa ljubav, a
ljubav je duša islama. Allah, dželle še'nuhu, učinio je svemu povod, a
povod javljanja i rađanja ljubavi u srcu se postiže činjenjem zikra
(sjećanja). Ko želi steći naklonost Allaha, dželle še'nuhu, neka Ga često
spominje.

2. Zikrom se postiže samokontrola i osjećaj kod zakira da ga Allah stalno

prati i promatra. Time se postiže stepen ihsana - dobročinstva u kome rob
počinje obožavati Allaha kao da Ga vidi.

3. Zikr pospješuje nadu u Allahovu milost. Ko se nada u Allahovu milost,

on se vraća Pravom putu i stalno misli na Allaha.

4. Ko čini zikr, on postiže osjećaj strahopoštovanja prema Allahu.

Također, postiže da će se i Allah njega sjećati i spominjati ga. Kao što je
rekao Allah, subhane ve tea'la: "Spominjite vi Mene, i Ja ću vas"(Bekare,
152.).
5. Zikr oživljava srce, jer je zikr srcu što je voda ribi.

6. Zikrom rob pokazuje da se sjeća Gospodara svoga i kad je u dobru. A

ko bude znao za Allaha u dobru, Allah će znati za njega u poteškoćama.
Navodi se u predaji da, kad zadesi poteškoća roba koji se pokorava Allahu
i spominje i sjeća se Allaha, kad se obrati Allahu dovom, meleci kažu:
"Naš Gospodaru, ovo je poznat glas od poznatog roba", a kad se Allahu
obrati rob koji ga ne veliča i ne spominje, meleci kažu: "Nepoznat glas od
nepoznatog roba!"

7. Zauzetost zikrom je razlog da će Allah dati zakirima više nego što daje
onima koji traže. Allah, dželle še'nuhu, u hadisi-kudsiji je rekao: "Koga
zikr zaposli pa ne traži od Mene, dat ću mu više nego što dajem onima
koji traže" (prenose Buharija i Tirmizi od Omera ibn-Hattaba).

8. Zikr proizvodi u srcu radost prema Allahu. Taj osjećaj poznaju samo oni
koji su probali i postigli.

9. Zikr je nur (svjetlost) zakiru na dunjaluku, i nur u kaburu i nur na

Onome svijetu. Srca i kaburi se najbolje osvjetljavaju nurom. Allah, dželle
še'nuhu, kaže: "Zar je onaj koji je bio mrtav pa ga Mi oživjeli i dali mu
svjetlo uz pomoć kojeg on ide među ljudima, jednak sebi sličnom (koji
luta) po tminama iz kojih ne izlazi. Tako je nevjernicima prikazano lijepim
ono što su oni radili" (En'am, 123.).

Allahov Poslanik, Muhammed, ‘alejhi-sselam, mnogo je molio Allaha da

mu podari nur u mesu, kostima, nervima i kosi, sluhu i vidu i sa svih
strana, pa je čak molio: "Učini me svega nurom -"ve džealni nuren". Molio
je Allaha da ga učini nurli u njegovoj unutrašnjosti i vanjštini. Nur je
Allahova vjera, nur je Njegova Knjiga, nur je Njegov Poslanik, nur je Kuća
vječnosti koju je pripremio bogobojaznima, Allah je nur Nebesa i Zemlje,
Nur je jedno Njegovo. Allah je učinio da život bude ondje gdje je nur, a
smrt gdje je tama i mrak".

Imam Tirmizi je zabilježio hadis u kome je Allahov Poslanik, 'alejhi-

sselam, rekao: "Kad uđe nur u srce, ono se osvijetli i rasprostrani". Upitali
su: "A koji su znakovi toga?" Reče: "Želja za kućom vječnosti, hlađenje od
dunjaluka i priprema za smrt prije njenog dolaska".

10. Zikr je drvo koje rađa spoznaju.

11. Zakir je blizu Onoga koga spominje. Allah, dželle še'nuhu, kaže: "Allah
je sa onima koji Ga se boje" (Nahl, 128.). "Allah je sa strpljivim!" (Bekare,
249.). "Allah je uz dobročinioce" (Ankebut, 69) . U hadisi-kudsiji se navodi
da je Allah rekao: "Ja sam sa Mojim robom kad Me spominje i kad Mojim
imenom usne pokreće" (Buharija, Ahmed, Ibn-Madže i Ibn-Hibban).

12. U srcima ima grubosti i krutosti koji se mogu samo zikrom očistiti.
13. Zikrom se postiže stanje u kome će Allah blagosiljati i spominjati
svoga roba. Allah, dželle še'nuhu, kaže: "O vjernici, često spominjite
Allaha, slavite Ga jutrom i večeri, On će vas blagosloviti i Njegovi meleki,
da bi vas izveo iz tmina na svjetlo i On je prema vjernicima milostiv''
(Ahzab, 41.-43.).

14. Oni koji budu stalno zikr činili ući će u džennet sa osmjehom. Ebu-
Derda prenosi da je Allahov Poslanik rekao: "Oni čiji jezici su stalno vlažni
od zikrullaha, ući će u džennet s osmjehom".

15. Zikr daje zakiru posebnu snagu. Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam,

poučio je kćerku hazreti Fatimu zikru - prije lijeganja u postelju da slavi,
zahvaljuje i veliča Allaha po 33 puta, rekavši da će im to biti bolje nego da
iznajme slugu za pomoć u obavljanju kućnih poslova. Prije toga, Fatima i
Alija su tražili od Poslanika da im dozvoli da sebi uzmu slugu.

OKUPLJANJE RADI UČENJA ZAJEDNIČKOG ZIKRULLAHA

Ako se pomno prate ajeti iz Časne knjige i hadisi Allahova Poslanika, lahko
će se primijetiti da je navedeno pohvalna i od vjernika tražena stvar.
Poznato je da je u džema'atu-zajednici veća snaga nego u pojedincu, te je
i ibadet koji se obavlja u zajednici priznatiji, vrjedniji i poželjniji nego kad
se obavlja pojedinačno. U hadisu Allahova Poslanika stoji da je Allah,
dželle še'nuhu, odlikovao namaz u džematu za 27 stepeni od namaza koji
se obavi pojedinačno. Abdullah ibn-Omer, r. a., prenosi da je Allahov
Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Čovjekov namaz u džematu se povećava
nad namazom čovjeka koji ga sam obavi za dvadeset i sedam puta"
(Muslim).

Navest ćemo neke hadise u kojima se podstiče obavljanje džematskog

zikra:

1. Zabilježili su Buharija i Muslim od Ebu-Hurejre, r. a., da je Resulullah,

'alejhi-sselam, rekao: "Allah ima meleke koji obilaze puteve tražeći one
koji čine zikr. Pa kad nađu narod koji čini zikr, onda se dozivaju riječima:

'Požurite ispunjenju vaših potreba', te ih onda okruže svojim krilima do

dunjalučkog neba, pa ih Gospodar njihov upita, a On najbolje zna:

'Šta govore moji robovi?'

Oni odgovore: 'Slave Te, veličaju i zahvaljuju Ti!'

Pa ih On upita: 'A jesu li Me vidjeli moji robovi?'

Meleki odgovaraju: 'Ne, tako nam Allaha, Naš Gospodaru, nisu Te vidjeli'.

Allah upita: 'A da su Me vidjeli?'

Meleki odgovaraju: 'Da su Te vidjeli, još bi Te više obožavali, zahvaljivali
Ti i slavili Te'.

Allah upita: 'Šta traže moji robovi?'

Meleki odgovaraju: 'Traže džennet'.

Allah upita: 'A je su li ga vidjeli?'

Meleki odgovaraju: 'Ne, Allaha nam, nisu ga vidjeli'.

Allah upita: 'A kako bi bilo da su ga vidjeli?'

Meleki odgovaraju: 'Da su ga vidjeli, još bi ga s većom čežnjom tražili i još

bi ga više željeli'.

Allah upita: 'Od čega traže zaštitu?'

Meleki odgovaraju: 'Traže zaštitu od džehennema'.

Allah upita: 'A je su li ga vidjeli?'

Meleki odgovaraju: 'Ne, Allaha nam, nisu ga vidjeli'.

Allah upita: 'A kako bi bilo da su ga vidjeli?'

Meleki odgovaraju: 'Da su ga vidjeli, više bi bježali od njega i još bi se

više bojali'.

Allah onda kaže: 'Vas navodim za svjedoke da sam oprostio tim Mojim
robovima'.

Onda jedan melek kaže: 'Među njima ima jedan koji njima ne pripada,
nego je s njima prisutan radi neke svoje potrebe'.

Allah kaže: 'To je društvo i niko ko s njima sjedi ne treba biti nesretan'".

2. Muslim i Tirmizi i Nesai su zabilježili predaju od Muavije, r. a., u kojoj

prenosi da je Resulullah, 'alejhi-sselam, izašao dok su ashabi bili u halki.
Upitao ih je: "Šta vas je navelo da sjedite u halki?"

Rekli su: "Sjeli smo da spominjemo Allaha, dželle še'nuhu, i zahvaljujemo

Mu se na blagodati islama".

Poslanik ih upita: "Tako vam Allaha, zar vas ništa drugo nije navelo da
sjedite ovdje?"

Oni su odgovorili: "Samo nas je to zadržalo da sjedimo ovdje".

Poslanik, 'alejhi-sselam, im reče: "Tako mi Allaha, ne zaklinjem vas
Allahom što vam ne vjerujem, ali došao mi je Džibril i obavijestio me da
se Allah vama ponosi pred melekima".

3. Zabilježio je Ahmed od Enesa, r. a., da je Resulullah, 'alejhi-sselam,

rekao: "Nejma ni jednog naroda koji se okupi da bi spominjao Allaha
Uzvišenog, koji ne žele ništa drugo do Allahovo zadovoljstvo, a da ih neće
dozvati Pozivač s Nebesa:

"Ustanite sa oproštenim grijesima, vaša loša djela su zamijenjena

dobrim".

4. Zabilježio je Taberani sa dobrim senedom od Ebu-Derde, r. a., koji

prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Allah, dželle
še'nuhu, proživjet će na Sudnjem danu narode sa nurom u licima na
minberima od bisera. Ljudi će im zavidjeti. Oni nisu poslanici niti šehidi!"
Onda je na koljenima prišao jedan beduin i rekao:

"Opiši nam ih, o Allahov Poslaniče, da ih znamo!"

Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao je: "To su oni koji su se voljeli u ime

Allaha. Oni su iz različitih plemena, a okupljali su se na zikrullahu kako bi
Allaha spominjali".

OBAVLJANJE ZIKRA U DŽAMIJAMA

Rekao je Allah, dželle še'nuhu: "Ko je veći silnik od onoga koji zabranjuje
da se u džamijama veliča Allahovo ime i koji žuri da bi ih rušio?! Takvi bi
trebali u njih ulaziti samo sa strahom. Oni će na dunjaluku imati
poniženje, a na Ahiretu će imati veliku kaznu" (El-Bekare, 114.).

"U kućama u kojima je Allah dozvolio da se gromoglasno (podižući

glasove) spominje Njegovo ime, Njega veličaju jutrom i večeri ljudi koje
nije zavela trgovina i kupovina od veličanja Allaha i obavljanja namaza i
davanja zekjata. Boje se dana u kome će se oči i srca prevrtati. Da ih
Allah nagradi ljepšom nagradom od onoga što su radili i da im poveća od
Svoga dobra, i Allah opskrbljuje koga hoće bez računa" (Nur, 36.-37.).

Bejheki je zabilježio hadisi-kudsi u kome se kaže: "Reći će Allah na

Sudnjem danu: 'Danas će znati skupine ko su počašćeni'. Pa je neko
rekao: 'Ko su počašćeni, o Allahov Poslaniče?' 'Oni koji obrazuju medžlise
zikra u džamijama'".

Džamije su Allahove kuće na zemlji. Ko uđe u njih, bit će siguran.

Posjetilac džamije ili mesdžida je u posjeti kod Allaha, dželle še'nuhu. Zato
bi se posjetilac trebao ponašati u skladu s tim. U srcu bi trebao imati stalni
osjećaj strahopoštovanja prema Allahu, dželle še'nuhu. U džamije je
pokuđeno ulaziti osobama koje su jele bijelog luka da ne uznemiravaju
klanjače. Lijepo je, kad se krene u džamiju, obući najljepše odjelo i
namirisati se. Ući prvi desnom nogom, a izići lijevom. Zatim je lijepo
nazvati selam bio ko ili ne bio u džamiji. Prije nego se sjedne u džamiji,
lijepo je klanjati namaz tehijjetu-l-mesdžid. U džamijama je dozvoljeno
samo Kur'an učiti, klanjati namaz, spominjati Allaha, dželle še'nuhu, i
poučavati se. U džamijama je pokuđeno voditi dunjalučki nekoristan
razgovor, pretjerano se šaliti i igrati.

Posebno je velike vrijednosti djelo održavanja i čišćenja džamija i

mesdžida. Imam Muslim je u svome "Sahihu" zabilježio predaju od Ebu-
Hurejre, r. a., da je u doba Resulullaha, ‘alejhi-sselam, bila jedna žena
crnkinja koja je održavala i čistila džamiju. Prošlo je vremena, a Poslanik
je nije viđao, pa je upitao ashabe o njoj. Oni su ga obavijestili da je umrla,
na što im je Poslanik, ‘alejhi-sselam, kazao:

"Zašto me niste obavijestili?"

