Gutenbergova galaktika

Pretpostavke za širenje knjige

 Humanizam i renesansa u znaku tiskane
knjige
 XV. st. počinje “Gutenbergova era”, vrijeme
prijelaza
 Laicizacija kulture i potreba za štivom
 Opet razvoj gradova igra bitnu ulogu:
trgovci, novčari, pisari činovnici, bilježnici,
činovnici
 Sveučilišta: pravnici, liječnici, teolozi,
učitelji, umjetnici
 Papir u Europi
 Za širenje knjigotiska važna
pretpostavka proizvodnja papira
 Jeftiniji od pergamene
 Kineska, arapska, moderna faza
proizvodnje papira
 XIII. st. dolazi u Europu, iako ima i
ranijih sporadičnih podataka o
njegovu korištenju
 Papir

 Kineska faza 105. godine otkriće –

rižina slama, liko dudovo, čahure
svilene bube) – Koreanci (610.),
Japanci(700)
 Arapska faza (751) – 1052. prva
hrisovulja – XII. st. u Europu – lanene
krpe i sito od metala - arak, rizma,
(charta bombacina, damascena, xylina)
 Moderna XVII. st. drveće
 Filigrani – vodeni znakovi
(Filigranologija)
 Pomoćna povijesna znanost vezana uz upotrebu papira kao
pisaće podloge, a proučava nevidljive (vodene) tvorničke
znakove na papiru
 XIII. i XIV. st. križ, krug, trokut
 XIV. grbovi
 XV. inicijali, imena
 XVI. gesla
 XVII. barokni
 XVIII. sveci i alegorije
 V. Mošin i S. Traljić – filigranološka zbirka u Arhivu HAZU
 Poljički statut po filigranu datiran u kraj XV. st.
 Važna grana za utvrđivanje nastanka inkunabula
 Jedan filigranski znak traje oko 30 godina
 U Europu ga donijeli Arapi: Sicilija i
Španjolska (Valencija, 1144.)
 Odbojnost prema papiru zbog kratke
trajnosti, ali i zato jer ga donose Arapi, pa
se zabranjuje u kancelarijama
 Druga radionica Fabriano u Italiji, kod nas
se prvi put koristi u Trogiru sredinom XIII.
st.
 Italija postaje središte i njezin se papir
prevozi na sjever Europe
 Njemački uvoznik papira postaje
proizvođač Ulman Stromer
 U vezi s čitanjem u to vrijeme
pojavljuju se prva povećala – kamen
za čitanje, naočale od brušenog stakla
s Murana iz Venecije
 Upotreba naočala XIII./XIV. st.
utjecala na povećanje potreba za
tekstovima
 Prva etapa prema tiskarstvu jest
drvorezna knjiga
 Pojavljuje se oko 1430. u Nizozemskoj
 Sastoje se od nekoliko drvenih listova s
urezanim slikama i tekstovima po uzoru na
Biblia pauperum za niži kler i pismene
laike
 Nastaju kombiniranjem ručne i mehaničke
tehnike – hiroksilografske knjige, moglo ih
se umnažati
 Johannes Gutenberg i knjigotisak
 Kinezi u XI. st. izumili tisak
pomičnim slovima od gline
 U Koreji u XIII. st. slova od bronce,
olova, bakra, preuzimaju Kinezi
 Neki drže da je Gutenberg ideju o
tiskanju pomičnim slovima dobio s
Istoka
 J. G. (1400.-1468) iz Mainza
 1452. počinje s tiskom Biblije
 Pomagači: šest slagara, dvanaest tiskara na šest
preša, graveri, slovoljevači, oni koji pripremaju
papir, boje itd.
 Manji dio naklade tiskan na pergameni za imućne
kupce
 Tiskano oko 180-200 primjeraka
 Tiskanje trajalo do 1454.
 Zvala se Biblija od 42 retka, latinski, gotičkim
slovima, 643 lista, na stranici 3700 znakova
 Danas poznato 35 primjeraka na papiru i 11 na
pergameni
 Inkunabule- najranije tiskane
knjige
 Do 1500 tiskane knjige nazivaju se
inkunabule
 Cunabula = kolijevka (knjiga u
povojima)
 Nalikuju rukopisnim knjigama,
brojne ligature, abrevijature, nemaju
naslovnicu, podaci o autoru u
kolofonu na kraju knjige
 U XV. st. pojavljuju se naslovnice
 .
 U XV. st. djeluje oko 255 tiskara u Europi
 Nürnberg - Anton Koberger, ispostave po
čitavoj Europi
 Italija – niz tiskara, donijeli putujući
njemački tiskari, širi se humanistički tip
pisma antiqua za tiskanje latinskih
tekstova, prva tiskara opatija Subiaco kod
rima
 Tiskaju knjige Laktancija, Cicerona,
Donata
 Tiskar Aldo Manuzio
 Najslavniji tiskar, djeluje u Veneciji
 Obrazovan klasično
 Tiska 1495. grčku gramatiku Konstantina
Laskarisa, Aristotelova djela na grčkom
 Uvodi tip tiskanih slova kurzivnu antikvu
nazvanu na Sjeveru italik jer je nastala u
Italiji
 Uvodi tzv. sinjetu – tiskarski znak
 Uvodi džepni format knjige
 Knjige njegove i njegovih nasljednika
nazvane su aldine
 Pisma u tiskarstvu

