5 Toplina

5.
Mikroklimatski (toplinski)
faktori okoliša
(FIZIKALNE ŠTETNOSTI V DIO)
Veleučilište u Rijeci - Odjel Sigurnost na radu

A. Regent
LITERATURA:
1. Fudurić Jelača M. : Mikroklima i radna okolina, Zagreb 2007. ,
IPROZ
2. Fudurić Jelača M. : Fizikalne štetnosti; toplinski faktori radnog
okoliša, Zagreb 1999. , IPROZ
3. Parsons, K.C. : Human Thermal Environments, Taylor & Francis,
London/New York 2003.
4. Šivak, M. : Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija, Zagreb
1998., Nakladnička djelatnost Marijan Šivak
5. +++ : Tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod “M. Krleža”,
Zagreb
6. Šarić, M., Žuškin, E. : Medicina rada i okoliša, Medicinska
naklada, Zagreb 2002.
7. Kroemer, K.H.E., Grandjean, E.: Prilagođavanje rada čovjeku –
Ergonomski priručnik, Naklada Slap, Sveučilište u Splitu, 2000.
8. Recknagel, Sprenger et al. : Grejanje i klimatizacija 05/06,
Zagreb 2005., Energetika Marketing
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 2
1. ZRAK, ATMOSFERA, OSNOVNA SVOJSTVA I UTJECAJI
Sastav suhog zraka u troposferi i stratosferi :
Plin(ovi) Volumni % Svojstvo

Dušik N2 78,1 Inertni plin
Kisik O2 20,9 Podupire disanje i izgaranje
Plemeniti plinovi 0,95 Inertni plinovi
(Ar, Ne, He, Kr, Xe)
Ugljični dioksid (CO2) 0,04 Staklenički plin
Ostalo 0,01 CH4, NOx, H2, O3, I2, Rn
Ukupno 100,00
Bitna svojstva zraka (pri p = 1013 hPa i t = 0°C)
Gustoća : ρ = 1,293 kg/m3
Specifična toplina : cp= 1,298 kJ/m3K (≈ 1 kJ/kgK)
Molna masa : M = 28,97
Slojevi atmosfere :
* Troposfera Æ debljina prosječno ≈ 11 km, sadrži ≈ 80% atmosfere;
temperaturni gradijent -6,5°C/km visine. Sadrži svu
H2O, prašine; bitna za život na zemlji; određuje
“vrijeme” (klimu) na Zemlji.
* Tropopauza
* Stratosfera , sloj na visini od ≈ 11 km do 50 km
* Stratopauza
* Mezosfera, mezopauza, termosfera
Klima je prosječno stanje atmosfere, ovisno o mjestu i vremenu.
Parametri klime : temperatura i tlak zraka, toplinsko zračenje, smjer
i brzina vjetra, vlažnost, oborine, naoblaka itd.
Toplinsko zračenje Sunca
Solarna konstanta, iznad atmosfere, bez apsorpcije (prosjek) :

kW cal
So = 1,396 2 ili 2
m cm 2 min
Spektar sunčevog zračenja Æ λ ≈ 200 – 4000 nm
Dozračena sunčeva energija (u RH) ≈ 1000 – 1600 kWh/m2 god.
Temperatura zraka
Temperatura i toplina su različiti pojmovi.

Temperatura (“stupanj topline”) : °C, K, °F
Toplina (energija) : J, kJ, kcal, kWh
Tlak zraka
- “Standardna atmosfera” SA – 73 : t = 15°C ; p = 1,0133 bar
- Mjerne jedinice za tlak zraka: Pa, hPa, kPa, mbar, bar
- Lijepo vrijeme : viši tlak
- Loše vrijeme : niži tlak
- Do 500 m visine tlak pada ≈ 1,2 hPa/10 m .
Vlažnost zraka
Vlažni zrak u prirodi ima manju gustoću (ρ) nego suhi zrak (p = const.)
Apsolutna vlažnost (x) je omjer mase vodene pare (mv) i mase suhog
zraka (mz) u vlažnome zraku :
x=
mv
[g / kg ]
mz
Vlažnost zasićenja (x’) je maksimalna moguća količina vodene
pare u zraku [g/kg] - (za 100% zasićenje).
Stupanj zasićenja je omjer stvarne i granične vlažnosti (zasićenja) :
⋅ 100 [% ]
x
X =
x'
Relativna vlažnost je omjer parcijalnog tlaka pare u zraku p’ i tlaka
zasićenja ps :
⋅ 100 [% ]
p'
ϕ =
ps
Za niže temperature, relativna vlažnost φ je ≈ stupnju zasićenja X
(φ ≈ X). U praksi se redovito koristi rel. vlažnost φ.
- Suhi zrak : φ=0; x=0

- Nezasićeni zrak : 0 < φ < 1; x < x’
- Zasićeni zrak : φ=1 ; x = x’
- Prezasićeni zrak : φ>1 ; x > x’
Promjene vlažnosti zraka

- Najugodnije vlažnosti zraka : φ = 45 – 55 % (neovisno o temperaturi)
- Osjećaj “suhog” zraka : φ < 35 %
- Osjećaj “vlažnog” zraka : φ > 65 - 70 % (ovisno p temperaturi)
- Uz konstantnu apsolutnu vlažnost (x) : - kad t raste Æ φ pada
- kad t pada Æ φ raste
Prikaz stanja zraka u Mollierovom h – x dijagramu :
9
Učinci na osjet čovjeka:
- Zimi u zagrijanoj prostoriji Æ osjećaj “suhog” zraka

- Ljeti u klimatiziranoj prostoriji Æ osjećaj “vlažnog” zraka (ako nema
odvlaživanja, tj. samo s hlađenjem)
- Načelno Æ suh zrak osjeća se kao hladan, a vlažan kao topao.
Kondenzacija u atmosferi započinje na higroskopnim “jezgrama

kondenzacije” (sitnim česticama soli, slanim kapljicama, česticama
dima sa sumporom itd.).
- Magla i oblaci su sitne kapljice vode (1 - 100μm) – lebde u zraku.