Neko je dogovorio kao da to nisu smatrali važnim, jer su potcjenjivali

njenu ulogu. Muhammed, ‘alejhi-sselam, im je rekao:

"Pokažite mi njezin kabur!"

Onda je otišao i klanjao joj dženazu namaz. Zatim je rekao:

"Ovi kaburi su napunjeni tamom/mrakom njezinim stanovnicima, pa Allah

uistinu mojim namazom njima obasjava kabure" ("Sahih", Muslim, 2. tom,
str. 658.).

ADABI ZIKRA

Imam Nevevi je, u svome djelu "El-Ezkar", rekao: "Zakir (onaj koji
spominje Allaha) treba biti najsavršenijih svojstava. Ako sjedi na jednom
mjestu, treba se okrenuti prema kibli i treba sjediti skrušeno i smireno, sa
osjećajem strahopoštovanja. Treba oboriti glavu. Također, mjesto gdje se
spominje Allah, dželle še'nuhu, treba biti čisto i prikladno na način da se
na tom mjestu (prostoriji) ne nalazi ništa što bi odvraćalo pažnju. Zato je
posebno odlikovan zikr u džamijama".

Prenosi se od imama Dželila ebi-Mejsereta, r. a., da je rekao: "Allaha

treba spominjati samo na čistom mjestu i trebaju usta zakira biti čista.
Čistoća usta i zuba se postiže misvakom ili četkicom. Mekruh je spominjati
Allaha, dželle še'nuhu, kao i učiti Kur'an nečistih zuba i usta".

Od adaba zikra se spominje i da odjeća zakira bude čista, halal i

namirisana. Također je ljepo da mjesto na kome se čini zikr bude
namirisano, da se sjedi na koljenima i okrenut prema kibli - ako neko sjedi
sam, a ako sjedi u halki - onda treba sjesti na mjesto koje je upraženjeno
i koje je po redu. Dalje, veoma važan edeb je prisutnost svijesti i srčana
uključenost u zikr. Nejma mnogo koristi od zikra samo jezikom koje ne
prati stanje srca. O tome je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: "Allah
neće primiti djelo jednog roba dok mu srce ne bude svjedočilo tjelesne
radnje" ("Tergib ve terhib", 185. str.).

ZIKR POSLIJE NAMAZA

Prenosi En-Nesai i Taberani od Ebu-Umamete, r. a., da je Allahov

Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: "Ko prouči ajetul-kursijju nakon svakog
obaveznog namaza, ništa ga sve do smrti neće spriječiti od ulaska u
džennet".

U drugoj predaji, koju prenosi Hasan ibn-Ali, r. a., stoji da je Allahov

Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: "Ko prouči ajetul-kursijju poslije svakog
obaveznog namaza, bit će u Allahovoj zaštiti do sljedećeg namaza".

Muslim je zabilježio predaju od Ebu-Hurejre, r. a., da je Alalhov Poslanik,

'alejhi-sselam, rekao: "Ko poslije namaza prouči 33 puta subhanallahi, i
33 puta el-hamdulillahi i 33 puta Allahu ekber, pa onda završi sa riječima
la ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve
huve alla kulli šej'in kadir, oprostit će mu se grijesi pa makar ih bilo koliko
morske pjene".

Taberani je zabilježio predaju u kojoj se navodi da je Allahov Poslanik,

'alejhi-sselam, rekao da je lijepo poslije selama u namazu proučiti ajet
"Subhane rabbike rabbil-'izzeti amma jesifun ve selamun 'alel- murselin
vel-hamdu lillahi rabbil 'alemin".

Poštovani čitaoče, sada te pozivamo da se sjetiš kako si naučio šta je

lijepo učiti poslije namaza. Sigurno ćeš se sjetiti da mujezini prouče ajet:
Subhane rabbike rabbil-izzeti amma jesifun ve selamun alel-murselin vel-
hamdu lillahi rabbil-alemin. Dalje, sjetit ćeš se da se na kraju namaza
prouči ajetul-kjursijja i zikr na tespih ili ruke 33 puta subhanallahi, 33
puta el-hamdulillahi i 33 puta Allahu ekber. Po hanefijskome mezhebu,
lijepo je da se ovaj zikr uči na kraju namaza i da se namaz završi sa
dovom. Neki su pokušavali ovu praksu narušiti savjetujući vjernicima da
poslije predavanja selama ne uče ništa i da što prije napuštaju mjesta
gdje su klanjali namaz. Mi s pravom možemo reći da je ispravnije, bolje i
vrjednije upotpuniti učenje zikra kako je prikazano navedenim hadisima. U
fikhskom djelu hanefijskog mezheba "Nuru-l-idahi", na 64. strani, u
poglavlju o zikru koji se uči poslije namaza, navodi se: "Sunnet je ustati
na klanjanje sunneta odmah poslije farza. Imamu je mustehabb da se
pomjeri nakon farza namaza malo u lijevu stranu te na tom mjestu klanja
sunnet kako ne bi neko ko dolazi naknadno u džemat pomislio da je imam
još u džematu pa počeo klanjati za njim. Nakon klanjanja sunneta, imam
se treba okrenuti prema džematu. Onda uče ajetul-kursijju i po 33 puta
subhanallahi, el-hamdu lillahi i Allahu ekber i dižu ruke i uče dovu".
Ovo što je navedeno uglavnom se i prakticira u džamijama i mesdžidima,
izuzev tamo gdje su ''neki'' uveli svoje novotarije, pobacali tespihe iz
džamija i zagovaraju neke nove oblike klanjanja, kako oni to nazivaju, "po
sunnetu".

Od svih dana najodabraniji je petak. Lijepo je da se u tom danu što više

uči Kur'an i salavati na Resulullaha, 'alejhi-sselam. Posebno je lijepo učiti
suru El-Kehf, o čemu postoji više sahih-predaja. Rekao je Resulullah,
‘alejhi-sselam: "Ko uči deset ajeta iz sure Kehf, bit će sačuvan od
Dedžala" (Muslim, Ebu-Davud, Nesai). Imam Nevevi, r. a., u svome djelu
"El-Ezkar", navodi da je mustehabb (lijepo) petkom proučiti suru Kehf (El-
Ezkar, 154.). Hafiz Ebu-Bekr ibn-Mirdevejh je zabilježio predaju od Naifa
ibn-Omera, r. a., da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao:

"Ko petkom prouči suru Kehf, sijat će mu nur (svjetlost) ispod nogu do
Nebesa. On će mu obasjavati na Sudnjem danu i bit će mu oprošteno
između dvije džume" (Seid Havva, "Esasu fitefsir", str. 3.146.).
Muhammed, ‘alejhi-sselam, je rekao: "Petkom je također lijepo po sedam
puta proučiti poslije džume namaza sure Ihlas, Felek i Nas. O tome
prenosi h. Aiša, r. a., da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Ko
prouči sedam puta poslije džume namaza Kul huvallahu ehad i Kul euzu
birabbil-felek i Kul-euzu birabbi-nnas, Allah će ga zaštiti od nedaća do
sljedeće džume" (Ibn-Sunnijj od Aiše).

NAFILE NAMAZI I ZIKR KOJI SE UČI U NJIMA ISTIHARA-NAMAZ

Od nafila namaza koje je poželjno, pohvalno i lijepo klanjati jest istihara-

namaz. Ovaj namaz se klanja u situacijama kad se vjernik treba odlučiti
koje djelo treba učiniti, koje će biti za njega bolje. Imam Nevevi je, u
djelu "El-Ezkar", naveo hadise u kojima se spominje istihara namaz i dova
koja se uči poslije obavljenog namaza. On kaže: "Imam Buharija je
zabilježio predaju od Džabira, r. a., u kojoj veli da ih je Poslanik poučio
istihari u svim poslovima, kao što ih je poučavao kur'anskoj suri. Rekao je
Poslanik, ‘alejhi-sselam:

"Kad neko od vas odluči nešto uraditi, neka klanja dva rekjata
dobrovoljnog namaza i onda neka prouči: Allahumme inni este'hiruke bi
ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es' eluke min fadlikel-azimi fe inneke
takdiru ve la akdiru ve ta'lemu ve la a'lemu ve ente allamul-gujubi,
Allahumme in kunte ta'lemu enne hazel-emre hajrun li fi dini ve me'aši ve
akibeti emri fekdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi, ve in kunte
ta'lemu enne hazel-emre šerrun li fi dini ve meaši ve akibeti emri, fesrifhu
anni vakdur lijel-hajre hajsu kjane summe reddini bihi".

Prijevod istihara-dove:

Moj Allahu, obraćam Ti se da mi ukažeš na pravo rješenje Tvojim

znanjem. Tražim podršku Tvojom moći i molim Te da mi podariš od Tvog
velikog dobra. Uistinu si Ti moćan, a ja nemoćan. Ti znaš, a ja ne znam, i
samo si Ti poznavalac svake tajne-svega skrivenog. Moj Allahu, ako znaš
da je ova stvar (ovdje se spomene potreba) dobra za mene, moju vjeru,
moj život i sretan završetak, odredi mi je i olakšaj i učini mi je
blagoslovljenom. A ako znaš da je ova stvar loša za mene, loša za moju
vjeru, loša za moj život i loša za moj sretan završetak, udalji je od mene i
udalji mene od nje i odredi mi ono što je dobro za mene, ma gdje se ono
nalazilo, zatim me učini da budem s tim zadovoljan.

Nakon ove dove, treba spomenuti posao ili djelo koje čovjek misli uraditi.
Nevevi, dalje, kaže da je lijepo da se na prvom rekjatu ovog namaza uči
sura Kjafirun, a na drugom sura Ihlas. Lijepo je ovaj namaz ponoviti do
sedam puta.

HADŽE-NAMAZ Namaz kad se ima neka potreba

Imam Ibn-Madže i Tirmizi su zabilježili hadisku predaju u kojoj je Allahov

Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: "Ko bude imao neku potrebu kod Allaha ili
kod ljudi, neka lijepo uzme abdest i neka klanja dva rekjata, zatim neka
zahvali Allahu, dželle še’nuhu, i donese salavat na Muhammeda, ‘alejhi-
sselam, zatim neka kaže: La ilahe illellahul-halimul-kerimu, subhanallahi
rabbil-aršil-azim, el-hamdu lillahi rabbil-alemin es'eluke mudžibati
rahmetike ve azaime magfiretike vel-ganimete min kulli birrin ve-
sselamete min kulli ismin, la tede'a li zenben illa gafertehu ve la hemmen
illa ferredžtehu ve la hadžeten hije leke ridan illa kadajteha ja erhame-
rrahimin" (Imam Nevevi, "El-Ezkar", str. 167.).

Prijevod dove koja se uči u hadže-namazu:

Nejma boga osim Allaha, Blagog i Plemenitog. Slava Allahu, Gospodaru

velikog Arša (prijestolja). Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Molim Te
svim onim čime se zaslužuje Tvoja milost i veličina Tvoga oprosta i
dobrobit svakog dobročinstva. I Molim Te da me sačuvaš od svakog
grijeha, i ne ostavi mi grijeha koji nećeš oprostiti, i brigu koju nećeš
otkloniti, i potrebu u kojoj je Tvoje zadovoljstvo, a da mi je nećeš ispuniti,
o Najmilostiviji!

TESPIH-NAMAZ

Imam Tirmizi je, u svojoj zbirci hadisa, zabilježio sljedeću predaju:

"Pričao nam je Ahmed ibn-Abduhu da mu je prenio Ebu-Vehb, koji je

rekao: 'Pitao sam Abdullaha ibn-Mubareka o tespih-namazu, pa mi je
rekao: 'Poslije početnog namaskog tekbira, prouči se:
Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebare kesmuke ve te'ala džedduke
ve la ilahe gajruke. Zatim se prouči 15 puta: Subhanallahi vel-hamdu
lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber, ve la havle ve la kuvvete illa
billahil-'alijjil-azim. Onda se prouče euzu-bismila, Fatiha, jedna sura i
prouči se 10 puta: Subhanalali vel-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu
ekber, onda se izvrši ruku (položaj u namazu na kome se uči
subhanerabbije-l-azim) i prouči se na ruku'u 10 puta: Subhanallahi vel-
hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber. Onda se vrati sa rukua i u
stojećem položaju prouči 10 puta: Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la
ilahe illellahu vallahu ekber. Onda se ide na sedždu i isto to prouči na
sedždi 10 puta. Zatim se vrati sa sedže i isto to prouči 10 puta. Učini se i
druga sedžda, na kojoj se to isto prouči 10 puta. Na ovakav način se
klanjaju sva četiri rekjata. Tako se na svakom rekjatu prouči po 75 puta
Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber, što je
ukupno 300 puta na četiri rekjata'".

Ako se klanja noću ovaj namaz, lijepo je selam predavati na dva rekjata, a
danju na četiri rekjata. Ovom namazu je Resulullah, ‘alejhi-sselam, poučio
svoga amidžu Abbasa, r. a., i rekao mu:

"Kad bi imao grijeha koliko pustinjske prašine, oprostit će ti ih Allah,

dželle še’nuhu", i rekao mu je:

"Ako možeš obaviti ovaj namaz svaki dan - onda ga klanjaj, a ako ne -
onda makar svakog petka. Ako ne možeš ni svakog petka - onda nastoj
mjesečno obaviti ovaj namaz", pa je nabrajao dok nije rekao:

"Makar u godini jednom".