 U Njemačkoj i Engleskoj gotica-

tipovi knjižne gotice prešli u
tiskarstvo
 Italija humanistika na reformiranoj
karolini, utjecaj humanizma i
renesanse
 U Njemačkoj humanistikom tiskaju
latinske tekstove
 Ilustracije inkunabula, drvorez,
bakropis
 Knjiga postaje roba: relacije tiskar,
nakladnik-investitor
 Njemačka, Italija
 Tiskarstvo XVI. st.
 Knjiga postaje izvor svjetovnog
znanja, umjetničkog i duhovnog
užitka
 Istinsko djelovanje pisane riječi na
mase
 Tiskaju se letci
 Šire svoje ideje: Erazmo
Roterdamski. Thomas More, Martin
Luther, Ignacije Loyola
 Knjiga se oblikuje, dobiva naslovnu
stranicu s impresumom tj. svim
podacima o djelu: autor, naslov,
mjesto izdanja, tiskara, godina
izdanja
 Vlasnici knjiga uljepljuju svoj ex libris
 Održavaju se sajmovi knjiga:
Frankfurt, Leipzig
Reformacija, protureformacija, tisak
 Uzajamno se promiču, letci, plakati,
ilustracije, spisi, brošure
 Cenzura, Katolička crkva, Index
librorum prohibitorum 1553. papa
Pavao III.
 Knjižnice humanizma i renesanse:
Firenca (Petrarkina ostavština),
Venecija (Marciana), Budim
(Korvinova)
 Doba baroka i prosvjetiteljstva
 Apsolutizam, empirizam
 Pojava časopisa
 Moralistički tjednici
 Enciklopedije (Pavao Skalić)
 Širenje knjižnica, vladarske,
kneževske, samostanske, isusovci
itd….
 Počeci tikarstva u Hrvatskoj
 Hrvatski glagoljski tisak vrhunac
srednjovjekovnog glagoljaštva
 Hrvatska se priključila
najnaprednijim strujama
 Novi vijek označava povlačenje
glagoljaštva
 Knjige i dalje liturgijske: misali
brevijari,, psaltiri, rituali, molitvenici
 Početnice-bukvari
 XVI. st. Procvat renesansne
književnosti svjetovnog karaktera na
latinskom i hrvatskom jeziku
 Hrvatski prvotisak = Misal po zakonu
rimskog dvora 22. veljače 1483.
 Gdje
 Venecija ?
 Kosinj ?
 Misal po zakonu rimskoga dvora



Hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskog dvora, tiskan je 22.
veljače 1483. Postoje mnogobrojne pretpostavke o tome gdje je
tiskan jer u samoj inkunabuli ne nalazimo točan podatak o tome. U
početku se mislilo da je tiskan u Veneciji, kao bliskom i velikom
tiskarskom središtu toga doba, ali u današnje vrijeme je prevladala
pretpostavka da je hrvatski editio princeps tiskan na hrvatskome
tlu. Osim Venecije, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljeni su
tako Izola, Roč, Modruš u Lici i Kosinj. Unatoč svim nagađanjima,
za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan
latinicom i latinskim jezikom, ne možemo sa sigurnošću reći gdje je
bio tiskan.
Tiskan je i na pergameni, te je prva slavenska inkunabula tiskana
ne samo na papiru, nego i na pergameni. Osim toga, naš je
prvotisak prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i
crno.
Mada se ne zna ni mjesto tiskanja, ni tiskari, ostaje činjenica da je
to jedna od najljepših tiskanih inkunabula uopće.
  
