Tabela pigmenata koje je koristio Paul Gaugain
Naziv pigmenta Sastav i porijeklo
Umjetni mineralni
Kobalt plava {C} pigment,mješavina oksida
alumijuma i oksida kobalta
sa najčešće Al2O3-80% i
CoO -15%+manje količine
primjesa dr.soli.Dobiva se
žarenjem kobaltovih soli
pomješanih sa stipsom.
Lagani,fino kristalni prah
Kadmijum Umjetni mineralni
pigment,CdS-kadmijum
žuta{C} sulfid,u prirodi se nalazi kao
mineral greenokit ali se u
slikarstvu upotrebljava samo
ako umjetni pigmentdobiven
taloženjem iz rastvora
kadmijum sulfata
posredstvom sumporvodika.
Emerald Umjetni mineralni
pigmentCu(CH3COO)2
zelena,švajnfurtska *3Cu(AsO2)2-bakarni arsen
zelena acetat miješan sa
tešcem,kromovom žutom i
olovnim sulfatom.od sirovina
se koristi modra
galica,arsenovo brašno,soda i
octena kiselina
Krom žuta {C} Umjetni mineralni
pigment,PbCrO4-olovni
kromat.u prirodi se nalazi u
žučkastocrvenim kristalima
olovne rude,a umjetno se
dobiva taloženjeme iz
otopine natrijeva i kalijeva
kromata te neke olovne soli
ili oksida,te sumporne
kiseline,nijansa zavisi od
sastava,koncentracije
kiselosti i temp.otopine iz
koje je taložen
Viridijan{C}(krom Umjetni mineralni pigment
živih nijansi,kromoksidni
hidroksid zelena) tetrahidrat.
Cr2(oh)4.Dobiven žarenjem
kalijevog bikromata sa
bornom kiselinom.
Parisko plava{C}
Crveni oker{C} Prirodni zemljani pigment-
umjetno pečen Fe2O3+glina
Historijske napomene:
Pod nazivom SMALTINO koristio
se u sr.vijeku u Italiji po sastavu
sl.pigment-SMALTE koršten u
keramici po sastavu kobaltnooksidni
silikat.Pod imenom smaltino
korišten je mineral skuteruditCo As3
CoAs2 iz hidrotermalnih mineralnih
nalazišta.Smalt plava je pigment
grubog zrna i slabe bojene i pokrivne
moći koji se danas upotrebljava još
jedino u keramici,dolazi ponekad u
kombinaciji sa olovnom bijelom u
uljenim tehnikama te se koristi i u
silikatnim tehnikama.Umjetni kobalt
otkriven je u Francuskoj krajem
18st.(Thenard i Prust),primjećen na
paleti kod Utrilla.
Novijeg datuma,Strohmeyer
1817.godine;u slikarstvu se počinje
koristiti tek u tridesetim godinama
prošlog stoljeća.
Otkrivena 1818.godine u
Schweinfurtu
Otkrivena1797.g.(Vauquelin)a
tvornički se proizvodi od 1818.g.
Proizvedena prvi put18538.g.-
Francuska(Pannetier-ali njegov
proces nikad u potpunosti nije
razašnjen)-ponovno je pornalazi
Guignet 1859.g.a industrija
proizvodnja 1903.g.
Pretpostavlja se da je bio poznat u
davnini.
Pokrivnost i postojanost i
dr. osobine
Izvanredna postojanost,čak i prema
visokoj temperaturi.Uslijed brzog
sušenja može izazivati pucanje
premaza druge boje ako se nanese na
njezin nedovoljno osušen
sloj.Pokrivnost:
Polutransparentna.
Prikladnost za kvašenje mu je dobra.
Dobro se suši,nije otrovan.
Postojanost mu je dobra,pigment
neotporan jedino prema
kiselinama.Pokrivnost dobra,nema
otrovnosti.Ponekad usporava
sušenje,za ubrzavanje se vezivu
dodaju minimalne količ.laka.Pogodan
za sve tehnike interijera. Potrošak
makovog ulja 40-60%,prikladnost za
kvašenje mu je dobra.