Nijet za ovaj namaz je: Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate-ttesbihi

edaen mustakbile-kibleti Allahu ekber (Imam Nevevija, "El-Ezkar", str.
167.).

DOVA SA ALLAHOVIM LIJEPIM IMENIMA ESMAULLAHIL-HUSNA

Rekao je Uzvišeni Allah: "Allahu pripadaju lijepa imena, pa Ga dozivajte

njima. Ostavite one koji iskrivljuju Njegova imena; oni će biti kažnjeni za
ono što su radili" (El-E'araf, 180.). Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je
Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: "Allah ima 99 imena, 100 manje
jedno; ko ih navede-nabroji ući će u džennet, On je neparan i voli
neparnost" (Buharija, Muslim i Tirmizi; citat preuzet iz "Tefsira" Ibn-
Kesira, str. 69, I. tom).

1) Huve Allahu ellezi la ilahe illa huve, 2) Er-Rahmanu, 3) Er-Rahimu, 4)

El-Meliku, 5) El-Kuddusu, 6) Esselamu, 7) El-Mu'minu, 8) El-Muhejminu,
9) El-Azizu, 10) El-Džebbaru, 11) El-Mutekebbiru, 12) El-Haliku, 13) El-
Bariu, 14) El-Musavviru, 15) El-Gaffaru, 16) El-Kahharu, 17) El-Vehhabu,
18) Er-Rezzaku, 19) El-Fettahu, 20) El-Alimu, 21) El-Kabidu, 22) El-
Basitu, 23) El-Hafidu, 24) Er-Rafiu, 25) El-Muizzu, 26) El-Muzillu, 27) Es-
Semiu, 28) El-Besiru, 29) El-Hakemu, 30) El-Adlu, 31) El-Latifu, 32) El-
Habiru, 33) El-Halimu, 34) El-Azimu, 35) El-Gafuru, 36) Eš-Šekuru, 37)
El-Alijju, 38) El-Kebiru, 39) El-Hafizu, 40) El-Mukitu, 41) El-Hasibu, 42)
El-Dželilu, 43) El-Kerimu, 44) Er-Rekibu, 45) El-Mudžibu, 46) El-Vasiu, 47)
El-Hakîmu, 48) El-Vedûdu, 49) El-Medžîdu, 50) El-Bâisu, 51) Eš-Šehidu,
52) El-Hakku, 53) El-Vekilu, 54) El-Kavijju, 55) El-Metinu, 56) El-Velijju,
57) El-Hamidu, 58) El-Muhsi, 59) El-Mubdi'u, 60) El-Mu'idu, 61) El-Muhji,
62) El-Mumitu, 63) El-Hajju, 64) El-Kajjumu, 65) El-Vâdžidu, 66) El-
Mâdžidu, 67) El-Vâhidu, 68) Es-Samedu, 69) El-Kadiru, 70) El-Muktediru,
71) El-Mukaddimu, 72) El-Muehhiru, 73) El-Evvelu, 74) El-Ahiru, 75) Ez-
Zahiru, 76) El-Batinu, 77) El-Vali, 78) El-Muteali, 79) El-Birru, 80) Et-
Tevvabu, 81) El-Muntekimu, 82) El-Afuvvu, 83) Er-Reufu, 84) Maliku-l-
mulki, 85) Zu-l-Dželali vel-ikrami, 86) El-Muksitu, 87) El-Džâmiu, 88) El-
Ganijju, 89) El-Mugni, 90) El-Mâniu, 91) Ed-Dârru, 92) En-Nâfiu, 93) En-
Nûru, 94) El-Hâdi, 95) El-Bedi'u, 96) El-Bâki, 97) El-Vârisu, 98) Er-Rešîdu,
99) Es-Sabûr.

PRIJEVOD ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA

On je 1) Allah [4] , pored kojeg nema drugog boga, 2) (Na dunjaluku)

Svemu milostivi [5] 3) (Na Ahiretu) samo vjernicma milostiv, 4) Vladar, 5)
Od svih nedostataka i mahana Čisti-Sveti, 6) Onaj koji širi mir-spas među
stvorenjima ili Koji je u Svome zatu i svojstvima čist od bilo koje vrste
nedostataka, mahana i prolaznosti, 7) Onaj Koji daje sigurnost i utočište
svojim robovima, 8) Onaj Koji čuva i prati svoje robove i osigurava im što
im je potrebno, 9) Jaki, Moćni, 10) Silni- Koji provodi svoju volju silom
nad svakim i primjena Njegove volje ne ovisi ni o čijem drugom htijenju,
11) Uzvišen iznad svojstava Svojih stvorenja, 12) Stvorio i odredio sve
stvari po Svojoj volji, 13) Stvoritelj svega iz ničega, 14) Koji je oblikovao
sva stvorenja, 15) Koji oprašta, 16) Onaj pred Čijom moći se sve povlači,
Onaj koji nadvlađuje sve, 17) Onaj Koji dariva sve, 18) Onaj Koji
opskrbljuje sve, 19) Onaj Koji otvara vrata rizka i svakog dobra, 20) Onaj
Koji sve zna, 21) Onaj Koji sve drži u svojoj ruci, 22) Onaj Koji otvara i
pušta iz Svoga stiska kome i koga hoće, 23) Onaj Koji spušta, 24) Onaj
Koji diže, 25) Onaj Koji uzvisuje koga hoće, 26) Onaj Koji pinižava koga
hoće, 27) Onaj Koji sve čuje, 28) Onaj Koji sve vidi, 29) Onaj Koji
rastavlja istinu od neistine, 30) Onaj Koji je apsolutno pravedan, 31) Onaj
Koji je upoznat sa svim i najsitnijim detaljima i Koji je blag i prijatan
robovima Svojim, 32) Onaj Koji je obaviješten o svemu, 33) Onaj Koji je
blag i ne žuri sa kaznom i osvetom, 34) Uzvišeni, 35) Onaj Koji mnogo
oprašta bez ograničenja i uvjeta, 36) Onaj Koji je mnogo zahvalan, hvali
Svoje robove radi dobrih djela koje čine, 37) Uzvišen iznad svih stvorenja,
38) Najveći, 39) Onaj Koji čuva Svoje robove, 40) Onaj Koji opskrbljuje sa
svim što je potrebno robovima, 41) Onaj Koji je dovoljan svojim robovima
i Koji će obračunavati svoje robove, 42) Potpuno Savršeni, 43) Plemeniti,
44) Koji sve motri-prati, 45) Koji se odaziva, 46) Prostrani - Koji sve
obuhvata znanjem, 47) Onaj Koji rastavlja neistinu od Istine, 48) Onaj
Koji voli Svoje robove i Koga vole Njegovi odabrani robovi, 49) Časni, 50)
Onaj Koji će proživjeti Svoje robove i Koji je slao poslanike, 51) Prisutni
svemu (svjedok), ništa Mu ne izmiče, 52) Istina - Koji potvrđuje Istinu
svojim riječima i Koji istinski zaslužuje da se obožava, 53) Onaj na Koga
se robovi oslanjaju i u Koga se robovi pouzdaju, 54) Jaki, 55) Snažni, 56)
Zaštitnik vjernicima, 57) Onaj Koji zaslužuje da Mu se zahvaljuje, 58) Koji
sve ubuhvata i broj mu zna, 59) Koji je izveo u pojavni svijet sva
stvorenja, 60) Onaj Koji vraća stvorenja iz svijeta živih u svijet mrtvih,
61) Koji oživljava, 62) Koji usmrćuje, 63) Živi, 64) Koji sve održava, 65)
Bogat - Koji nije potreban ni čemu, 66) Slavni - velike je počasti, 67)
Jedan je Jedini, 68) Kome se sve obraća u potrebi, 69) Onaj Koji je moćan
da iz nepostojanja uvede u postojanje, 70) Koji je moćan da popravi što
niko drugi popraviti ne može, 71) Onaj Koji približava, 72) Onaj Koji
udaljava, 73) Prvi, 74) Posljednji, 75) Pojavni (kroz Svoju moć stvaranja),
76) Skriveni (od očiju Svojih stvorenja), 77) Vlasnik i Upravitelj svega,
78) Uzvišeni, 79) Dobročinitelj, 80) Koji prima pokajanje, 81) Onaj Koji će
se osvetiti (nevjernicima), 82) Koji briše loša djela i prelazi preko loših
postupaka, 83) Veoma Milostivi, 84) Vlasnik vlasti, 85) Vlasnik veličine i
počasti, 86) Koji pravedno dijeli, 87) Onaj Koji okuplja (okupit će sva
stvorenja na Sudnjem danu), 88) Bogat - neovisan od bilo koga, 89) Onaj
Koji daje bogastvo kome hoće od svojih robova, 90) Onaj koji sprječava
zlo od koga želi, 91) Onaj Koji daje štetu kome želi, 92) Onaj Koji korist
priskrbljuje kome hoće, 93) Svjetlo, 94) Upućivač na Pravi put, 95) Koji iz
ništa stvara, 96) Vječni, 97) Nasljednik, 98) Onaj Koji upućuje stvorenja
onome što je za njih dobro, 99) Strpljivi.

Značenje riječi u hadisu "men ahsaha" - što smo mi preveli sa: "ko ih
navede - nabroji", može značiti, prema autoru Muhammedu Edibu u djelu
"Tinbihul-fikri ila hakikati-zzikr": "Ko ih nabroji, ko ih zapamti, koji ih
razumije i ponavlja ih". Može, također, značiti: "Ko ih čuva i nastoji raditi
po njima". Može značiti i: "Ko ih spozna i vjeruje u njih". Spoznaja
Allahovih lijepih imena je važno pitanje islamskog akideta.

DOVA ŠEJHA MUJHUDDINA IBN-AREBIJA

Navodimo dovu Šejha Muhjuddina ibn-Arebija, r. a., koja sadrži neka

Allahova lijepa imena, a prožeta je kur'anskim ajetima. Autor djela
"Tenbihul-fikr" preporučuje da se istrajno uči kako bi se postigao bereket i
nur.

Bismillahirrahmanirrahim

Allahumme ja Hajju ja Kajjûmu bike tehassantu fehmini bihimâjeti

kifâjetin vikâjetin hakîkatin burhanin hirzin emanin "Bismillâhi". Ve dhilnî
jâ Evvele jâ Âhire fî meknûni gajbi sirri dâireti kenzi "Mâšâellahu la
kuvvete illa billahi". Ve esbil 'alejje jâ Halîmu ja Settâru kenefe sitri
hidžâbi sijânete nedžâti "Ve'tesimû bihablillahi". Vebni ja Muhîtu jâ Kâdiru
'alejje suvere emâni ihâtaten medždi surâdiki 'azze 'azameten "zâlike
hajrun zalike min âjâtillahi". Eeizni ja Rekîbu ja Mudžîbu vehrusnî fî nefsî
ve dînî ve ehlî ve mâlî ve evlâdî bikelaeti igâseten iâzeten "ma hum
bidârrine bihî min ehadin illâ bi iznillahi". Ve kinî jâ Mâni'u jâ Nâfi'u bi
âjâtike ve emâike ve kelimâtike šerre-ššejtâni ve-ssultâni fein zâlimun ev
džebbârun begâ 'alejje "ehazethu gâšijetun min 'azabillahi". Ve nedždžinî
jâ Muzillu jâ Muntekimu min abîdike-zzâlimînel-bâgiine 'alejje ve
e'avânihim fein hemme lâ ehadun minhum bisûi hazelehullahu "ve hateme
'alâ sem'ihi ve kalbihî ve dže'ale 'alâ besarihi gišâveten femen jehdihî min
be'dillahi". Vekfinî jâ Kâbidu jâ Kâhiru hâdi'ate mekrihim verdudhum 'annî
mezmûmine medhûrine bitahsîri tagjîri tedmîri "femâ kâne lehû min fietin
jensurûnehu min dûnillahi".

Ve eziknî ja Subbûhun ja Kuddûsun lezzete munâdžâtin "akbil ve la tehaf

inneke minel-âminîn bifadlillahi". Vezkihim jâ Dârre ja Mumîtu nekâle
vibâli zevâli "fekuti'a dâbiru kavmillezîne zalemû vel-hamdu lillahi".

Ve emminî jâ Selâmu jâ Mu'minu min savletin dževleten devletel-e'adâi

bigâjetin bidâjetin ajete "lehumul-bušrâ fil-hajâti-ddunja ve fil-âhireti la
tebdîle likelimâtillahi".

Ve tevedždženi jâ 'Azîmu jâ Muizzu bitâdži mehabetin kibrijâi dželâli

sultâni melekûti 'izzi azametin "ve lâ jahzunke kavluhum innel-izzete
lillahi".