- Kiša je sloj vode > 0,1 mm, tj. > 1 dL/m2 . Kapljice D do 3 mm.
- Tuča su sleđene kapljice vode u zraku (do 0,5 kg).
Utjecaj klime na čovjeka
Neke bolesti vezane su s klimom i s godišnjim dobom.
Jaka hladnoća
- Steže periferne krvne žile (rizik od infarkta miokarda, moždanog

udara itd.)
- Nadražuje sluznicu bronhija (otežava disanje osoba s bolestima
dišnih organa i astmom)
Visoka temperatura / vlažnost
- Stvara probleme s disanjem osobama s respiratornim bolestima

- Mogući su toplinski osip, edem, iscrpljenost, grčevi, toplinski udar
- Jaka insolacija izaziva opekline kože, privremeno sljepilo itd.
Utjecaj velike visine
- Smanjen pritisak zraka (na 5600 m n.m. cca 50%)

- Proporcionalno smanjen parcijalni pritisak kisika
- Nedostatak kisika osjeća se iznad cca > 3000 m n.m.
- Adaptacija na 3000 – 5000 m traje par dana
- Adaptacija na 6000 – 8000 m traje par tjedana (za sposobne)
- Fizička “kondicija” na velikoj visini nije nužno proporcionalna
“kondiciji” na “normalnim” visinama
2. OSNOVE PRIJELAZA TOPLINE I EVAPORACIJE
2.1 Oblici prijelaza topline (svih realnih mehaničkih sustava) :
- pro/vođenje (kondukcija)
- prijenos (konvekcija)
- zračenje (radijacija)
Najčešće Æ sva 3 oblika prijelaza istodobno (obično “prolaz” topline).
Zanimljivo je još isparavanje (evaporacija).
I glavni stavak (zakon) termodinamike

“Toplina je ekvivalentna mehaničkom radu” (Mayer 1842.; Joule 1843.)
ΔQ = ΔU + ΔW + ΔEp + ΔEk +ΔEi
ΔQ - dovedena toplina
ΔU - promjena unutarnje energije
ΔW - obavljeni mehanički rad
ΔEp - promjena potencijalne energije
ΔEk - promjena kinetičke energije
ΔEi - promjena ostalih energija
II glavni stavak (zakon) termodinamike
“Toplina nikad ne prelazi sama od sebe s hladnijeg na toplije tijelo”
(Clausius, 1850.)
* Povratni procesi Æ mogući su u oba smjera bez traga promjene
(isparavanje/kondenzacija ; ekspanzija/kompresija)
* Nepovratni procesi Æ mogući su samo u jednom smjeru
(prijelaz topline, trenje, prigušivanje, miješanje)
Praktična termodinamička pravila :

* Toplina uvijek prelazi s tijela (mjesta) više na tijelo (mjesto) niže
temperature
* Prijelaz topline završava izjednačenjem temperatura (toplinskom
ravnotežom)
2.2 Kondukcija (pro)vođenje topline
Toplinski tok:
λ
Qk = (t1 − t 2 ) ⋅ A [W]
δ
λ [W/m K] ... koeficijent toplinske vodljivosti
δ [m] ... debljina stijenke
t1 – t2 [°C, K] ... razlika temperature
A [m2] ... površina stijenke
Koeficijent toplinske vodljivosti λ pri za različite tvari
- λ Æ velik : dobri vodiči topline (loši izolatori)
- λ Æ malen : loši vodiči topline (dobri izolatori)
- λ je redovito veći kod mokrih (poroznih) nego kod suhih tvari.
Primjer : * bosonog na podu od kamena (metala) – osjećaj hladnoće

* bosonog na podu od pluta (parketa) – nema osjećaja
hladnoće uz istu temperaturu poda.
Kondukcija malo utječe na izmjenu topline čovjeka s okolinom (zrak

je izolator koji se giba, tj. nastupa konvekcija).
2.3 Konvekcija (prijenos) topline
- Toplinu prenose “čestice” tekućina, para i plinova.

- Zagrijane čestice putuju, nose toplinu, predaju je hladnim česticama.
- Nastaje prirodna cirkulacija medija.
Toplinski tok :
Qc = α (ta – t1)·A [W]
α [W/m2 K] ... koeficijent prijenosa topline

ta – t1 ... razlika temperatura
A [m2] ... površina stijenke
α ovisi o : * brzini strujanja medija
* koeficijentu toplinske vodljivosti; gustoći medija
* dimenzijama površine A (rubni efekti)
* obliku strujanja (laminarno ili turbulentno)
* (ne)promjeni agregatnog stanja itd.
α ≈ 5 – 30 W/m2 K ... za plinove

α ≈ 300 – 4000 W/m2 K ... za tekućine
α ≈ 104 W/m2 K ... pri vrenju i kondenzaciji (promjena
agregatnog stanja)
2.4 Transmisija (prolaz) topline
Prolaz topline redovito uključuje kondukciju i konvekciju :
Toplinski tok :
Q = A·α1 (ta- t1) = A·λ/δ · (t1 - t2) = A·α2 (t2 – tb) = A·k (ta – tb) [W]
1
Koeficijent prolaza topline : k = [W/m2K]
1 δ 1
+∑ +
α1 λ α2
k ≈ 0,8 W/m2 K ... zid od opeke s 3 cm toplinske izolacije,

obostrano ožbukan, debljine 38 cm
k ≈ 2 – 1,3 W/m2 K ... suvremeni prozor s termopan staklom
k ≈ 2,9 W/m2 K ... klasična dvostruka staklena balkonska vrata
k ≈ 3,3 W/m2 K ... klasični dvostruki drveni prozor
2.5 Radijacija (zračenje) topline
* Svako tijelo temperature T > 0 K emitira toplinsko (EM) zračenje.
* Valna duljina toplinskog zračenja : λ = 0,8 – 1000 μm.
* Toplinsko zračenje se vlada po istim zakonima kao svjetlosno
zračenje (pravocrtno širenje, refleksija, difrakcija, fokusiranje itd.)
Dozračena energija (W) može biti : Wa - apsorbirana u tijelo
Wr - reflektirana od tijela
Wd - propuštena kroz tijelo
W = Wa + Wr + Wd
a+r+d=1 ili (100%)
a – koeficijent apsorpcije
r – koeficijent refleksije
d – koeficijent transmisije (propuštanja)
* Toplinski “crno” tijelo : W = Wa a = 1 r + d = 0 , Wd = 0
* Toplinski “bijelo” tijelo : W = Wr r = 1 a+d=0
* Toplinski “sivo” tijelo : W > Wr
Prema Kirchoffovom zakonu (uz jednaku temperaturu) emisijski
koeficijent je jednak apsorpcijskom : ε = a .
Emisijski koeficijent ε površinskog zračenja
POVRŠINA TEMPERATURA EMISIJSKI
°C KOEFICIJENT ε
MATERIJAL STANJE
aluminij oksidiran 25 0,07

poliran 230 0,05
čelik tamno zarđao 20 0,85
valjana površina 20 0,77
brušen 20 0,24
sjajan 150 0,128
sivi lijev tokaren 20 0,43
srebro, zlato polirano 20 0,025
drvo blanjano 20 0,90
led gladak 0 0,966
opeka gruba, crvena 20 0,93
papir 95 0,85
staklo 90 0,94 24
Stefan – Boltzmanov zakon
Energija zračenja “sivog” tijela :