 Po Glavinićevu opisu Like i Krbave iz 1696.
spominje se tiskara, ali nema povijesnog
pouzdanog podatka
 Iz nje možda jedan brevijar iz 1491.
 Ako je postojala tiskara u Kosinju zbog
Turaka je prestala djelovati
 Prvotisak misala pripremili po misalu kneza
Novaka istarski glagoljaši – danas 11
primjeraka
 Visoka razina tiska govori u prilog Veneciji
 Misal kneza Novaka Misal kneza Novaka čuva se u Austrijskoj
nacionalnoj knjižnici u Beču (sign. God. Slav. 8). Ima 272 folije, tj. 544
stranice. Svaka stranica (veličine 32 x 24,5) ima dva stupca. Iskićen je
vrlo lijepim crvenim, plavim i zlatnim inicijalima, a ima i nekoliko
minijatura, medu kojima se ističe minijatura Krist na križu. Uopće, drži se
da je to, poslije Hrvojeva misala, najljepši hrvatskoglagoljični kodeks.
Pisao gaje negdje u Lici knez Novak Disislavić iz plemena Mogorovića, o
čemu je sam u misalu ostavio bilješku:
 Let Gospodnjih 1368. Ja knez Novak, sin kneza Petra, vitez silnoga i
velikoga, gospodina Loisa, kralja ugrskoga, njega polače vitez, napisah te
knjige za svoju dušu. I onoj crkvi da se dadu v koj legu vekivečnim
ležanjem...
 Knez Novak je dakle želio da se misal dade onoj crkvi u kojoj će biti
pokopan, ali prilike su uvjetovale drukčije: naime, njegov sin Petar prodao
je 1405. misal za 45 zlatnika crkvi Svete Jelene i Svetoga Petra u Nugli
(Istra). Misal kneza Novaka poslužio je kao glavni predložak za tekst prve
hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Žakan iz
Roča Jurij zapisao je na Novakovu misalu poznati usklik oduševljenja što
će biti otisnuta prva hrvatska knjiga:
 Vita. Vita. Štampa nosa gori gre.
 Tao ja oću da naša gori gre.
1482. meseca ijuna 26. dni
to bje pisano v grade Izulje.
To pisa Juri žakan iz Roča.
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.
Tako saznajemo da se Novakov misal nalazio i u Nugli, ali i
uviđamo kako je glagoljaški prostor cjelovit. I ne samo glagoljaški.
Taj misal spominje Svetu Mariju, Svetoga Krševana i Svetoga
Nikolu, zaštitnike najstarijih zadarskih samostana, a spominju se i
drugi »zadarski« sveci (Donat, Dimitrije, Anastazija, Irena) kao i
niz benediktinskih svetaca, što upućuje na izvorišta iz kojih je crpio
knez Novak.
 Misal je poznat i po tome što su u njemu, na 1486. godine
dodanom listu, zapisani prvi hrvatski čakavski osmerački stihovi od
kojih počinje
povijest hrvatske silabičkotonske versifikacije: Nu pomisli vsaki
sadal ča se najde od nas tadalgda se duša strahom smetela dila
nam se skriti ne te.
 Najstarija potvrđena tiskara u Senju
 Utemeljitelj tipograf Blaž Baromić koji je
radio u venecijanskoj tiskari Andrije
Torresanija koja je tiskala knjige glagoljicom
 Tiskan Misal 1494.
 Gašpar Turčić i Silvesta Bedričić tiskari
 Djeluje 1494-1496; 1507-1508.
 Tiska djela za potrebe klerika (npr. Spovid
općena)