Ve lebisni ja Dželilu ja Kebiru hil'ate dželali džemali ikbali "felemma

re'jnehu ekbernehu ve kata'ne ejdijehunne ve kulne haša lillahi". Ve elki ja
Azizu ja Vedudu alejje mehabbeten minke fetunkadu ve tuhdeu li biha
kulubu ibadike bil-mehabbeti vel-muizzeti vel-meveddeti min ta'tifi te'lifi
"juhibbunehum kehubbillahi vellezine amenu ešeddu hubben lillahi". Ve
azhir alejje ja Zahiru ja Batinu asare esrari envari "juhibbuhum ve
juhibbunehu ezilletin alel-mu'minine ei'zzetin alel-kafirine judžahidune fi
sebilillahi". Ve vedždžihillahumme ja Samedu, ja Nure vedžhi bisafai
džemali unsi išraki "fein hadždžduke fekul eslemtu vedžhije lillahi". Ve
džemmilni ja Bedi'u - ssemavati vel-erdi ja zel-Dželali vel-ikrami bil-
fesahati vel-belagati vel-bera'ati "vahlul-ukdete min lisani jefkahu kavli
"birikkati re'feti rahmeti "summe telinu džuluduhum ve kulubuhum ila
zikrillahi". Ve kallidni ja Šedidel-batši ja Džebbaru ja Kahharu sejfel-
hejbeti ve-ššiddeti vel-kuvveti vel-mun'ati min be'si džeberuti izzeti "ve
me-nnasru illa min indillahi". Ve dim alejje ja Basitu ja Fettahu behdžeten
meserreti "rabbi šrahli sadri ve jessir li emri" biletaifi avatifi "Elem nešrah
leke sadreke" ve biešairi bešairi "jevmeizin jefrehul-mu'minune
binasrillahi." Ve enzilillahumme ja Latifu ja Reufu bikalbil-imae vel-
itmi'nane liekune minellezine "amenu ve tatmeinnu kulubuhum ila
zikrillahi". Ve efrig alejje ja Saburu ja Šekuru sabrellezine ted'u bisubati
jekini "kem min fietin kaliletin galebet fieten kesirete bi znillahi". Vehfizni
ja Hafizu ja Vekilu min bejni jedejje ve min halfi ve an jemini ve an šimali
ve min fevki ve min tahti vi vudžudi šuhudi džunudi "lehu muakkibatu min
bejni jedejhi ve min halfihi jahfezunehu min emrillahi". Ve sebitillahumme
ja kaimu ja daimu kademejje kema sebbete kaile "ve kejfe ehafu ma
ešrektum bihi ve la tehafune ennekum ešrektum billahi". Vensurni ja
ni'mel-mevla ve ja ni'me-nnesir ala e'adai nasrellezi kile lehu "etetehizuna
huzuven kale e'uzu billahi". Ve ejidni ja Talibu ja Galibu bi te'jidi nebijjike
sejjidna Muhammedin, ‘alejhi-sselam, el-muejjdi bi ta'zizi tevkir. "Inna
erselnake šahiden ve mubešširen ve neziren li tu'minu billahi". Ve ekfini ja
Kafi ja Šafi el-e'adae vel-esvae biavaidi fevaidi "lev enzelna hazel-Kur'ane
alel - džebelin lere ejtehu hašian mitesaddi'an min hašjetillahi."

Vemnun alejje ja Vehhabu ja Rezzaku bihusuli vusuli kabuli tejsiri teshiri

"kulu ve šrebu min rizkillahi". Ve tevelleni ja Velijju ja Alijju bil-vilajeti
vel-'inajeti ve-rri'ajeti ve-sselameti bimezidi iradi is'adi imdadi "zalike min
fadlillahi". Ekrimni ja Kerimu bi-sse'adeti ve-ssijadeti vel-kirameti vel-
magfireti kema ekremte "ellezine jeguddune asvatehum 'inde resulillahi".
Ve tub alejje ja Tevvabu ja Hakimu tevbeten nesuhan liekune minellezine
"iza fe'alu fahišeten ev zalemu enfusehum zekerullahe festagferu
lizunubihim ve men jagfiru-zzunube illellahu". Velzimni ja Vahidu ja Ehadu
klelimete-ttakva kema elzemte habibeke sejjdinina Muhammede, ‘alejhi-
sselam, hajsu kulte "fa'lem ennehu la ilahe illellahu". Vahtim li ja
Rahmanu ja Rahimu hatimete-nnadžine ve-rradžine "kul ja ibadijellezine
esrefu 'ala enfusihim la taknetu min rahmetillahi". Ve eskini ja Semi'u ja
Karibu džennete "uiddet lil-muttekine de'avahum fiha subhanekellahumme
ve tehijjetuhum fiha selam ve ahiru da'vahum enil-hamdu lillahi rabbil-
alemin". Ja Allahu, ja Allahu, ja Allahu, ja Rabbu ja Nafi'u, ja Rahmanu, ja
Rahimu, es'eluke bihurmeti hazihil-ajati vel-kelimati sultanene nesiren, ve
rizkan kesiren, ve kalben kariren, ve kabren muniren, ve hisaben jesiren,
ve edžren kebiren, ve sallallahu 'ala sejjidina ve nebijjina Muhammedin ve
ala alihi ve sahbihi ve selleme teslimen kesiren".

DOVA ZA ZAŠTITU HASANA, SINA ALIJE, R.A., POSLANIKOVOG

UNUKA, R. A.

Hasan ibn-Ali, r. a., rekao je: "Garantiram svakom ko prouči 20 ajeta da

će se njima zaštiti od zla svakog šejtana, nepravednog vladara, iskusnog
kradljivca i štetnih zvijeri. Ništa od spomenutog neće nauditi onome koji
bude učio ovih 20 ajeta.

To su:

1) Ajetul-kursijja: Allahu la ilahe illahu el-hajjul-kajjumu la te'huzuhu

sinetun ve la nevmun lehu ma fi-ssemavati vema fil-erd men zellezi
ješfe'u indehu illa bi iznihi ja'lemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum ve la
juhitune bišejin min ilmihi illa bima šae ve sia kursijjuhussemavati vel-
erda ve la jeuduhu hifzuhuma ve huvel-alijul-azim.

2) Tri ajeta iz sure El-E'araf: Inne rabbekumullahu llezi halekassemavati

vel-erda fi sitteti ejjamin summe steva alel-arši jugši-llejle -nnehare
jatlubuhu hasisen ve-ššemse vel-kamere ve-nnudžume musehharatin
biemrihi, ela lehul-halku vel-emru, tebarekellahu rabbul-alemin. Ud'u
rabbekum tedarruan ve hufjeten innehu la juhibbul-mu'tedin. Ve la tufsidu
fil-erdi be'de islahiha ved'uhu havfen ve tamean inne rahmetellahi karibun
minel-muhsini (El-E'araf, 54.-56.).
3) Prvih deset ajeta iz sure Saffat: Bismillahirahmanirrahim. Ve saffati
saffa. Fezzadžirati zedžra. Fe-ttalijati zikra. Inne ilahekum levahid. Rabbu
ssemavati vel-erdi ve ma bejnehuma ve rabbul-mešarik. Inna zejjenne-
ssemae-ddunja bizinetinil-kevakib. Ve hifzan min kulli šejtanin marid. La
jessemme'une ilel-meleil-e'ala ve jukzefune min kulli džanib. Duhuren ve
lehum azabun vasib. Illa men hatifel-hatfete fe etbe'ahu šihabun sakib
(Saffat, 1.-10.).

4) Tri ajeta iz sure Errahman: Ja me'ašerel-džinni vel-insi ini steta'tum en

tenfuzu min aktari-ssemavati vel-erdi fenfuzu la tenfuzune illa bisultan. Fe
biejji ala i rabbikuma tukezziban. Jurselu alejkuma šuvazun min narin ve
nuhasun fela tentesiran (Rahman, 33.-35.).

5) Tri zadnja ajeta iz sure Hašr: Huvallahullezi la ilahe illahu alimul-gajbi

ve ššehadeti huve-rrahmanurrahim. Huvallahu llezi la ilahe illahu el-
melikul-kuddusu-sselamul-mu'minul-muhejminul-azizul-džebbarul-
mutekebbir subhanallahi amma jušrikun. Huvallahul-halikul-bariul-
musavviri lehul-esmaul-husna jusebbihu lehu ma fi-ssemavati vel-erda ve
huvel-azizul-hakim (Hašr, 22.-24.). [6]

VRIJEDNOSTI UČENJA SALAVATA NA POSLANIKA MUHAMMEDA,

‘ALEJHI-SSELAM.

Ebu Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao:

"Ko mi prouči jedan salavat, Allah će proučiti na njega deset salavata". [7]

Ibn -Mes'ud, r. a., prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: "Allah

ima meleke koji mi dostavljaju salavate od moga ummeta". [8]

Ibn-Mes'ud, r. a., također prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao:

"Meni će najpreči biti na Sudnjem danu oni koji mi najviše prouče
salavata". [9]

Enes, r. a., prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: "Ko mi u

jednom danu prouči hiljadu salavata, prije nego što umre vidjet će svoje
mjesto u džennetu". [10]

Evs ibn-Evs prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: "Najvrjedniji

vaš dan je petak. U njemu je stvoren Adem i u njemu je umro. U njemu
će biti puhanje u rog i uništenje ovoga svijeta. Mnogo učite salavate
petkom, jer se vaši salavati meni pokazuju". Onda neko upita: "O Allahov
Poslaniče, kako da ti se pokazuju salavati i onda kad budeš pod zemljom?"
Onda Allahov Poslanik reče: "Uistinu je Allah učinio zabranjenim zemlji da
jede tijela Poslanika". [11]

Ibn-Omer, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao:

"Ukrasite vaša sijela učenjem salavata meni. Uistinu će vam vaši salavati
proučeni meni biti nur (svjetlost) na Sudnjem danu". [12]
NAJODABRANIJI SALAVAT

Ibn-Hadžer el-Askalani, u svome djelu "Edderrul-Mendud", rekao je:

"Najodabraniji salavat je da se sakupe svi salavati koje je Resulullah,
‘alejhi-sselam, učio, a to je ovaj: Allahumme salli 'ala muhammedin
abdike ve resulike en-Nebijjil-umijji ve 'ala ali Muhammed ve ezvadžihi
ummehatil-mu'minine, ve zurrijetihi ve ehli bejtihi, kema sallejte ala
Ibrahime ve ala ali Ibrahime fil-'alemine inneke hamidun-medžid. Ve barik
ala Muhamedin abdike ve resulike-nnebijjil-umijji ve 'ala ali muhammedin
ve ezvadžihi ummehatil-muminine ve zurrijetihi ve ehli bejtihi, kema
barekte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime fil-'alemine inneke hamidun-
medžid. Ve kema jeliku bi 'azimi šerefihi ve kemalihi ve ridake 'anhu. Ve
ma tuhibbu ve terda lehu daimen ebeden adede ma'lumatike ve midade
kelimatike ve rida nefsike ve zineti aršike, efdale salaten ve ekmeleha
kullema zekereke ve zekerehu zakirune, ve gafele an zikrike ve zikrihi
gafilun ve selleme teslimen kezalike ve 'alejna me'ahum".

Prijevod: Moj Gospodaru, ukaži počast Muhammedu, Tvome robu i

Poslaniku, nepismenom pejgamberu i njegovoj porodici; njegovim časnim
suprugama - majkama pravovjernih, i njegovom potomstvu i članovima
njegove porodice (ehli-bejt). kao što Si ukazao počasti Ibrahimu i
njegovoj porodici u svim svjetovima. Ti si zaslužan (dostojan) svake
zahvale i Slavljeni. Moj Gospodaru, blagoslovi Muhammeda, Tvoga roba i
Poslanika - nepismenog pejgambera, i njegovu porodicu; njegove časne
supruge - majke pravovjernih, i njegovo potomstvo i njegove ukućane
(ehli-bejt), kao što si blagoslovio Ibrahima, ‘alejhi-sselam, i njegovu
porodicu među svim svjetovima. Ti si svake hvale dostojan i Slavljen si.
Kao što priliči veličini njegove časti i savršenstva i Tvoga zadovoljstva s
njim. I kao što voliš i sa čim si zadovoljan prema njemu stalno i za
vječnost brojem Tvojih informacija o svemu kad god Tebe i njega
(Muhammeda) spomenu zakiri i kad god su u nemaru prema Tebi i njemu
nemarni i oslovi pozdravima također i nas zajedno s njima.

TEVBA – POKAJANJE

Riječ tevba u arapskome jeziku znači: ostaviti ili napustiti grijeh i kajati se
radi učenjenog grijeha. U šerijatskome značenju tevba se definira kao
ostavljanje grijeha radi njegove ružnoće, kajanje radi učinjenog grijeha i
čvrsta odluka da se na njega više nikad ne povrati.

Znakovi iskrene tevbe su: stid griješnika-prijestupnika, stalni plač, kajanje

što je grijeh učinio, odluka o činjenju dobrih djela u budućnosti, zamjena
ružnih i nevaljalih navika sa dobrim i plemenitim navikama, treniranje
duše na činjenje djela u kojima je pokornost Allahu, dželle še’nuhu, a to
su sve vrste ibadeta.

Vrijednosti tevbe i podsticaj na njezino činjenje

Allah, dželle še’nuhu, kaže:

"Svi se Allahu pokajte o vjernici, možda ćete se tako spasiti" (Nur, 31.).

"Allah voli one koji se kaju i koji se čiste" (Bekara, 222.).

"O vjernici, pokajte se Allahu iskrenim kajanjem" (Tahrim, 8.).

Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, ‘alejhi-sselam,

da kaže: "Tako mi Allaha, ja tražim od Allaha oprosta i kajem se dnevno
po stotinu puta" (Muslim).