4
⎛ T ⎞
Qs = εσ ⎜ ⎟ ⋅ A [W]
⎝ 100 ⎠
ε – emisijski koeficijent sivog tijela
σ = 5,67 W/m2 K4 – konstanta zračenja apsolutno crnog tijela
T [K] – apsolutna temperatura tijela
A [m2] – površina tijela
Izmjena topline zračenjem 2 tijela (T1 > T2) s ε1 i ε2 :

⎡⎛ T1 ⎞ 4 ⎛ T2 ⎞ 4 ⎤
Q = σ ' ⎢⎜ ⎟ −⎜ ⎟ ⎥⋅A
⎢⎣⎝ 100 ⎠ ⎝ 100 ⎠ ⎥⎦
- za vrlo velike, blizu smještene, planparalelne ploče A = A1 = A2
σ
σ '=
1 1
+ −1
ε1 ε2
- ako tijelo (2) obuhvaća tijelo (1)
σ A1
σ '= ω=
1 ⎛ 1 ⎞ A2
+ ω ⎜⎜ − 1 ⎟⎟
ε1 ⎝ε2 ⎠
- za A2>> A1 Î σ ' = ε1 ⋅σ (slučaj čovjeka u hladnoj prostoriji)
2.6 Isparavanje (evaporacija)
Toplina isparavanja vode r = h’’ – h’ (1 bar, parne tablice) :
- pri 20°C r = 2454 kJ/kg

- pri 35°C r = 2418 kJ/kg
- pri 100°C r = 2257 kJ/kg
Općenito za vodu (1 bar) toplina isparavanja r je približno :
r = 2500 – 2,3 t [kJ/kg] Æ t [°C]
Znoj pri potpunom isparavanju odnosi r [kJ/kg] topline tijela, tj.

hladi tijelo.
3. ENERGIJSKE POTREBE ČOVJEKA
3.1 Disanje
Nužno je za život čovjeka. Prekid od nekoliko minuta uzrokuje smrt.
Faze disanja
- Vanjsko disanje : udisaj (inspiracija) + izdisaj (ekspiracija)
Dišni mišići šire i stežu pluća (alternativno stvaraju podtlak i
nadtlak u plućima).
Frekvencijom i dubinom disanja upravlja centar za disanje.
- Dišna funkcija krvi : prijenos O2 do organa i tkiva, prijenos CO2
natrag u pluća.
- Unutarnje disanje : prijelaz O2 iz krvi u stanice, oksidacija
organske tvari, oslobađanje energije.
3.2 Izvori energije u organizmu
Kemijska energija hrane metabolizmom se pretvara u :
- toplinu
- mehanički rad
- asimiliranu organsku tvar (rezerve masti)
- energiju u mokraći + izmetu
Osnovni izvori energije (“energenti”):
TVAR ENERGETSKA VRIJEDNOST PREPORUČLJIV

kJ/g kcal/g UNOS %
Bjelančevine 16,8 4 10 – 15
Ugljikohidrati 16,8 4 55 – 60
Masti 37,8 9 25 – 30
Stvaranje topline u tijelu
Bazalni metabolizam – za osnovne životne funkcije u mirovanju
prosječan čovjek treba oko 70 – 80 W topline (≈ 1 kcal/kg h).
Tu (otpadnu) toplinu treba odvesti (≈ 45 W/m2).
- Organizam najbolje djeluje pri unutarnjoj temp. t = 36,5 – 37°C.
- Višak topline se stalno odvodi.
- Bez odvođenja (u mirovanju) temperatura bi rasla 1°C/h.
- Pri ≈ 42 – 43 °C nastupa smrt od toplinskog udara.
- Pri ≈ 35°C nastupa smrt od pothlađenja.
Efikasnost mehaničkog rada čovjeka
- Stupanj djelovanja (efikasnost) ljudskog mehaničkog rada je nizak (η).

- Najveći dio energije je (otpadna) toplina.
- Maksimalni stupanj djelovanja čovjeka (mehaničkog rada) je η ≈ 30%
- Statički rad (posebno u sagnutom položaju) ima vrlo nizak η .
Maksimalni stupanj djelovanja čovjeka (η) pri fizičkim poslovima
AKTIVNOST EFIKASNOST (%)
Rad lopatom (sagnuti položaj) 3

Rad lopatom (normalni položaj) 6
Nošenje tereta na leđima 17
Penjanje stepenicama 23
Vuča/guranje kolica 24/27
Hodanje po ravnom (bez tereta) 27
Hodanje uz kosinu (bez tereta) 30
3.3 Termoregulacija (održavanje temperature) čovjeka
- Centar za termoregulaciju je u hipotalamusu.