Postojanost:neotporan prema
svjetlosti,toplosti i kiselinama,prema
alkalijama nešto otporniji.Pokrivnost
dobra i intenzivne
krome.Otrovnost:toksičnog
dejstva,čak udisanjem.Prikladnost za
kvašenje normalna,troši oko
60%ulja,sušivost normalna.Danas se
ne upotrebljava zbog toksičnosti i
tamnjenja sa dr pigmentima,koristi se
kao boja za čamce protiv morskih
algi.danas se taj ton zamjenjuje
sintetskim organskim bojama.
Pokrivnost izvanredna.Nije naročito
postojan na svjetlo,svijetlije nijanse
jer tamni,neotporan na alkalije,i
kiseline,svijetlije nijanse u ulju
postaju zelenkaste.
Meki ali relativno težak
prah,prikladnost za kvašenje
dobra,potrošak ulja35-55%,djeluje
otrovno,brzo se
suši.Primjena:tutkalo,kazein.,tempera
dok u ulju samo za studijske svrhe.
Postojanost vlo
dobra,klasifikacija1.Pokrivnost mu je
slaba jer je lazuran uslijed sadržaja
vode,lazurni premaz uljane boje
djeluje intenzivno svijetlozeleno dok
je u vidu paste gotovo sasvim
taman.sušivost mu je osrednjaa veoma
se sporo suši u debljim
namazima.Potrošak ulja 50-100%.ovo
je grub prah tvrdog zrna.nema
otrovnost.primjena mu je univerzalna.
Postojanost:jedino je u kiselinama
djelimično topljiv.Pokrivnost mu je
 i primjese kalcita
,barita,manganovog oksida i
dr.u prirodi je
hematit,nalazište prirodnog
crvenog okera su danas
rijetka.(vulkanski predjeli)
Olovna bijela{+} i Bazni olovni karbonat.Proces
proizvodnje različit.Jedan od
{C}KREMŠKA novijih metoda jeste
BIJELA djelovanjem ugljendioksida
para octene kiseline i
vodenih para na olovo pri
temperaturi oko 70
stepeni.Dobiva se
elektrolizom olovnih soli.
dobra.Prikladnost za kvašenje
normalna a sušivost srednja.nema
otrovnosti.ne otapa se u
alkoholu,benzinu..
Analizom utvrđeno da je ovaj Pokrivnost mu je
pigment koristio već prije n.e. dobra.POSTOJANOST:vezan uljem i
(dinastija Tang-Kina)-koristili su ga tako zaštićn omotačem veziva oko
i Egipćani-spominje ga zrna,relativno dobro postojan na
Plinius..Način svjetlost,otporan prema alkalijama ali
proizvodnje:djelovanjem sirčetne i ne prema kiselinama dobru
kiseline na olovo..proces nagrizanja prikladnost za kvašenje,maksimalna
olovnih ploča u zemljanom loncu otrovnost-saturnizam-upala
zakopanom u stajskom đubrivu sluznice,bolovi u trbuhu i
trajao je 4 sedmice.Rani talijanski zglobovima.Koristi se makovo ili
slikari ovu boju su zvali BIACCA.do suncokretovo ulje.dobro se suši- u
našeg vremena sačuvao se recept ulju.
tzv.Holandskog postupka gdje
imamo olovnu traku koja se zavije u
spiralu i stavlja se u keramički sudna
čijem je dnu3% otopina sirćetne
kiseline-traka se postavlja tako da ne
dodiriva kiselinu.Sud se pokrije
olovnim poklopcem i stavlja u
drvene sanduke i oblaže stajskim
đubrivom.U prvoj fazi procesa
sirćetna kiselina lagano isparava sa
dna suda,a sa olovomsagradice
acetat koji će zajedno sa ugljenom
kiselinom razvijenom iz đubriva
preći u bazni olovni karbonat
formule 2PbCO3+Pb(OH)2-proces
traje oko 100 dana ,nakon čega se sa
olovne trake ljušti bijelilo i natapa u
vodi ,čime se uklanja zaostali olovni
acetat –te se suši i selekcioniše
prema kvalitetu zrna.