Allahova radost robu koji se pokaje

Enes ibn-Malik, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao:

"Allah se više obraduje tevbi (pokajanju) jednog svog roba, nego što je
radost nekog od vas kada izgubi devu u pustinji pa je nađe" (Buharija i
Muslim).

U drugoj predaji, Ebu-Hurejre, r. a., kaže da je Resulullah, ‘alejhi-sselam,

rekao: "Allah se više raduje tevbi jednog svog roba, nego što se raduje
osoba koja nije imala djete pa mu se rodi, ili osoba koja je izgubila
dragocjenu stvar pa je nađe ili žedan u pustinji kad stigne do pitkog
izvora".

Abdullah ibn-Mes'ud, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam,

rekao: "Ima osam vrata, sedam je zatvoreno, a jedna su stalno otvorena.
Ona su za primanje tevbe i otvorena su do izlaska sunca sa zapada"
(Taberani).

Uvjeti primljene tevbe

1. Prvi uvjet za primanje tevbe je da se tevba učini odmah nakon

učinjenog grijeha. Nije dozvoljeno odugovlačiti sa tevbom. Allah, dželle
še’nuhu, kaže: "Tevba će biti primljena onima koji urade loše djelo iz
neznanja, pa se odmah pokaju. Takvima će Allah primiti tevbu. Allah sve
zna i mudar je". A nejma tevbe onima koji stalno rade loša djela pa kad ih
zadesi smrt kažu: "Sada se kajem, niti onima koji umru, a nevjernici su.
"Za takve smo pripremili bolnu patnju" (Nisa, 17.-18.).

2. Drugi uvjet primljene tevbe je da se ne istrajava i ne ponavlja grijeh

bez obzira koliko on mali i neznatan bio. Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam,
rekao je: "Pokajnik od grijeha na kome se stalno istrajava jest kao osoba
koja se igra (izruguje) sa svojim Gospodarom".

Znači, pokajnik bi trebao:

1. Prestati sa grijehom,
 2. Pokajati se šta je učinio,
3. Čvrsto odlučiti da se više neće povratiti na grijeh,
4. Ako se radi o pogaženim ili oskrnavljenim pravima spram Allahovih
robova, onda je obaveza da se to izmiri, donaknadi ili halali, jer
Alah, dželle še’nuhu, neće dozvoliti da se ospori bilo čije pravo.

Primjer pokajnika

Zabilježeno je da došao čovjek kod učenjaka Ibrahima ibn-Edhema i rekao

mu: "O Ebu-Ishak, ja se stalno griješim o svoju dušu, pa daj mi savjet
kako da spasim srce i da se grijeha prođem". Ibrahim mu reče: "Ako
primiš od mene pet savjeta i mogneš ih primijeniti, grijeh ti više neće
štetiti".

Čovjek mu reče: "Reci ih o Ebu-Ishak!"

Ibrahim ibn-Edhem mu reče: "Kad htjedneš pogriješiti prema Allahu,

nemoj jesti Njegovu opskrbu!"

On mu reče: "A šta, onda, da jedem kad je Njegova opskrba sve što je na
Zemlji?!"

Ibrahim mu reče: "Čovječe, zar je lijepo od tebe da jedeš Allahovu

opskrbu, a istovremeno griješiš prema Njemu?!"

Čovjek reče: "To nije lijepo! Daj mi drugi savjet!"

Ibrahim mu reče: "Kad htjedneš uraditi grijeh prema Allahu, dželle

še’nuhu, nemoj stanovati na mjestu koje je Allahovo!"

Čovjek mu reče: "Ovo je teže od prvog! Ako je Allahov istok i zapad i sve
što je između toga, pa gdje onda da stanujem?"

Ibrahim mu reče: "Zar je lijepo od tebe da jedeš Allahovu ospkrbu i

stanuješ u Njegovoj Zemlji i griješiš prema Njemu?"

Čovjek reče: "To zaista nije lijepo! Daj treći savjet!"

Ibrahim mu reče: "Kad htjedneš grijeh uraditi, uradi ga na mjestu gdje te

niko ne vidi!" Čovjek mu reče: "Kako, o Ebu-Ishak, kad Allah sve vidi i
ništa Mu ne izmiče!"

Ibrahim ga upita: "Je li lijepo od tebe da jedeš Njegovu opskrbu, stanuješ

na Njegovoj Zemlji i grijeh činiš, a On te gleda?"

Čovjek reče: "To zaista nije lijepo! Daj četvrti savjet!"

Ibrahim mu reče: "Kad ti dođe melek koji je zadužen za smrt (Azrail) da ti
dušu uzme, ti mu reci: 'Sačekaj me malo i produži mi rok dok se pokajem
Allahu iskrenom tevbom i dok uradim koje dobro djelo'".

Čovjek mu reče: "Ali, on to neće uvažiti!"

Ibrahim mu reče: "Čovječe, ako ne možeš otkloniti od sebe smrt da bi se

pokajao i ako znaš da nejma odgađanja, pa čemu se, onda, nadaš i ušta
se uzdaš?"

Čovjek mu reče: "Daj peti savjet!"

Ibrahim mu reče: "Kad ti dođu zebanije (meleki koji kažnjavaju u

džehennemu) na Sudnejm danu da te povedu u džehenemsku vatru, ti
nemoj poći s njima!"

Čovjek reče: "Ali, to ne može, neće mi to primiti!"

Ibrahim ga, onda, upita: "Pa, kako se, onda, nadaš spasu?"

Čovjek reče: "Dosta mi je, dosta mi je, Ebu-Ishak, tražim oprosta od

Allaha i Njemu se kajem".

I, zasita taj čovjek se pokajao i ostatak života proveo kao dosljedni vjernik
zajedno sa Ibrahimom ibn-Edhemom". [13]

Tevba jednog pijanice

Bekran ibn-Ahmed je ispričao da je čuo Jusufa ibn-Husejna kako priča:

"Bio sam sa Zu-Nun Misrijem na obali jedne barice kad smo ugledali
jednog velikog škorpiona (akrepa) kako stoji na obali te barice. Kad,
odjednom se iz barice pojavi žaba i akrep se popne njoj na leđa i ona ode
na drugu stranu barice plivajući. Zu-Nun Misri je rekao: 'Ovaj škorpion
ima neki zadatak, hajde da ga pratimo'. Kad smo obišli baricu i stigli na
drugu stranu obale, zatekli smo pod jednim drvetom pijanog čovjeka kako
spava. Njemu se hitro približavala zmija i pokušavala mu prići prema uhu,
ali ju je škorpion presreo, ujeo je, od čega se ona prevrnula i na mjestu
ostala mrtva. Škorpion se poslije toga opet vratio istim putem, žaba ga je
čekala, popeo joj se na leđa i prešao baricu i ponovo se vratio svome
skrovištu. Zu-Nun Misri je nogom prodrmao spavača i, kad je on otvorio
oči, rekao mu: 'Pogledaj, čovječe, od čega te je Allah spasio: zmiju koju
vidiš mrtvu ubio je škorpion i otišao sa ovoga mjesta. Onda je Zu-Nun
Misri dodao stihove:

'O nemarni, Gospodar te čuva,

od svakog zla što gmiže po tmini.

Kako oči da spavaju pred Gospodarom

od koga sve blagodati dolaze?'

Mladić pijanica je tada ustao i rekao: 'Moj Bože, ako je Tvoje čuvanje
ovako onoga ko Ti griješi, kako je tek s onim ko ti je u pokornosti!' I onda
se naglo uputio od toga mjesta. Misri ga je upitao: 'Gdje ćeš?' On mu
odgovori: 'U pustinju. Tako mi Allaha, neću se više nikad vraćati u grad!'
Tako se čovjek pokajao i vratio Allahovom putu i zadovoljstvu". [14]

Tevba Malika ibn-Dinara [15]

Prenosi se da je Malik ibn-Dinar upitan o povodu njegovoj tevbi, pa je

ispričao: "Bio sam policajac i bio sam navikao piti alkohol. Jednog dana
sam kupio robinju koja je bila lijepa i s njom sam dobio kćerku. Bila je
veoma lijepa i meni draga. Kako je rasla, moja ljubav prema njoj je bila
sve veća i veća. Kad sam stavljao flašu alkohola pred nju, ona je to svojoj
rukicom odstranjivala od sebe i mene odvlačila od njega. Kad je napunila
dvije godine, iznenada je umrla. Ja sam bio u velikoj tugi i brigi. Kad je
bila petnaesta večer šabana, bio je petak, ja sam zaspao, a bio sam pijan.
Nisam ni jaciju klanjao. Usnio sam strašan san, koji ću vam ispričati, i on
je bio povod mojoj tevbi i povratku pravom putu… Vidio sam u snu kao da
je Sudnji dan nastupio, puhnuto je u rog i ustali su mrtvi iz kabura. I svi
su proživljeni. I ja sam bio među proživljenim. Čuo sam zvuk – zujanje iza
mojih leđa i, kad sam se okrenuo, vidio sam da me prati ogromna crna
zmija. Otvorenih usta je hitala ka meni. Počeo sam bježati, a ona za
mnom. Osjećao sam strah i uplašenost kao nikad do tada. Bježeći, prošao
sam pored starca koji je bio u čistoj, bijeloj i namirisanoj odjeći. Nazvao
sam mu selam, na šta mi je on odgovorio i pitao sam ga: 'Možeš li me
zaštititi od ove velike zmije koja me goni?' Šejh mi je plačnim glasom
rekao: 'Ja sam slab, ona je jača od mene. Ja ti ništa ne mogu pomoći.
Nego, bježi! Možda ćeš naići na nekoga ko će ti moći pomoći i zaštititi te'.
Nastavio sam bježati, ne obazirući se. Popeo sam se na veliki stup i s
njega gledao slojeve džehennema i strahote. Zamalo nisam pao u
džehennem od straha od zmije koja me gonila. Onda sam čuo glas: 'Vrati
se! Ti nisi od stanovnika vatre!' Malo sam se smirio i pošao nazad. Zmija
je išla za mnom… Opet sam sreo istog šejha i pitao ga da me zaštiti. On je
rekao da je slab i da ne može. Plačnim glasom mi je rekao da idem prema
brdu, jer su na njemu ostavštine dobrih djela muslimana. 'Pa, ako budeš
imao kakvu zalihu dobra, možda će ti ona koristiti'. Pogledao sam prema
toj strani i ugledao brdo okruženo srebrenim prstenom na kome su bile
kuke i na njima obješeni zastori od svile ukrašeni jakutom i biserom i
vrata također presvučena svilom. Potrčao sam prema tom brdu, a zmija
iza mene. Kad sam došao blizu vrata, čuo sam glas meleka kako kaže:
'Podignite zastore, otvorite mu kapije i ukažite mu počast! Možda ima
neko ostavljeno dobro djelo da ga žaštiti od neprijatelja'. Zastori su
poduignuti, vrata otvorena. Ugledao sam grupe djece sa licima sjajnim ko
mjesec. Ali, zmija je stalno išla za mnom, a ja sam se bojao. Onda je neko
od djece zavikalo: 'Dođite svi! Zaštitimo ga od dušmana!' Djeca su
prilazila u grupama. U jednoj grupi sam ugledao moju kćerku, koja je
umrla, i ona me štitila. Kad me vidjela, zaplakala je i rekla: 'Ovo je, Allaha
mi, moj babo!' Prišla mi je blizu i lijevom rukom me pomilovala po bradi, a
desnu je okrenula prema zmiji, od čega je ona pobjegla. Onda je sjela
pored mene i rekla mi: 'Oče dragi!', i proučila kur'anski ajet: 'Zar nije
došlo vrijeme onima koji vjeruju da im se srca iz strahopoštovanja smire
prema zikrullahu - spominjanju Allaha (Hadid, 16.). Plakao sam i upitao
je: 'Kćeri, zar vi znate Kur'an?' Ona mi reče: 'Bolje ga mi znamo ovdje
nego vi tamo'. Onda sam je upitao: 'Objasni mi šta je ova zmija koja me
htjela pojesti'. Ona je rekla: 'To su tvoja loša djela, koja si jačao, pa su te
htjela sunovratiti u džehenemsku vatru'. 'Objasni mi ko je šejh koga sam
vidio.' Ona mi reče: 'To su tvoja dobra djela koja se nisu mogla
suprotstaviti tvojim lošim djelima'. 'A šta vi radite na ovom brdu?' Ona
reče: 'Mi smo djeca muslimana. Ovdje smo nastanjeni do Sudnjeg dana.
Čekamo vas, da nam vi stignete, da bi se zauzimali za vas'".

Malik dalje kaže: "Kad sam se probudio iza sna, veoma sam se uplašio.
Odlučio sam odmah razbiti flašu alkohola, baciti alkohol i pokajati se
Allahu, dželle še’nuhu Ovaj san je bio sebeb mojoj tevbi". [16]

Imam Muslim je, u svome "Sahihu", zabilježio predaju da je jedan čovjek

rekao Ebu-Hurejri, r. a.: "Umrla su mi dvojica sinova. Šta mi možeš reči
da mi olakšaš duši od Allahovog Poslanika". Ebu Hurejre je rekao da je
Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao da su mala umrla djeca stanovnici
dženneta. Oni će se sresti sa svojim roditeljima i uzeti ih za odjeću i neće
ih puštati dok i njih Allah ne uvede u džennet".