- Održava ravnotežu proizvodnje topline u tijelu i odvođenja topline
(temp. = const.)
Kemijska termoregulacija su kemijski procesi koji “proizvode”
toplinu u tijelu (osjećaj gladi/sitosti; mišićni rad: drhtanje, gibanje itd.)
Fizička termoregulacija su fiziološki procesi regulacije hlađenja

(odvođenja tjelesne topline) :
- pojačanje hlađenja, tj. širenje površinskih krvnih žila
(vazodilatacija), znojenje i sl.
- smanjenje hlađenja, tj. sužavanje površinskih krvnih žila
(vazokonstrikcija), zgrčavanje tijela i sl.
Mjerne jedinice : 1 kcal/h = 1,16 W
1 W = 0,86 kcal/h
Mehanizam hlađenja ljudskog tijela :
1. Konvekcija topline s površine tijela ( razmjena topline zrakom)
2. Kondukcija (provođenje) topline dodirom tijela s površinama

(npr. kontakt stopala i stražnjice s hladnim površinama)
3. Zračenje topline s površine tijela (na okolinu)
4. Isparavanje vode (znoja) putem kože
5. Disanje (izbacivanje toplog i vlažnog zraka)
6. Izlučivanje otpada, uzimanje hrane (zanemariv utjecaj, 2 – 3 %)
Pri uobičajenoj (najčešćoj) temperaturi okoliša (20 – 22°C) tijelo se
hladi odajući toplinu:
1. Konvekcijom i odvođenjem ≈ 30%
2. Zračenjem ≈ 30%
3. Isparavanjem preko kože ≈ 30%
4. Disanjem ≈ 10%
Pri nižoj temp. okoliša – povećan je udio konvekcije i zračenja.
Pri višoj temp. okoliša – povećan je udio evaporacije.
Toplinska udobnost je mentalno stanje zadovoljstva čovjeka s

toplinskim okolišem.
Gubitak vode isparavanjem znoja (g/h):
Temper. zraka °C 10-16 20 24 28 32 34

Vlaga g/h 30 38 58 85 116 160
1 W tjelesne topline isparava ≈ 1,5 g/h znoja , ili 1 g pare/h ≈ 0,67 W
Faktori toplinske udobnosti

- temperatura zraka u prostoriji (tzrak)
- vlažnost zraka u prostoriji (φ)
- brzina strujanja zraka u prostoriji (v)
- prosječna temperatura okolnih ploha (tsr, pl)
(zidovi, prozori, vrata, ogrijevna tijela, namještaj, ljudi)
Za toplinsku udobnost (stanje zadovoljstva) bitna je temperaturna

ravnoteža u prostoru.
Ostali (subjektivni) faktori udobnosti
1. Fiziološko stanje čovjeka : masa tijela, životna dob, spol,

zdravstveno stanje itd.
2. Vrsta aktivnosti: “težina” fizičkog ili umnog rada
3. Toplinska vrijednost (topl. izolacija) odjeće : prikladan izbor
prema temperaturi u prostoru, duljina boravka itd.
4. Kvaliteta zraka : prisutnost prašine, nadražujućih/toksičnih
plinova i para (CO, CO2, duhanski dim, utjecaj tehnološkog
procesa, tjelesni mirisi)
5. Stupanj ionizacije zraka : važno pri HVAC-u
6. Razina buke : unutarnje, vanjske, od HVAC-a.
3.4 Utjecaj odjeće
Odjeća ima bitan i neposredan utjecaj na toplinsku udobnost :
- Hladni okoliš Æ odjeća s boljom izolacijom (“toplija” odjeća)

- Topao okoliš Æ odjeća s manjom izolacijom (“lagana” odjeća)
Jedinica toplinskog otpora (provođenja) odjeće (Icl) :
1 Clo (od Clothing) = 0,155 m2 K/W ; (155 m2 K/kW)
Ekvivalentna toplinska vodljivost odjeće :
Λ = 6,45 W/m2 K = 1/ Icl
PROSJEČNI TOPLINSKI OTPOR ODJEĆE
VRSTA ODJEĆE Icl [m2 K/kW] Icl [Clo]

Bez odjeće 0 0
Lagana odjeća (kratke hlače, košulja) 80 0,5
Košulja, hlače, čarape, cipele 100 0,65
Normalna radna odjeća 125 – 160 0,8 – 1
T-majica kratki rukav, gaće, košulja, hlače,
jakna, čarape, cipele 160 1
Teža radna odjeća s donjim rubljem, čarapama,
cipelama, vestom, jaknom 200 1,25
Odjeća za hladno vrijeme s kaputom 250 – 300 1,6 – 2
Odjeća za vrlo hladno vrijeme 450 – 600 3–4
Osjetna (operativna) temperatura okoline (prostorije) u
ovisnosti o toplinskom otporu odjeće pri mirnom zraku
4. FAKTORI UDOBNOSTI PROSTORA
4.1 Temperatura prostorije (zraka)

Bitni faktori : - temperatura zraka
- distribucija temperature (po visini, po tlocrtu)
- promjenjivost / stalnost temperature
Preporučene temperatura prema težini rada :
- bez fizičkog naprezanja 20 – 24 °C
- laki fizički rad 18 – 20 °C
- teški fizički rad 12 – 18 °C
- Žene i stariji ljudi preferiraju 2 – 3 °C višu temperaturu od muškaraca.
- Temp. u prostoriji se mjeri na > 1 m od zida, na visini 1,5 - 1,7 m.
- Područje boravka čovjeka : * > 1 m od vanjskog zida i prozora
* > 0,5 m od unutarnjeg zida
* < 2 m od poda
- Dopuštene razlike temperature unutarnjeg i vanjskog zraka za
stupanj aktivnosti I i II i odjeću laganu do srednje toplu
- Pri tvan zr > 29°C preporuka : tvan zr – tun zr < 6 °C (max. 7 °C)
Distribucija temperature po visini i tlocrtu prostorije prema načinu
zagrijavanja
Faktori udobnosti : * temp. razlike u ravnini < ± 2 °C (s klimom ± 1,5 °C)
* porast temp. po visini < 1,5 - 2 °C/m (pri sjedenju)
4.2 Temperatura graničnih površina prostorije (zidova)
- Za potpunu udobnost : tgran pov ≈ tun zrak
- Za stambene prostore : Δt < 5 °C (tzida > 16 °C)
- Za radionice : Δt < 10 – 12 °C
- Za sprječavanje kondenzacije : tun stjen = tkondenz + (1 - 2) °C
Srednja temperatura graničnih ploha : tsr , pl =
∑ A ⋅ti i
∑A i
Ai [m2] – plohe prostorije (zidovi, pod, strop, grijaća tijela, ljudi itd.)
ti [°C] – temperatura pojedine ploha prostorije
Osjetna (operativna) temp. u prostoriji za brzinu zraka v < 0,2 m/s,