 1530. tiskara u Rijeci
 Utemeljitelj modruški biskup Šimun
Kožičić Benja
 Tipografi iz Brescie
 Tiskara djeluje dvije godine i tiska 5
glagoljskih knjiga
 Nakon ove dvije tiskare na ovom dijelu
tiskarstvo zamire gotovo dva stoljeća, a
u mletačkoj se Dalmaciji ni ne pojavljuje
 U sjevernoj Hrvatskoj djeluju dvije tiskare
u XVI. st.:
 Nedelišće (Juraj Zrinski) 1574. madžarski
tiskar Rudolf Hoffhalter (tiska Tripartit)
latiničkim slovima
 Varaždin 1586. tiskar Janez Mandelc (tiska
postila Antuna Vramca)
 Ove dvije tiskare i tiskanje Vramčeve
Kronike u Ljubljani kajkavsko narječje se
afirmira
 Hrvatske knjige XV. i XVI. st.
tiskane u inozemstvu
 Tiskarstvo hrvatske knjige u XVI. st.
obilježava reformacija
 Stjepan Konzul, Matija Vlačić i
Markantun de Dominis djeluju izvan
svoje domovine
 Rim, Firenca, Venecija su mjesta gdje
objavljuju hrvatski humanisti Nikola
Modruški, Juraj Dragišić, Koriolan
Ćipiko
 Hrvatske inkunabule XV. st.
 Venecija je središte tiskarstva
 Tiska knjige glagoljicom, prvu knjigu
hrvatskom ćirilicom (časoslov s
molitvenikom)
 Prvo djelo tiskano na hrvatskom jeziku
latinicom (gotičkom rotundom) je Lekcionar
Bernardina Splićanina 1495.
 U Veneciji su tiskana djela Marulića,
Gučetića, Držića, Hektorovića, Lucića,
Zoranića, Vrančića, Getaldića
 Marko Marulić (1450-1524.)
 Otac hrvatske književnosti u Veneciji
1521. objavljuje Juditu, junački ep
na hrvatskom jeziku
 u versih haruacchi slosena
 Marulićeve knjige duhovno-vjerske
tematike tiskaju se širom Europe
 De institutione (1506. u Veneciji) u
XVI. i XVII. st. tiskana u 50 izdanja
 Reformacija i protureformacija
 Pandan Marulićev na strani protestantizma
Matije Vlačić Ilirik (1520-1575.), popularan
u Europi
 Djelo Clavis scripturae sanctae, velik broj
polemičkih spisa protiv Katoličke crkve,
ilustrirani propagandni leci, tiskara u
Njemačkoj u mjestu Urachu kod Tübingenu–
prijevod Novog zavjeta na hrvatskom, za
rad ove protestantske hrvatske tiskare
najzaslužniji Stjepan Konzul iz Buzeta
 Protureformacija
 U Rimu se tiskaju knjige vjerskog karaktera
na glagoljici i ćirilici
 1671. utemeljena Kongregacija De
propaganda fide, tiska liturgijske knjige
 Isusovac Bartol Kašić (1575-1650) tiska
liturgijske knjige na hrvatskom, prvu
gramatiku na hrvatskom jeziku 1604. u
Rimu
 Tiskaju se knjige na glagoljici (Rafael l
 Levaković, Ivan Paštrić), ali glagoljica
polako odumire iz knjiga
 Rukopisna knjiga nakon pojave
tiska
 Drugi novljanski brevijar, zapis popa
Martinca s Grobnika
 Rukom pisana knjiga živi u ruralnim
sredinama za potrebe liturgije
 Fra Bone Razmilović u samostanu u
Poljudu iluminira knjige
 XVII. st.
 Sve se hrvatske knjige tiskaju u inozemstvu
 Sjeverna hrvatska Graz, Beč (Habdelić)
 Knjige se pišu na latinskom, njemačkom,
talijanskom, manjim dijelom na hrvatskom
 Latinski jezik ostaje jezik učene
intelektualne elite i zato teolozi, filozofi,
znanstvenici pišu latinskim svoja djela
 Djela namijenjena puku pišu se na
hrvatskom jeziku (Divković, Glavinić)
 U Veneciji tiskaju radove s juga
 U Zagrebu jedina isusovačka tiskara
 Knjižari
 Raspačavanje knjiga od XVI. st.
obavljalo se preko knjižara:
 Dubrovnik: svećenik Pavao
Vukašinović (librarius)
 Zadar: Jeronim Mirković (1522.
spominje se da prodaje Marulićevu
Juditu)