Buharija i Muslim su zabilježili predaju u kojoj se navodi da je Ebu-Seid

Hudari prenio da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao jednoj ženi:
"Svakoj ženi kojoj je umrlo troje djece, ona će joj biti zastor od vatre
džehenemske. Žena je rekla: "A dvoje, o Allahov Poslaniče?" "I dvoje, i
dvoje", odgovori joj Resulullah.

IZBOR VIRDOVA UJUTRU I NAVEČER

Dove i zikrovi koje je učio poslanik Muhammed, 'alejhi-sselam.-

poslije sabahskog i akšamskog namaza

Virdovi poslije sabah-namaza:

1. La ilahe illellahu vahdehu la šerike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu,

juhjî ve jumitu ve huve ala kulli šej'in kadir (deset puta).

Prijevod: Nejma boga osim Allaha, Njega Jedinoga. On nema suparnika.

Njemu pripada sva vlast i samo Njemu zahvala pripada. On oživljava i
usmrćuje i On je svemoćan.
2. Allahumme edždžirni mine-nnari (sedam puta).

Prijevod: Moj Allahu, zaštiti me od džehennema.

I: Allahumme inni es'eluke ridake vel-džennete (osam puta).

Prijevod: Moj Allahu, tražim od Tebe zadovoljstvo Tvoje i Ahiret.

3. Allahumme la mani'a lima e'atajte ve la mu'tije lima mene'ate ve la

radde lima kadajte ve la jenfe'u zel-džeddi minkel-džeddu tebarekte ve
te'alejte.

Prijevod: Moj Allahu, nejma nikoga ko bi spriječio kad Ti dadneš, niti onog
ko bi darovao kad Ti nešto priječiš. Niti ima toga ko bi vratio nešto što Ti
odrediš i tada nikakav trud ne koristi. Blagoslovljen si i Uzvišen si Ti.

4. La ilahe illellahu ve la na'bude illa ijjahu lehu-nni'metu ve lehul-fadlu ve

lehu-ssenau-l-hasenu-l-džemil.

La ilahe illellahu muhlisine lehu-ddine ve lev kerihel-kafirun.

Prijevod: Nema boga osim Allaha, samo Njega obožavamo. Njegove su

sve blagodati i dobrota. I samo Njemu pripada svaka zahvala i pohvala.
Nema boga osim Allaha - iskrenih srca (to izričemo) - makar bilo nepravo
nevjernicima.

5. El-Fatiha (proučiti suru Fatiha).

6. Bismillahirahmanirrahim, Elif lam mim zalikel-kitabu la rejbe fih. Huden

lil-muttekin. Ellezine ju'minune bil-gajbi ve jukimune ssalate ve mimma
rezkna hum junfikun. Vellezine ju'minune bima unzile ilejke ve ma unzile
min kablike ve bil-ahireti hum jukinun. Ulaike 'ala huden mirrabbihim ve
ulaike humu-l-muflihun"

Prijevod: S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog. Elif lam mim. To je

Knjiga u koju nejma sumnje. Uputa je bogobojaznima. Onima koji vjeruju
u neviđeno i klanjaju namaz i od onoga sa čim smo ih mi opskrbili
udjeljuju. I onima koji vjeruju u ono što je objavljeno tebi i ono što je
objavljeno prije tebe i u onaj svijet su ubijeđeni. Takvi su na uputi od
Gospodara njihovog i takvi su spaseni.

7. Ve ilahukum ilahun vahidun la ilahe illa huve-rrahmanu-rrahim. Allahu

la ilahe illahuvel-hajjul-kajjumu la te'huzuhu sinetun ve la nevmun lehu
ma fissemavati ve ma fil-erdi men zellezi ješfe'u 'indehu illa bi iznihi
ja'lemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum ve la juhitune bišejin min 'ilmihi
illa bima šae vesi'a kursijjuhu-ssemavati vel-erda ve la jeuduhu hifzuhuma
ve huvel-'alijjul-azim.
Prijevod: A vaš bog jedan je Bog, nema boga osim Njega, Svemilosnog
Milostivog. Allah je, nema boga osim njega, Živi i Koji sve održava. Njega
ne obuzima ni drijemež niti san. Njegovo je sve što je na Nebesima i
Zemlji. Ko je taj koji se može zauzimati kod Njega bez Njegove dozvole?
On zna šta je pred njihovim rukama i zna što je iza njih. A oni ništa ne
dokučuju od Njegovog znanja osim šta On htjedne. Njegov kjurs [17] je
nadmašio Nebesa i Zemlju i njihovo održavanja Ga ne zamara. On je
Uzvišen i Veličanstven.

8. Amenerresulu bima unzile ilejhi mirrabbihi vel-mu'minun. Kullun amene

billahi vemelaiketihi ve kutubihi ve rusulihi la nuferriku bejne ehadin
mirrusulihi ve kalu semi'ana ve et'ana gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir.
La jukellifullahu nefsen illa vus'aha leha ma kesebet ve 'alejha
mektesebet. Rabbena la tuahizna in nesina ev ahta'na. Rabbena ve la
tahmil 'alejna isren kema hameltehu 'alellezine min kablina. Rabbena ve la
tuhammilna ma la takate lena bihi ve'afu 'anna vegfir lena verhamna ente
mevlana fensurna alel-kavmil-kafirin.

Prijevod: Poslanik je povjerovao u ono što mu je objavljeno od Njegovoga

Gospodara. Svi su oni povjerovali u Allaha, Njegove meleke, Njegove
knjige i Njegove poslanike. Mi ne pravimo razliku ni među jednim od
poslanika Njegovih. I oni su rekli: Mi smo čuli i pokorili smo se. Tvoj
oprost (želimo) Naš Gospodaru i Tebi je povratak. Allah ne zadužuje
nijednu osobu osim koliko može podnijeti. Njoj pripada što zaradi i što
propusti. Naš Gospodaru, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili
pogriješimo. Naš Gospodaru, nemoj nam tovariti teret kao što si tovario
onima prije nas. Naš Gospodaru ne tovari nas onim što nećemo moći
podnijeti. Budi nam blag i oprosti nam i smiluj nam se. Ti si naš Zaštitnik,
pa nas pomozi protiv nevjerničkog naroda.

9. Šehidellahu ennehu la ilahe illa huve vel-melaiketu ve ulul-'ilmi kaimen

bil-kisti la ilahe illa huvel-azizul-hakim. Ve ene ešhedu bima šehidellahu
te'ala bihi ve estevdi'ullahe hazihi-ššehadete ve hije li vedi'atun 'indellahi
te'ala, Allahumme ktubna me'a-ššahidin.

Prijevod: Allah svjedoči da nejma boga osim Njega, i Njegovi meleci i

učeni koji se za pravdu zalažu. Nejma boga osim Njega, Moćnog i Mudrog.
I ja svjedočim ono što svjedoči Allah i kod Allaha u emanet ostavljam
moje svjedočenje koje će mi biti zalog kod Allaha Uzvišenog. Moj Allahu,
upiši me sa svjedocima.

10. Kulillahumme malikel-mulki tu'til-mulke men tešau ve tenzu'il-mulke

mimmen tešau ve tu'izzu men tešau ve tuzillu men tešau bijedikel-hajru
inneke 'ala kulli šej'in kadir, tulidžu-llejle fi-nnehari ve tulidžu-nnehare fi-
llejli ve tuhridžul-hajje minel-mejjiti ve tuhridžul-mejjite minel-hajji ve
terzuku men tešau bigajri hisab. Allahumme rzukni ve ente hajru-rrazikin
ve ente hasbi ve ni'mel-vekil ve la havle ve la kuvvete illa
billahil-'alijil-'azim. Allahumme kfini bihalalike 'an haramike ve agnini
bifadlike 'ammen sivake.

Prijevod: Reci: "Moj Allahu, Vlasniku vlasti, Ti vlast daješ kome hoćeš, a
oduzimaš je od koga hoćeš. Ti uzvisuješ koga hoćeš, a ponižavaš koga
hoćeš. U Tvojim rukama je svako dobro i Ti si svemoćan. Ti uvodiš noć u
dan i uvodiš dan u noć i izvodiš živo od mrtvog i izvodiš mrtvo od živog i
opskrbljuješ koga hoćeš bez računa. Moj Allahu, opskrbi me, Ti si najbolji
Opskrbitelj. Ti si mi dovoljan i divan li si Ti Zaštitnik. Nejma promjene niti
snage osim sa Allahom Uzvišenim Veličanstvenim. Moj Allahu, zadovolji
me dozvoljenim da ne posegnem za nedozvoljenim i podari mi od Tvog
dobra da se ne moram drugom nikom obraćati".

11. Bismillahirrahmanirrahim. El-hamdu lillahi llezi haleka-ssemavati vel-

erda ve dže'ale-zzulumati ve-nnure summe llezine keferu birabbihim
ja'dilun, huvellezi halekakum min tinin summe kada edžela. Ve edželun
musemmen 'indehu summe entum temterun, ve huvellahu fi-ssemavati ve
fil-erdi ja'lemu sirrekum ve ja'lemu ma teksibun.

Prijevod: S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog. Hvala Allahu Koji je

stvorio Nebesa i Zemlju i učinio tmine i svjetlost. A, opet, oni koji ne
vjeruju u njihovog Gospodara, skreću s Pravog puta. On je taj koji vas je
stvorio iz zemlje i odredio životni vijek. A životni vijek je imenovan kod
Njega, a vi opet sumnjate. On je Allah na Nebesima i na Zemlji. Zna vaše
tajne i sve što stičete.

12. Lekad džaekum resulun min enfusikum 'azizun 'alejhi ma 'anittum

harisun alejkum bil-mu'minine reufun rahim, fein tevellev fekul
(hasbijellahu la ilahe illa huve 'alejhi tevekkeltu ve huve rabbul-'aršil-'azim
- sedam puta).

Prijevod: Već vam je došao Poslanik između vas, njemu je teško što vi
griješite. Brižljiv je prema vama, a prema vjernicima je milosrdan i
milostiv. A ako se oni okrenu, ti reci: "Dovoljan mi je Allah, na Njega se
oslanjam i On je Gospodar velikog Arša (prijestolja)".

13. Kul huvallahu ehad... (kompletnu suru - deset puta).

Kul e'uzu bi rabbil-felek... (tri puta).

Kul e'uzu bi rabbi-nnas... (tri puta).

14. Subhanallahi (trideset i tri puta).

El-hamdu lillahi (trideset i tri puta).

Allahu ekber (trideset i tri puta).

15. Salavat Ibrahimijje (Allahume salli 'ala Muhammed ve 'ala ali
Muhammed... i: Allahumme barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali
Muhammed...) - salavati koji se uče u ettehijjatu.

VIRDOVI KOJI SE MOGU UČITI UJUTRU I NAVEČER

Allahumme ente rabbi la ilahe illa ente, halekteni ve ene 'abduke ve ene
'ala 'ahdike ve va'dike ma isteta'tu, e'uzu bike min šerri ma sana'tu ebu'u
leke bi ni'metike 'alejje ve ebu'u bizenbi fegfir li fe innehu la jagfiru-
zzunube illa ente (tri puta).

Prijevod: Moj Allahu, Ti si moj Gospodar. Nema boga osim Tebe. Ti si me

stvorio. Ja sam Tvoj rob. Ja sam u obavezi izvršavanja ugovora i obećanja
prema Tebi koliko sam u mogućnosti. Tebi se utječem od zla koje uradim i
Tebi priznajem svaku blagodat koju si mi podario i Tebi priznajem svaki
grijeh koji učinim i molim Te da mi oprostiš, jer uistinu samo Ti opraštaš
grijehe.

Reditu billahi rabben ve bil-islami dinen ve bi sejjidina Muhammedin

s.a.v.s. nebijjen ve resula (tri puta).

Prijevod: Zadovoljan sam da mi je Allah Gospodar, islam vjera i

Muhammed, ‘alejhi-sselam, poslanik.

Bismillahirrahmanirrahim. Inni tevekkeltu 'alellahi rabbi ve rabbikum ma

min dabbetin illa huve ahizun binasijetiha, inne Rabbi 'ala siratin
mustekim tevekkeltu 'alel-hajji llezi la jemutu. El-hamdu lillahi lem
jettehiz veleden ve lem jekun lehu šerikun fil-mulki ve lem jekun lehu
velijjun mine-zzuli ve kebbirhu tekbira.

Prijevod: U Ime Allaha, Svemilosnog Milostivog. Uistinu, samo se na

Allaha oslanjam, moga i vašeg Gospodara. Nejma živog stvorenja a da ga
Allah ne drži za perčin, Moj Gospodar je na Pravom putu. Oslanjam se na
Živog Koji ne umire. Hvala Allahu Koji nije Sebi uzeo dijete i nije imao
sudruga u vlasti i koji nejma zaštitnika od poniženja, pa veličaj ga
tekbirajući.

Efehasibtum ennema haleknakum abesen ve ennekum ilejna la turdže'un,

fete'alellahul-melikul-hakku la ilahe illa huve rabbul-'aršil-kerim.

Prijevod: Zar mislite da smo vas bez svrhe stvorili i da se Nama nećete
vratiti? Uzvišen je Allah, Istinski vladar. Nema boga osim Njega. On je
Gospodar plemenitog Arša (prijestolja).