stupanj aktivnosti I ili II, odjeću srednje toplu :
t zr + t sr , pl
t opt =
2
Približno: pri smanjenju/povećanju temp. graničnih ploha za 1°C
čovjek u mirovanju osjeća kao da se temp. zraka smanjila/povećala
za 1°C.
topt se mjeri globus-termometrom (termometar u crnoj mat kugli).
Povećanjem konvekcije koeficijent α raste, a zračenje se ne mjenja.
Točniji izraz za osjetnu (operativnu) temperaturu:
topt = a· tzr + (1 – a) tsr,pl
Pri tome je a = 0,5 za brzinu zraka v < 0,2 m/s

a = 0,6 za brzinu zraka v = 0,2 – 0,6 m/s
a = 0,7 za brzinu zraka v = 0,6 – 1,0 m/s
topt = jednolika temperatura prostorije s apsolutno crnim zidovima u

kojoj čovjek odaje istu količinu topline zračenjem i konvekcijom kao
u stvarnoj okolini s površinama različitih temperatura.
4.3 Vlažnost zraka
- Ima značajan utjecaj na udobnost

- Isparavanje je proporcionalno razlici parcijalnih pritisaka vodene
pare na površini kože i pare u zraku
- Pokazatelji vlažnosti : relativna vlažnost φ ili točka rošenja ili
temperatura vlažnog termometra.
- Pri sobnoj t ≈ 20°C vlažnost ima mali utjecaj (isparavanje je malo)
- Pri φ < 35% u prostoriji zimi :
* niža je “osjetna” temperatura

* stvara se više organske prašine (vlakna pucaju)
* prašina tinja na ogrijevnim tijelima (nastaje NH3 i dr.)
* sintetičke tkanine skupljaju prašinu (statički naboj)
* sluznica dišnih organa se isušuje
- Pri φ > 70 % u prostoriji zimi:
* viša je “osjetna “ temperatura
* kondenzirana vlaga potječe razvoj gljivice i plijesni
* organski materijali trunu, nastaju neugodni mirisi
* zrak je “težak” za disanje
- Preporučene granice vlažnosti : φ = 40 – 60 %
- Uređaji za klimatizaciju ne smiju uzrokovati nelagodu radnika.
Maksimalna dopuštena temperatura i vlažnost za kratkotrajni boravak
(15 minuta i 60 minuta) i stupanj aktivnosti I (100 W) i IV (300 W).
Brzina strujanja zraka v = 0,5 m/s ; odjeća 0,9 clo.
Praktične preporuke :
- Zimi dovlaživati dovodni zrak

- Pri velikim dobicima vlage (praonica, kuhinja, proizvodnja papira)
dovoditi suhi zrak
- Ljeti odvlaživati dovodni zrak
4.4 Brzina strujanja zraka
- U zatvorenom prostoru kretanje zraka je redovito neugodno

- Najneugodnije : hladan ili topao “vjetar” iz određenog smjera (propuh)
- Strujanje zraka smanjuje “osjetnu” temperaturu čovjeka
U radnom okolišu s tehnološkim procesom (bez klimatizacije),
brzina strujanja zraka mora biti :
- v < 0,5 m/s - zimi ; tv < 10 °C

- v < 0,6 m/s - prijelazno razdoblje; 10< tv < 27 °C
- v < 0,8 m/s - toplo razdoblje; tv > 27 °C
Pri klimatizaciji (hlađenje zraka) :

- v < 0,2 m/s
Dozvoljene brzine strujanja zraka u ovisnosti o temperaturi zraka u prostoriji
(DIN 1946 dio 2), toplinskog otpora odjeće i izmijenjene toplinske energije
prema ISO 7730.
4.5 Pokazatelji udobnosti
- Nema posve pouzdanih pokazatelja

- Približni rezultati istraživanja su u tablici
4.6 Sigurnosni aspekti grijanja
- Peći na kruto, tekuće, plinovito gorivo – treba priključiti na dimnjak

- Oslobađanje štetnih tvari od peći obvezno < MDK
- Zagrijavanje prostorija sa zapaljivim/eksplozivnim tvarima i
A > 500 m2 : riješiti centralno (para, topla voda, zrak)
- Temperatura grijaćih tijela :

≤ 130 °C – ako ima zapaljivih/eksplozivnih tvari u prostoru
≤ 110 °C – ako ima prašine (neotrovne, nezapaljive) u prostoru
≥ 90 °C – treba zaštititi ogrijevna tijela od dodira
- Temperatura dovodnog toplog zraka treba biti :

≤ 60 °C – za dovod zraka na > 3,5 m iznad poda
≤ 40 °C – za dovod zraka na < 3,5 m iznad poda
- Temperatura zračenja na radnom mjestu treba biti < 40 °C

5. VLAŽNI ZRAK (Mollierov h – x dijagram)
Mollierov dijagram omogućava jednostavno praćenje temperature i
relativne vlage zraka. Parametri u dijagramu:
t – temperatura zraka, suhog termometra (°C) – na ordinati

x – sadržaj vlage (g/kg) – na apscisi
h – entalpija, sadržaj topline (kJ/kg) – kose strme linije (ordinata)
v – specifični volumen zraka (m3/kg) – kose linije
φ – relativna vlažnost (%) – zrakaste krivulje
φ = 1 ... linija zasićenja, odvaja područje nezasićenog (iznad) od
područja prezasićenog zraka (magle)
U SAD se koristi psihometrijska karta.
Mollierov h – x dijagram za vlažni zrak (1013 mbar) 68
Higrometar sa strunom
Određivanje temperature vlažnog

termometra
Assmannov aspiracijski
psihrometar
Određivanje temperature
rosišta zraka
Zagrijavanje ili hlađenje vlažnog zraka
Količina topline : Q1/2 = i1 – i2 [kJ/kg
suhog zraka] 70
Odjel Sigurnost na radu
Hlađenje zraka s odvajanjem vlage:
a) ravnotežni proces b) stvarni proces
Ovlaživanje zraka parom
Ovlaživanje zraka vodom
Miješanje dviju masa zraka :
- mase m1 i m2
- vlažnosti x1 i x2
- spec. entalpije h1 i h2
¸
Stanje smjese je :
Masa: m = m1 + m2
Vlažnost:
x = (m1x1 + m2x2)/(m1 + m2)
Spec. entalpija:
h = (m1h1 + m2h2)/(m1 + m2)
Miješanje dviju struja zraka, 1 i 2