Fesubhanallahi hine tumsune ve hine tusbihun, ve lehul-hamdu fi-

ssemavati vel-erdi ve 'ašijjen ve hine tuzhirun, juhridžul-hajje minel-
mejjiti ve juhridžul-mejjite minel-hajji juhjil-erda be'de mevtiha ve
kezalike tuhredžun.
Prijevod: Pa neka je slava Allahu, kada omrknete i kada osvićete, Njemu
pripada hvala na Nebesima i na Zemlji, noću i kad se popodne odmarate.
On izvodi živo iz mrtvog i izvodi mrtvo iz živog. On oživljava Zemlju nakon
njezinog mrtvila i tako ćete i vi biti izvedeni (proživljeni).

Bismillahirrahmanirrahim. Hamim, tenzilul-kitabi minellahil-'azizil-alim,

gafiri-zzenbi ve kabili-ttevbi šedidil-'ikabi zi-ttavli la ilahe illa huve ilejhil-
mesir, ja gafire-zzenbi igfir li zenbi, ja kabile-ttevbi tekabbel tevbeti ja
šedidel-'ikabi la tu'âkibni, ja ze-ttavli tutavvil 'alejje birahmetin.

Prijevod: S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog. Ha mim. Spuštena je

Knjiga od Allaha Moćnog i Znanog, Koji oprašta grijehe i prima pokajanje,
Koji žestoko kažnjava i obilno nagrađuje, nema boga osim Njega, Njemu
je povratak. O Ti Koji opraštaš grijehe, oprosti mi grijehe, o Ti Koji primaš
pokajanje, primi moje pokajanje, o Ti Koji žestoko kažnjavaš, nemoj me
kazniti, o Ti Koji obilno daješ, podari mi Tvoje milosti.

E'ûzu billahi-ssemi'ill-'alimi mine-ššejtâni-rradžîm" (tri puta).

Prijevod: Utječem se Allahu, Koji sve čuje i sve zna, od prokletog šejtana.

Huvallahu llezi la ilahe illahu alimul-gajbi ve-ššehadeti huve-rrahmanu-

rrahim. Huvallahu llezi la ilahe illahu el-melikul-kuddusu-sselamul-
mu'minul-muhejminul-'azizul-džebbaru-l-mutekebbir, subhanallahi 'amma
jušrikun, huvallahul-halikul-bariul-musaviru lehul-esmau-l-husna,
jusebbihu lehu ma fi-ssemavati vel-erdi ve huvel-'azizul-hakim.

Prijevod: On je Allah - nejma boga osim Njega, On je poznavalac

nevidljivog i vidljivog svijeta, On je Svemilosni, Milostivi. On je Allah -
nejma drugog boga osim Njega, Vladar, Sveti, Onaj Koji je bez
nedostataka, Onaj Koji svakog osigurava, Onaj Koji nad svim bdi, Silni,
Uzvišeni, Gordi, Hvaljen neka je Allah, On je vrlo visoko iznad onih koje
smatraju Njemu ravnim!

On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz ničeg stvara, Onaj Koji svemu oblik daje.
On ima najljepša imena. Njega hvale oni na Nebesima i na Zemlji, On je
Silni i Mudri (Hašr, 22.-24.).

Allahumme bike asbahna ve bike emsejna ve bike nemutu ve ilejke-

nnušur.

Asbahna ve asbehal-mulku lillahi vel-hamdu lillahi, la ilahe illellahu

vahdehu la šerike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve 'ala kulli šej'in
kadir, rabbi es'eluke hajre ma fi hazel-jevmi ve hajre ma be'dehu, ve
e'uzu bike min šerri ma fi hazel-jevmi ve šerri ma be'dehu, rabbi e'uzu
bike minel-keseli vel-heremi ve suil-kiberi, e'uzu bike min šerri ma fihi ve
šerri ma be'dehu."
Prijevod: Moj Allahu, s Tvojom pomoći smo osvanuli, i s Tvojom pomoći
smo omrkli, s Tvojom pomoći umiremo i s Tvojom pomoći ćemo pred
Tobom biti proživljeni.

Osvanuli smo i sva vlast pripada Allahu, Njemu hvala, nejma boga osim
Allaha, Njega Jedinoga, Koji nejma sudruga u vlasti, Njemu samo vlast
pripada i Njemu je samo zahvala i On je svemoćan. Moj Gospodaru, od
Tebe tražim dobro koje se nalazi u ovom danu i dobro koje dolazi poslije
njega. Od Tebe tražim zaštitu od zla koje se nalazi u ovom danu i zla koje
dolazi poslije ovoga dana. Moj Gospodaru, Tebi se utječem od lijenosti,
slabosti i loše starosti. Tebi se utječem od zla u njoj i zla koje je poslije
nje.

Asbahna ve asbehal-mulku lillahi 'azze ve dželle, el-hamdu lillahi vel-

kibrijau vel-'azametu lillahi, vel-halku vel-emru ve llejlu ve-nneharu ve ma
sekene fiha lillahi te'ala.

Prijevod: Osvanuli smo u vlasti koja pripada Allahu, Uzvišenom. Hvala

Allahu, sva veličina i počast samo Njemu pripadaju. Sva stvorenja i sve
stvari, noć i dan i sve što se smiruje u njima, Uzvišenom Allahu pripada.

Alahumme dž'al evele haze-nnehari salahan ve evsatehu nedžahana ve

ahirehu felahan ja erhame-rrahimin.

Prijevod: Moj Alalhu, učini početak ovoga dana zdravim, sredinu njegovu
uspješnom a kraj njegov spasonosnim, o Najmilostiviji od svih milostivih.

Asbahna 'ala fitretil-islami ve kelimetil-ihlasi ve dinii nebijjina

Muhammedin 'alejhi-sselam ve milleti Ibrahime 'alejhi-sselam ve ma ene
minel-mušrikin.

Prijevod: Osvanuli smo u prirodnoj vjeri islamu i sa rečenicom iskrenosti i

vjerom našeg Poslanika Muhammeda, ‘alejhi-sselam, i milleta
Ibrahimovog, ‘alejhi-sselam, i nisam od mušrika.

Allahumme ma asbeha bi ev bi ehadin min halkin min ni'metin minke

vahdeke la šerike lek, lekel-hamdu ve leke-ššukru.

Prijevod: Moj Gospodaru, sve što je osvanulo od Tvojih stvorenja,

osvanulo je samo s Tvojom blagodati, ničijom drugom, nema suparnika
Tebi. Tebe hvalimo i Tebi zahvaljujemo."

E'uzu bikelimatillahi-ttammati min gadabihi ve 'ikabihi ve šerri 'ibadihi ve

min hemezati-ššejatini ve e'uzu bike en jahdurun.

Prijevod: Uječem se Allahovim potpunim riječima od Njegove srdžbe i

kazne i zla njegovih robova i zla šejtana i utječem se Njemu od njihova
prisustva.
E'uzu bikelimatillahi-ttammati min šerri ma halek (tri puta).

Prijevod: Utječem se Allahovim potpunim riječima od zla što je stvorio.

Prijevod: Tražim zaštitu sa Allahovim potpunim riječima od zla što je

stvorio.

Allahumme inni e'uzu bike minel-hemmi vel-huzni ve e'uzu bike

minel-'adžzi vel-keseli ve e'uzu bike minel-džubni vel-buhli, ve e'uzu bike
min galebeti-ddejni ve kahri-rridžali.

Prijevod: Moj Gospodaru, utječem se Tebi od brige i tuge i utječem se Tebi

od nemoći i lijenosti, i utječem se Tebi od kukavičluka i škrtosti. I utječem
se Tebi od posrtanja pod dugom i poraza od ljudi.

Allahumme inna ne'uzu bike min en nušrike bike šej'en na'lemuhu ve

nestagfiruke lima la na'lemuhu (tri puta).

Prijevod: Moj Allahu, Tebi se utječemo od širka znanog, a oprosta tražimo

od širka neznanog.

E'uzu billezi jumsiku-ssemae en teka'a alel-erdi illa bi iznihi min šerri ma

haleka ve zere' e ve min šerri-ššejtani ve širkihi.

Prijevod: Tražim zaštitu od Onoga Koji drži Nebesa da ne padnu na Zemlju

osim s Njegovom dozvolom, od zla koje je stvorio i koje je posijano i od
zla šejtana i njegova širka (idolopoklonstva).

Allahumme fatire-ssemavati vel-erdi 'alimil-gajbi ve-ššehadeti, rabbi kulli

šej'in ve melikehu ešhedu en la ilahe illa ente e'uzu bike min šerri nefsi ve
min šerri-ššejtani ve širkihi ve en akterife suen 'ala nefsi ev en edžurrehu
ila muslim.

Prijevod: Moj Gospodaru, Stvoritelju Nebesa i Zemlje, Poznavaoče tajnog i

javnog, Gospodarau i Vladaru svega, svjedočim da nema boga osim Tebe i
utječem se Tebi od zla moje duše i zla šejtanskog i njegovog širka i Tebi
se utječem od lošeg djela prema sebi ili prema drugom muslimanu.

Bismillahillezi la jedurru me'asmihi šej'un fil-erdi ve la fi-ssemai ve huve-

ssemi'ul-'alim (tri puta).

Prijevod: U ime Allaha, sa Čijim imenom ne može nanijeti štetu ništa na

Zemlji i Nebesima. On sve čuje i zna.

Bismillahi ma šaellahu la jesukul-hajre illellahu. Bismillahi ma šaellahu la

jasrifu-ššerre illallehu. Bismillahi ma šellahu ma kjane min ni'metin
feminellahi. Bismillahi ma šaellahu ve la havle ve la kuvvete illa billahil-
alijjil-'azim." Bismillahi llezi la ilahe illa huverrahmanu-rrahim, allahumme
zheb 'annil-hemme vel-huzne. Bismillahi 'ala dini ve nefsi ve veledi ve ehli
ve mali." Allahumme es'elukel-afijete fi-ddunja vel-ahireti, Allahumme inni
es'elukel-'afve vel-'afijete fi dini ve dunjaje ve ehli ve mali." Allahumme
stur 'avrati ve amin rev'ati. Allhumme hfizni min bejne jedejje ve min halfi
ve an jemini ve an šimali ve min fevki ve e'uzu bia'zametike en ugtale min
tahti. Allahumme es'eluke min fedž'etil-hajri ve e'uzu bike min fedž'eti-
ššerri, ja hajju ja kajjumu bike estegisu feslih li še'ni kullehu ve la tekilni
ila nefsi tarfete ajnin." Allahumme ente halkteni ve ente tehdini ve ente
tut'imuni ve ente tuskini ve ente tumituni ve ente tuhjini." Allahumme ja
mukallibel-kulubi sebbit kulubena 'ala dinike. Allahumme reddini bikadaike
ve barik li fima kudire li hatta la uhibbe ta'džile ma ehharte ve la te'hire
ma adždželte. Allahumme inni e'uzu bike en te'huzeni 'ala giretin ev
tezerni fi gafletin ev tedža'leni minel-gafilin. U'izu nefsi ve ehli ve evladi
bikelimetillahi-ttammeti min kulli šejtanin ve hammetin ve min kulli 'ajnin
lammetin ve hassantu nefsi ve enfusehum bil-hajjil-kajjumi llezi la jemutu
ebeden ve defe'atu 'anni ve anhumu-ssue bila havle ve la kuvvete illa
billahil-'alijjil-'azim.

El-hamdu lillahi rabbijellahu la ušriku bihi šej'en fe ešhedu en la ilahe

illellahu. Amentu billahil-'azimi ve kefertu bil-džibti ve-ttaguti ve
stemsektu bil-'urvetil-vuska la infisame leha vallahu semi'un 'alim (tri
puta).

Prijevod: Hvala Allahu. Moj Gospodar je Allah, nikoga Mu ravnim ne

smatram. Svjedočim da nejma boga osim Allaha. Vjerujem u Allaha
velikog, a ne vjerujem u šejtana i silnika i držim se čvrsto za uže koje se
ne može prekinuti. Allah sve čuje i zna.

Allahumme 'afini fi bedeni Allahumme 'afini fi sem'i Allahumme 'afini fi

besari la ilahe illa ente (tri puta).

Prijevod: Moj Allahu, podari mi zdravlje u tijelu, sluhu i vidu. Nejma boga
osim Tebe.

Allahumme inni e'uzu bike minel-kufri vel-fakri. Allahumme inni e'uzu bike
min 'azabil-kabri la ilahe illa ente (tri puta).

Prijevod: Moj Allahu, Tebi se utječem od kufra i siromaštva i Tebi se

utječem od kaburskog azaba. Nejma boga osim Tebe.

Allahumme inni asbahtu minke fi ni'metin ve 'afijetin ve sitrin fe etimm

ni'meteke 'alejje ve 'afijetike ve sitrike fi-ddunja vel-ahireti (tri puta).

Prijevod: Moj Allahu, ja sam osvanuo s Tvojom blagodati i sa zdravljem i

zaštitom, pa mi upotpuni Tvoju blagodat, zdravlje i tvoju zaštitu na
dunjaluku i Ahiretu.
Subhanallahi ve bihamdihi 'adede halkihi ve rida nefsihi ve zinete 'aršihi ve
midade kelimatihi (tri puta).

Prijevod: Slava Allahu i Njemu hvala brojem Njegovih stvorenja i

zadovoljstva Njegove duše, Težine Njegova Arša i broja Njegovih riječi.