6. MJERENJE I OCJENA TOPLINSKE UDOBNOSTI
Bitne utjecajne veličine : - temperatura zraka

- srednja površinska temperatura zidova
- vlažnost zraka
- brzina strujanja zraka
Problem je : definirati jednu veličinu (jedan indeks) za mjerenje

sveukupne klime (utjecaja na udobnost čovjeka) za čitav “spektar” stanja
zraka (mikroklime), za razne aktivnosti čovjeka i različitu odjeću.
Dodatni zahtjevi za indeks: - jednostavnost i razumljivost

- lako, brzo i jeftino mjerenje/računanje
- jednoznačnost, široka primjena
6.1 Temperatura kože
Uz 4 bitne utjecajne veličine stanja okoline, dodatni bitni faktori su :
* odjeća
* aktivnost čovjeka
* adaptacija i aklimatizacija
- Centar za termoregulaciju je u mozgu.

- Senzori (termoreceptori) su u koži.
- Pri temperaturi kože < 33°C čovjek osjeća jezu.
- Pri temperaturi kože > 37°C započinje znojenje.
- Pri temperaturi sobe 19 – 21°C, temperatura čela je 31 – 32°C.
- U praksi se ne koristi (nepraktično).
6.2 Kata – vrijednost A
- Specijalni (suhi) termometar s dvije posudice sa živom ili alkoholom.

- Mjeri se vrijeme hlađenja s 38°C Æ 35°C (36,5°C je srednja tjelesna
temperatura čovjeka).
- Iz brzine hlađenja i faktora katatermometra (baždarenje) određuje
se brzina strujanja zraka.
- U praksi se malo koristi.
KATATERMOMETAR Î
6.3 Efektivna temperatura
- Pokušaj ASHRAE da udobnost izrazi jednim brojem (indeksom).

- U stvarnosti efektivna temperatura ne postoji.
- Kombinacija je temperature zraka, vlažnosti i kretanja zraka –
izračuna se.
- Krivulje istih efektivnih temperatura dobivene su ispitivanjima.
- Za različite brzine zraka su različiti dijagrami.
6.4 Korigirana efektivna temperatura (KET)
Preporučene gornje granice KET [°C]
Fizički rad Aklimatizirani čovjek Neaklimatizirani čovjek

Teški 28,5 26,5
Srednje teški 30 28
Laki 32 30
6.4 Toplinska udobnost prema ISO 7730
Formula za udobnost na bazi ispitivanja > 1000 ljudi obuhvaća :
- stupanj aktivnosti (metabolizam), M

- toplinski otpor odjeće, Icl
- temperaturu zraka u prostoriji, tzr
- srednju temperaturu zračenja ploha prostorije, tsr,pl
- brzinu strujanja zraka, v
- vlažnost zraka, φ
Izračuna se PMV – indeks (Predicted Mean Vote) i odredi

PPD – indeks (Predicted Percentage of Dissatisfied) :
PMV - indeks +3 +2 +1 +0,5 0 -0,5 -1 -2 -3
Osjećaj čovjeka vruće toplo umjereno neutralno umjereno svježe hladno
toplo svježe
PPD –indeks (%) 90 75 25 10 5 10 25 75 90
Zatim se određuje operativna temperatura: približno srednja vrijednost

tzraka i tsr, pl .
Komplet instrumenata za mjerenje parametara okoline :
(a) brzine zraka (b) temperature zraka (u zaklonu)
(c) vlage (d) temperature zračenja
Globus – termometar
- Mjeri temperaturu zračenja uz utjecaj brzine strujanja (v) i

temperature zraka.
- Temperatura zračenja je temperatura koju bi imalo crno tijelo koje
bi zračilo jednako kao stvarna okolina.
(b) Instrument za mjerenje temperature
zračenja stijenke i temperaturne asimetrije
(a) Globus termometar mjeri

Veleučilište u Rijeci srednju temperaturu zračenja
6.6 Wet Bulb Globe Temperature ( WBGT ) indeks
- Daleko najkorišteniji indeks toplinskog opterećenja u svijetu

- Razvijen za potrebe mornarice SAD 1957., sada ISO 7243
- Za uvjete sa sunčevim zračenjem :
WBGT = 0,7 tnwb + 0,2 tg + 0,1 tzr
Za uvjete bez zračenja: WBGT = 0,7 tnwb + 0,3 tg
tnwb ... temperatura prirodno ventiliranog vlažnog termometra

tg ... temperatura crnog globus termometra (D = 153 mm)
tzr ... temperatura zraka u hladu
WBGT referentne vrijednosti za :
Metabolički napor (M) Aklimatiziranu Neaklimatiziranu

W/m2 osobu (°C) osobu (°C)
Odmor M < 65 33 32
65 < M < 130 30 29
130 < M < 200 28 26
200 < M < 260 25 (26)* 22 (23)*
M > 260 23 (25)* 18 (20)*
Napomena : Temperature važe uz uvjet maksimalne rektalne temperature < 38°C

* Temperatura u zgradi su sa strujanjem zraka, ostale bez primjetnog
strujanja zraka. Izvor : ISO 7243
Osjetnici za
mjerenje WBGT
TLV WBGT korekcijski faktor (°C) prema odjeći
Odjeća clo vrijednost WBGT korekcija (°C)
- Ljetna radna uniforma 0,6 0
- Pamučni kombinezon 1,0 -2
- Zimska radna uniforma 1,4 -4
- Odjeća s dišljivom
vodonepropusnom barijerom 1,2 -6
Instrumenti za mjerenje WBGT:
- Globus termometar
- Natural wet bulb termometar
- Obični termometar
Wet Bulb Globe Temperature Approximation
6.7 Prividna temperatura (Apparent Temperature) AT
- Uzima u obzir utjecaj temperature i vlage, razvijena je za unutarnji

prostor (≈ 1970. god.).
- Naknadno dodan utjecaj sunca i vjetra (≈ 1980. god.).
- AT indeks je baziran na matematičkom modelu odrasle osobe koja
hoda na otvorenom prostoru.
- AT indeks je temperatura koja pri referentnoj razini vlage (rosište
na 14°C; 10,1 g/kg) daje razinu neudobnosti jednaku onoj pod
stvarnim uvjetima temperature i vlažnosti.
- Uporaba je intuitivnija (razumljivija) nego WBGT, pokriva široki
raspon temperatura
- U SAD se naziva Heat Index
- Prividna temperatura (AT) se može prikazati i kao “rashladni faktor
vjetra” – Wind Chill Factor
Steadman Apparent Temperature (AT)
Steadman Apparent Temperature as a Wind Chill
6.8 Mjerenje parametara mikroklime
- Izvodi se radi kontrole mikroklime.