Subhanallahi ve bihamdihi subhanallahil-'azim ve bihamdihi la havle ve la

kuvvete illa billahi.

Prijevod: Slava Allahu i Njemu hvala, slava i hvala Uzvišenom Allahu.

Nejma promjene stanja niti snage osim sa Allahom.

Subhanellahi mil'el-mizani ve muntehal-'ilmi ve meblega-rrida ve

zinetel-'arši vel-hamdu lillahi mil'el-mizani ve muntehal-'ilmi ve meblega-
rrida ve zinetel-'arši, ve la ilahe illellahe mil'el-mizani ve muntehal-'ilmi ve
meblega-rrida ve zinetel-'arši, vallahu ekberu mil'el-mizani ve
muntehal-'ilmi ve meblega-rrida ve zinetel-arši.

Prijevod: Slava je Allahu težinom punog Mizana, i krajnjim dometom

znanja, i krajnjeg dostignuća zadovoljstva i težine Njegovog Arša, i hvala
je Allahu težinom punog Mizana, i krajnjim dometom znanja, i krajnjim
dostignućem zadovoljstva i težine Njegovog Arša, Veličam Allaha težinom
punog Mizana, i krajnjim dometom znanja, i krajnjim dostignućem
zadovoljstva i težine Njegovog Arša.

Allahumme inni asbahtu ušhiduke ve ušhidu hamelete 'aršike ve

melaiketike ve džemi'a halkike inneke entellahu la ilahe illa ente vahdeke
la šerike leke, ve ene muhammeden 'abduke ve resuluke (četiri puta).

Prijevod: Moj Allahu, osvanuo sam svjedočeći Tvoje postojanje i navodim

za svjedoke mome šehadetu nosače Arša i ostale Tvoje meleke i sva Tvoja
stvorenja da si samo Ti Allah i da nejma boga osim Tebe Jedinoga, nejmaš
suparnika, i svjedočim da je Muhammed tvoj rob i Tvoj poslanik.

Allahumme ente rabbi la ilahe illa ente 'alejke tevekkeltu ve ente

rabbul-'aršil-'azimi, ma šaellahu kjane ve ma lem ješe' lem jekun, ve la
havle ve la kuvvete illa billahil-'alijjil-'azim, 'alemu ennellahe 'ala kulli
šej'in kadir, ve ennellahe kad ehata bikulli šej'in 'ilma, allahumme inni
e'uzu bike min šerri nefsi ve min šerri kulli dabbetin ente ahizun
binasijetiha, inne rabbi ala siratin mustekim.

Prijevod: Moj Allahu, Ti si moj Gospodar. Nejma boga osim Tebe, na Tebe
se oslanjam. Ti si Gospodar Arša velikog. Što Allah hoće - to bude, a što
nije htio - nije ni bilo, nejma promjene stanja niti snage osim sa Allahom,
Uzvišenim, Veličanstvenim. Znam da je Alalh svemoćan i da sve Svojim
znanjem obuhvata. Moj Allahu, tražim utočište kod tebe od zla moje duše i
zla svakog živog bića kojim Ti upravljaš, Moj Gospodar je na Pravom putu.
VIRD KOJI BI TREBALO PRAKTICIRATI SVAKI DAN

1) Estagfirullahe 100 puta

2) La havle ve la kuvvete illa billahi 100 puta

3) La ilahe illellahul-melikul-hakkul-mibin 100 puta

4) Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber 100

puta

5) Subhanallahi ve bihamdihi subhanalalhil-'azim - estagfirullahe 100 puta

6) Hasbunellahu ve ni'mel-vekil 100 puta

7) Allahumme salli 'ala sejjidina Muhammedin ve alihi ve sellem 100 puta

8) Rabbigfir li ve livalidejje ve lil-mu'minine vel-mu'minat 30 puta

SUNNET JE PRIJE POLASKA NA SPAVANJE PROUČITI

1) Ajetil-kursijju, Kul -huvallahu ehad, Felek i Nas.

2) Dva zadnja ajeta iz sure Bekare (Amene rresulu... i Kul ja ejjuhel-

kjafirun).

3) Subhanallahi 33 puta, el-hamdu lillahi 33 puta i Allahu ekber 33 puta.

4) Estagfirullahe ellezi la ilahe illa huvel-hajjel-kajjume ve etubu ilejhi (tri

puta)

5) Bismike rabbi veda'tu dženbi ve bike erfe'uhu in emsekte nefsi

ferhamha ve in erselteha fehfezha bima tahfezu bihi ibadeke-ssalihin.

6) Allahumme eslemtu nefsi ilejke ve fevadtu emri ilejke ve eldže'tu zahri

ilejke ragbeten ve rehbeten ilejke la meldže'e ve la mundžie minke illa
ilejke amentu bikitabike llezi enzelte ve nebijjike llezi erselte.

Prevedeno iz knjige "Hedju hajril-enbijai fi evradi ssabahi vel-mesai"

Broj dozvole štampe i distribucije: 7389, 31. 5. 1979.

Preveo s arapskoga jezika: Fikret ef. Arnaut

Umjesto pogovora

Pripadamo ummetu kojemu je poslana posljednja Božija Objava. Time su

Bošnjaci narod Knjige. I u tome je naša posebna i velika obaveza.
Pogotovo zato što, kao narod i dio ummeta, više osjećamo o sebi (rekao
bih, instinktivno) nego što to zaista znamo. I što, dakle, moramo što više
saznavati, a pri tome je knjiga neodmjenjiva.

Zato je veoma važno što se, posebno u posljednje vrijeme,

pojavljuju/objavljuju knjige u Bošnjaka, a pogotovo je nesamjerljiv značaj
našeg izdavaštva u dijaspori.

E, sasvim je druga i drukčija priča to što su, u tome, umnogome

pogubljeni kriteriji. Piše se ili prevodi sve i svašta, a potom se žuri do
štamparije, uopće ne vodeći računa o konačnom rezultatu,
podrazumijevajući izbjegavanje neizbježnih uredničkih, recenzentskih i
lektorskih poslova.

Spominjem se rečenoga da bih istaknuo sasvim suprotan odnos kakav

prema knjizi ima Fikret ef. Arnaut i izdavačka djelatnost džemata “Sabur”
iz Münchena. U njihovom primjeru su do tančina zastupljeni svi segmenti
u procesu nastajanja knjige. Od brižljivo odabrane teme koju treba
tretirati, pa nadalje potrebnim redom i redosljedom, sve do korekture,
grafičkog izgleda, poveza i dizajniranja knjige.

Ako je, naprimjer, riječ o prijevodu neke knjige s islamskom temom, onda
to nije dupliranje i objavljivanje onoga što već imamo na bosanskom
jeziku (a i takvih je naslova sve više?!), nego je odabrana vrlo aktuelna
tematika koja nije (ili nije bila na pravi način) dosad zastupljena u našem
izdavaštvu, onda je to odabir relevantnog autora i krajnje brižljiv odnos
prema vrlo zahtjevnom prevodilačkom poslu, koji je mnogo više od posla,
jer je, jednostavno, na djelu poplava doslovnog prevođenja s arapskog na
rogobatni bosanski jezik, pri čemu se unakazuje i original i ne vodi računa
o tome da je Kur’an, uz ostale odlike, vrhunac stilistike i općenito lijepog
izražavanja, što je bila i praksa u govoru Muhammeda, s. a. v. s.

Kao i o ostalim pojedinostima koje su neizostavne u prosesu nastajanja

knjige, Fikret ef. Arnaut i o tome itekako vodi računa.

Predstavljalo mi je veliko zadovoljstvo što sam bio u prilici obaviti jezičku

redakturu ovoga teksta, kao što sam, na isti način, sarađivao i na
posljednja četiri izdavačka projekta koja je realizirao imam iz Münchena
Fikret ef. Arnaut. Takav moj angažman svjedoči o cjelovitosti odnosa
prema knjigama koje potpisuje džemat “Sabur” iz Münchena.

Premda svi elementi o kojima govorim nimalo nisu samo stvar forme,
nego su, zapravo, suštinski i sadržinski, želio bih, na kraju ovoga osvrta,
izreći i konstataciju o sadržaju ove knjige, koja tretira vrlo bitnu
problematiku kad je u pitanju sadašnje stanje vjere među Bošnjacima.
Iako nas je sve manje, mi se i sami sve više i više - umanjujemo,
iznalazeći načine za podjele i nove razmirice. Nažalost, to se manifestira i
na pitanjima zikrullaha. Ova knjiga je, naprotiv, bitan argument protiv
daljnjeg razjedinjavanja, neporecivo doprinoseći snaženju bošnjačkog
vjerskog jedinstva, tako i jedinstvu cjeloklupnog ummeta.

Isnam Taljić, književnik

Sarajevu, zu-l-hidždže 1422./februar 2002. godine

SADRŽAJ

Zašto pisati o zikru? . 2

Zikr u islamu – ministar unutrašnjih poslova vjernika . 3

Šta je doista bid’at? . 5

Kur’an, a. m., nije zbirka pripovijesti 7

UVOD .. 13

ZIKR U KUR'ANU PLEMENITOM ... 19

ZIKR U POSLANIKOVOM SUNNETU .. 30

ZIKR U IZJAVAMA UČENJAKA .. 38

KORISTI I PLODOVI ZIKRULLAHA .. 46

OKUPLJANJE RADI UČENJA ZAJEDNIČKOG ZIKRULLAHA .. 52

OBAVLJANJE ZIKRA U DŽAMIJAMA .. 59

ADABI ZIKRA .. 63

ZIKR POSLIJE NAMAZA .. 65

NAFILE NAMAZI I ZIKR KOJI SE UČI U NJIMA .. 70

ISTIHARA-NAMAZ . 70

HADŽE-NAMAZ . 73

TESPIH-NAMAZ . 75

DOVA SA ALLAHOVIM LIJEPIM IMENIMA .. 78

ESMAULLAHIL-HUSNA .. 78

DOVA ŠEJHA MUJHUDDINA IBN-AREBIJA .. 88

DOVA ZA ZAŠTITU HASANA, SINA ALIJE, R.A., 95

POSLANIKOVOG UNUKA, R. A. 95

VRIJEDNOSTI UČENJA SALAVATA NA POSLANIKA MUHAMMEDA, ‘ALEJHI-

SSELAM. 99

NAJODABRANIJI SALAVAT . 101

TEVBA – POKAJANJE . 105

Vrijednosti tevbe i podsticaj na njezino činjenje . 106

Allahova radost robu koji se pokaje . 107

Uvjeti primljene tevbe . 108

Primjer pokajnika . 110

Tevba jednog pijanice . 114

IZBOR VIRDOVA UJUTRU I NAVEČER .. 123

VIRDOVI KOJI SE MOGU UČITI UJUTRU I NAVEČER .. 136

VIRD KOJI BI TREBALO PRAKTICIRATI SVAKI DAN .. 158

SUNNET JE PRIJE POLASKA NA SPAVANJE PROUČITI 159

Umjesto pogovora . 161

[1] Pod Poslanikovim ehli-bejtom se smatraju njegovi članovi porodice

[2] Muhamed Edib Kakul, "Tenbihul-Fikr ila hakikatizzikr", str. 15

[3] Sin Alije ibn ebi-Taliba, polubrat Hasanu i Husejnu, r. a.

[4] Allah je vlastito Božije ime. Niko se i ništa ne zove ovim imenom osim
On. Ovaj oblik u arapskom jeziku ne poznaje množinu. Ovom imenu se
mogu dodati druga lijepa imena i svojstva, dok se drugim lijepim imenima
i svojstvima ne može dodato ovo vlastito Božije ime. Naprimjer, možemo
reći: "Allahu Rrahman" – Allah, Svakom milostivi. Dok ne možemo reći
"Errahmanu - Allah". Razi je naveo da je ovo Allahovo vlastito ime
specifično i po tome što, kad se raščlanjuje, uvijek ostaje značenje
Allahovog imena. Naprimjer, ako se ukine elif iza imena Allah, ostaje
značenje lillahi, što znači: Allahu, ako se ukine i jedan lam, onda je
značenje: lehu - Njemu, ako se ukine i drugi lam, onda ostaje značenje:
hu - što je skraćenica zamjenice huve - On.

[5] Ime Errahman znači da je Allah svemu, svačemu i svakome milostiv

na dunjaluku. Zato se kaže Rahmane-ddunja- Rahimel-ahiret - Svakom
milostivi na dunjaluku, a na ahiretu samo vjernicima.

[6] Tenbihulgafilin, Semerkandi, str. 400

[7] Muslim, Ebu-Davud, Nesaija i Tirmizi

[8] Nesai i Ibn-Hibban

[9] Tirmizi i ibn-Hibban

[10] Prenosi Ebu Hafs bin Šahin

[11] Ahmed, Ebu-Davud, Ibn-Madže i Ibn-Hibban i Hakim.

[12] Ed-Dejlemi.

[13] Abdurraman Suindžeri, «Aidune ilellahi», str. 35

[14] Abdurrahman Sindžeri, «Aidune ilellahi», str. 38

[15] Malik ibn-Dinar je iz Basre, poznati prenosilac hadisa i pobožnjak.

Izdržao se od radinih ruku; preisivao je Mushaf i prodavao. Preselio je na
Ahiret u Basri 131. h. g.

[16] Abdurrahman Siindžeri, «Aidune ilellahi», str. 42

[17] Kjurs znači stolica ili prijestolje