- Broj mjerenja : * najmanje 5 točaka (sredina + kutevi) za
prostorije < 100 m2
* dodatna točka za svakih daljnjih 20 m2
- Broj mjerenja : 2 – 4 x u tijeku smjene (prema težini rada)
- Broj mjerenja : 2 x godišnje Æ pri tv < 10°C (XII – II mjesec)

pri tv > 10°C (VI – VIII mjesec)
7. VENTILACIJA PROSTORIJA
Ventilacija osigurava “sanitarnu ispravnost” prostorija.
7.1 Zagađenje (onečišćenje) prostorija
Čistoća unutarnjeg zraka (u prostoriji) normalno je niža od čistoće

vanjskog zraka.
Uzroci onečišćenja:
* tehnološki proces
* prisutnost ljudi
Tehnološki procesi su specifični. Svaki se rješava zasebno.

Otpadni produkti ljudi uglavnom su jednaki ili slični.
O2 i CO2
Sastav zraka Udahnuti (%) Izdahnuti (%)

O2 21 16
N2 78 78
CO2 0,04 4
Ar i dr. 0,9 0,9
Količina izdahnutog CO2
Aktivnost CO2 (L/h)

Ležanje 10 – 12
Sjedenje 12 – 15
Umni rad 20 – 25
Srednje težak fizički rad 33 – 43
Težak fizički rad 35 – 55
- Čovjek mase ≈ 60 kg troši ≈ 0,5 m3/h zraka u mirovanju
- Sadržaj CO2 u izdahnutom zraku je ≈ 100x veći od okolišnog zraka
- MDK za CO2 je 5000 ppm (0,5 %)
- Već 0,1 – 0,15 % vol. CO2 Æ smatra se lošim zrakom
CO
- Posljedica je nepotpunog izgaranja ugljika
- Izvori u prostoriji su : otvoreni plamen, pušenje
- Otrovan je i opasan – veže se na hemoglobin
- MDK za CO je 30 ppm
Neugodni mirisi
- Sporo izgaranje organske prašine na ogrijevnim tijelima
- Isparavanja kože, izlučevine čovjeka
- Plijesan, trulež u prostoriji (visoka vlažnost)
- Kuhinje, sanitarni prostori, pare formaldehida (namještaj)
Hrvatski zakon o zaštiti zraka (za otvoreni prostor) :
- Preporučene vrijednosti onečišćenja (PV)

- Granične vrijednosti onečišćenja (GV)
Kategorije zraka po stupnju onečišćenosti :
I – čisti ili neznatno onečišćeni (zagađenje < PV)

II – umjereno onečišćeni (PV < zagađenje < GV)
III – prekomjerno onečišćeni (zagađenje > GV)
7.2 Ventilacijski postupci i pojmovi
* Ventilacija : - prirodna (bez ventilatora)

- umjetna ili mehanička (s ventilatorom)
* Ventilacija : - odsisna (odvodi zrak)

- tlačna (dovodi zrak)
- tlačno – odsisna (dovodi i odvodi zrak)
* Ventilacija : - lokalna (mjesna)

- opća
- protupožarna (odimljavanje)
PRIMJER SUSTAVA LOKALNE VENTILACIJE
Odsisne nape (kape) lokalne ventilacije : 1 – gornja
2 – donja
3 – bočna
4 – zidna
Primjer lokalne ventilacije s pogrešno (a) i ispravno (b) postavljenom
osisnom napom u odnosu na radni položaj
OPĆA ODSISNA VENTILACIJA
KOMBINACIJA OPĆE I LOKALNE VENTILACIJE
Ventilacijski (klimatizacijski) postupci
Termodinamički : - grijanje zraka

- hlađenje zraka
- ovlaživanje zraka
- odvlaživanje (sušenje)
Mehanički : - filtriranje (čestica, mirisa, mikroba)
Kondicioniranje : - ozoniranje, dezinfekcija, odoriranje
Transport : - aksijalni ventilatori

- radijalni ventilatori
7.3 Količina zraka za ventilaciju
Određuje se u skladu s traženim učinkom, kvalitetom zraka,

udobnošću prostora itd. prema :
- broju izmjena h-1, ovisno o namjeni prostorije,
- broju osoba u prostoriji i trajanju boravka,
- rashladnom opterećenju,
- dopuštenom stupnju onečišćenja zraka,
- željenoj koncentraciji štetnih plinova, para, prašine, vlage.
Broj izmjena zraka (n) je omjer protoka zraka i volumena prostorije :
n=
[ ][ ]
VZ m 3 / h −1
Vp m [ ]
3
h
Pogodno za orijentaciju i za manje prostorije.
Empirijske vrijednosti broja izmjena zraka u [h-1]
Napomena : Hrvatski pravilnik traži manji broj izmjena zraka.
- Svježi zrak je skup u pogonu.
Prirodna ventilacija stanova (ureda) daje :
- n ≈ 0,5 – 1 ... stari prozori i vrata (ovisno o vjetru)

- n ≈ 0,1 ... moderni “štedljivi” prozori i vrata
- n ≈ 0,5 – 1 ... “higijenski minimum” za stanove
- n ≈ 5 – 10 ... poluotvoreni prozori
- n ≈ 10 – 15 ... potpuno otvoreni prozori
Prirodno provjetravanje industrijskih hala – pomoću krovnih otvora

(žaluzine, aspiratori) različitog oblika.
Količina zraka po osobi [m3/h]
Postupak pogodan za veće prostorije.
Količine zraka po osobi [m3/h] - DIN 1946

- Kazališta, koncertne i kino dvorane, prodavaonice, muzeji 20
- Uredi predavaonice, učionice, konferencijske dvorane 30
- Ugostiteljski objekti 40
- Veliki uredi 50
Važi za temperaturu 0 – 26 °C . Za više i niže temperature moguće je smanjiti količine do 50%
(štednja energije). Napomena : hrvatski pravilnik traži drugačije količine zraka.
Količina zraka prema ostalim faktorima
Prema rezultatu proračuna za odvođenje (ili dovođenje) :

- topline (hlađenje ili grijanje)
- vlage, onečišćenja, itd.
JEDNADŽBA TOPLINSKE RAVNOTEŽE ČOVJEKA
(TOPLINSKA BILANCA)
Ukupna izmjena topline organizma i okoliša (bilanca) :
± QA = QM ± QK ± QC ± QR – QE [W; kcal/h; kJ/h]
QA – akumulirana toplina u organizmu

QM – metabolička toplina organizma
QK – toplina izmijenjena kondukcijom
QC – toplina izmijenjena konvekcijom
QR – toplina izmijenjena radijacijom
QE – toplina izmijenjena evaporacijom

5 Toplina

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

5 Toplina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

5.

(FIZIKALNE ŠTETNOSTI V DIO)

Veleučilište u Rijeci - Odjel Sigurnost na radu

 Sastav suhog zraka u troposferi i stratosferi :

Plin(ovi) Volumni % Svojstvo

Ostalo 0,01 CH4, NOx, H2, O3, I2, Rn

 Toplinsko zračenje Sunca

Solarna konstanta, iznad atmosfere, bez apsorpcije (prosjek) :

Temperatura i toplina su različiti pojmovi.

- Suhi zrak : φ=0; x=0

 Promjene vlažnosti zraka

- Zimi u zagrijanoj prostoriji Æ osjećaj “suhog” zraka

 Kondenzacija u atmosferi započinje na higroskopnim “jezgrama

- Magla i oblaci su sitne kapljice vode (1 - 100μm) – lebde u zraku.

- Steže periferne krvne žile (rizik od infarkta miokarda, moždanog

 Visoka temperatura / vlažnost

- Stvara probleme s disanjem osobama s respiratornim bolestima

- Smanjen pritisak zraka (na 5600 m n.m. cca 50%)

 I glavni stavak (zakon) termodinamike

Praktična termodinamička pravila :

- λ Æ malen : loši vodiči topline (dobri izolatori)

- λ je redovito veći kod mokrih (poroznih) nego kod suhih tvari.

Primjer : * bosonog na podu od kamena (metala) – osjećaj hladnoće

Kondukcija malo utječe na izmjenu topline čovjeka s okolinom (zrak

- Toplinu prenose “čestice” tekućina, para i plinova.

α [W/m2 K] ... koeficijent prijenosa topline

α ≈ 5 – 30 W/m2 K ... za plinove

k ≈ 0,8 W/m2 K ... zid od opeke s 3 cm toplinske izolacije,

aluminij oksidiran 25 0,07

srebro, zlato polirano 20 0,025

drvo blanjano 20 0,90

led gladak 0 0,966

opeka gruba, crvena 20 0,93

Energija zračenja “sivog” tijela :

 Izmjena topline zračenjem 2 tijela (T1 > T2) s ε1 i ε2 :

Toplina isparavanja vode r = h’’ – h’ (1 bar, parne tablice) :

- pri 20°C r = 2454 kJ/kg

 Općenito za vodu (1 bar) toplina isparavanja r je približno :

r = 2500 – 2,3 t [kJ/kg] Æ t [°C]

Znoj pri potpunom isparavanju odnosi r [kJ/kg] topline tijela, tj.

 Osnovni izvori energije (“energenti”):

TVAR ENERGETSKA VRIJEDNOST PREPORUČLJIV

 Efikasnost mehaničkog rada čovjeka

- Stupanj djelovanja (efikasnost) ljudskog mehaničkog rada je nizak (η).

AKTIVNOST EFIKASNOST (%)

Rad lopatom (sagnuti položaj) 3

- Centar za termoregulaciju je u hipotalamusu.

 Fizička termoregulacija su fiziološki procesi regulacije hlađenja

1. Konvekcija topline s površine tijela ( razmjena topline zrakom)

2. Kondukcija (provođenje) topline dodirom tijela s površinama

3. Zračenje topline s površine tijela (na okolinu)

4. Isparavanje vode (znoja) putem kože

5. Disanje (izbacivanje toplog i vlažnog zraka)

6. Izlučivanje otpada, uzimanje hrane (zanemariv utjecaj, 2 – 3 %)

Toplinska udobnost je mentalno stanje zadovoljstva čovjeka s

Temper. zraka °C 10-16 20 24 28 32 34

1 W tjelesne topline isparava ≈ 1,5 g/h znoja , ili 1 g pare/h ≈ 0,67 W

 Faktori toplinske udobnosti

Za toplinsku udobnost (stanje zadovoljstva) bitna je temperaturna

1. Fiziološko stanje čovjeka : masa tijela, životna dob, spol,

Odjeća ima bitan i neposredan utjecaj na toplinsku udobnost :

- Hladni okoliš Æ odjeća s boljom izolacijom (“toplija” odjeća)

 Jedinica toplinskog otpora (provođenja) odjeće (Icl) :

Sastav suhog zraka u troposferi i stratosferi :

Toplinsko zračenje Sunca

Promjene vlažnosti zraka

Kondenzacija u atmosferi započinje na higroskopnim “jezgrama

Visoka temperatura / vlažnost

I glavni stavak (zakon) termodinamike

Izmjena topline zračenjem 2 tijela (T1 > T2) s ε1 i ε2 :

Općenito za vodu (1 bar) toplina isparavanja r je približno :

Osnovni izvori energije (“energenti”):

Efikasnost mehaničkog rada čovjeka

Fizička termoregulacija su fiziološki procesi regulacije hlađenja

Faktori toplinske udobnosti

Jedinica toplinskog otpora (provođenja) odjeće (Icl) :

4.1 Temperatura prostorije (zraka)

Osjetna (operativna) temp. u prostoriji za brzinu zraka v < 0,2 m/s,

4.4 Brzina strujanja zraka

Bitne utjecajne veličine : - temperatura zraka

7.1 Zagađenje (onečišćenje) prostorija

Količina izdahnutog CO2

Kategorije zraka po stupnju onečišćenosti :